film~glazba~poznate~face

Monday, July 10, 2006

 

Pisci Š-Ž

Š-Ž

ŠEGO, Krešimir
Zagreb – Međugorje
Rođen 11. II. 1950. u Međugorju. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Pjesnik, urednik, kritik i esejist.
Objavljena djela:
Žeđ pojilišta (pj.); Stojna kuća (pj.); Vrijeme letjelica (pj.); Hrvatska tišina (pj.), Mostar; Rubovi (es., krit.), Zagreb – Mostar; Pod nebom Bleiburga (ant.), Međugorje; Gospina šaputanja (es.), Međugorje; Anđeli moji (slik.), Međugorje.
Krešimir Šego živi i radi u Zagrebu i Međugorju.

ŠEGOTA, Vladimir
Rođen 2. I. 1936. u Jablancu kod Senja. Pohađao gimnaziju. Radio kao novinar “Novog lista”, “Vjesnika” i “Tanjuga”. Bio je član uredništva “Riječke revije”. Pjesnik, prozni i dramski pisac. Napisao je nekoliko radio i televizijskih drama.
Objavljena djela:
Obećanje mira (pj.), 1961.; Markan (ro.), 1967.; Prah i ne prah (pj.), 1968.
Vladimir Šegota živi i radi u Rijeci.

ŠEHOVIĆ, Feđa
Dubrovnik
Rođen 16. III. 1930. u Bileću. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao srednjoškolski profesor književnosti, direktor Naučne biblioteke u Dubrovniku, te voditelj Memorijalnog muzeja “Dom Marina Držića”. Pripovjedač i dramski pisac. Piše i scenarije.
Objavljena djela:
Drame, dramoleti, pučke komedije dubrovačke, Dubrovnik, 1968.; Kazin (ro.), Split, 1974.; Savršeno umorstvo (ro.), Split, 1975.; Veljun (ro.), Split, 1977.; De bello raguzino (ro.), Zagreb, 1980.; Knjiga postanka (ro.), Zagreb, 1981.; Dogon (ro.), Zagreb, 1980.; Navedeni romani, ovim redom, čine šest dijelova Dubrovačke tralalalogije; Vidra (ro.), Zagreb, 1980.; Gorak okus duše (ro.), /pseudonim Raul Mitrovich/, Zagreb, 1983.;Oslobađanje đavola (ro.), /pseudonim Raul Mitrovich/, Zagreb, 1987.; Uvod u tvrđavu (ro.), /pseudonim Raul Mitrovich/, Zagreb, 1989.; Svi kapetanovi brodolomi, Zagreb, 1992.; Dubrovački ratni dnevnik – Zla kob zaborava, Genera, 1992., drugo izd. Zagreb, 1994.; Priče iz Vitaljine, Dubrovnik, 1993.; Vidra (ro.), II. izmj. izd., Zagreb, 1994.; Četiri vozača u apokalipsi (ro.), Zagreb, 1994.; Cronica Travuniana I dio (ro.), Sarajevo, 1999.
Izvedena djela:
Raskršće (dr.), Kaz. “Marin Držić”, Dubrovnik, 1959.; Dubrovački škerac (dr.), Kaz. “Marin Držić”, Dubrovnik, 1960.; Anemi (dr.), HNK, Split, 1964.; Ereditat (dr.), Kaz. “Marin Držić”, Dubrovnik,1971.; Falsitat (dr.), Kaz. Komedija, Zagreb, 1972.; Kurve (dr.), Kaz. “Marin Držić”, Dubrovnik i Slovensko ljudsko gledališče, Celje, 1974., Ljubljana, 1995.; Majmuni (dr.), Kaz. “Jazavac”, Zagreb, 1975.; Dubrovački oriđinali (dr.), Kaz. “Marin Držić”, Dubrovnik, 1978.; Katarina druga (dr.), Kaz. “Marin Držić”, Dubrovnik, 1984.; Mala moja iz jabuke sinjske (dr.), Kaz. “Marin Držić”, Dubrovnik, 1989.
Feđa Šehović živi i radi u Dubrovniku. Nagrađivan za književni rad.

ŠEMBERA, Slobodan
Zagreb
Rođen 12. V. 1947. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet u Beču. Bio je rukovoditelj Press-službe Dubrovačkih ljetnih igara. Uređivao inozemnu rubriku u listu “Telegram” i bio urednik Informativno izdavačke djelatnosti Studentskog centra u Zagrebu. Dramski pisac i feljtonist. Objavljuje feljtone, putopise i kazališne osvrte.
Objavljena djela:
Memoari jednog tajnika (feljt.), Zagreb, 1976.; Trovanje štakora (dr.), Zagreb, 1979.
Izvedena djela:
Trovanje štakora ljeta 1968. u Zagrebu, Miniteatar SSG, Osijek, 1969., Zagreb, 1970.; Vrijeme za gastritis (dr.), Teatar ITD, Zagreb, 1973.; Štrajk (radio-dr.), Zagreb, 1971. i 1980.; Toyota Corona (radio-dr.), Zagreb, 1974.; Hodanje prugom (dr.), Eksperimentalni omladinski studio Istarske scene, Pula, 1975.; Pomirdbeno ročište (dr.), Teatar ITD, Zagreb, 1975.; Aurora dolazi (radio-dr.), Zagreb, 1990.; Lord (radio-dr.), Zagreb, 1996. izved. na RAI-u i u Republici Sloveniji.
Slobodan Šembera živi i radi u Zagrebu. Uredio monografiju 25. godina Dubrovačkih ljetnih igara, Zagreb, 1974.

ŠEPIĆ, Nenad
Zagreb
Rođen 2. IX. 1943. u Harpendenu, Velika Britanija. Završio Pravni fakultet i magisterij prava. Sudac Trgovačkog suda i predsjednik Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske. Pripovjedač i romanopisac.
Objavljena djela:
Granice beskraja (prip.), Split, 1969.; Majstori sreće (prip.), Zagreb, 1972.; Izdana jedra (ro.), 1991.; S mora i kraja, 1993.; Prosječnikova čest (ro.), 1995.
Nenad Šepić živi i radi u Zagrebu.

ŠEŠELJ, Stjepan
Zagreb
Rođen 16. VI. 1947. u Podgradini (Opuzen). Završio Pravni fakultet u Zagrebu. Radio kao tajnik Akademije likovnih umjetnost. Sada je ravnatelj tjednika za kulturu “Hrvatsko slovo” i Naklade Društva hrvatskih književnika. Pjesnik, esejist, prozni i dramski pisac.
Objavljena djela:
Škrapa (pj.), Zagreb, 1970.; Očina (pj.), Zagreb, 1977.; Pogani Narentini (dr.), Zagreb, 1974.; Kapetan Mikula Mali (ro.), Zagreb, 1984.; Neretva od Boga / prokleta (pj.-gr. mapa), Klek – Zagreb, 1986., 1987.; Amerika Croatan America (pj.-gr. mapa) /sa slikarom A. Cetinom/, Zagreb – Toronto, 1988.; Pogani Narentini /2. proš. izd./, Zagreb – Klek, 1987.; Škrapa Očina Dulo (pj.), Zagreb, 1997.; Hrvatska jest (pr., es.), Zagreb, 1999.
Izvedena djela:
Lov (radio-dr.), Zagreb, 1970.; Vid (radio-dr.), Zagreb, 1981.; Lov (TV-dr.), Zagreb, 1974.; Krnjeval (kom.), Glum. druž. Histrioni, Zagreb, Krk, Pag, Bol, Selca, Korčula, Lastovo, Luka Šipanska, Lopud, Varaždin, 1976.; Smrt u Parizu (radio-dr.), Zagreb, 1979.; Suseda preko puta (radio-dr.), Zagreb, 1980.; Liberanovi (TV-dr.), Zagreb, 1980.; Gost s Havarda (radio-dr.), Zagreb, 1984.; Antun Branko Šimić: I smrt će biti sasma nešto ljudsko (radio-dr.), Zagreb, 1985.; Otmjenost jedne osamljenosti (dr.), Kaz. “Gavella”, Zagreb, 1985.; Božo (radio-dr.), Zagreb, 1986.; Upis (radio-dr.), Zagreb, 1986.; Susak… otok (radio-dr.), Zagreb, 1991.
Stjepan Šešelj živi i radi u Zagrebu. Prilagođuje za radio i televiziju djela starije hrvatske književnosti. Sastavio panoramu Pravnici hrvatskom pjesništvu, Zagreb, 1973. Jedan je od utemeljitelja Galerije “Stećak”, Klek i ravnatelj Neretvanske riznice umjetnica i inih vrijednosti, te organizator brojnih likovnih izložaba i autor niza tekstova o likovnoj umjetnosti. Osnivač i predsjednik Sekcije DHK i Hrvatskog centra PEN-a za proučavanje književnosti u hrvatskom iseljeništvu od 1989. Dobitnik nagrade za pjesničko stvarateljstvo.

ŠICEL, Miroslav
Zagreb
Rođen 16. VIII. 1936. u Varaždinu. Završio Filozofski fakultet i doktorat iz književnih znanosti. Bio je redovni sveučilišni profesor i šef katedre za noviju hrvatsku književnost. Književni povjesnik i esejist.
Objavljena djela:
Pregled novije hrvatske književnosti, Zagreb, 1966.; Matoš (mo.), Zagreb, 1966.; Stvaraoci i razdoblja u novijoj hrvatskoj književnosti (anal., sint.), Zagreb, 1971.; Programi i manifesti u hrvatskoj književnosti, Zagreb, 1972.; Književnost moderne, Zagreb, 1978.; Hrvatska književnost, Zagreb, 1982.; Kovačić (mo.), Zagreb, 1984.; Riznica ilirska 1835.-1895., Zagreb, 1985.; Osmišljavanja (stu., es.), Osijek, 1987.; Ogledi iz hrvatske književnosti, Rijeka, 1990.; Rikard Jorgovanić (mo.), Zagreb, 1991.; Hrvatska književnost XIX i XX stoljeća, Zagreb, 1997.; Hrvatski književni obzori (es., stu.), Rijeka, 1997.
Miroslav Šicel živi i radi u Zagrebu. Koautor je udžbenika iz književnosti od I. do IV. razreda srednjeg obrazovanja. Bio je gost-profesor u Slavističkom institutu u Kolnu. Sastavio i uredio antologije: Hrvatska novela između dva rata, 1959.; Riznica ilirska (1835.-1985.), 1985.; Antun Barac o književnosti, 1986. Redovni je član HAZU.

ŠIMENC, Vlado
Zagreb
Rođen 5. II. 1937. u Varaždinu. Završio Filozofski fakultet. Profesionalni književnik. Bio je urednik i humorist na Radio-Zagrebu. Humorist, romanopisac i dramski pisac. Objavljuje aforizme i pripovijetke.
Objavljena djela:
Priče iz vedra neba (hum.), Zagreb, 1971.; Ljudi u bojama (ro.), Zagreb, 1975.; Cirkus (hum.), /s I. Pahernikom/, Zagreb, 1975.; Neka živi sloboda (hum.), /s I. Pahernikom/, Zagreb, 1979.; Riblja stupica (ro.), Zagreb, 1998.
Izvedena djela:
Humoristički kolaž (dr.), “Jazavac”, 1964.; Divlji električar (kom.), “Jazavac”, Zagreb, 1969.
Vlado Šimenc živi i radi u Zagrebu. Uređivao humorističke listove “Paradoks” i “Kerempuh”. Suradnik je brojnih domaćih i inozemnih, pretežno humorističkih časopisa i radio-televizijskih stanica, te sudionik izložaba karikatura (kao autor tekstovnih predložaka). Ulazi i u Antologiju hrvatskog humora.

ŠIMUNDŽA, Drago
Split
Rođen 20. I. 1935. u mjestu Bisko. Završio Teološki i Filozofski fakultet i doktorat iz književnih znanosti. Profesor u Gimnaziji “Don Frane Bulić”, predavač na Teološko-katehetskom institutu i na Teologiji u Splitu.
Objavljena djela:
Godina velikoga zavjeta (kršć. po. stu.), Split, 1977.; Čovjek, društvo i crkva (stu.), Split,1979.; Problem Boga u suvremenoj književnosti (stu.), Split, 1983.; Vjera i nevjera u hrvatskoj književnosti (stu.), Split, Zagreb, 1985.-1990.; Francuska književnost u “Vijencu”, Split, 1993.; Ljudske vrijednosti i kršćansko poslanje (stu.), Split, 1995.; Crkva i demokracija (stu.), Split, 1995.
Drago Šimundža živi i radi u Splitu. Bio je urednik teološko-filozofskog i kulturološkog časopisa “Crkva u svijetu”, te nakladnik i urednik njezinih šezdesetak knjiga zbornika i brošura. Od 1990. urednik je znanstvene knjižnice MH u Splitu.

ŠKRINJARIĆ, Sunčana
Zagreb
Rođena 11. XII. 1931. u Zagrebu. Završila Pedagošku akademiju. Bavila se glumom, činovničkim poslom, radila u Zavodu za statistiku. Radila kao novinar u Radio-Zagrebu. Pjesnikinja, prozna spisateljica i scenaristica.
Objavljena djela:
Sunčanice (pj.), Zagreb, 1946.; Kaktus bajke (pč. za dj.), Zagreb, 1970.; Ljeto u modrom kaputu (pč. za dj.), Zagreb, 1972.; Dva smijeha (pč. za dj.), Zagreb, 1973.; Zmaj od stakla (izb. pč. za dj.), Zagreb, 1975.; Svaštara (izb. pč., pj., igr.), Zagreb, 1977.; Pisac i vrijeme (pr. za dj. i oml.), Zagreb, 1978.; Knjiga o pajacima (pč. pj.), Split, 1980.; Noć s vodenjakom (no.), Čakovec, 1978.; Ulica predaka (ro.), Zagreb, 1980.; Pisac i princeza (ro.), Novi Sad, 1983.; Cvijeće u listopadu (pj.), Zagreb, 1983.; Slikar u šumi (ro.), Sarajevo, 1985.; Kuća od slova (izb. pč. za dj. i oml.), Zagreb, 1986.; Kazališna kavana (ro.), Zagreb, 1988.; Čudesna šuma (ro.-baj.), Zagreb, 1989.; Jogging u nebo (prip.), 1991.; Kakva je to ljubav bila (pj. i pr. za dj.); Marijana u ruži vjetrova (ro.), Zagreb, 1995.; Pasji put (no.), Zagreb, 1995.
Izvedena djela:
Doživljaji čička neodoljivog (radio-igr.), Zagreb, 1960.; Bajka o maslačku (lut. igr.), ZKL; 1969., Kaz. lutaka “Domino”, Rijeka, 1972., Lutk. kaz. “Totem”, Uppsala, Švedska 1975.; Konferencija za štampu (radio-dr.), Zagreb, 1970.; Slon u gradu (igr.), ZKL, Zagreb, 1985.; Hrčak plus hrčak (radio-dr.),; Gospon Bažulek (radio-dr.), Zagreb; Sablast i noćni leptiri (radio-dr.), Zagreb; Tamna soba (radio-dr.), Zagreb; Dijete s Indijancem (radio-dr.), Zagreb; Govornik (radio-dr.), Zagreb; Skidanje s vrpce (radio-dr.), Zagreb; Suđenje danu lutalici (radio-igr.); Sestre (radio-dr.), Zagreb; Zeleni šešir (radio-igr.); Začuđena zemlja (radio-igr.); Perivoj od slame (radio-igr.); Pisac i djevojčica (radio-igr.), Zagreb, 1978.; Novi stanari (radio-igr.), Zagreb, 1982.; Putovanje u zemlju lišća (radio-igr.); Čovjek koji je postao gljiva (radio-igr.); Marijana u ruži vjetrova (radio-igr.); Kako sam bio sam (radio-igr.), Zagreb, 1994.
Sunčana Škrinjarić živi i radi u Zagrebu. Po njezinu scenariju snimljen je i dugometražni crtani film Čudesna šuma. Piše i slikovnice. Dobitnica je književnih nagrada “Grigor Vitez” i “I. B. Mažuranić”.

ŠKUNCA, Andriana
Zagreb
Rođena 9. III. 1944. u Bjelovaru. Studirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu komparativnu književnost i kroatistiku. Pjesnikinja i književni kritičar. Piše eseje i poetske zapise o slikarima.
Objavljena djela:
Do neba bijelo (pj.), Zagreb, 1969.; Kratka sjena podneva (pj.), Zagreb, 1973.; Pomaci tišine (pj. u pr.), Zagreb, 1981.; Napuštena mjesta (pj.), Zagreb, 1985.; Druga strana zrcala (pj. u pr.), Zagreb, 1988.; Novaljski svjetlopis (pj. u pr.), Zagreb, 1988.; Korijen zid kutija (pj.), Zagreb, 1982.; Zeleni prah (pj. u pr.), Zagreb, 1994., 1995.
Andriana Škunca živi i radi u Zagrebu i Novalji. Sastavila antologiju hrvatskih pjesama u prozi Naša ljubavnica tlapnja (s. H. Pejakovićem i Z. Mrkonjićem). Priredila likovnu monografiju Ivan Večenaj (s T. Maroevićem). Urednica biblioteke “Kairos”, Hrvatske sveučilišne naklade. Članica je uredništva “Europskog glasnika” i PEN-a. Nagrađivana je za književni rad.

ŠOVAGOVIĆ, Fabijan
Zagreb
Rođen 4. I. 1932. u Ladimirevcima kod Osijeka. Završio Akademiju dramskih umjetnosti u Zagrebu. Dramski glumac i pisac, esejist i feljtonist.
Objavljena djela:
Glumčevi zapisi (es.), Zagreb, 1977., 1978.; Sokol ga nije volio (dr.), Zagreb, 1982.; Slavonski divani Fabe Šovagova (feljt.), Vinkovci, 1996.
Izvedena djela:
Sokol ga nije volio (dr.), “Gavella”, Zagreb, 1982.
Fabijan Šovagović živi i radi u Zagrebu. Njegova drama Sokol ga nije volio dugo je izvođena u kazalištu, ali i ekranizirana i nagrađivana kao dramsko djelo.

ŠPIŠIĆ, Davor
Osijek
Rođen 26. VII. 1961. u Osijeku. Pohađao Pravni fakultet. Urednik kulture i zamjenik glavnog urednika u “Glasu Slavonije”. Prozni i dramski pisac.
Objavljena djela:
Slavonska krv (pr.), /suautor s D. Topićem/, 1992.; Rubnosti (dr.), 1993.; Svlačenje smrada (pr.), 1994.; Godinu dobre berbe (dr.), 1995.; Emilija noću (dr.), 1996.; Predigre (dr.), 1996.; Kraljevi kraja (dr.), 1997.; Trbuhozborci (pr.), 1997.
Izvedena djela:
Dobrodošli u rat (dr.), HNK, Osijek, 1992.
Davor Špišić živi i radi u Osijeku.

ŠPOLJAR, Eduard
Zagreb
Rođen 13. III. 1913. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet. Radio kao profesor Učiteljske škole u Pakracu, gimnazije u Bjelovaru, bio direktor Narodnog kazališta u Bjelovaru i prosvjetni savjetnik. Piše pripovijetke, igrokaze, drame i dramatizacije.
Objavljena djela:
Zbirka igrokaza, Bjelovar, 1938.; Svitanje (dr.), Zagreb, 1939.; Djeca glume (zb. igr.), Zagreb, 1940.; Mi putujemo (pt. prip.), Zagreb, 1941.; Malim glumcima (igr.), Zagreb, 1942.; Dva igrokaza, Zagreb, 1942.; Malim prijateljima (prip.), Zagreb, 1942.; Doživljaji (prip.), Zagreb, 1944.; Čiko (prip.), Bjelovar, 1954., Priština, 1957. /na alb./; Mi putujemo (pt. prip.), /na jeziku Gradišćanskih Hrvata/, Wien, 1965.; Kobna sjena prošlosti (dr.), Bjelovar, 1995.; Groteske, priče, humoreske, Bjelovar, 1995.; Novele (zb. no.), Bjelovar, 1996.
Izvedena djela:
Čovjek iz velikog svijeta (kom.), Narodno kazalište, Bjelovar, 1952.; Oliver Twist /Dickens/, (dramat. ro.), Narodno kazalište, Rijeka, 1952.
Eduard Špoljar živi i radi u Zagrebu.

ŠTAMBUK, Drago
Zagreb
Rođen 20. IX. 1950. u Selcima, otok Brač. Završio Medicinski fakultet u Zagrebu i specijalizirao internu medicinu. Od 1991. godine predstavlja Republiku Hrvatsku u Velikoj Britaniji, od 1995. godine veleposlanik Republike Hrvatske u Indiji, a od 1998. u Egiptu. Pjesnik, kritičar i znanstvenik. Povremeno objavljuje filmske, kazališne, likovne i književne osvrte i kritike.
Objavljena djela:
Meu namin (pj.), Split, 1974.; Antinoy & mangal (pj.), Split, 1977.; Snijeg za Ehnatona (pj.), Zagreb, 1981.; Od onih kakve crta infantkinja (pj.), Zagreb, 1984.; Vapnena trupla (pj.), Split, 1987.; Brač (pj.), 1990.; Croatiam aeternam (pj.), 1991., 1996.; Lomna slika (pj.), 1995.; Incompatible animals (pj. na engl.), Calcutta, 1995.; Morski Božić (pj.), 1997.; Alat bola (pj.), 1997.; Krvavi most (pj.), 1997.
Drago Štambuk živi i radi u Zagrebu. Znanstvene radove tiskao u međunarodnim publikacijama. Sastavio antologiju Hrvatskog mlađeg pjesništva Quadrispatium, 1982.; Maslinov vijenac 1996. Tiskao je prijevode pjesama Hermanna Hessea Domotužje (dvojezično izd.), 1984. Utemeljitelj je baštinskih dana “Croatia rediviva” (1991.) u Selcima, na otoku Braču. Zalaže se za koineizaciju hrvatskog jezika.

ŠTIVIČIĆ, Ivo
Zagreb
Rođen 13. V. 1936. u Rešetarima kod Nove Gradiške. Studirao na Pravnom i Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Filmski i likovni kritičar “Studentskog lista”, filmski kritičar Radio-Zagreba, dramaturg i scenarist zagrebačke televizije, urednik Dramskog programa Hrvatske televizije, a danas savjetnik za umjetnička i dramaturška pitanja glavnog urednika HTV-a i profesor dramaturgije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Književnik i novinar.
Objavljena djela:
Ratnici (dr.), Zagreb, 1968.
Izvedena djela:
Balkon (TV-dr.), Zagreb, 1959.; Vražji otok (TV-dr.), Zagreb, 1960.; Oko božje (TV-dr.), Zagreb, 1960.; Ujak Vanja (TV-dr.), Zagreb, 1960.;Svadba (dr.), Zagreb, 1960.; Vučjak (dr.), TV- Zagreb, 1960.; Kurir (TV-dr.), Zagreb, 1960.; Treći je došao sam (TV-dr.), Zagreb, 1960.; Gola cesta (TV-dr.), 1961.; Treba zaklati pijetla (TV-dr.), 1961.; Jutro još nije dan (TV-dr.), 1961.; Sektor DE (TV-dr.), Beograd, 1961.; Vruć je zrak (TV-dr.), Zagreb, 1962.; Dvostruki obruč, Jadran-film, Zagreb, 1962.; Ulica bez izlaza (TV-dr.), Zagreb, 1962.; Parnica (TV-dr.), 1963.; Kandidat smrti (TV-dr.), 1963.; Usnuli ratnik (TV-dr.), 1963.; Apel /TV-dr.), 1965.; Mokra koža (TV-dr.), Zagreb, 1966.; Spasavanje časti (TV-dr.), 1966.; Prikupljanje hrabrosti (TV-dr.), 1966.; Mediteranska klima (dr.), Zagreb, 1966.; Mirotvorci (TV-dr.), 1966; Subota (TV-dr.), 1966.; Zatezanje konopca (TV-dr.), 1967.; Sedam i petnaest (TV-dr.), 1967.; Jednog dana ili nešto kasnije (TV-dr.), 1967.; Godine ratne – godine mirne (TV-dr.), 1968.; Vrijeme rakova (TV-dr.), 1968.; Kokošari (TV-dr.), 1968.; Kuda idu divlje svinje (TV-serija, 10 epizoda), Zagreb, 1970., 1971.; Pijetlov kljun (TV-dr.), Zagreb, 1972.; Zeleni dan (radio-dr.), Zagreb, 1974.; Istarska rapsodija 1921. (TV-dr.), 1976.; Karmine (TV-dr.), Zagreb, 1977.; Tomo Bakran (film u dva di.), Zagreb, 1978.; Puška u cik zore (TV-dr.), Zagreb, 1980.; Brisani prostor (ser. u 4 epi.), TV Sarajevo, 1981.; Tamburaši (film u dva di.), 1982.; Putovanje u Vučjak (ser. u 15 epiz.), Zagreb, 1984.; Horvatov izbor (film), Zagreb, 1985.; Sjeta i skepsa (TV-dr.), Zagreb, 1993.; U potrazi za zavičajem (TV-dr.), Zagreb, 1993.; Roktanje intelektualnih krmača (TV-dr.), Zagreb, 1995.; Uskrsnuće nade (TV-dr.), Zagreb, 1996.; Planetarij – glumački portreti (20 emis.), 1995.-1996.
Ivo Štivičić živi i radi u Zagrebu.

ŠUR-PUHLOVSKI, Marina
Zagreb
Rođena 20. IX. 1948. u Zagrebu. Završila Filozofski fakultet. Spisateljica romana i kratkih priča.
Objavljena djela:
Trojanska kobila (ro.), Zagreb, 1991.; Zec na tavanu (pč.), Zagreb, 1996.; Tajni život (pr.), Zagreb, 1998.; Za točeno znanje (pj.), Zagreb, 1998.; Pripovijest o bivšoj pjevačici… (prip.), Zagreb, 1999.; Ništarija (ro.), Zagreb, 1999.
Marina Šur-Puhlovski živi i radi kao samostalna umjetnica u Zagrebu.
ŠUŠKO, Mario
Garden City
Rođen 17. XII. 1941. u Sarajevu. Završio Filozofski fakultet u Sarajevu, magisterij u Zagrebu, a doktorat znanosti u New Yorku. Radio kao profesor na Odjelu za anglistiku na Sveučilištu u Sarajevu. Od 1993. godine predaje na Nassau Com. Collegeu u Garden Cityju, država New York. Pjesnik, esejist i prevoditelj.
Objavljena djela: Prvo putovanje (pj.), Sarajevo, 1965.; Drugo putovanje ili patetika uma (pj.), Zagreb, 1968.; Fantazije (pj.), Sarajevo, 1970.; Preživljenje (pj.), Sarajevo, 1974.; Ispovijesti (pj.), Sarajevo, 1976.; Skladbe i odsjevi (pj.), Sarajevo, 1977.; Duh i glina (ogl.), Sarajevo, 1978.; Zemljoviđenje (pj.), Zagreb, 1980.; Gravitacije, 41 (pj.), Sarajevo, 1982.; Izabrane pjesme (pj.), Sarajevo, 1984., 1986.; Physika Meta (pj.), Rijeka, 1989.; Knjiga izlaska (pj.), Tuzla, 1991.; Priručnik za poeziju (pj.), Rijeka, 1994.; Mothers, Shoes and Other Mortal Songs (pj.), Stamford, CT, 1995.; Buduća prošlost (pj.), Ljubljana, 1996.; Majke, cipele i ine smrtne pjesme (pj.), Zagreb, 1997.; Versus Exsul (pj.), Stamford, CT, 1998.
Mario Šuško živi i radi u Garden Cityju, država New York. Uredio antologije i zbornike: Gramatika, semantika, znanje, 1977.; Twenty Yugoslav Poets; The Meditative Generation, 1982.; Theodore Roethke: Glad za postojanjem, 1982.; The Mythmakers, 1984.; Donald Barthelme: Otčaravanja, 1985.; Američka novela XX. stoljeća, 1986., 1990.; Suvremena britanska poezija: e. e. cummings: JESTee(t)c, 1988.; Suvremena američka poezija, 1990.M SAul Bellow: Djela, 1990.; Contemporary Poetry of Bosnia and Herzegovina, 1993.
Važniji prijevodi: I. Southall: Divlje nebo, 1970.; Sontag: Stilovi radikalne volje, 1971.; J. Dickey: Izbavljenje, 1975.; M. Sjöwall - P. Wahlöö: Čovjek koji je u dim otišao, 1978.; S. Bellow: Humboldtov dar, 1979.; M. Jay: Dijalektička imaginacija; D. K. K.: Nova kineska poezija, 1985. Prevodio je i naše pisce na engleski jezik (V. Koroman, M. Jerković...). Nagrađivan je za svoj pjesnički rad i prevodilaštvo.

ŠVELEC, Franjo
Zadar
Rođen 17. III. 1916. u mjestu Koškovec pokraj Varaždina. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti o književnosti. Radio kao sveučilišni profesor na Filozofskom fakultetu u Zadru. Književni povjesnik, pisac studija, monografija i eseja.
Objavljena djela: Mavro Vetranović (mo.), Zadar, 1960.; Komički teatar Marina Držića (mo.), Zagreb, 1968.; Hrvatska književnost XVII. stoljeća / Povijest hrvatske književnosti, knj. 3 /, Zagreb, 1974.; Po stazi netlačeni (stu.), Split, 1977.; Izbor rasprava, PSHK, knj. 162, 1984.; Povijesni pregled književnosti Zadra pod mletačkom upravom, Zadar, 1987.; Iz naše književne prošlosti (stu.), Split, 1990.; Iz starije književnosti hrvatske (stu.), Zagreb, 1998.
Franjo Švelec živi i radi u Zadru. Uređivao časopis "Zadarska revija" i nekoliko godišta "Radova" Filozofskog fakulteta u Zadru. Redovni je član HAZU.

TABAK, Josip
Zagreb
Rođen 1. III. 1912. u Sarajevu. Studij žurnalistike, romanistike i germanistike pohađao u Pragu, Parizu, Madridu i Zagrebu. Radio kao novinar i prevoditelj. Poslije zatvora 1947. godine zaposlio se kao istovarni radnik, jer je ostao bez namještenja. Od 1950. radi kao pomoćni urednik za zapadnoeuropsku književnost u izdavačkom poduzeću "Novo pokolenje", a zatim u "Mladosti". Radi i kao lektor u slobodnoj profesiji, a bavi se i novinarstvom. Objavljuje eseje i članke o jeziku i prevođenju. Priredio je izbor španjolskih pripovjedača 20. stoljeća: Španjolske pripovijetke, Zagreb, 1951.; Objavio je oko sedamdeset prijevoda iz stranih književnosti, ponajviše iberske i skandinavske.
Josip Tabak živi i radi u Zagrebu. Nagrađivan u inozemstvu za prevodilačku djelatnost.

TADIJANOVIĆ, Dragutin
Zagreb
Rođen 4. XI. 1905. u Rastušju kod Slavonskog Broda. Pohađao Gospodarsko-šumarski fakultet, a diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio kao korektor, urednik u Nakladnom zavodu Hrvatske, izdavačkom poduzeću "Zora", bio direktor Akademijinog Instituta za književnost i teatrologiju. Pjesnik, urednik i prevoditelj. Objavljuje kratke priče, autobiografsku prozu, ulomke iz dnevnika, bilješke i biografije, članke o pojedinim piscima i njihovim književnim ostavštinama.
Objavljena djela: Lirika (pj.), Zagreb, 1931.; Sunce nad oranicama (pj.), Zagreb, 1933.; Pepeo srca (pj.), Zagreb, 1936.; Dani djetinjstva (pj.), Zagreb, 1937.; Tuga zemlje (pj.), Zagreb, 1942.; Pjesme (izb. pj.), Zagreb, 1951.; Intimna izložba iz Raba (pj.), Zagreb, 1955.; Blagdan žetve (sab. pj.), Zagreb, 1956.; Srebrne svirale (izb. pj.), Zagreb, 1960.; /17. izd. 1994./; Prsten (izb. pj.), Zagreb, 1963. /5. izd. 1985./; Pjesme i proza (pj., čl., feljt.), Zagreb, 1969.; Poezija (izb. pj.), Zagreb, 1973. /4. izd. 1980./; Vezan za zemlju (pj.), /sa 16 grafičkih list. Ivana Lovrenčića/, Zagreb, 1976.; Prijateljstvo riječi (pj.), Zagreb, 1981.; Svjetiljka ljubavi (izb. ljub. pj.), Zagreb, 1984.; Moje djetinjstvo (pj.), Zagreb, 1985.; Kruh svagdanji (pj.), Zagreb, 1986., 1987.; More u meni (izb. pj. s autografima), Valjevo, 1987.; Sabrana djela I-V: Sv. I. Knjiga pjesama prva 1920.-1945., Zagreb, 1988.; Sv. II. Knjiga pjesama druga 1951.-1987., Zagreb, 1988.; Sv. III. Knjiga o sebi i svojima, Zagreb, 1989.; Sv. IV. Knjiga o hrvatskim piscima I, Zagreb, 1989.; Sv. V. Knjiga o hrvatskim piscima II., Zagreb, 1989.; Selected Poems/Izabrane pjesme (na engl. preveli Edward Goy i Dennis Ward), Zagreb, 1993.; Dom tajnovitosti (pj.), /sa 10 grafičkih listova D. Babić/, Zagreb, 1993.; Dom djetinjstva /Bibliofilsko izdanje autografa iz 1935./, Zagreb, 1993.; Čarolije (pj.), Zagreb, 1994.; Djela I-V, Zagreb, 1995.; Prsten /na bug. preveo Georgi Mickov/, Sofija, 1996.; Des vers en cadeau /Stihovi na poklon/ (na franc. preveli Pierre Calderon i Blaženka Bubanj), Zagreb, 1997.
Dragutin Tadijanović živi i radi u Zagrebu. Uređivao je u Nakladnom zavodu Hrvatske biblioteku "Hrvatski pisci", u "Zori" biblioteku "Djela hrvatskih pisaca", u Matici hrvatskoj (1952.-1965.) biblioteku "Hrvatski pjesnici", u Nakladnom zavodu Matice hrvatske (1960. do danas) biblioteku "Pet stoljeća hrvatske književnosti". Uredio je više od stotinu knjiga hrvatskih pisaca, posebice kritička izdanja djela Draženovića, Kranjčevića, Matoša, Vidrića, Polića Kamova, Ujevića, Gorana Kovačića. Sastavio je i uredio antologije i zbornike: Hrvatska moderna lirika (s Olinkom Delorkom), Zagreb, 1933.; Novija hrvatska poezija (s A. Stipčevićem i G. Vitezom), Zagreb, 1952.; pregled mlade hrvatske lirike Četrdesetorica (s D. Cesarićem i Š. Vučetićem), Zagreb, Antologija hrvatskih pjesama u prozi (sa Z. Tomičićem), Zagreb, 1958.; Zbornik radova o Vidu Došenu i Blažu Tadijanoviću (s M. Matkovićem), Osijek, 1981.; Zbornik radova o Marijanu Lanosoviću (s Đurom Berberom), Osijek, 1985. Sa stranih jezika preveo je knjige: Vitezslav Nezval: Akrobat, Zagreb, 1936.; Johann Wolfgang Goethe: Knjiga poezije (s D. Cesarićem, M. Kombolom i V. Nazorom), Zagreb, 1950.; Heinrich Heine: Poezija, Zagreb, 1951.; Antologija svjetske lirike, Zagreb, 1956.; Ciril Zlobec: Antologija slovenske poezije, Zagreb, 1974. Prevodio je Goethea, Holderlinga, Novalisa, Cankara, A. Vodnika i Kocbeka. Na strane jezike prevedene su mu knjige pjesama: Kanto al mia koro / Pjesma mom srcu, (preveo Josip Velebit), Zagreb, 1936.; Večer nad gradom (preveo na mak. Aco Šopov, a na slov. Ivan Minatti), Beograd, 1966.; Seize poemes (Šesnaest pjesama; prevela na franc. Janine Matillon-Lasić), Zagreb, 1968.; Choix de poemes (izb. pj. prevela Janine Matillon), Zagreb, 1971.; Kesei arato / Kasni žetelac, (preveo na mađ. Ferenc Feher), Novi Sad, 1974.; La bague / Prsten, (na franc. prevela Janine Matillon-Lasić), Pariz, 1976.; Lirika (na slov. preveo Ivan Minatti), Ljubljana, 1980.; Prikovan za zemjata /Vezan za zemlju, (na bug. preveo Ivan Kolarov), Sofija, 1982.; L'ombara della vita / Sjena života, (na tal. preveo Eros Sequi), Rijeka, 1986.; La verdure de la terre / Zelenilo zemlje, (preveo na franc. J. Gospodnetić), Zagreb, 1990.
Članom Društva hrvatskih književnika postao je 1936., tajnik DHK bio je od 1937. do 1940., a predsjednik od 1964. do 1965. Redovni član HAZU od 1965. godine. Član je Hrvatskog Centra PEN-a. Prevođen na strane jezike i nagrađivan visokim nagradama, odličjima i priznanjima u domovini i inozemstvu.

TAŽKY, Petar
Bratislava
Rođen 2. VIII. 1968. u Bratislavi. Završio Filozofski fakultet i magisterij. Novinar, prevoditelj i prozni pisac.
Objavljena djela:
Ferje na dobrom polju (ro.), 1995.
Petar Tažky živi i radi u Bratislavi (Slovačka).

TIŠLER, Jolanka
Totszerdahely
Rođen 28. V. 1948. u Totszerdahelyju (Mađarska). Završila Filozofski fakultet u Budimpešti. Visoku nastavničku školu pohađala u Pečuhu. Nastavnica je i ravnateljica Osnovne škole u Serdahely. Pjesnikinja.
Objavljena djela:
Gdje nastaje glas (ant.), Budimpešta, 1984.; Masszoval (ant.), Pečuh, 1988.; V modrini neba (pj.), Budimpešta, 1988.; U zrcalu vodice (pj.), Zalaegerszeg, 1998.
Jolanka Tišler živi i radi u Totszerdahelyju (Mađarska).

TOLJ, Ivan
Zagreb
Rođen 17. I. 1954. u mjestu Blatnici (Hercegovina). Diplomirao književnost na Filozofskom fakultetu, studirao na Teološkom i Pravnom fakultetu u Zagrebu. Pjesnik, kritik i urednik. Prevođen na strane jezike. Uređuje list "Hrvatski vojnik".
Objavljena djela:
Otočanka (pj.), Zagreb, 1980.; Biokovski val (pj.), Zagreb, 1983.; Kozmopolitska jesen (pj.), Zagreb, 1983.; Slavenske zime (pj.), Zagreb, 1987.; Anima Croatorum (pj.), Zagreb, 1990.; Križnice (pj.), Zagreb, 1990.; Drinske elegije, 1992.; Za Hrvatsku, Zagreb, 1992.
Ivan Tolj živi i radi u Zagrebu. Aktivni je sudionik hrvatskoga Domovinskog rata i general Hrvatske vojske. Sada je na visokoj dužnosti u Ministarstvu obrane Republike Hrvatske.

TOMASOVIĆ, Mirko
Zagreb
Rođen 6. XI. 1938. u Splitu. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti u Zagrebu. Radio kao srednjoškolski profesor u Sinju, novinar, pa urednik u Nakladnom zavodu "Marko Marulić", Split. Redovni je profesor na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu; šef katedre za komparativnu povijest hrvatske književnosti. Književni povjesnik i prevoditelj. Objavljuje književne studije, kritike i novinske članke.
Objavljena djela:
Komparatistički zapisi (stu., es.), Zagreb, 1976.; O hrvatskoj književnosti i romanskoj tradiciji (stu., es.), Zagreb, 1978.; Mihovil Kombol (mo.), Zagreb, 1978.; Zapisi o Maruliću i drugi komparatistički prilozi (stu., es.), Split, 1984.; Analize i procjene (stu., es.), Split, 1985.; Tradicija i kontekst (stu., es.), Zagreb, 1988.; Perpetuus Augustus (stu.), Zagreb, 1988.; Marko Marulić Marul (mo.), Zagreb, 1989.; Poeti i začinjavci, Dubrovnik, 1991.; Komparatističke i romanističke teme, Split, 1993.; Judita Marka Marulića, Zagreb, 1994.; Slike iz povijesti hrvatske književnosti, Zagreb, 1994.; Sedam godina s Marulom: Marulićev ljetopis I–VII, Split, 1996.; Marko Marulić Marul (mo.), Zagreb, 1999.
Mirko Tomasović živi i radi u Zagrebu. Uređivao časopise "Vidik" i "Croatica". S talijanskog, francuskog i portugalskog jezika preveo je: Dante Alighieri: Vita nova (s T. Maroevićem), 1970.; Fernando Pessoa: Posljednja čarolija, 1973.; Dvije poeme Alvara de Campos, Split, 1982.; Poezija, Sarajevo, 1986.; Pomorska pjesan. Rijeka, 1976.; Prepjevi iz romanske lirike, Split, 1979.; Tirso de Molina: Seviljski zavodnik i Kameni uzvanik, Dubrovnik, 1987.; Zvonjelice ljuvene, Omiš, 1997.; Antologija pjesništva francuskog romantizma, Zagreb, 1998.; Boileau: Pjesničko umijeće, Zagreb, 1999.
Sudjelovao u prepjevu Danteovih Djela, Zagreb, 1976. Dobitnik književnih nagrada i priznanja.

TOMAŠ, Stjepan
Osijek
Rođen 2. I. 1947. u Novoj Bukovici, pokraj Slatine. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Profesor hrvatskog jezika, prosvjetni inspektor, pomoćnik pročelnice u županijskom Uredu za prosvjetu i kulturu Osječko-baranjske županije. pripovjedač i dramski pisac.
Objavljena djela:
Sveti bunar (pr.), Zagreb, 1972.; Tko kuca otvorit će mu se (prip.), Osijek, 1975.; Građani u prvom koljenu (ro.), Beograd, 1975.; Zagreb, 1978.; Taninska četvrt (ro.), Zagreb, 1980.; Smrtna ura (prip.), Zagreb, 1983.; Dobar dan, tata (ro.), Zagreb, 1987., 1988., 1991., 1995.; Život u provinciji (prip.), Zagreb, 1989.; Moljac i noćni čuvar (ro.), Zagreb, 1982.; Halo, ovdje komandosi (ro.), 1991.; Moj tata spava s anđelima (dn. zap.), 1991.; Unna ragazza di Osijek (tal. prij.), Milano, 1994., 1995., 1996.; Ostali mi iba sni (slo. prij.), Bratislava, 1997.; Anđeli na vrhu igle (prip.), 1993.; Zlatousti (ro.), 1993., Srpski bog Mars (ro.), 19995.; Emigranti (ro.), 1998.
Izvedena djela:
Smrtna ura (dr.), HNK, Zagreb, 1989.; Zlatousti ili tužni dom hrvatski (dr.), HNK, Osijek, 1995.
Stjepan Tomaš živi i radi u Osijeku. Objavljuje i radio-igre za djecu. neka djela prevedena su mu na njemački, talijanski, slovački i esperanto. Nagrađivan za književni rad.

TOMERLIN, Gjuro
Đurđevac
Rođen 14. IV. 1926. u Đurđevcu. završio srednje obrazovanje gospodarskog smjera. Radio kao laborant u poduzeću "Livada", Koprivnica i kao novinar. Piše pjesme i povijesne priče za djecu i odrasle, povijest, autobiografske crtice i jednočinke.
Objavljena djela:
Pusto živlejne, 1979.; Japica i Mloka, 1979.; Steza živlejna, 1983.; Naivno živlejne, 1984.; Živlejne Đuroka Picoka, 1985.; Dva lica živlejna, 1986., 1987.; Živlejne Đuroka Picoka (drugi del), 1988.; Živlejne v (naj)starejšem Đurđevcu, 1989.; Gruntaško živlejne i (s)trplejne, 1990.; Živlejne s torbe oprtnače Đuroka Picoka, 1991., 1992.; Peklensko živlejne i (s)trplejne, 1993.; Živlejne Đuroka Picoka (treći del), 1994., 1995.; Zdrmeždeno živlejne, 1997.; Dečje sejne i živlejne, 1998.
Gjuro Tomerlin Picok živi i radi u Đurđevcu. Pjesme su mu uglazbljivane, a i sam ih sklada kod pisanja služi se domaćom đurđevačkom kajkavicom i standardnom štokavicom.

TOMIČIĆ, Zlatko
Zagreb
Rođen 26. V. 1930. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet. Novinar, publicist, nakladnik, pjesnik, putopisac, dramski pisac i esejist. Objavljuje novele, likovne prikaze, eseje i članke.
Objavljena djela:
Četvrtoga ne razumijem (pj. u pr.), Zagreb, 1955.; Vode pod ledinom (pj.), Zagreb, 1955.; Nema blaga nad slobodom (pj. za dj.), Zagreb, 1956.; Dosegnuti ja (pj., pj. u pr.), Zagreb, 1956.; Nestrpljivi život (pt.), Zagreb, 1956.; Zubobolja (dr.), Zagreb, 1957.; Budni faun (pj. u pr.), Vinkovci, 1960.; Nos (dr.), 1962.; Balada uspravnog čovjeka (pj. u pr.), Zagreb, 1964.; Bijela vrana (pč.), Zagreb, 1965, Put k Meštroviću (pt.), 1965.; Revolucionarni kalendar (pj.), Zagreb, 1965.; U zemlji Samovoj (pt.), Zagreb, 1966.; Bogumilsko groblje (pj.), Zagreb, 1968.; Zir (pj.), Gospić, 1968.; Slavonija u pripovijesti i esejima Josipa Eugena Tomića (es.), Vinkovci – Zagreb, 1968.; Hrvatsko more (pj.), Zagreb, 1969.; O listu koji je i hrvatski i književni (pol. es.), Zagreb, 1969.; Gromovi kreposnog duha (es:), Zagreb, 1969.; Veseli dimnjačar (slik. u pr. ), Zagreb, 1969.; Kain (dr.), Zagreb, 1970.; Boj s anđelom (pj. u pr.), Zagreb, 1970.; Der lustige schornsteinfenger (slik. za dj.), Zagreb, 1972.; Izabrana djela (pj.), Zagreb, 1984.; La cicogna della Croazia (pj.), Napulj, 1984.; Vražje oko (pj., pj. u pr.), Zagreb, 1986.; Ravi par l'oiseau (pj.), Pariz, 1986.; L'annello di Dioclaziano (pj.), Saviano, 1986.; Zemlja banova (pj., pr.), Basel, 1987.; Gluha nedjelja (pj.), Zagreb, 1988.; Prsten Dioklecijanov (pj.), Zagreb, 1988.; Nin (pt., pj.), Zagreb, 1988.; Sunčeva djevica (pj.), Zagreb, 1989.; Petar Svačić (dr.), Toronto, 1989.; Krilati magarac (ro.), Zagreb, 1990.; Vrač s hridi (es:), Barcelona, 1990.; Štefina (es), Zagreb, 1990.; Hrvatska, ljubavi moja (pj.), Hamilton, 1990.; Zemlja gluhih zmija (pt.), Zagreb, 1993.; Život (pj.), Zagreb, 1993.; Bosnom ponosnom (pt.), Toronto, 1994.; Hrvatski Orfej (mem.), Zagreb, 1995.; Leonardov san (pj.), Zagreb, 1996.; Četvrtoga ne razumijem (spj., bibl. mapa)/ s linorezima A. Babića/, Vinkovci, 1996.; Slavonijom, zemljom plemenitom (pt.), Vinkovci, 1996.; Crni kraljevi (pj.), Senj, 1997.; Ples ždralova, Vinkovci, 1997.; San o Irskoj (pt.), Zagreb, 1997.; Nenavište (pj.), Zagreb, 1997.; Povratak u postojbinu duha (pj.), Zagreb, 1997.; Zemlja obećana (pj.), Zagreb, 1998.; This Night (pj., es.), Zagreb, 1999.
Izvedena djela:
Zubobolja (dr.), /izv. na svim amaterskim pozornicama Hrvatske/, 1957.; Nos (radio-dr.), Zagreb, 1962.; Nesmrtni cvijet (radio-dr.), Zagreb, 1967.; Stravinja (TV-dr.), Beograd, 1968.
Zlatko Tomičić živi i radi u Zagrebu i Karlovcu. Uredio s D. Tadijanovićem Antologiju hrvatskih pjesama u prozi. Član je Hrvatske akademije za znanost, umjetnost i izumiteljstvo u Baselu. Od 1968. do 1969. uređivao "Hrvatski književni list" u Zagrebu, a poslije godina zabrane ponovno ga i danas uređuje, kao i časopis "Ognjište". Nagrađivan za književni rad.

TOMIĆ, Sonja
Zagreb
Rođena 29. V. 1947. u Dubrovniku. Apsolvirala studij matematike i teologije, a završila Filozofski fakultet. Predavala matematiku, fiziku, hrvatski i njemački jezik, te vjeronauk. Piše scenarije za animirane filmova za HRT, bavi se slikarstvom i vodi radio-emisije na Hrvatskom katoličkom radiju.
Objavljena djela:
Srce na nebu (prip. za dj.), Zagreb, 1992.; Svjetiljčica (ro. za dj.), Zagreb, 1992., 1993.; Božje blago (prip. za dj.), Zagreb, 1993., 1994., 1995.; Antun – Nani manji brat (dj. hagi.), 1995.; u iščekivanju spasitelja (prip.), Zagreb, 1993.; Franjo Mironosac i sestrica Neva (dj. hagi.), 1995.; Mar i Anata (ro. za dj.), 1996.; Dnevnik rajske loptice (dj. hagi.-dn), Zagreb, 1997.; Svjetiljčica i odabrane priče, Zagreb, 1999.
Sonja Tomić živi i radi u Zagrebu. Napisala niz duhovnih pripovjedaka, romana i hagiografija za djecu.

TRIBUSON, Goran
Zagreb
Rođen 6. VIII. 1948. u Bjelovaru. Završio Filozofski fakultet i magisterij u Zagrebu. Radi u "Vjesnikovoj" agenciji za marketing. Prozni pisac.
Objavljena djela:
Zavjera kartografa (pč.), Zagreb, 1972.; Praška smrt, groteske (pč.), Zagreb, 1975.; Raj za pse (pč.), Zagreb, 1978.; Snijeg u Heidelbergu (ro.), Zagreb, 1980.; Čuješ li nas Frido Štern (ro.), Zagreb, 1981.; Ruski rulet I i II (ro.), Beograd, 1982., Zagreb, 1995.; Spavaća kola (pč.), Osijek, 1983.; Polagana predaja (ro.), Zagreb, 1984.; Legija stranaca (ro.), Zagreb, 1985., Zagreb, 1995.; Zavirivanje (ro.), Beograd, 1985.; Uzvratni susret (ro.), Rijeka, 1986.; Made in U. S. A. (ro.), Zagreb. 1986.; Klasici na ekranu (pč.), Zrenjanin, 1987.; Povijest pornografije (ro.), Zagreb, 1988., Zagreb 1989.; Siva zona (ro.), Zagreb, 1989.; Potonulo groblje /ro.), Zagreb, 1990.; Dublja strana zaljeva, Zagreb, 1991.; Sanatorij (ro.), Zagreb, 1993.; Noćna smjena (ro.), Zagreb, 1996.; Rani dani: kako smo odrastali uz filmove i televiziju, Zagreb, 1997.; Osmi okular (izb. pr.), Zagreb, 1998.; Trava i korov (zap.), Zagreb, 1999.
Goran Tribuson živi i radi u Zagrebu. Nagrađivan za književna djela.

TURČIĆ, Branko
Rijeka
Rođen 27. XII. 1934. u Čižićima, otok Krk. Pohađao Filozofski fakultet u Zagrebu. Novinar, prozni pisac, esejist i scenarist.
Objavljena djela:
Živi, mrtvi i pomorci (ro.), Rijeka, 1979.; Pomorci lete duboko (ro.), Rijeka, 1982.; Na putu do sebe (ro.), Rijeka , 1986.; Godina poslije (ro.), Rijeka, 1990.; Ruža vjetrova: prvi kvadrant, Rijeka, 1990.
Branko Turčić živi i radi u Rijeci.

TURKALJ, Nenad
Zagreb
Rođen 19. XII. 1923. u Zagrebu. Uz srednjoškolsko opće obrazovanje uči klavir i teorijske predmete na Srednjoj školi Glazbene akademije, studira na građevinsko-arhitektonskom smjeru Tehničkog fakulteta, te filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu. Glazbeni urednik Radio-Zagreba, novinar, glazbeni, filmski i kazališni kritik u raznim redakcijama. Dramaturg opere HNK u Zagrebu od 1985.–1989. godine. Glazbeni pisac, esejist i historik. Bio prvi programski direktor koncertne dvorane "V. Lisinski" od 1974. do 1982., kada je umirovljen.
Objavljena djela:
Mala historija muzike, Zagreb, 1957., i III. izd. 1963.; 100 opera, Zagreb, 1963, II. izd. 1964.; Historija muzike, Zagreb, 1980.; 111 opera, Zagreb, 1987.; 125 opera, Zagreb, 1997.
Nenad Turkalj živi i radi u Zagrebu. Napisao je tekstove za kantate Ive Kirigina Zastava i Vrata pobjede, tekst za kantatu Borisa Papandopula "Ruke preko noći"; libreto za operu Kentervilsi duh Borisa Papandopula (izvedba Osijek, 1979.), libreto za operu Richard III Igora Kuljerića (izv. Zagreb, 1987.) i libreto za operu Karolina Suhodolska Miroslava Miletića, Zagreb, 1997. Bio predsjednik Društva hrvatskih skladatelja u dva mandata. Bavi se opernom režijom: Verdijev Trubadur, 1985.; Puccinijevi Boemi, 1991., 1995. u splitskoj operi; Verdijeva Aida, 1997. u zagrebačkoj operi.

TUŠEK, Mirjam
Zagreb
Rođena 8. XI. 1920. u Splitu. Završila Filozofski fakultet. Prozna i dramska spisateljica.
Objavljena djela:
Mati (dr.), 1954.; Djevojčice (dr.), 1959.; Ruke pod glavom (pr.), 1961.; Imam dvije mame i dva tate (pr.), 1969.; Ništa nije kako jest (pr.), 1968.; Posljednje dijete (prip.), 1957.–1971.; Igra (dr.), 1970.; Zdravstvena stanica (dr.), 1982.; Židovka (pr.), 1991.; Levi (pr.), 1996.
Mirjam Tušek živi i radi u Zagrebu i Splitu. Javlja se u književnosti pod pseudonimom Vjekoslav Rašek. Po njenom scenariju snimljen je film Imam dvije mame i dva tate.

TUŠEK-ŠIMUNKOVIĆ, Miroslava
Zagreb
Rođena 1937. u Varaždinu. Diplomirala i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Piše od 1960. godine i objavljuje u novinama i časopisima: ("RAD", HAZU; "Kronika" – zavoda za književnost HAZU; "Croatika" – Hrvatskog filološkog društva; "Most" – DHK-a; "Forum" – razreda za suvremenu književnost HAZU; "Kaj", "Revija", "Vjesnik", "Večernji list", "hrvatsko slovo" i dr.). Piše pjesme, pripovijetke, putopise, književno-kritičarske eseje, znanstvene i novinarske radove.
Objavljena djela:
O pjesničkom djelu Zvonka Milkovića (stu.), Zagreb, 1979.; Šenoino praško razdoblje (stu.), Zagreb, 1988.; Studije i ogledi, Zagreb, 1999.
Miroslava Tušek-Šimunović živi i radi u Zagrebu. Nagrađena za kratku priču (1979.) i znanstvene studije (1978., 1986.). Suradnica je Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža", te Hrvatskoga novinarskog društva.

TYRAN, Peter
Beč
Rođen 27. X. 1955. u Gijeci (Kittsee) u Gradišću (Burgenland – Austrija). završio Glazbeno-pedagošku gimnaziju u Beču, gdje je i na Filozofskom fakultetu diplomirao slavistiku, anglistiku i filozofiju. Radio kao nastavnik njemačkog jezika za stranu djecu u Narodnom sveučilištu u Beču. Uređivao je gradišćanski kulturni časopis "Pokus". Glavni je urednik "Hrvatskih novina", tjednika "Gradišćanskih Hrvata". Kazališni kritičar i esejist. Objavljuje eseje, kazališne kritike, pjesme i putopise u raznim austrijskim, mađarskim, rumunjskim i hrvatskim časopisima.
Objavljena djela:
Ptići i slavuji /Hawks and nightnigales/ (ant. suvremenoga pjesničtva Gradišćanskih Hrvatov), /prevedeno na engleski, s Herbertom Kuhnerom Braumuller/, Beč, 1983.
Peter Tyran živi i radi u Beču.

UJČIĆ, Rudolf
Pula
Rođen 4. VI. 1937. u mjestu Fakini kod Pazina. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Srednjoškolski profesor, voditelj Centra za kulturu Narodnog sveučilišta u Pazinu, redaktor, lektor Hrvatskog radija u Puli.
Objavljena djela:
Staropazinski viersi (čak. pj.), Pula, 1983.; Duša Mažurana (pj.), Pula, 1986.; Pridi, šlovek muoj (pj.), Pula, 1991.; Skrita bogatija – tesoro nascosto (dvojezično izdanje pjesama), Pula, 1997.
Rudolf Ujčić živi i radi u Puli.

UJEVIĆ, Jure
Imotski
Rođen 10. IX. 1942. u Krivodolu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Novinar, bibliotekar, sada ravnatelj Narodnog sveučilišta Imotski. Piše pjesme.
Objavljena djela:
Svanuće ljubavi (pj.), Zagreb, 1969.; Zanosne tišine (pj.), Zagreb, 1970.; Egzotični putnik (pj.), Zagreb, 1972.; Ljubav može u vrijeme (pj.), Zrenjanin, 1975.; Zavodnik (pj.), 1985.; Prepoznati predjeli (pj.), Zagreb, 1989.; Trojanska mazgetina (knj. af., hum. ep.), 1990.; Proljeće u duši (pj.), Rijeka, 1991.; 30 ljubavnih i jedna imotska, Imotski, 1995.; Vatre noći (pj.), 1974.; Sunce u čovjeku (pj.), Split, 1996.
Jure Ujević živi i radi u Imotskom. Objavljuje u časopisima i novinama eseje, kritike i članke. Pjesme su mu uglazbljivane, a bavi se i slikarstvom.

VALENT, Milko
Zagreb
Rođen 6. VII. 1948. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet. Prozaist, pjesnik, esejist i dramatičar. Profesionalni pisac od 1976.
Objavljena djela:
Carpe diem (es.), Zagreb, 1979.; Leptiri arhetipa (pj.), Zagreb, 1980.; Zadimljena lopta (pj.), Osijek, 1981.; Koan (pj.), Rijeka, 1984.; Gorki deserti (pr.), Zagreb, 1984.; Ordinacija za kretene (pr.), Osijek, 1986.; Clown (ro.), Rijeka, 1988.; Erotologike (es.), Osijek, 1988.; Totalni spol (pol., es.), Zagreb, 1989.; Piknuti piknjicu (radio-spek.), Novi Sad, 1988.; Higijena mjesečine (radio-dr.), Novi sad, 1988.; Rupa nad rupama (pj.), Sarajevo, 1988.; Zagreb, 1995.; Slatki automati (pj.), Osijek, 1990.; Erektikon (pj.), Nikšić, 1990.; Al – Gubbah (pr.), 1992.; Zelena dolina (radio-igr.), Maribor, 1996.; Plava krv (pj.), Zagreb, 1997.; Vrijeme je za kakao (pr.), Zagreb, 1998.; In The Eye (dr.), Zagreb, 1998.
Milko Valent živi i radi u Zagrebu.

VEČENAJ, Ivan
Gola
Rođen 18. V. 1920. u Goli. Slikar i pisac. Objavljuje članke u dnevnim, tjednim i povremenim listovima.
Objavljuje djela:
Prekodravje tak popeva, Bjelovar, 1994.; Tajna dvorca Pepelare, Zagreb, 1989.; Krik divlje djevojke, Koprivnica, 1989.; Mojem zavičaju, Bjelovar, 1992.; Rječnik Gole / Srednjopodravska kajkavština /, (12.000 riječi), Koprivnica, 1998.; Poslovice, izreke i zagonetke (4.000), Zagreb, 1998.
Ivan Večenaj živi i radi u Goli. Priredio grafičku mapu sa svojim slikama i izabranim pjesmama u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. Član je Društva hrvatskih naivnih likovnih umjetnika. Slike mu se nalaze u više uglednih zbirki i galerija.

VIDAN, Ivo
Zagreb
Rođen 24. I. 1927. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu, a doktorirao na Sveučilištu u Nottinghamu (Engleska). Bio je redovni profesor engleske i američke književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao asistent i docent na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Gost - profesor na američkim sveučilištima Yale i Columbia. Književni kritičar i esejist.
Objavljena djela:
Nepouzdani pripovjedač (stu.), Zagreb, 1970.; Roman struje svijesti (stu.), Zagreb, 1971.; Tekstovi u kontekstu (stu.), Zagreb, 1975.; Engleski intertekst hrvatske književnosti, Zagreb, 1995.; Uliks Jamesa Joycea: Krik i bijes Williama Faulknera, Zagreb, 1996.
Ivo Vidan živi i radi u Zagrebu. Uredio je (s Bredom Kogoj-Kapetanić), Povijest svjetske književnosti, sv. VI. Zagreb, 1976 i dijelom dopunjeno izdanje 1986. i dr. Član je Hrvatskoga filološkog društva i Europskog i hrvatskog društva za anglističke studije.

VIDAS, Fedor
Zagreb
Rođen 13. I. 1924. u Bakru. Pohađao Pravni fakultet u Zagrebu, radio kao novinar u raznim uredništvima, pokrenuo časopis "Novela" 1952. Bio je urednik inozemnih kulturnih informacija u listu "Telegram" i "oku". Prozni, dramski pisac i scenarist.
Objavljena djela:
Popodne kad sam sretan (no.), Zagreb, 1954.; Ponedjeljak ili utorak (no.), Zagreb, 1961.; Novele, Novi Sad, 1964.; Na izmaku ljeta (no.), Rijeka, 1975.; Izabrana djela, PSHK, knj. 154, Zagreb, 1985.
Izvedena djela:
Televizijske i radijske drame: Scenaristi, Zagreb, 1964.; Gdje je duša moga djetinjstva, Zagreb, 1968.; Djevojke dolaze u devet, Zagreb, 1968.; Šum, Zagreb, 1969.; Ožiljak, Zagreb, 1969.; Čestitke, Zagreb, 1970.; Kajinov znak, Zagreb, 1970.; Konj je stao, Zagreb, 1970.; Ljubav na bračni način, Zagreb, 1970.; Okreni leđa vjetru, Zagreb, 1972.
Filmski scenariji: Martin u oblacima, Zagreb, 1961.; Abeceda straha, Zagreb, 1961.; Ključ, Zagreb, 1965.; Metamorfoza, Zagreb, 1965.; Ponedjeljak ili utorak, Zagreb, 1966.
Fedor Vidas živi i radi u Zagrebu.

VIDMAROVIĆ, Đuro
Zagreb
Rođen 1. IV. 1947. u Piljenici, kod Novske. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Srednjoškolski profesor, saborski zastupnik, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Ukrajini. Piše pjesme i književno povijesne teme.
Objavljena djela:
Bujice i bregovi (pj.), Varaždin, 1986.; Pečat od magme (pj.), Vinkovci, 1988.; Rijeka i hrast (graf. pj. mapa), Zagreb, 1990.; Mojom Moslavinom (pj.), / s K. Brkić /, Kutina, 1991.; Koraci (pj.), Zagreb, 1991.; Hrvatska narodna manjina u Mađarskoj (knj. pov. teme), Zagreb, 1982.; Suvremeni tokovi u pjesništvu mađarskih Hrvata (knj. pov. teme), Zagreb, 1991.; Gradišćansko hrvatske teme, Rijeka, 1996., 1998.
Đuro Vidmarović živi i radi u Zagrebu i Kijevu.

VIDOVIĆ, Gabrijel
Zagreb
Rođen 6. III. 1915. u Kućanu Donjem, kod Varaždina. Osnovnu školu završio u Novskoj. Radio kao radnik. Sudjelovao u NOB-u i postigao oficirski čin. Romanopisac, pjesnik i pripovjedač za djecu. Objavljivao novinske članke i napise.
Objavljena djela:
Kurir sa Psunja (ro.), Zagreb, 1959.; Kurir Mladen, Ljubljana, 1961.; Zapisi o živima i mrtvima (cr.), Zagreb, 1961.; Trojica iz male ulice (pč.), Zagreb, 1963.; Zatočenici pernatog otoka (pč.), Zagreb, 1964.; A mellkutca njomzoi (pč.), Novi Sad, 1967.; Bjelkan (ro.), Zagreb, 1973.; Prkosište (pj.), Zagreb, 1980.
Gabrijel Vidović živi i radi u Zagrebu.

VIDOVIĆ, Mirko
Lyon
Rođen 31. XII. 1940. u mjestu Bila, kod Livna. Završio Filozofski fakultet u Lyonu. Novinar, tumač, prevoditelj, pjesnik, prozni i dramski pisac.
Objavljena djela:
Hram Nade (pj.), Barcelona, 1970.; Ribnjak Bethesda (no.), Rim, 1971.; Sakrivena strana mjeseca (usp. s robije), Barcelona, 1976., /knjiga prevedena na engl., franc. i tal./; Bijeli vitez (pj.), San Mateo, USA, 1979.; Chevalier Blanc (knj. pj. na franc.), Lausanne, 1986.; Ban Kulin i Bosna (pov. es.), Zagreb, 1993.; Drijenove svirale (no.), Livno, 1993.; Krv (dr.), Chicago, 1986.; Što je je – što nije nije (hum.), Livno, 1998.
Mirko Vidović živi i radi u Lyonu (Francuska). Uredio u izgnanstvu trideset tri glasila "Matoš", oko tisuću bibliografskih jedinica u tisku hrvatske dijaspore i pripremio oko stotinjak listova i časopisa na dvanaest stranih jezika širom svijeta.

VIDOVIĆ, Veseljko
Split
Rođen 15. IV. 1941. u Vrgorcu. Završio Pedagošku akademiju u Zadru. Radio kao nastavnik, novinar, urednik u nakladnim kućama, osnivač Književne zajednice "Tin Ujević" Split, pokretač lista "Svitanje" i direktor KIZ "Tin Ujević" u Splitu. Piše pjesme, prozu, kritike, aforizme, novinske članke i epigrame.
Objavljena djela:
Žeđ (pj.), 1967.; Ožiljci prostora i vremena (pj.), 1968.; Vatra kamena (pj.), 1970.; Mrtvi se bude (pj.), 1971.; Na dnu sebe (pj.), 1972.; Preko uma obruč (pj.), 1973.; Iskušenja riječi (pj.), 1975.; Rasap sunca (pj.), 1975.; Nestašni Ivan (pj.), 1979.; Slonov orkestar (pj.).; Pas laje na moju sjenu (pj.), 1979.; Letjeti svugdje (pj.); Lisica i pijetao (pj.); Ocvjetana zemlja (pj.); Dalmacija srce Hrvatske (pj.), Split, 1988.
Veseljko Vidović živi i radi u Splitu. Zastupljen u nekoliko antologija, zbornika i leksikona. Pjesme su mu prevedene na talijanski, ruski, albanski, engleski, slovenski i poljski jezik.

VISKOVIĆ, Velimir
Zagreb
Rođen 20. II. 1951. u Drašnicama kod Makarske. Filozofski fakultet i poslijediplomski studij završava u Zagrebu. Glavni je urednik enciklopedije Krležiana Leksikografskog zavoda u Zagrebu. Uređivao je časopise "Pitanja" i "Off". Danas je glavni urednik književnog časopisa "Republika". Kritik, esejist i leksikograf.
Objavljena djela:
Mlada proza (krit.), Zagreb, 1983.; Pozicija kritičara (es., krit.), Zagreb, 1988.
Velimir Visković živi i radi u Zagrebu. Sastavio antologiju Nova hrvatska proza, Beograd, 1987.

VLADOVIĆ, Borben
Zagreb
Rođen 13. X. 1943. u Splitu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Bibliotekar u knjižnici, sada urednik-dramaturg na Hrvatskom radiju. Pjesnik, romanopisac i pripovjedač. Emitirane su mu radio-drame i radio-komedije na Hrvatskom radiju.
Objavljena djela:
Balkanski prostor (pj.), Zagreb, 1970.; 3x7=21 (pj.), Split, 1973.; Vrulje (pj.), Zagreb, 1980.; Knjigapegla (pj.), Rijeka, 1982.; Boja željeznog oksida (ro.), Zagreb, 1989.; Odmor pelivana (pj.), Zagreb, 1990.; Cjelovitost detalja (pj.), 1991.; Portret umjetnika u drami – I. (zbo.), Zagreb, 1995.; Razderani tlocrt (ro.), 1996.; Portret umjetnika u drami – II. (zbo.), Zagreb, 1996.; Portret umjetnika u drami – III. (zbo.), Zagreb, 1998.
Borben Vladović živi i radi u Zaprešiću – Zagreb. Vizualnu poeziju izlagao u zemlji i inozemstvu.

VONČINA, Josip
Zagreb
Rođen 18. IX. 1932. u Ravnoj Gori, općina Delnice. Završio Filozofski fakultet i doktorat u Zagrebu. Radio kao asistent, docent, izvanredni i redovni profesor, šef katedre za povijest hrvatskog književnog jezika i dijalektologiju na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Piše znanstvene studije i povijesne književne prikaze o jezičnim pitanjima.
Objavljena djela:
Analiza starih hrvatskih pisaca, Zagreb, 1977.; Jezičnopovijesne rasprave, Zagreb, 1979.; Jezična baština, Zagreb, 1988.; Korijeni Krležina Kerempuha, Zagreb, 1991.; Preporodni jezični temelji, Zagreb, 1993.
Josip Vončina živi i radi u Zagrebu. Radi kao urednik edicije "Stoljeća hrvatske književnosti". Član je HAZU. Nagrađivan za svoj znanstveno-književni rad.

VONČINA, Nikola
Zagreb
Rođen 7. X. 1934. u Šibeniku. Završio Pravni fakultet, Akademiju dramskih umjetnosti i doktorat znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Redatelj, dramaturg-urednik. Sada viši znanstveni suradnik Hrvatske radio-televizije i sveučilišni profesor na Akademiji dramske umjetnosti. Esejist, povjesnik, dramski pisac, pjesnik. Piše i rasprave, članke i surađuje u enciklopedijskim izdanjima.
Objavljena djela:
Odnosi (pj.), Novi Sad, 1961.; Pod mliječnom šumom – Dylana Thomasa u povijesti i teoriji europske radiofonije (stu.), Zagreb, 1982.; Radio-Zagreb 1926.–1941. (pril. za pov. radija u Hrvatskoj, I.), Zagreb, 1986.; hrvatska radio-drama do 1957., Zagreb, 1988.; Kazalište, radio, televizija (es., čl.), Zagreb, 1990.; Osebujna dramaturgija (es., čl.), 1993.; Stvaralaštvo svjetskog ugleda (rasp.), Zagreb, 1995.; Doba raznolikosti (ljet. hrv. radio-dr. 1957.–1964.), Zagreb, 1996.; Dvanaest prevratnih godina: 1941.–1953. (pril. za pov. radija u Hrvatskoj, II.), Zagreb, 1997.; Antologija hrvatske radio-drame I, Zagreb, 1998.
Izvedena djela:
Tri mesara buhu klala (rado-dr.), Zagreb, 1965.; Čudo (radio-dr.), Zagreb, 1978.; Umjetnine (radio-dr.), Zagreb, 1979.; Prosidba za okladu (radio-dr.), Zagreb, 1980.; Prijateljice (radio-dr.), Zagreb, 1982.; Kućna pomoćnica (radio- dr.), Zagreb, 1983.; Nezgodni razgovori (radio-kom.), Zagreb, 1984., Radio -Ljubljana 1986.; Tuđinac (TV-serija), / po D. Šimunoviću /, HTV, 1992., TV Slovenija 1993.
Nikola Vončina živi i radi u Zagrebu.

VOUK, Valentin
Zagreb
Rođen 1924. u Zagrebu, gdje je završio Pravni fakultet i doktorat pravnih znanosti. Radio u sudstvu, u Vrhovnom sudu Hrvatske. Objavljuje u stručnim listovima i časopisima, a piše o glazbi, opernim izvedbama.
Objavljena djela:
Giacomo Puccini /život i stvaranje/, Zagreb, 1968.; Giuseppe Verdi /život i stvaranje/, Čakovec, 1988.
Valentin Vouk živi i radi u Zagrebu. Kao pravni znanstvenik i teoretičar napisao niz pravnih zakona, stručnih publikacija, zbirki pravnih propisa i priloga... Osim monografija o velikim glazbenicima i skladateljima bavio se i morskom vegetacijom bakarskog zaljeva, prirodoslovnim istraživanjima Slavonije i biološkim izučavanjem termalnih voda Hrvatskog zagorja i proučavanjem gljiva zagrebačke okoline.

VRGA, Boris
Petrinja
Rođen 21. VI. 1953. u mjestu Mrzljaki, kraj Karlovca. Završio Medicinski fakultet u Zagrebu. Liječnik specijalist – pulmolog. Piše pjesme, književne kritike i scenarije.
Objavljena djela:
Uslovno ogledalo (pj.), 1979.; Testament (pj.), 1982.; Plodne noći /panorama poslijeratne sisačko-banijske poezije/, 1982.; Sezona zmija (pj.), 1989.; Ime šume (pj.), 1990.; Zagovornik ljeta (haiku pj.), 1991.
Boris Vrga živi i radi u Petrinji i Zagrebu. Napisao je scenarij za TV-emisiju o petrinjskim likovnim stvarateljima Dah druge obale i s književnikom J. Stanićem Staniosom pokrenuo je, i uređuje časopis "Generacije" koji izlazi u Petrinji. Član je redakcije zagrebačkog časopisa "Haiku".

VRKIĆ, Jozo
Zagreb
Rođen 10. X. 1941. u selu Naklice, Tugare, kod Omiša. Završio Filozofski fakultet i pohađao fakultet Političkih znanosti u Zagrebu. Radio kao lektor, novinar. Sada je samostalni umjetnik. Pripovjedač i putopisac. Objavljuje književne kritike, novinske članke, televizijske scenarije, radio i televizijske adaptacije, popularno-znanstvene tekstove.
Objavljena djela:
Skučenost (prip.), Split, 1968., Zagreb, 1998.; Ptice ne šute (ro.), Zagreb, 1976.; Ljuti puti (pt.), Zagreb, 1982.; Bijeli svijet (ro.), 1990.; Vražja družba (obrada pre.), Zagreb, 1991., III. izd. 1997.; Hrvatske bajke (obrada baj.), Zagreb, 1993., VIII. izd, 1997.; Šapat (no.), 1996.; Božji smijeh (smješice), 1997.; Rastava (dr.), 1997.; Poratnik (es., pros.), 1998.; Jedina (prip.), Zagreb, 1999.
Izvedena djela:
Sobica (radio-kom.), Zagreb, 1972.; Jamčenik (radio-dr.), Zagreb, 1973.; Ženidba (radio-kom.), Zagreb, 1973.; Bodoci (radio-kom.), Zagreb, 1974.; Šupljina (radio-dr.), Zagreb, 1975.; Lišće (radio-dr.), Zagreb, 1975.; Zadnji (radio-dr.), Zagreb, 1975.; Cvit razgovora (radio-dr.), Zagreb, 1975.; Trišnja (radio-kom.), Zagreb, 1976.; Berekin (radio-dr.), Zagreb, 1976.; Nevoljnik (radio-dr.), Zagreb, 1976.; Sužanj (radio-dr.), Zagreb, 1977.; Rastava (radio-dr.), Sarajevo, Skopje, 1977.; Ugovor (radio-kom.), Zagreb, 1977.; Štipaljka (radio-kom.), Zagreb, 1979.; Pljesak (radio-kom.), Zagreb, 1984.; Pokop (radio-kom.), Zagreb, 1985.; Kupus (radio-kom.), Zagreb, 1986.; Kolektiva (radio-kom.), Zagreb, 1987.; Kisik (radio-kom.), Zagreb, 1988.; Božji smijeh (radio-kom.), Zagreb, 1989.; Lažni svjedok (radio-dr.), Zagreb, 1990.
Jozo Vrkić živi i radi u Zagrebu.

VRKLJAN Irena
Berlin
Rođena 21. VIII. 1930. u Beogradu. Pohađala Filozofski fakultet u Zagrebu i filmsku režiju u Berlinu. Djelovala je kao spisateljica u studijima crtanog filma "Kerempuh" i "Duga", te kao urednica u kulturnoj redakciji televizije Zagreb. Pjesnikinja i prozna spisateljica. Piše eseje, radio-drame i likovne kritike, a bavi se i prevođenjem.
Objavljena djela:
Krik je samo tišina (pj.), Beograd, 1954.; Paralele (pj.), Zagreb, 1957.; Stvari već daleke (pj.), Zagreb, 1962.; Doba prijateljstva (pj.), Zagreb, 1963.; Soba, taj strašni vrt (pj.), Beograd, 1966.; U koži moje sestre (pj.), Zagreb, 1982.; Svila, škare (pr.), Zagreb, 1984.; Marina ili biografija (pr.), Zagreb, 1986.; Veče poezije (pj.), Zagreb, 1987.; O biografiji /Svila i škare i Marina/, Zagreb, 1987.; Berlinski rukopis (pr.), Zagreb, 1988., 1998.; Dora, ove jeseni (pr.), Zagreb, 1991., 1998.; Pred crvenim zidom: 1991.–1993., Zagreb, 1994.; Pred crkvenim zidom (ro.), 1998.
Irena Vrkljan živi i radi u Berlinu i Zagrebu. Zajedno sa Z. Golubom prevela tridesetak romana s njemačkog jezika. Neka djela prevedena su joj na njemački i talijanski jezik. Dobitnica je više važnih književnih nagrada.

VUČEMIL, Andrija
Rijeka
Rođen 26. VIII. 1939. u Oplećanima na Duvanjskom polju. Završio Pedagošku akademiju u Rijeci. Radio kao kazališni redatelj i socijalni radnik; uređivao časopise "Naša ognjišta" i "Politički zatvorenik", sada glavni i odgovorni urednik časopisa "Književne Rijeke". Piše pjesme i publicistiku, bavi se nakladništvom, utemeljitelj je Riječkog nakladnog zavoda.
Objavljena djela:
Na smrt naslonjen (pj.), Rijeka, 1969.; Duvanjska rapsodija (pj.), Zagreb, 1990.; Kad kažem riječ... (pj.), Rijeka, 1992.; ovim riječima... (pj.), Rijeka, 1995.; Susreti na duvanjskom polju (pj.), Rijeka, 1996.; Što su mi rekli? I (publ.), Rijeka, 1998.; Riči s ruba vrimena (pj.), Rijeka, 1999.; Nakon šutnje (publ.), Rijeka, 1999.
Andrija Vučemil živi i radi u Rijeci.

VUČKOVIĆ, Radovan
Zagreb
Rođen 29. XII. 1941. u Zagrebu. Diplomirao komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu. Radio kao nastavnik i bio urednik u "Modroj lasti". Dramski pisac i pisac za djecu. Objavljuje priče za djecu, radio-drame, radio-adaptacije romana, eseje i humoreske na radiju, te kritike radio-drama. Prevoditelj radio-dramskih djela.
Objavljena djela:
Danica i druge zvijezde (pč.), Zagreb, 1971.; Lude gljive (pč.), Zagreb, 1980.
Izvedena djela:
Dijete iz svratišta (dr.), Kaz. Komedija, Zagreb, 1970.; Milček i VIIB (dr.), Kaz. Trešnjevka, Zagreb, 1970.; Kod vukova nema komplikacija (radio-dr.), Zagreb, 1967.; Ne znam što će gospodin reći (radio-dr.), Zagreb, 1968.; Dijete iz svratišta (radio-dr.), Zagreb, 1968.; Zatvoriti vjetar (radio-dr.), Zagreb, 1969.; Čeka svoj petak (radio-dr.), Zagreb, 1971.; Gusjenice i pijevci (radio-dr.), Zagreb, 1988.; Zec (radio-kom.), /prevedena u Australiji na engl. i izv. na australskoj ABC postaji/.
Radovan Vučković živi i radi u Zagrebu.

VUJČIĆ, Borislav
Zagreb
Rođen 15. V. 1957. u mjestu Orah, Vrgorac. Završio Fakultet političkih znanosti. Dramski pisac, pripovjedač i pjesnik.
Objavljena djela:
Krik regruta (ro.), Zagreb, 1983.; Bezimena (pj.), Vrgorac, 1983.; Simetrije (ro.), Zadar, 1985.; Dvadeset tri pjesme, Split, 1986.; Kornjačino svlačenje (dr.), 1988.; Slobodna soba (dr.), Zadar, 1988.; Poljubac u čelo XX. vijeka (no.), Split, 1989.; Omamljen meta-forom (ro.), Split, 1990.; Paklena simultanka (ro.), Zagreb, 1990.; Kovčeg, ornamenti (no.), Zagreb, 1992.; Tijelo (graf. poet. mapa) /Bakliža – Vujčić/, Zagreb, 1995.; Crne komedije (dr.), Zagreb, 1995.; Kameleonski pigmentarij (no.), Zagreb, 1996.; Bijele tragedije (dr.), Zagreb, 1997.
Izvedena djela:
Slobodna soba (radio-dr.), Zagreb, 1988.; Usput za Damask (dr.), ADU, Zagreb, 1989.; Besjemene šutnje (radio-dr.), Zagreb, 1989.; Hrvatski slavuj (dr.), DK "Gavella", Zagreb, 1990.; Crkveni miš (dr.), HNK, Osijek, 1992.; Kronika raspada jedne ljepote, Tena, HNK, Osijek, 1992., HNK, Mostar, 1994.; Miraz (dr.), Berlinsko kaz. "Marin Držić", Berlin, 1993.; Narudžba (dr.), Dubr. kaz. "Martin Držić", 1995.; Odskok poskoka ili post mu neću ćaćin (dr.), GK "Komedija", Zagreb, 1995.; Nasuprot sjeni (radio-dr.), Zagreb, 1995.; Olovna pričest (TV-film), HRT, Zagreb, 1996.; Kad kralju ne sviđa se gluma (dr.), Gl. dru. "Histrion", u INK Pula, 1998.; Paučina paučine (dr.), Dr. studio slijepih, Zagreb, 1998.
Borislav Vujčić živi i radi u Zagrebu

VUJOVIĆ, Sreten
Cetinje
Rođen 5. VIII. 1957. na Cetinju. Završio studij književnosti na Nastavničkom fakultetu u Nikšiću. Radio kao nastavnik, bio jedan od urednika Omladinskog glasila "MI". Pjesnik, esejist i prevoditelj. Objavljuje prikaze, novinske tekstove i prevodi s njemačkog jezika.
Objavljena djela:
Pjesma zaboravne ptice, Cetinje, 1982.; Bezglavo kolo (pj.), Cetinje, 1983.; Soba za specijalne (pj.), Podgorica, 1986.; Knjiga postanja (pj.), Podgorica, 1989.
Sreten Vujović živi i radi u Cetinju. Članom DHK postaje 1989., postaje 1989., a prethodno je bio članom Udruženja književnika Crne Gore. Član je Hrvatskog centra PEN-a

VUKOJA, Ivan
Zagreb
Rođen 13. XI. 1969. u Ljubuškom. Pohađao Filozofski fakultet u Zagrebu. Tijekom dva ciklusa sudjelovao u "Kreativnoj radionici " koju je vodio Branko Čegec. Piše uglavnom pjesme.
Objavljena djela:
Tako da mi je (pj.), Zagreb, 1992.; Metafizika kamena (pj.), Zagreb, 1994.; Izbor za vas (pj.), Zagreb, 1994.
Ivan Vukoja živi i radi u Zagrebu. Dobitnik "Goranove nagrade mladim pjesnicima" za 1991.

VULETIĆ, Anđelko
Sarajevo
Rođen 6. II. 1933. u Zagorcu (Ravno, Hercegovina). Završio Filozofski fakultet. Poljodjelac, zatvorenik, nastavnik, profesor, kulturni djelatnik, dragovoljac Domovinskog rata. Pjesnik, prozaik i dramski pisac.
Objavljena djela:
Gorko sunce (ro.), Sarajevo, 1958., 1966. Zagreb, 1965.; Gramatika ili progonstvo (pj.), Sarajevo, 1961.; Jedina nada (pj.), Beograd, 1962.; Drvo s paklenih vrata (ro.), Novi Sad, 1963.; Sedam vječnih pitanja (pj.), Zagreb, 1965.; Deveto čudo na istoku (ro.), Sarajevo, 1966., 1972.; Zmije odlaze s onu stranu svijeta (pj.), Sarajevo, 1967.; Kraljica puteva (pj.), Sarajevo, 1968., 1970.; Klesar Tadija Tegoba (ro.), Sarajevo, 1973., 1978., 1981.; Putnik na svoju odgovornost (pj.), Sarajevo, 1973.; Kad budem velik kao mrav (pj.), Sarajevo, 1976., 1978., 1983., Mostar, 1998.; Dan hapšenja Vile Vukas (ro.), Ljubljana, 1980., Zagreb, 1981.; Čempresi u zavičaju (izb. pj.), Zagreb, 1980.; Tajna večera (pj.), Struga, 1982., Zagreb, 1997.; Jadi mladog karijerista (ro.), Zagreb, 1984.; Križaljka za čitanje sudbine (pj.), Sarajevo, 1985.; Popravni ispit (pj.), 1989.; Čudotvorna biljka doktora Engela (ro.), Sarajevo, 1990.; Dva hrama, dvije razvaline (ro.), Zagreb, 1993.; Andrija Hebrang (dr.), Zagreb; Miljenik partije Buharin (dr.); Pčela i metak (pj.), Zagreb, 1995.; Sarajevo, a zalazi sunce (pj.); Pismo nebeskom gromu (pj.), Zagreb, 1996.; Strijeljanje ustaše Broza, Zagreb, 1998.
Izvedena djela:
Andrija Hebrang (dr.), Izvedba u HNK, Zagreb.
Anđelko Vuletić do 1993. živi u Sarajevu, a od tada kao izbjeglica na relaciji Ravno – Zagreb. Njegove knjige prevođene su na više jezika, a pjesnička zbirka "Kad budem velik kao mrav", objavljena je u Parizu usporedno u prijevodu i izvorniku, a doživjela je jedanaest izdanja: pet na hrvatskom i šest na europskim jezicima. Nagrađivan za svoja književna djela. Nagrađivan za svoja književna djela.

VUKOVIĆ-RUNJIĆ, Milana
Zagreb
Rođena 20. III. 1970. u Zagrebu. Završila Filozofski fakultet. Urednica biblioteke "Džepna Ceres", pomoćnica glavnog urednika tinejdžerskog magazina "O.K.!.
Objavljena djela:
Vrt (pj.), Zagreb, 1989.; Odlomci o Evi (pj.), Zagreb, 1992.; Azurno zlatno (pj.), Zagreb, 1994.; Krila od etera (zb. prip.), Zagreb, 1998.
Milana Vuković-Runjić živi i radi u Zagrebu.

VUKUŠIĆ, Stjepan
Pula
Rođen 11. IX. 1931. u Stinici kod Senja. Završio Filozofski fakultet i doktorat filoloških znanosti u Zagrebu. Gimnazijski profesor u Krku, zatim profesor Više škole na Pedagoškoj akademiji u Puli, te redovni sveučilišni profesor hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu u Puli. Pjesnik, prozaik i filolog. Objavljuje i eseje, zapise o krajevima, piscima i djelima.
Objavljena djela:
Burobran (no., cr.), Rijeka, 1970., Pula, 1976.; Da život ne pogaziš (pj.), Rijeka, 1973.; Svijet pod listincem (pč.), Pula, 1979.; Usporedbe dvaju novoštokavskih naglašavanja – Stiničkog i Daničićeva (jez. stu.), Senj, 1982.; Knjiga s devet naslova (pj. ciklus Tragom Premilovca u zajedničkoj knjizi), Senj, 1982; Uskraćene blagosti (ro.), Pula, 1982.; Nacrt hrvatske naglasne norme na osnovi zapadnog dijalekta (jez. stu.), Pula, 1984.; Iznad pelina (pj.), Senj, 1989.; Svjetlost ognjišta (pj. ciklus), Senj, 1993.; Podgorski vjetar (ro.), Zagreb, 1996.; Duh u kamenu (ro.), Zagreb, 1997.
Stjepan Vukušić živi i radi u Puli.

ZALAR, Ivo
Zagreb
Rođen 24. II. 1927. u Kalinovcu pokraj Đurđevca. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti u Zagrebu. Redovni je sveučilišni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je lektor za hrvatski jezik u Varšavi. Uredio je niz izbora i čitanki iz suvremene hrvatske dječje književnosti i urednik je časopisa "Umjetnost i dijete". Književni povjesnik, kritičar, te prevoditelj.
Objavljena djela:
Dječji roman u hrvatskoj književnosti (stu.), Zagreb, 1978., /prošireno izd. 1982. – II. izd, 1983./; Suvremena hrvatska dječja proza (stu.), Zagreb, 1979.; Pregled hrvatske dječje poezije (stu.), Zagreb, 1992.
Ivo Zalar živi i radi u Zagrebu. S engleskog jezika preveo je: Mark Twain: Doživljaji Huckleberryja Finna, Zagreb, 1960. Bio je pomoćnik ministra kulture i prosvjete Republike Hrvatske. Dobitnik odličja i nagrada.

ZAMODA, Jagoda
Zagreb
Rođena 17. X. 1954. u Varaždinu. Studirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Piše i objavljuje od 1972. poeziju, pripovijesti, drame, eseje, feljtone, kritiku, te reportaže, intervjue i novinske članke. Profesionalna je književnica, sada je novinarka i urednica tjednika "Gloria" u Zagrebu.
Objavljena djela:
Kresni riječju (pj. u pr.), Zagreb, Beograd, 1978.; Knjiženstvo van sebe (pj.), Zagreb, 1981.; Kaseta 'evo; – ta!' (pj.), Osijek, 1986.; kao da sam tu živjela (pj.), Rijeka, 1987.; Osjećaj sreće (pj. u pr.), Zagreb, 1987.; Izabrane pjesme, Varaždin, 1996.; Knjiga utjeha (pj.), Zagreb, 1999.; Sedam (dr.), 1999.; U trećem licu (pj., pr.), /koautor I. Zamoda/, Varaždin, 1999.
Jagoda Zamoda živi i radi u Zagrebu. Bila je članica osnivačkog uredništva biblioteke "Quorum" i voditeljica Tribine DHK. Uredila nekoliko zbornika, uvrštena u antologije hrvatskog pjesništva i dobitnica mnogih književnih nagrada ("Goranov vijenac" 1978., "Mak Dizdar", 1976., "Mlada Struga", 1982.). Pjesme su joj prevođene na desetak jezika.

ZEČEVIĆ, Divna
Zagreb
Rođena 31. VII. 1937. u Osijeku. Filozofski fakultet i doktorat znanosti iz povijesti hrvatske pučke književnosti završila u Zagrebu. Znanstvena je savjetnica u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Književna povjesničarka i folkloristkinja. objavljuje pjesme, članke, eseje, polemike, kritike i studije.
Objavljena djela:
Netremice (pj.), Osijek, 1976.; Pučki književni fenomen. Povijest hrvatske književnosti, 1, Zagreb, 1978.; Pučko književno štivo u hrvatskim kalendarima prve polovice XIX. stoljeća I. dio, Osijek, 1982.; Pučko književno štivo u hrvatskim kalendarima XIX. stoljeća, II. dio: Bibliografija, Osijek, 1982.; Dragojla Jarnević (mo.), Zagreb, 1985.; Književnost na svakom koraku (stu., čl.), Osijek, 1986.; Hrvatske pučke pjesmarice XIX. stoljeća. Svjetovne i nabožne, Osijek, 1988.; Pjesme i fragmenti (pj.), Zagreb, 1990.; Prošlost u sadašnjosti. Popularnost pučkog književnog mišljena (stu.), Osijek, 1991.; Strah Božji. Hrvatske pučke propovijedi XVIII. stoljeća, Osijek, 1993.; Autoportret s dušom (pj. u pr.), Zagreb, 1997.
Divna Zečević živi i radi u Zagrebu.

ZEČKOVIĆ, Lela
Amsterdam
Rođena 6. II. 1936. u Varaždinu. Završila Filozofski fakultet u Zagrebu, a magistrirala iz slavističkih znanosti u Amsterdamu. Radi kao profesor na Sveučilištu u Amsterdamu. Pjesnikinja i prevoditeljica.
Objavljena djela:
Uho vraća vid (pj.), Zagreb, 1975.; Belvedere (pj.), Amsterdam, 1981.
Lela Zečković živi i radi u Amsterdamu.

ZELJKOVIĆ, Branislav
Zagreb
Rođen 27. I. 1927. u mjestu Pavljani Novi, kraj Bjelovara. Diplomirao slavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio kao srednjoškolski profesor. Sada je profesionalni književnik. Piše eseje, pjesme, kritike i prevodi s francuskog jezika.
Objavljena djela:
Sfere (pj.), Zagreb, 1970.; Izabrana djela, PSHK, Zagreb, 1984.
Branislav Zeljković živi i radi u Zagrebu. Preveo je: Oscar Milosz: Pjesme, Zagreb, 1972. i francuske pjesnike: R. Chara, P. Eluarda, H. Michauxa, P. Verlainea i dr.

ZEMLJAR, Ante
Zagreb
Rođen 18. II. 1922. u Pagu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Zatvorenik na Golom otoku, urednik, radnik, akviziter, propagandist, šef prodaje, komercijalist u izdavačkoj kući, zidar, predavač na tečajevima, upravitelj Narodnog sveučilišta, voditelj ateljea crtanog filma. Pjesnik, pripovjedač, romanopisac i esejist. Piše radio-komedije i filmske scenarije.
Objavljena djela: Mozaik (ro.), Rijeka, 1975.; Djevica (prip.), Split, 1977.; Leptiri (prip.), Zagreb, 19879.; Zapisi s Kube – Apuntes de Cuba (pj), Rijeka, 1979.; Zapisi s Kube – Diario de Cuba (pj.), Napoli, 1983.; Pag – otok (mo.), 1983.; Ulica propuha (prip.), Rijeka, 1985.; Nikako do mladosti (ro.), Zagreb, 1985.; Hajka za mnom po otoku 1 (pj.), Zagreb, 1985.; Haron i sudbine (mo.), 1988.; Slika o stihu – Pittura su versi (pj. na talij. i hrv.), Como, 1990.; Pittura su versi (pj. na slov., španj., tal.), Como, 1991.; Hajka za mnom po otoku 2 (pj.), Beograd, 1991.; Ljubav za Čile – Amor a Chile (pj. na hrv.-španj.), Santiago de Chile, 1992.; Pakao nade (pj.), 1997.; Inferno della speranza (pj.), Salerno, 1999.
Ante Zemljar živi i radi u Zagrebu. Uz navedena objavljena djela napisao je radio-monokomediju, Eh, moj Žiko, 1981., scenarije za dokumentarne filmove Žene mojih obala, 1980.; Goran pred Sutjeskom, 1985.; Paška čipka, 1997. Pripremio Paške robinje za Hvar i Dubrovačke ljetne igre 1976.

ZIDAR-BOGADI, Nada
Rođena 19. II. 1957. u Zagrebu. Nakon petogodišnje Škole primijenjene umjetnosti u Zagrebu. Završila Filozofski fakultet. Profesorica hrvatskog jezika u osnovnoj i srednjoj školi, potom tajnica uredništva dječjeg lista "Radost", danas savjetnica u Ministarstvu prosvjete i sporta RH. Pjesnikinja, prozna spisateljica i ilustratorica.
Objavljena djela:
Mjesečev sin (pj. za dj.), Velika Gorica, 1984.; Nikad bliže Mjesecu / Nie wae ich naher dem Mond (haiku pj., hrv.-njem. izd, (Zagreb, 1992.; Šešir pun mjesečine / A hat full of moonlight (haiku pj., hrv.-engl. izd.), Zagreb, 1994.; Marsovac iz moje ulice (pj. za dj.), Zagreb, 1996.; Sretan cvrčak (pč., basne), Zagreb, 1996.; Sudbina ruže (haiku i senryu), Zagreb, 1997.; Kiša je moja prijateljica (pč. za dj.), Zagreb, 1997. i više slikovnica.
Nada Zidar-Bogadi živi i radi u Zagrebu. Zastupljena u antologijama hrvatskog dječjeg pjesništva, igrokaza i haiku pjesništva, priručnicima, zbornicima i čitankama. Poeziju, prozu i kraće igrokaze objavljuje u renomiranim književnim časopisima za djecu i odrasle, a haiku joj je zastupljen u svjetskom haiku zborniku Haiku World W. J. Higginsona iz 1996. godine, te hrvatskim i austrijskim haiku zbornicima. Na natječaju u Japanu 1995. godine dobila je počasno priznanje za haiku.

ZIDIĆ, Igor
Zagreb
10. II. 1939. u Splitu. Studirao Pravni fakultet u Zagrebu, a diplomirao komparativnu književnost i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu. Bio tajnikom Matice hrvatske i urednik u Nakladnom zavodu MH. Uređivao časopise "Razlog", "Život umetnosti", "Kolo", "Hrvatski tjednik", te biblioteku Matice hrvatske "Kolo". Danas je direktor Moderne galerije u Zagrebu. Pjesnik, esejist i kritičar. Piše stihove, likovne i književne kritike, eseje i studije.
Objavljena djela:
Uhodeći more (pj.), Zagreb, 1960.; Kruh s grane (pj.), Zagreb, 1963.; Eseji, Zagreb, 1963.; Blagdansko lice (pj.), Zagreb, 1969.; Lointain (pj., franc. prij.), Zagreb, 1969.; Tkalac na propuhu (lik. krit. i zap.), Zagreb, 1972.; Orfejski šaš (pj.), Zagreb, 1974.; Rajski emigranti (pj.), Zagreb, 1977.; Otok / Insel (pj., hrv.-njem. izd.), Krefeld, 1977., Zagreb, 1978.; Pesmi (pj., slov. prij.), /knj. s J. Kaštelanom, V. Parun i S. Mihalićem/, Ljubljana, 1978.; Miljenko Stančić (mo.), Zagreb, 1979.; Matko Trebotić (mo., njem prijevod), Schaan, 1981.; Rudi Španzel (mo.), /slov. prij. s Lucom i Levom Menaše/, Ljubljana, 1983.; Hrvoje Šercar (mo., hrv.-engl. izd.), Zagreb, 1984.; Strijela od stakla (pj.), Zagreb, 1985.; Rudi Španzel (mo.), /engl. prij. s Lucom i Levom Menaše/, New York, 1987.; Matko Trebotić (mo.), Ljubljana, 1988.; Granica i obostrano (stu. i ogl. o hrvatskoj umjetnosti XX. stoljeća), Zagreb, 1996.
Igor Zidić živi i radi u Zagrebu. Priredio Antologiju hrvatske fantastične proze i slikarstva (s Branimirom Donatom), Zagreb, 1975. Dobitnik je više važnih nagrada i prevođen na strane jezike. Priredio mnoge likovne izložbe u zemlji i svijetu.

ZIMA, Zdravko
Zagreb
Rođen 9. III. 1948. u Malinskoj, na otoku Krku. Studirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Novinar, kolumnist, radio kao savjetnik u Ministarstvu kulture RH, književni kritičar i esejist. Urednik časopisa "The Bridge" i "Cicero", te stalni kolumnist riječkog "Novog lista". Objavljuje novinske priloge, kritike i eseje.
Objavljena djela:
Noćna strana uma (krit., es.), Zagreb, 1990.; Zvjezdana prašina (knj. port.), Zagreb, 1992.; Zagreb je kriv za sve (ogl.), 1993.; Purgeri u purgatoriju (feljt.), Zagreb, 1995.
Zdravko Zima živi i radi u Zagrebu.

ZURL, Marino
Zagreb
Rođen 22. IX. 1929. u Splitu. Završio gimnaziju u Zagrebu. Bio glavni urednik tribine "Književni petak " od 1955. do 1957. Radio kao knjižničar. Pjesnik, publicist, romanopisac i putopisac. Uz novinske članke piše književne kritike i scenarije.
Objavljena djela:
Nemiri (pj.), Zagreb, 1954.; Razgovor s vjetrom na ulici (pj.), Zagreb, 1955.; Priča mom unuku (pj.), Zagreb, 1955.; Treba biti samo malo dobar (pj.), Zagreb, 1955.; Raspjevana mladost (pj.), Zagreb, 1956.; Tok života (pj.), Zagreb, 1956.; Zamagljeni drum (pj.), Zagreb, 1956.; Knjiga o Jovi Čarugi i Joci Udmaniću (publ.), Zagreb, 1972.; Kiša će prijatelju (pj.), Zagreb, 1975.; Čarugin šegrt (publ.), Zagreb, 1975.; Splavom od Zagreba do Crnog mora (pt.), Zagreb, 1976.; Na smrt osuđeni (publ.), Zagreb, 1976.; Alijin povratak (ro.), Zagreb, 1977.; Mama, kome on to priča (pč.), Zagreb, 1977.; Krvna osveta na Kosovu (publ.), Zagreb, 1978.; Tri jablana (pč.), Zagreb, 1978.; Čarobnjakova smrt (ro.), Zagreb, 1979.; Prekinuta psihoterapija (ro.), Zagreb, 1981.; Dječak i bundeva (pč.), Zagreb, 1985.; Zeko u autobusu (pč.), Zagreb, 1985., /na franc. 1987./; Poštar i ptice (pč.), Zagreb, 1985., /na franc. 1989./; Iza zida (ro.), Banja Luka, 1986.; Rijeka i 101 njih (ro.), Zagreb, 1988.; Pobuna likova Branislava Glumca (es.), Zagreb, 1995.; Truba za Bleiburg (ro.), Zagreb, 1997.
Izvedena djela:
Je l' ti mene slušaš (monodr.), HNK, Zagreb, 1979.; Tri jablana (TV-film), HRT, Zagreb, 1977.
Marino Zurl živi i radi u Zagrebu.

ŽAGAR, Anka
Zagreb
Rođena 6. VII. 1954. u Zamostu (Gorski Kotar). Završila Filozofski fakultet u Zagrebu. Radi kao profesor i knjižničar. Pjesnikinja.
Objavljena djela:
Išla i sve zaboravila (pj.), Zagreb, 1983.; Onaon (pj.), Zagreb, 1984.; Zemunice u snu (pj.), Zagreb, 1987.; Uzme mi nešto u snu dok me nema (pj. bibl.), Zagreb, 1989.; Nebnice (pj.), Zagreb, 1990.; Gaur (pj.), 1992.; Guar, rosna životinja (pj.), Zagreb, 1992.; Stišavanje izvora, Zagreb, 1997.
Anka Žagar živi i radi u Zagrebu. Nagrađivana za pjesnički rad.

ŽANIĆ, Ivo
Zagreb
Rođen 28. VII. 1954. u Splitu. Filozofski fakultet završio u Zagrebu, gdje je i stekao doktorat filoloških znanosti. Radio kao redaktor u "Večernjem listu" i urednik i redaktor u "Startu", urednik u Grafičkom zavodu Hrvatske, urednik časopisa "Erasmus" od 1994.–1998., a sada je urednik izdanja DHK "Most" /"The Bridge"/. Romanopisac i esejist. Piše novinske članke, studije, eseje i beletrističku prozu.
Objavljena djela:
Trinaesti prozor (ro.), Zagreb, 1983.; Mitologija inflacije (stu.), Zagreb, 1987.; Smrt crvenog fiće (čl. i ogl. 1989.–1993.), Zagreb, 1993.; Prevarena povijest: Guslarska estrada, kult hajduka i rat u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini 1990.–1995. godine, Zagreb, 1998.
Ivo Žanić živi i radi u Zagrebu kao samostalni pisac.

ŽELEZNJAK, Mila
Čakovec
Rođena 4. III. 1954. u Draškovcu (Međimurje). Diplomirala studij elektrotehnike na Visokoj tehničkoj školi u Mariboru. Radi u hrvatskoj elektroprivredi u Čakovcu na poslovima projektiranja. Piše poeziju, prozu i dramske tekstove za radio.
Objavljena djela:
Šah s prijateljima (pj.), Čakovec, 1977.; Sezona lova (pj.), Čakovec, 1982.
Izvedena djela:
Cvrčak i ruža (radio-igr. za dj.), Zagreb, 1978.; Koliba pod hrastom (radio-igr. za dj.),. Zagreb, 1991.
Mila Železnjak živi i radi u Čakovcu. Surađivala u književnim listovima, časopisima i radijskim emisijama i sudjelovala na brojnim pjesničkim susretima.. Nagrađivana na "Andrićevim susretima" i "Goranovom proljeću" za poeziju i prozu.

ŽERAVICA, Kazimir Emil
Pula
Rođen 26. VI. 1922. u Vrlici. Završio Pravni fakultet u Zagrebu. Radio kao pravni savjetnik. Pjesnik, romanopisac i pripovjedač.
Objavljena djela:
Izvorišta i utoci (pj.), Pazin, 1983.; Vrli moji Vrličani (prip.), Đakovo, 1985.; Različak u klasju – Bellonin bal (ro.), Pazin, 1987.; U žrvnju (ro.), Pazin, 1988.; Različak u klasju – Bellonine orgije (ro.), Pazin, 1989.; Sutoni i uroni (prip.), Pazin, 1990.; Daleka mora (prik. pomorske ekspedicije), Pazin, 1990.; Gorki bajami (ro.), Rijeka, 1994.; Zborište uzburkanih duša (prip.), Pazin, 1995.; Od hrvatskog zavičaja do beskraja (pj.), Pazin, 1995.
Emil Kazimir Žeravica živi i radi u Puli.

ŽIGO, V. Bože
Split
Rođen 14. X. 1946. u Lučanima, kod Sinja. Pohađao Filozofski fakultet u Zagrebu. Bio član redakcija časopisa "Tlo", "Vidik", "Telegram"... Uređivao kulturu u "Slobodnoj Dalmaciji". Radi kao novinar u splitskoj "Slobodnoj Dalmaciji". Prozni pisac i feljtonist. Piše reportaže, eseje, književne kritike i novinske članke.
Objavljena djela:
Čovjek iz Babilona (pr.), Zagreb, 1972.; Janus u Predgrađu (feljt.), Split, 1988.
Bože V. Žigo živi i radi u Splitu. Nagrađivan za književnu kritiku, dobitnik nagrade za životno djelo Hrvatskog novinarskog društva.

ŽMEGAČ, Viktor
Zagreb
Rođen 21. III. 1929. u Slatini. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti. Radi kao redovni sveučilišni profesor njemačke književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao gost profesor predavao na sveučilištima u Berlinu i Grazu. Književni povjesnik i esejist.
Objavljena djela:
Kunst und Wirklichkeit (es.), Berlin, Zurich, 1969.; Književno stvaralaštvo i povijest društva (es., rasp.), Zagreb, 1976.; Deutsche Literatur der Jahrhundertwende (stu.), Konigstein – Frankfurt, 1981.; Istina fikcije (es.), Zagreb, 1982.; Književnost i zbilja (es.), Zagreb, 1982.; Krležini europski obzori (stu.), Zagreb, 1986.; Težišta modernizma (es.), Zagreb, 1986.; Povijesna poetika romana (stu.), Zagreb, 1987., 1991.; Der europaische Roman (stu.), 1990.; Duh impresionizma i secesije. Studije o književnosti hrvatske moderne, Zagreb, 1993., 1997.; Tradition und Innovation (es.), 1993.; Književnost i filozofija povijesti (es.), 1994.; Bečka moderna. Portret jedne kulture (stu.), Zagreb, 1998.; Hrvatska novela. Interpretacije /s I. Frangešom/, Zagreb, 1998.
Viktor Žmegač živi i radi u Zagrebu. Uredio izdanja: Methoden der deutschen Literatur Wissenschaft, Frankfurt, 1971.; Povijest svjetske književnosti sv. 5, Zagreb, 1974.; Walter Benjamin: Estetički ogledi, Zagreb, 1986. Član je Saksonske Akademije znanosti u Leipzigu od 1985.; Dobitnik nagrada i priznanja.

ŽUBE, Ana
Zagreb
Rođena 11. VII. 1939. u Zagrebu. Studirala povijest umjetnosti. Radila kao urednica u kući "Vjesnik". Objavljivala kratke priče u izdanjima kuće "Vjesnik" i "Forum" Novi Sad. Do sada je objavila 1248 kratkih priča.
Objavljena djela:
Sjene na suncu (zb. pč.), Zagreb, 1980.; Divlja loza (ro.), Novi Sad, 1982.; Ne traži me u sebi, Beograd, 1985.
Ana Žube živi i radi u Zagrebu. Pravo ime autorice je Ana Župan.

ŽUPAN, Ivica
Zagreb
Rođen 14. XII. 1951. u Đakovu. Završio Filozofski fakultet. Novinar, urednik, književni kritik i esejist.
Objavljena djela:
Guja u njedrima /Panorama hrvatske fantastične proze/, Zagreb, 1980.; Mickey Spillane i američka "Gruba škola krimića" (es.), Osijek, 1987.; Vedri Sizif (razg. s I. Kožarićem), Zagreb, 1997.; Boris Demur (mo.), Zagreb, 1999.
Ivica Župan živi i radi u Zagrebu.

ŽUŽUL, Ante
Imotski
Rođen 8. VI. 1946. u Grubinama, kod Imotskog. Završio Trgovinsku školu u Splitu. Knjižar i pjesnik.
Objavljena djela:
Zvjezdana smrt (pj.), Zagreb, 1978.; Otvorite škure (pj.), Split, 1982.; Licem zemlje (pj.), Zagreb, 1986.
Ante Žužul živi i radi u Imotskom. Zastupljen je u školskim čitankama i antologijama.

 

pisci P-S

P-S

PAIĆ, Žarko
Ivanić Grad
Rođen 16. X. 1958. u Kutini. Završio studij politologije i magisterij. Viši savjetnik i istraživač Ministarstva kulture RH za kulturni razvitak, bibliotekar i voditelj knjižnice u Ivanić Gradu. Znanstveni je suradnik projekta Instituta za međunarodne odnose. Piše pjesme, eseje i studije.
Objavljena djela:
Njihalo na kraju stoljeća: sumrak europskog uma, 1992.; Biblioteka hrvatskog radija (es.), Zagreb, 1993.; Aura (pj.), Zagreb, 1994.; Postmoderna igra svijeta (es., stu.), Zagreb, 1996.; Gotski križ (es.), Zagreb, 1997.
Žarko Paić živi i radi u Ivanić Gradu.

PALADA, Josip
Zagreb
Rođen 17. XII. 1935. u mjestu Dogade, pokraj Trogira. Završio srednju tehničku školu. Radio kao rukovoditelj gradilišta na investicijskim izgradnjama mjesnih i međumjesnih telekomunikacijskih sustava. Prozni i dramski pisac. Uz pripovjedački rad objavljuje eseje, filmske i likovne kritike, putopise, humoreske i pjesme.
Objavljena djela:
Lutke (prip.), Zagreb, 1974.; Iz poštanske torbe (ro.), Zagreb, 1975., 1978.; Sitno junaštvo (dr.), 1975., 1977.; Začuđeni morem (dr.), 1975.; Lastavice (igr.), 1975., 1977.; Divlje jagode (igr.), Zagreb, 1977.; I tad umre dan (prip.), 1979.; Pošta (slik.), Ljubljana, 1979.; Od krika do automatike (slik.), Ljubljana, 1979.; Mucava ulica (prip.), Gornji Milanovac, 1980.; Pismo (slik.), Zagreb, 1982., 1984.; Pismo (slik.), Ljubljana, 1984.; Miris majke (ro.), Zagreb, 1985.; Letra (slik.), Priština, 1986.; Kultura s radničke ceste (es., publ., prip.), Zagreb, 1988.; Urla tišina (pj.), Zagreb, 1989.; Veliki prijatelji (igr.), Zagreb, 1990.; Kad smo bili mali (prip.), 1991.; Zov u noći (kom.), Zagreb, 1993.; Među nama (es.), Zagreb, 1996.; Satnija hrvatski umjetnici (pj., dok.), /koautor/, Zagreb, 1997.; Braća Slavko i Stjepan Stolnik (mo.), /koautor/, 1997.; Stigla me (pj.), 1998.
Izvedena djela:
Poruka (radio-dr.), Zagreb, 1967.; Dugi prsti proljeća (radio-dr.), 1971.; Carev paž (kom.), 1971., 1972., 1973., 1974., 1975., 1976., 1980., 1988., 1997.; Uzbuna (kom.), 1973., 1974., 1975., 1977.; Bojler (radio-kom.), Zagreb, 1975.; Irena (radio-kom), Zagreb, 1976.; Karakteristika (radio-kom.), Zagreb, 1977.; Ratnik (radio-dr.), Zagreb, 1983.
Josip Palada živi i radi u Zagrebu. Neki od dramskih igrokaza uprizoreni su na mađarskom i rusinskom jeziku.

PALAMETA, Miroslav
Mostar
Rođen 1949. u Borojevićima, kod Stoca. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu, gdje je i magistrirao, a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Sada je zaposlen kao profesor na Pedagoškom fakultetu u Mostaru.
Objavljena djela:
O pjesništvu Nikole Šopa (mo.), 1994.; Diljem književne baštine (stu.), 1996.
Miroslav Palameta živi i radi u Mostaru.

PALJETAK, Luko
Dubrovnik
Rođen 19. VIII. 1943. u Dubrovniku .Završio Filozofski fakultet u Zadru, a doktorat znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio kao redatelj i dramaturg u Kazalištu lutaka i kao asistent na Filozofskom fakultetu u Zadru. Danas je glavni urednik i tajnik uredništva časopisa “Dubrovnik”. Pjesnik, prevoditelj, kazališni i likovni kritičar, feljtonist, esejist, pisac za djecu i dramski pisac.
Objavljena djela:
Nečastivi iz ruže (pj.), Zagreb, 1968.; Najbliži konac svijeta (pj.), Dubrovnik, 1968.; Ljubičaste kiše (pj.), Zagreb, 1973.; Miševi i mačke naglavačke (pj. za dj.), Zagreb, 1973., 1997.; Kockice za staru damu (pj.), Beograd, 1975.; Pjesme mnogo hvaljenoj i ne baš sveusvemu zadovoljavajućoj gospi (pj.), Split, 1977.; Ludo pjevanje u planinama (pj.), Zagreb, 1978.; Love and Kisses Heart Book (pj.), Montreal, 1978.; Mačke vrtitačke (pj. za dj.), Ljubljana, 1980.; Noćni lov (pj.), Beograd, 1981.; Trifarse (dr.), Split, 1981.; Slastičar-orangutan (pj. za dj. ), Sarajevo, 1982.; Soneti i druge zatvorene forme (pj.), Osijek, 1983.; Strogo pov. (pj.), Beograd, 1983.; Jantarna kocka (feljt.), Zagreb, 1983.; Životinje iz Brehma i druge pjesme (pj.), Rijeka, 1984.; Pjesni nadubrovačku (pj.), Zagreb, 1984.; Dolazak malih gospodarica (pj.), Zagreb, 1984.; Ledomat-tata (pj. za dj.), Zagreb, 1985.; Školjka (pj.), /s graf. B. Vujanovića/, Zagreb, 1986.; Opaska o cvrkutanju (pj.), Beograd, 1986.; Sandosten forte (pj.), Rijeka, 1987.; Perunika u boci (haiku pj.), Odžaci, 1987.; Na rubu tijela (izb. pj.), Zagreb, 1987.; U magli sitne sintetike (pj.), Zagreb, 1988.; Roda u drugom stanju (pj. za dj.), Sarajevo, 1988.; Patrio ore melos (pj.), /s graf. D. Babić/, Zagreb, 1989.; Snižena vrata (pj.), Nikšić, 1989.; Priče iz male sobe (pr. za dj.), Zagreb, 1989.; Pjevač u žabljem zboru (haiku pj.), Odžaci, 1990.; Klaunske pjesme (pj.), /s graf. J. Boltižara/, Haganj, 1990.; Lavice na kavici (pj. za dj.), Zagreb, 1990.; Pjesni na dubrovačku (pj.), /proš. izd./, Dubrovnik, 1991.; Ruke (pj.), Zagreb, 1991.; Uviđaji iz starije i novije hrvatske književnosti (stu.), Zagreb, 1991.; Lutkarsko kazalište s obje strane paravana (es.), Šibenik, 1991.; Izbjegle pjesme /Ubežne pesmi/, (pj.), Ljubljana, 1991.; Večernja s Ovidijem (pj.), /s graf. N. Arbanas/, Zagreb, 1992.; Slike s izložbe (es., kr.), Zagreb, 1992.; Zvezda Danica (pr. za dj.), Ljubljana, 1992.; Andelovanje (pj.), Rijeka, 1993.; Inventar (pj.), Dubrovnik, 1993.; Bdjenje (pj.), Zagreb, 1994.; Singerica pod snijegom (pj.), Zagreb, 1994.; Književno djelo ante Cettinea (mo.), Split, 1995.; Duhovi sa Strahurna (dr. za dj.), Rijeka, 1995.; Izložba minerala (pj.), Zagreb, 1996.; Izabrane pjesme za djecu, Zagreb, 1996.; Pjesni na dubrovačku (pj.), /treće proš. izd./, Dubrovnik, 1997.; Venecija /Venezia/, (pj.), Dubrovnik, 1997.; Venecija /Venezia/ (pj.-graf. mapa), /s graf. N. Arbanas/, Zagreb, 1997.; Val (pj.), /s drvorezom Z. Pozaić/, Zagreb, 1997.; Ljubav (pj.-graf. mapa), /s graf. N. Arbanas/, Zagreb, 1997.; Engleske teme (stu., es.), Rijeka, 1997.; Poslije Hamleta (dr.), Zagreb, 1997.; Voleći tebe (pj.-graf. mapa), /s drvorezom Z. Pozaić/, Zagreb, 1998.; Dubrovnik, scena di un sogno /Jedna lirska šetnja Dubrovnikom/ (lir. pr.), Milano, 1998.; Tennis-haiku (haiku pj.), .Dubrovnik, 1998.
Izvedena djela:
Dok (dr.), SEK, Zadar, 1968.; Prijatelji iz vesele kutije (dr.), KL, Zadar, 1969.; Govori mi o Augusti (dr.), Kaz. družina “Rinocerus”, Zagreb, 1971.; Bajka o kraljevim trešnjama (dr.), KL, Zadar, 1972.; Operacija “Mrnjau” ili Tajanstvena krađa rođendanske torte (dr.), KL, Zadar, 1972.; Smrt gospodina Olafa (dr.), KUD “Petar Zoranić”, Zadar, 1979.; Pustolov u violinskoj futroli (radio-dr.), Zagreb, 1981.; Krvnik ili Dva nemirna dana u gradu na jezeru “Q”, HNK, Osijek, 1982.; Slučaj Lorne O (dr.), Kazalište “Marin Držić” i Teatar “Lero”, Dubrovnik, 1983.; Čekalac (radio-dr.), Zagreb, 1984.; Čovjek koji je bio lud (radio.-dr.), Zagreb, 1985.; Duhovi sa Strahurna (dr.), KL, Zadar, 1988.; Bajka o čarobnom glazbalu (dr.), KL, Split, 1989.; Postolar & Vrag (dr.), ZKM. Zagreb, 1989.; Poslije Hamleta (dr.), Teatar ITD Zagreb, /ma Dubrov. ljet. fest./, Dubrovnik, 1993.; Uzbuna (dr.), HNK “Ivan Zajc”, Rijeka, 1993.; Povratak vojaka (prema sc. Z. Boureka), Kaz. “David”, Zagreb, 1996.; Tri skoka gušterice iliti Život Miha Pracata Lapuđanina (dr.), Dubr. ljet. igr., 1996.; Puhnite u maslačak želja (dr.), Dj. vrtić “Radost”, Dubrovnik, 1996.; Posljednji ljetni cvijet (dr.), Kaz. “Marin Držić”, Dubrovnik ,1997.; Zvjezdana prašina (dr.), DK “Gavella”, Zagreb, 1997.
Luko Paljetak živi i radi u Dubrovniku. Javio se sa značajnim prijevodima: Leonardo da Vinci: Basne i legende; Panorama novije kanadske poezije; William Shakespeare: Izgubljeni ljubavni trud; Guillaume de Machaut: Fortunin lijek; G. G. Byron: Childe Harold; Malcom Lowry: Pod vulkanom; E. A. Poe: Poezija; Oscar Wilde: Balada o tamnici u Readingu i druge pjesme...
Redovni je član HAZU i dobitnik književnih nagrada, odličja i priznanja.

PANDŽIĆ, Ivan
Zagreb
Rođen 25. III. 1937. u Konjskom, pokraj Splita. Završio Filozofski fakultet. Radio kao bibliotekar, urednik na Radio-Zagrebu, lektor na Sveučilištu u Lilleu, lektor i redaktor u Leksikografskom zavodu, tajnik časopisa “Forum” i suurednik “Mosta” (“The Bridge”). Prozni pisac i prevoditelj.
Objavljena djela:
Petronijev silazak (no.), Split, 1968.; Relations culturelles Franco – Croates, Zagreb, 1983.; Sjena i suputnik (prip.), Zagreb, 1987.; Toranj bjelokosni (prip.), Zagreb, 1992.; Tražio sam Kažotićevo svjetlo (duh. ogl.), Zagreb, 1993.; Uhodeći vrijeme /Domoljubni hod s “Dugoselskom kronikom”/, Dugo Selo, 1997.; Poderano ruho istine (ogl.), Zagreb, 1998.
Ivan Pandžić živi i radi u Zagrebu i Brckovljanima. Do sada objavio oko sedamsto bibliografskih jedinica u mnogim časopisima. Član je hrvatskog centra PEN-a od 1980. i francuskog od 1992.

PARUN, Vesna
Zagreb
Rođena 10. IV. 1922. na otoku Zlarinu kod Šibenika. Studirala romanistiku i filozofiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Živi i radi kao slobodna umjetnica. Pjesnikinja, dramska spisateljica i prevoditeljica. Piše i za djecu.
Objavljena djela:
Zore i vihori (pj.), Zagreb, 1947.; Pjesme, Zagreb, 1948.; Crna maslina (pj.), Zagreb, 1955.; Vidrama vjerna (pj.), Zagreb, 1957.; Pusti da otpočinem (pj.), Zagreb, 1957.; Ropstvo (pj.), Beograd, 1957.; Tuga i radost šume (pj. za dj.), Zagreb, 1958.; Patka Zlatka (pj. za dj.), Zagreb, 1959.; Ti i nikad (pj.), Zagreb, 1959.; Koralj vraćen moru (pj.), Zagreb, 1959.; Kornjačin oklop (pj. za dj.), Zagreb, 1960.; Konjanik (izb. pj.), Zagreb, 1961.; Bila sam dječak (pj.), Zagreb, 1963.; Jao jutro (pj.), Beograd, 1963.; Vjetar Trakije, Zagreb, 1964.; Gong (pj.), Zagreb, 1966.; Otvorena vrata (izb. pj.), Beograd, 1968.; Ukleti dažd (pj.), Zagreb, 1969.; Miki – slavni kapetan (pj.), Zagreb, 1970.; Sto soneta, Čakovec, 1972.; I prolazim životom (pj.), Beograd, 1972.; Stid me je umrijeti (pj.), Zagreb, 1974.; Olovni golub (pj.), Beograd, 1975.; Apokaliptičke basne, Beograd, 1976.; Ljubav bijela kost (son. vij.), Zagreb, 1978.; Šum krila, šum voda (izb. pj.), Zagreb, 1981.; Salto mortale (pj.), Zagreb, 1981.; Izabrana djela, PSHK, knj. 155, Zagreb, 1982.; Grad na Durmitoru, Nikšić, 1988.; Kasfalpirova zemlja, Zagreb, 1990.; Sonetni vijenci, Zagreb, 1991.; Tronožac koji hoda, Zagreb, 1993.; Začarana čarobnica, Zagreb, 1993.; Ptica vremena (jp.), Zagreb, 1996.; Smijeh od smrti jači, Zagreb, 1997.; Epigrami, Zagreb, 1998.; Pelin basne, Zagreb, 1998.
Izvedena djela:
Marija i mornar (dr.), Zagreb, 1960.; Magareći otok (dr.); Mačak Džingiskan i Miki Trasi (dr.), Zagreb, 1969.; Aspirt (radio-dr.), Zagreb, 1969.
Vesna Parun živi i radi u Zagrebu. Njezina je poezija prevođena na ruski, slovački, poljski, bugarski, francuski, njemački, mađarski, rumunjski, talijanski, turski i esperanto, a autorica i sama prevodi sa slovenskog i bugarskog. Zastupljena je u svim antologijama hrvatske poezije i uvrštena u strane antologije. Dobitnica je više važnih priznanja i književnih nagrada. Objavljivala i pod pseudonimom “Pave Versa”.

PAŠAGIĆ, Blanka
Zagreb
Rođena 10. XI. 1948. u Zagrebu. Završila Filozofski fakultet, magisterij iz informatike i doktorirala na kroatistici. Radila kao profesor, a sada je voditelj knjižnice na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu. Piše poeziju, prozu, monografije te prevodi dječju književnost i vjersku literaturu.
Objavljena djela:
O mišu, slonu i ljutom bombonu (pj.), Čakovec, 1991.; Anđeo čuvar (nab. pj.), Zagreb, 1991.; Isus, prijatelj malenih (nab. pj.), Zagreb, 1993.; Maksimirska priča (pč.), Zagreb, 1993.; Petnaest propalih priča plus pet poučnih pripovijedaka, (pč.), Zagreb, 1993.; Božićna priča (pč.), Zagreb, 1994.; Mladi Hrvat (pj.), Zagreb, 1994.; 365 priča o veselim medvjedićima (pč.), Zagreb, 1996.; Život na selu (pč.), Zagreb, 1996.; Priče iz hrvatske mitologije (pč.), Zagreb, 1996.; Male priče o životinjama (pč.), Zagreb, 1997.; Moj anđeo čuvar (pč.), Zagreb, 1997.; 365 priča o slonićima, Zagreb, 1998.; Šašave priče (pč.), Zagreb, 1998.; Plave priče (pč.), Zagreb, 1999.; Pedeset pet prekrasnih priča (pč), Zagreb, 2000.
Blanka Pašagić živi i radi u Zagrebu. Stalni je suradnik dječjih časopisa. Između ostalog piše znanstvene radove iz područja informatike. Objavila niz slikovnica za djecu.
E-mail: bpasagic@yahoo.com
Web stranica: http://www.geocities.com/bpasagic/
PAVEŠKOVIĆ, Antun
Zagreb
Rođen 15. IV. 1957. u Dubrovniku. Doktor znanosti. Radio kao učitelj, spiker-voditelj, novinar, tajnik redakcije. Bavi se znanstvenim radom i piše književno-povijesne studije, eseje, znanstvene rasprave i književnu prozu.
Objavljena djela:
Pijerko Bunić, Luković, urotnik i pjesnik (knj. pov. stu.), 1986.; Slikotvorstvo Pijerka Bunića Lukovića (mo.), 1987.; Stazama komedije (stu.), Dubrovnik, 1989.; Osman Ivana Frana Gundulića /supriređivač/, 1991.; Rječnik u knjizi “Stara književnost Boke”, 1993.; Tragom Čaline Talije (es.), Dubrovnik, 1993.; Naglo osvrtanje gospodina graditelja (prip.), 1994.; Slike, riječi, spomeni (es.), Dubrovnik, 1994.
Antun Pavešković živi i radi u Zagrebu. Surađuje književnim esejima i znanstvenim radovima u brojnim časopisima i novinama.

PAVIČIĆ, Josip
Zagreb
Rođen 3. III. 1944. u Bjelovaru. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao novinar, književni i kazališni kritičar, jezični kroničar u “Studentskom listu”, “Večernjem listu”, VUS-u i “Vjesniku”. Lektor hrvatskog jezika na sveučilištima u Grazu i Pečuhu. Osnivač i glavni urednik Naklade Pavičić. Piše književne kritike, komentare o jeziku, oglede i feljtone.
Objavljena djela:
Na zagrebačkoj partizanskoj fronti (rep. s V. Stoparom), Zagreb, 1976.; Novogovor (es.), Zagreb, 1982.; Hrvatska gibanica (pol.), Zagreb, 1986.; Dobacivanje pod krinkom (pol.), Zagreb, 1990.
Josip Pavičić živi i radi u Grazu i Zagrebu.

PAVIĆ, Vladimir
Zadar
Rođen 7. IV. 1938. u Smokoviću kod Zadra. Završio Filozofski fakultet. Radio kao profesor hrvatskog jezika. Pjesnik, esejist i žurnalist. Objavljuje studije, eseje i književne prikaze.
Objavljena djela:
Obeščašćeni dlanovi (pj.), Zadar, 1957.; Pjesme /s M. Vidovićem i S. Vučićevićem/, Zadar, 1964.; Sidro spasa (pj.), Zagreb, 1965.; Glasovi u vodnjavom prostoru (pj.), Zadar, 1972.; Mrtvo more (pj.), Zadar, 1974.; Naplavine bola (pj.), Zagreb, 1982.; Prepoznavanje mora (pj.), Subotica, 1984.; Tamanjenje insekata (pj.), Dubrovnik, 1990.
Vladimir Pavić živi i radi u Zadru. Kontinuirano surađuje u književnim časopisima i listovima.

PAVLETIĆ, Vlatko
Zagreb
Rođen 2. XII. 1930. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti u Zagrebu. Radio kao urednik u “Vjesniku”, direktor drame HNK u Zagrebu, glavni urednik izdanja Matice hrvatske, jedan od pokretača i urednika časopisa “Krugovi”, urednik u časopisima “Izvor”, “Republika”, “Literatura”, “Kritika” i listovima “Vjesnik u srijedu” i “Telegram”. Redovni profesor književnosti na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Bio i ministar prosvjete, kulture, tehničke kulture i športa RH, a danas je predsjednik Hrvatskog državnog sabora Republike Hrvatske. Književni kritičar, teoretičar, esejist i antologičar.
Objavljena djela:
Zvekir u ruci (pj.), /s N. Miličevićem i S. Novakom/, Zagreb, 1953.; Sudbina automata (es.), Zagreb, 1955.; Kako su stvarali književnici (stu.), Zagreb, 1956., 1959.; Hrvatski književni kritičari I, II (hr.), Zagreb, 1958.; Trenutak sadašnjosti (krit., feljt.), Zagreb, 1960.; Ivan Cankar (stu.), Skopje, 1961.; Analiza bez koje se ne može (krit.), Zagreb, 1961.; Drame Ive Vojnovića (stu.), Zagreb, 1962.; Goran njim samim (mo.), Beograd, 1963.; Tin Ujević (stu.), Beograd, 1966.; Protivljenja (es., pol.), Zagreb, 1970.; Protiv barbarokracije (pol.), Split, 1971.; Djelo u zbilji (stu.), Zagreb, 1971.; Ujević u raju svoga pakla (mo. stu.), Zagreb, 1978.; Obuzdani gnjev (stu.), Zagreb, 1978.; Eseji i kritike, Zagreb, 1982.; Svjedok Apokalipse (stu. o D. Ivaniševiću), Zagreb, 1983.; Ključ za modernu poeziju (es.), Zagreb, 1986.; Klopka za naraštaje (stu. o poeziji A. Mihalića), Zagreb, 1987.; Muški život (hermeneutičko čitanje M. Peića), Zagreb, 1987.; Zagonetka bez odgonetke (es.), Zagreb, 1987.; Kako čitati poeziju (prir.), Zagreb, 1987.; O poeziji Veselka Koromana i razgovor s njim o poeziji, Sarajevo, 1987.; Poetizacija životnih običnosti, Zagreb, 1991.; Baudelaireovi cvjetovi zla (mo. stu.), Zagreb, 1993.; Kako razumijeti poeziju (prir.), Zagreb, 1995.; Tajna radne sobe (razg. s književnicima), Zagreb, 1995.; Misaono osjećanje mjesta (razg. s književnicima), Zagreb, 1995.; Kritički medaljoni (krit.), Zagreb, 1996.
Vlatko Pavletić živi i radi u Zagrebu. Redovni je član i potpredsjednik HAZU. Sastavio je kritičke panorame, preglede i antologije: Hrvatska moderna, Život pod reflektorima (ant. suvr. hrv. dr.), Hrvatski pjesnici između dva svjetska rata, Panorama hrvatske knjževnosti XX. stoljeća, Zlatna knjiga hrvatskog pjesništva. Bio je član uredništva biblioteke “Pet stoljeća hrvatske književnosti” i glavni je urednik fundamentalnih knjižica “Stoljeća hrvatske književnosti” i “Vrhovi svjetske književnosti”. Pojedina su mu djela prevedena na poljski, ruski, češki, bugarski, engleski i francuski jezik. Dobitnik je nagrada i priznanja za svoj stvarateljski rad.

PAVLIČIĆ, Pavao
Zagreb
Rođen 16. VIII. 1946. u Vukovaru. Filozofski fakultet i doktorat znanosti iz filologije završio u Zagrebu. Redovni je profesor na Odsjeku za komparativnu književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Pripovjedač, esejist i književni znanstvenik.
Objavljena djela:
Lađa od vode (pč.), Zagreb, 1972.; Vilinski vatrogasci (pč.), Zagreb, 1975.; Dobri duh Zagreba (pč.), Zagreb, 1976.; Plava ruža (ro.), Zagreb, 1977.; Stroj za maglu (ro.), Zagreb, 1978.; Umjetni orao (ro.), Zagreb, 1979.; Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, Zagreb, 1979.; Večernji akt (ro.), Zagreb, 1981., 1982., 1983.; Slobodni pad (ro.), Zagreb, 1982.; Dunav (feljt.), Zagreb, 1983.; Književna genologija (rasp.), Zagreb, 1983.; Eter (ro.), Zagreb, 1983.; Kraj mandata (ro.), Zagreb, 1984.; Trojica u trnju (ro.), Zagreb, 1984., 1987.; Radovi na krovu (pč.), Beograd, 1984.; Skandal na simpoziju (pč.), Split, 1985.; Čelični mjesec (ro.), Zagreb, 1985.; Zagrebački odrezak (feljt.), Zagreb, 1985.; Stih u drami – drama u stihu (rasp.), Zagreb, 1985.; Trg slobode (ro.), Zagreb, 1986.; Zeleni tigar (ro.), Zagreb, 1986.; Sedam interpretacija (rasp.), Rijeka, 1986.; Krasopis (ro.), Zagreb, 1987.; Rakova djeca (ro.), Zagreb, 1988.; Petlja (ro.), Zagreb, 1988.; Poetika manirizma (rasp.), Zagreb, 1988.; Koraljna vrata, 1990.; Prolazna soba (ro.), Zagreb, 1992.; Svoj svome (feljt.), Zagreb, 1992.; Rupa na nebu (ro.), Zagreb, 1992.; Stih i značenje (stu.), Zagreb, 1993.; Škola pisanja, Zagreb, 1994.; Šapudl (pr.), Zagreb, 1995.; Rukoljub (pisma slavnim ženama), Zagreb, 1995.; Zaborav, Zagreb, 1996.; Diksilend, Zagreb, 1996.; Kruh i mast (pr.), Zagreb, 1997.; Zagrebački trgovi /s P. Cajzekom/, Zagreb, 1998.; Numerus clausus (ro.), 1998.; Pokora (ro.), Zagreb, 1998.
Pavao Pavličić živi i radi u Zagrebu. Urednik je u Uredništvu časopisa “Republika”. Redovni je član HAZU i dobitnik brojnih književnih nagrada i priznanja. Prema njegovim djelima i scenarijima snimane su televizijske drame i filmovi. /Ritam zločina, Vukovar se vraća kući, Treća žena i dr.../.

PAVLOVIĆ, Boro
Zagreb
Rođen 27. IV. 1992. u Požegi. Završio Filozofski fakultet i doktorirao pravne znanosti u Zagrebu. Studirao medicinu, tehniku i arhitekturu. Radio kao službenik, direktor galerije, tajnik i redaktor časopisa ”Arhitektura”. Sada je slobodni umjetnik. Pjesnik, prozni pisac, esejist, publicist i scenarist.
Objavljena djela:
Dobro jutro (pj.), Zagreb, 1943.; Na blagoslovljenom vjetru (pj.), Zagreb, 1943.; Poezija, Zagreb, 1945.; Tišina (pj.), Zagreb, 1951.; Zadarske elegije Fidelio, Zagreb, 1952.; Zemlja (pj.), Zagreb, 1952.; Traktor (pj.), Zagreb, 1953.; Vreva (pj.), Zagreb, 1953.; Slikovnica (pj.), Zagreb, 1953.; Pas (pj.), Zagreb, 1954.; Novina (pj.), Zagreb, 1954.; Jesenac i danas (pj.), Zagreb, 1954.; Konj i kola (pj.), Zagreb, 1954.; Animalija u umjetnosti, Zagreb, 1954.; Kratke priče, Zagreb, 1954.; Stadion (pj.), Zagreb, 1955.; Stara Lika (pj.), 1955.; Velesajam (pj.), Zagreb, 1955.; Jutro u travnju (pj.), Zagreb, 1955.; Pariz (pr.), Zagreb, 1956.; Korzo (pr.), Zagreb, 1956.; Mliječna staza (pj.), Zagreb, 1960.; Majalis (pj.), Zagreb, 1962.; Karlovac (pj.), Zagreb, 1969.; Nin (pj.), Zagreb, 1969.; AGM (mjuz.), /s G. Senečićem i M. Miletićem, izveden u Zagrebu/, 1971.; Velika ljubav (pj.), Zagreb, 1977.; Lipa (pj.), Zagreb, 1977.; Korzo (pj.), Zagreb, 1978.; Izabrane pjesme, PSHK, 1985.; Tresnia (pj.), Zagreb, 1990.; Oda mladosti, Zagreb, 1992.; Hommage a mon ami, Zagreb, 1993.
Boro Pavlović živi i radi u Zagrebu. Pjesme su mu prevođene na strane jezike i uglazbljivane. Napisao je desetak slikovnica za djecu i emitirano mu je desetak radio-igara na programu zagrebačkog radija.

PAVLOVIĆ, Pero
Neum
Rođen 20. III. 1952. u mjestu Gradac, kod Neuma. Magistrirao medicinsku biokemiju. Piše pjesme i poeme.
Objavljena djela:
Plavi svirač (pj.), Mostar, 1979.; Vedrine (pj.), Mostar, 1983.; Zemlja otajstva (pj), Split, 1983.; Titraji i znakovlja (pj.), Mostar, 1987.; Tisuću ljeta trebinjske biskupije (po.), Sarajevo, 1988.; Blizine (pj.), Split, 1993.; Neum, braniti prag i ime (po.), Neum, 1995.; Ozarja (pj.), Zagreb, 1996.; U ružarju svijeća (pj.), Zagreb, 1997.; Kupka svjetlosti (pj.), Zagreb, 1998.; Između sna i vječnosti (pj.), Zagreb, 1998.; Zib i sjene (pj.), Zagreb, 1999.
Pero Pavlović živi i radi u Neumu.

PAUZIN, Ljubomir
Zagreb
Rođen 7. V. 1954. u Ogulinu. Završio Filozofski fakultet. Radio kao novinar i urednik u Obrazovnom programu Hrvatskog radija, a danas je dramaturg-urednik dokumentarne drame u Dramskom programu Hrvatskog radija. Piše pjesme, lutkarske i radio-dramske igre, dokumentarne drame, novinske članke, filmske i televizijske scenarije.
Objavljena djela:
U mojoj dvosobnoj glavi (pj.), Zagreb, 1985.; Dječji kutić (pj. za dj.), Zagreb, 1989.; Putujući iz zemlje snova (pj. za dj.), Zagreb, 1992.; Hotel Atributa (pj.), 1997.
Izvedena djela:
Razdoblje kiša (radio-dr.), Zagreb, 1985.; Išla tako dvojnica (radio-igr. za dj.), Zagreb, 1985.; Čudesna vrata (lut. igr.), ZKL, Zagreb, 1987.; Madrac bajka (lut. igr.), ZKL, Zagreb, 1988.; Balada o suncu i mjesecu (lut. igr.), Nar. pozor., Subotica, 1988.; Kako otključati san (kaz. igr.), Plesno kazalište “Gesta”, Zagreb, 1989.; Afrička bajka (lut. igr.), 1995.; Grafitno srce (radio-dr.), Zagreb, 1996.; Kraljevska priča ili radio-igra (radio-igr.), Zagreb, 1998.
Ljubomir Pauzin živi i radi u Zagrebu.

PEAKIĆ-MIKULJAN, Marija
Zagreb
Rođena 1. V. 1943. u Drenovcima. Završila Filozofski fakultet u Zagrebu. Radila kao lektor na Filozofskom fakultetu, urednik u “Mladosti” i direktorica Nakladnog zavoda Matice hrvatske, viši savjetnik u Ministarstvu iseljeništva i sada urednica Umjetničkog programa Hrvatske televizije. Pjesnikinja, prozna i dramska spisateljica. Objavljuje eseje, kritike, novinske članke i prijevode.
Objavljena djela:
Nemir cvjetanja (pj.), Doboj, 1962.; Tako nastaje sunce (pj.), Zagreb, 1969.; Da nas danas (pj.), Zagreb, 1974.; Obiteljski album (no.), Zagreb, 1977.; Tragom kao (pj.), Čakovec, 1978.; Java (pj.), Split, 1979.; Tamo gdje me nema (izb. pj. na engl.), Zagreb, 1980.; Ptice na prozoru (pj.), Zagreb, 1980.
Izvedena djela:
Ljudski zrak (radio-dr.), Zagreb, 1979.; Obiteljski album (radio-TV-dr.); Radi se o našim psima (radio-TV-dr.), Zagreb, 1982.; Nemojte me zvati Robi (TV-dr. za dj.), Zagreb, 1983.; Marsijanci na olimpijadi (TV-dr. za dj.), Zagreb; Smrt godišnjeg doba (TV-dr.), Zagreb, 1988.; Doktorova noć (TV-dr.), Zagreb, 1990.
Marija Peakić-Mikuljan živi i radi u Zagrebu. Piše filmske scenarije. Djela su joj prevođena na strane jezike. Aktivna u književnom životu, a bila je i predsjednica DHK.

PEDERIN, Ivan
Zadar
Rođen 26. XII. 1934. u Splitu gdje je pohađao klasičnu gimnaziju. Završio Filozofski fakultet u Zadru. Radio kao nastavnik u srednjoj školi u Splitu, zatim tri godine kao novinar, pa knjižničar u Beogradu gdje je stekao magisterij znanosti. Onda korespondent u vanjskotrgovinskim poduzećima u Splitu, 1970. asistent na Filozofskom fakultetu u Zadru odakle je otpušten 1974. zbog djelatnosti u Matici hrvatskoj. Od 1977. do 1991. aktivist u zadarskoj pismohrani, a 1991. vraćen na Filozofski fakultet kao redovni profesor. Povjesničar, književni povjesničar i germanist.
Objavljena djela:
“Začinjavci”, štioci i pregaoci (rasp.), Zagreb, 1977.; Njemački putopis po Dalmaciji (rasp.), Split, 1989.; Rab u osvit humanizma i renesanse (stu.), Zagreb, 1989.; Mletačka uprava, privreda i politika u Dalmaciji (stu.), Dubrovnik, 1990.; Jadranska Hrvatska u austrijskim i njemačkim putopisima (stu.), Zagreb, 1991.; Jadranska Hrvatska u povijesti starog europskog bankarstva, Split, 1996.
Ivan Pederin živi i radi u Zadru. Napisao je mnogo radova o hrvatsko-austrijsko-njemačkim književnim i kulturnim vezama.

PEJKOVIĆ, Stanislav
Zagreb
Rođen 24. II. 1956. u Zadvarju. Završio gimnaziju i pohađao Ekonomski fakultet. Novinar, satiričar, bio urednik časopisa “Republika Hrvatska”, a sada je urednik “Hrvatskog književnog lista” i “Ognjišta”. Prozni i dramski pisac.
Objavljena djela:
Valovima nikad kraja (no.), Zagreb, 1990.
Izvedena djela:
Velika opasnost (radio-gro.), Zagreb, 1985.; Udar (radio-kom.), Zagreb, 1985.; Rauba (radio-kom.), Zagreb, 1987.; Make up (radio-kom.), Zagreb, 1988.; Hamlet u tramvaju (radio-kom.), Zagreb, 1989.; Sajmeni dan (radio-dr.), 1989., /prev. i emitirana na Radio-Sloveniji pod nazivom Razprodaja, 1990./; Ćelavi jež (radio-igr. za dj.), 1990.; Moreno test (radio-dr.), Zagreb, 1991.; Kako je Mozart ubio Wolfganga Šunjića (radio-kom.), 1992.; Kako je komunizam pripila Antuku Šišmana (radio-kom.), Zagreb, 1993.; Tamo daleko kraj mora (radio-kom.), Zagreb, 1993.; Trumanove rizi (radio-kom.), Zagreb, 1994.; Klempave uši (radio-kom.), Zagreb, 1994.; Nije lako biti udbaš (radio-kom.), Zagreb, 1994.; Američki papar (radio-kom.), 1995.; Trofejni som (radio-kom.), 1996.; Mulac (radio-kom.), Zagreb, 1997.; Parangal (radio-kom.), 1998.; Pazdrk (radio-kom.), Zagreb, 1998.; Pojata (radio-kom.), Zagreb, 1998.; Kontrabas (radio-kom.), Zagreb, 1998.; Narikača (radio-kom.), Zagreb, 1998.; Škarpelin (radio-kom.), Zagreb, 1999.; Tuđa kuća (radio napetica), Zagreb, 1999.
Stanislav Pejković živi i radi u Zagrebu.

PEJOVIĆ, Danilo
Zagreb
Rođen 6. III. 1928. u Ludbregu. Završio Filozofski fakultet i doktorirao filozofske znanosti. Redovni je profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, voditelj katedre za povijest filozofije – voditelj poslijediplomskog studija filozofije na Filozofskom fakultetu. Bavi se filozofskim raspravama, piše studije, eseje i monografije. Prevodi s njemačkog i francuskog jezika.
Objavljena djela:
Francuska prosvjetiteljska filozofija (mo.), Zagreb, 1957., /4. izd. 1984./; Realni svijet – temelji ontologije Nicolaia Hartmana (stu.), Beograd, 1960.; Protiv struje (es.), Zagreb, 1965.; Suvremena filozofija zapada (mo.), Zagreb, 1967., /4. izd. 1984./; Sistem i egzistencija (mo.), Zagreb, 1970.; Nova filozofija umjetnosti (ant.), Zagreb, 1972.; Hermeneutika, znanost i praktična filozofija (mo.), Sarajevo, 1984.; Duh i sloboda (ogl., rasp.), Zagreb, 1992.; Oproštaj od moderne (stu., es.), Dubrovnik, 1993.
Danilo Pejović živi i radi u Zagrebu. Uređivao filozofski časopis “Praxis”, te književne časopise “Kritika” i “Republika”.
Nagrađivan za svoj znanstveno-književni rad.

PELEŠ, Gajo
Zagreb
Rođen 16. IX. 1931. u Karlovcu. Filozofski fakultet završio u Zagrebu, gdje je i doktorirao. Redovni je profesor opće povijesti i književnosti na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Bio je lektor u Lilleu i asistent na Universite Paris, VIII. Urednik je Literarne redakcije Radio-Zagreba i glavni urednik revije “15 dana”. Književni teoretik, esejist i kritik.
Objavljena djela:
Poetika suvremenog jugoslavenskog romana (stu.), Zagreb, 1976.; Iščitavanje značenja (rasp.), Rijeka, 1982.; Priča i značenje, Semantika pripovjednog teksta (stu.), Zagreb, 1989.
Gajo Peleš živi i radi u Zagrebu.

PENOVIĆ, Zvonimir
Split
Rođen 24. XII. 1948. u Osijeku. Apsolvirao Strojarski fakultet i pohađa Filozofski fakultet u Zagrebu. Piše pjesme, poeme, drame i književne i likovne kritike, osvrte, te aforizme. Samostalni umjetnik.
Objavljena djela:
Prosinac (pj.), Split, 1974.; Samouka zemlja (dr.), Split, 1978.; Lingvistika oči diže (pj.), Čakovec, 1981.; Nedovršeno dno (pj.), Split,1988.; Klapnje /Pričini A. B. Šimića pri skončanju/, (dr.), Split,1990.; Kratki naglasak (po.), Split, 1994.; Sičanj (čak. pj.), Split, 1996.; Nepripitomljene istine (6000 af.), Split, 1999.
Zvonimir Penović živi i radi u Splitu.

PERIČIĆ, Denis
Varaždin
Rođen 21. VIII. 1968. u Varaždinu. Završio Filozofski fakultet i upisao poslijediplomski studij. Radio kao novinar “Varaždinskih vijesti”. Pjesnik, prozaik, esejist, dramatik, kritičar i znanstveni djelatnik.
Objavljena djela:
Nakraj svijeta (pj.), Varaždin, 1995.; Petrica Kerempuh u europskom kontekstu (stu.), 1998.; Netopir (dr.), 1998.; Četiri godišnja doba (pj.), 1999.; Pekel na Zemli (dr.), 1999.
Denis Peričić živi i radi u Varaždinu. Pripremio antologiju Varaždin – Uz tvrde gradske bedeme (izbor iz hrvatske lirike o Varaždinu), te publicističke knjige Varaždinski Bedem ljubavi u ratu i miru i Varaždinske razglednice. Priredio reprint i transkripciju djela Petrica Kerempuh Jakoba Lovrenčića. Surađuje u brojnim listovima i časopisima. Nagrađivan za pjesme, prozu, drame i eseje (nagrade “Marin Držić” i Goranovo proljeće”). Član je Predsjedništva i tajnik Ogranka MH u Varaždinu. Usavršavao se u inozemstvu, sudjeluje u međunarodnim seminarima i projektima, prevođen na engleski i njemački jezik, zastupljen u nekoliko antologija.

PERIČIĆ, Helena J.
Zadar
Rođena 13. IX. 1961. u Zadru. Završila Filozofski fakultet i magisterij u Zagrebu i doktorat u Zadru. Radi kao docentica na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zadru. Uz znanstvene radove piše poeziju, prozu i drame.
Objavljena djela:
Pogledi (zap., pj., pr.), Zadar, 1995.; Oblaci, Zbirka pjesama Studentskoga književnog kluba (pj.), Zadar, 1998.
Helena J. Peričić živi i radi u Zadru. Javlja se brojnim stručnim i znanstvenim radovima u stručnim časopisima, a napisala je i nekoliko dramskih kolaža i tekstova, od kojih su neki tiskani i izvođeni (Kolega, rat predugo traje..., Magdalena Francisca Illyrica, Sagorijevanje ili ratni profiteri, Izići na svjetlo.). Jedan od pokretača i urednika zadarskog časopisa za književnost i umjetnost “Glasje” i mentor zadarskog Studentskog književnog kluba. Tijekom rata u Zadru uređivala i vodila radijsku emisiju “Usprkos”. Članica je Hrvatskog društva za anglističke studije (HDAS), Hrvatskog centra UNIMA-e, te Hrvatskog centra PEN-a.

PERIĆ, Boris
Zagreb
Rođen 25. V. 1966. u Varaždinu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Bavi se književnošću, prevođenjem i novinarstvom. Radio u više javnih glasila, obrađujući teme iz kulture, unutarnje i vanjske politike. Prozna djela i prijevode objavljivao u hrvatskom i inozemnom tisku.
Objavljena djela:
Politički vodič – Njemačka (pol. publ.), Zagreb, 1992.; Politički vodič – Austrija (pol. publ.), Zagreb, 1993.; Sezona stakla (prip.), Zagreb, 1993.; Heartland (prip.), Zagreb, 1995.
Boris Perić živi i radi u Zagrebu. Važniji prijevodi: Markus Jaroschka: Gramatika novih osjećaja, Zagreb, 1993.; Putovanje na granici – Izbor iz suvremene austrijske proze, Zagreb, 1995.; Gabriel Loidolt: Svjetionik, Zagreb, 1994.; Johanna Spyri: Heidi, Zagreb, 1995.; Joseph Roth: Job, Zagreb, 1996.; Thomas Bernhard: Imitator glasova, Zagreb, 1998.

PEŠORDA, Mile
Zagreb
Rođen 15. VIII. 1950. u Grudama, Bosna i Hercegovina. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1973. stekao diplomu profesora francuskog jezika i književnosti i latinskog jezika s rimskom književnošću. U Parizu prijavio doktorsku disertaciju “Ideja Europe u djelu Andrića i Krleže”. Uzgajao je duhan i vinovu lozu, bio urednik za književnost u izdavačkoj kući u Sarajevu, gostujući profesor na fakultetu u Parizu, lektor-predavač hrvatskoga na Sveučilištu u Rennesu, novinar RTV Sarajevo i dopisnik “Oslobođenja”, glavni urednik, zabranjenog, “Ogledala”, supokretač i zamjenik glavnog urednika tjednika “Hrvatsko slovo”. Inicijator je i supotpisnik “Sarajevske deklaracije o hrvatskom jeziku” (1971.). Viši je savjetnik Ministarstva kulture. Pjesnik i prevoditelj, također objavljuje priče, eseje i novinske članke.
Objavljena djela:
Život vječni (pj.), Sarajevo, 1971.; Zipka zebnje (pj.), Sarajevo, 1975.; Slušam tvoj glas (pj.), Mostar, 1980.; Prelijevanja (pj.), Sarajevo, 1981.; Izabrane pjesme, Sarajevo, 1985.; Kuća na jazikot (izb. na mak. u prijevodu E. Kletnikova), Skopje, 1986.; Orfički fragmenti (pj.), Banja Luka, 1987.; Paroles pour elle, Rennes, 1992.; Sarajevo, fragments d’une historie, Rennes, 1993.; Slušam tvoj glas (novo izd.), Sarajevo – Zagreb, 1997.; Knjiga ljubavi i gnjeva (pj. 1967.-1997.), Zagreb, 1998.
Mile Pešorda živi i radi u Zagrebu. Preveo: M. Yourcenar: Oproštajni udarac; M. Kundera: Umjetnost romana… Uredio oko tristo knjiga iz hrvatske i svjetske književnosti. Priredio Sabrana djela M. Kundera (1984.), kao i Vikora Lukića (1992.), koja zbog srpsko-crnogorske ratne agresije nisu ugledala svjetlost dana. Pokretač je “Šimićevih susreta”.

PETKOVIĆ, Nikola
Rijeka
Rođen 20. V. 1962. u Rijeci. Filozofski fakultet završio u Zagrebu. Uređuje književnost na Omladinskom radiju i član je uredništva “Quoruma”. Pjesnik, prozni pisac i prevoditelj. Piše kritike, novinske članke i teorijske tekstove. Sastavio antologiju suvremenog hrvatskog pjesništva (1968.-1988.): Drska atrakcija teksta, 1989.
Objavljena djela:
Vile i vilenjaci (pj.), Zagreb, 1984.; Melodije Istre i Kvarnera (pj.), Rijeka, 1989.; Priče iz davnine (ro.), Zagreb, 1989.
Nikola Petković živi i radi u Rijeci.

PETLEVSKI, Sibila
Zagreb
Rođena 11. V. 1964. u Zagrebu. Magistrirala i doktorirala na Filozofskom fakultetu. Predaje književnost na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu i urednica je časopisa “Republika”. Autorica pjesničkih, proznih, esejističkih, kritičkih i književno-znanstvenih tekstova. Prevoditeljica američke poezije i urednica.
Objavljena djela:
Kristali (pj.), Zagreb, 1988.; Skok s mjesta (pj.), Split, 1990.; Skok od mesto (pj.), Skopje, 1990.; Spin off – mala antologija novijeg američkog pjesništva (es., prij.), Zagreb, 1991.; Sto aleksandrijskih epigrama (pj.), Zagreb, 1993.; Francuska suita (ro.), Zagreb, 1996.; Kazalište suigre (es.), Zagreb, 1998.; Signali moderniteta (es.), Zagreb, 1998.
Sibila Petlevski živi i radi u Zagrebu. Nagrađivana za svoj književni rad.

PETRAČ, Božidar
Zagreb
Rođen 21. VII. 1952. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet. Stručni suradnik za slavistiku u NSK, lektor hrvatskog jezika na Sveučilištu u Krakovu, saborski zastupnik u dva mandata, savjetnik predsjednika Republike Hrvatske, glavni urednik “Vjesnik”, sada glavni urednik naklade “Alfa”. Književni kritičar, esejist i prevoditelj.
Objavljena djela:
Croatica u 1975. (bibl. u koautorstvu), Zagreb, 1978.; Croatica u 1971. (bibl. u koautorstvu), Zagreb, 1979.; Kamov (stu.), Zagreb, 1980.; Pet stoljeća hrvatske filologije (kat. u koautorstvu), Zagreb, 1981.; Dante u hrvatskoj književnosti i likovnoj umjetnosti, Zagreb, 1981., 1982.; Krleža u nas i u svijetu, Zagreb, 1982.; Susret s Krležom (stu.), Zagreb, 1988.; Futurizam u Hrvatskoj (stu.), Pazin, 1995.; Ivan Pavao II i Hrvati, Zagreb, 1995.; Majci kraljici mira (ant. hrv. marijanske lir.), Međugorje, 1998.; Hrvatsko rodoljubno pjesništvo od Bašćanske ploče do danas, Zagreb, 1998.
Izvedena djela:
Božićne jaslice (TV-igr.), Zagreb, 1997.
Božidar Petrač živi i radi u Zagrebu. Priredio niz antologijskih izdanja i zbornika: U sjeni transcedencije, Duša duše Hrvatske, Suze sina razmetnoga I. Gundulića, Smrt Smail-age Čengića I. Mažuranića, Juran i Sofija I. Kukuljevića, Kip domovine, Hrvatska lađa I, II /izb. pj. tekstova, proze i dokumenata o stvaranju neovisne suverene države Hrvatske/, izbore pjesama: M. Slavičeka, V. Vide, N. Jurice, I. Tolja, Đ. Sudete, S. Košutić, M. Dizdara: Mila si nam ti jedina…


PETRAK, Nikica
Rođen 31. VIII. 1939. u Dugoj Resi. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao novinar i urednik na zagrebačkoj televiziji i u sveučilišnoj nakladi “Liber”, bio savjetnik u Ministarstvu za prosvjetu i kulturu Republike Hrvatske. Danas je urednik u Leksikografskom zavodu “Miroslav Krleža”. Pjesnik i prevoditelj. Piše eseje, feljtone i novinske članke.
Objavljena djela:
Sve ove stvari (pj.), Zagreb, 1963.; Razgovor s duhovima (pj.), Zagreb, 1968.; Suho slovo (pj.), Zagreb, 1971.; Tiha knjiga (pj.), Zagreb, 1980.; Izjava o namjerama (pj.), Zagreb, 1989.; Izabrane pjesme (izb. pj.), Zagreb, 1991.; Ispadanje iz povijesti (pj.), Zagreb, 1996.
Nikica Petrak živi i radi u Zagrebu. Prevodi s engleskog i njemačkog jezika kulturološka i politička djela i drame. Nagrađivan za književni rad.

PETRIČEVIĆ, Anka
Split
Rođena 2. I. 1930. u Lovreću (Imotski). Završila Filozofski fakultet i teološki studij. Redovnica-klarisa, urednica i inicijator biblioteke asketsko-mističnih djela “Symposion”. Piše pjesme, poeme, drame, eseje i monografije.
Objavljena djela:
Stazama ljubavi (pj.), 1961.; Zvijezda nad Betlehemom (pj., dr.), 1961., 1967., 1994.; Moj bijeli dan (pj., dr.), 1962., 1998.; Nadopjevana pjesma (pj.), 1964.; Duh ljubavi (bio.), 1966.; Sagni se, majko (pj.), 1967.; U noći (pj.), 1970.; Getsemanska ura (med.), 1971., 1995.; Juriš na Sinjsku tvrđavu (dr.), 1971.; Za bolji svijet (es.), 1972.; Plameni krijes (dr.), 1973.; Pjesma ljubavi (pj.), 1974.; Put ljubavi (med.), 1975., 1993.; Bog je ljubav (es.), 1976., 1989.; Ovdje je sva povijest moja (pj.), 1976., 1994.; Pokrštavanje Ilira i Hrvata (dr.), 1976., 1997.; Samostan sv. Klare u Splitu (mo.), 1979.; Magnificat (spj.), 1980.; Franjina ljubav na križu (es.), 1982.; More sjaja (pj.), 1982.; Apokalipsa (po.), 1983.; Dar života (es.), 1985.; Otkupiteljeva ljubav (po.), 1986.; Ave Marija (pj.), 1988.; Tornju bjelokosni (med. pr.), 1988.; Tužaljke (pj.), 1989.; Žeđa za vječnom ljubavi (autob. pr.), 1990.; Vječna ljubav njegova, II, 1992.; Mistični sjaj svjetla, 1992.; Molitve srcu (pj.), 1993.; U sjaju slobode (spj.), 1993.; Odsjaj vječne ljubavi (es.), 1994.; Dosegnuh svoj sjaj (pj.), 1994.; Mistična zaručnica utjelovljene Ljubavi (es.), 1994.; Moj vječni izvor (pj.), 1996.; U sjaju duha (razg.), 1997.; Znak Vječnosti (dr.), 1997.; Bog prebiva među nama (re.), 1997.; Lovreć – pjesma u kamenu (mo.), 1997.; Na našim izvorima (knj. stu., es.), 1997.; Mistične ruže (pj.), 1997.
Izvedena djela:
Na raskršću (dr.), 1973.; Plameni krijes (dr.), 1973.; Abrahamova žrtva (dr.), 1974.; U sjaju križa (dr.), 1980.; Život ljubavi i žrtve, Zagreb.
Anka Petričević – S. Marija od Presvetog Srca, živi i radi u Splitu, u samostanu Sv. Klare.

PETROVIĆ, Miro
Mostar
Rođen 5. I. 1954. u Klobuku kod Ljubuškog. Završio Pedagošku akademiju. Radio u školi, a sada je djelatnik Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru. Piše pjesme.
Objavljena djela:
Pjesme, 1977.; Čestica (pj.), 1983., 1984.; Ljetopis (pj.), 1996.; Zemlja za cvijeće (pj.), 1998.; Dvojica (pj.), 1998.
Miro Petrović živi i radi u Mostaru.

PETROVIĆ, Stanislav
Čakovec
Rođen 8. IX. 1941.u Križanču (Hrvatsko zagorje). Završio Učiteljsku školu i Pedagošku akademiju. Radio kao nastavnik, te bio direktor sektora za kadrove u Građevnom kombinatu “Međimurje”. Danas je direktor tvrtke “Chinchille” d.o.o. u Čakovcu. Piše pjesme, uglavnom na kajkavskom narječju.
Objavljena djela:
Za nohti zemla (pj.), Čakovec, 1975.; Glas zvun zemlje (pj.), Čakovec, 1982.; Kričančice (pj.), Zagreb, 1987.; Ogenj i žmah (pj.), Zagreb, 1989.; Hrbet soncu (pj.), Čakovec, 1992.; Prout brez znakov (pj.), Čakovec, 1999.
Stanislav Petrović živi i radi u Čakovcu.

PETROVIĆ, Svetozar
Novi Sad
Rođen 28. VI. 1931. u Karlovcu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Od 1954. do 1956. boravio na Sveučilištu u Allahabadu. Predavao kao gost profesor na poslijediplomskom studiju čikaškog sveučilišta. Redovni je profesor na Filološkom fakultetu u Beogradu. Članom DHK postao je 1961. Književnik, znanstvenik i teoretičar.
Objavljena djela:
Kritika i djelo (rasp.), Zagreb, 1963.; Problem soneta u starijoj hrvatskoj književnosti (rasp.), Zagreb, 1968.; Priroda kritike (rasp.), Zagreb, 1972.; Oblik i smisao (spisi o stihu), Novi Sad, 1986.
Svetozar Petrović živi i radi u Novom Sadu. Uredio Povijest svjetske književnosti knj. 1, Zagreb, 1982. Bio član časopisa “Umjetnost riječi”. Preveo djelo: Suvremena indijska proza, Sarajevo, 1957. Redovni je član vojvođanske Akademije nauka i umjetnosti.

PILIĆ, Sanja
Zagreb
Rođena 16. V. 1954. u Splitu. Završila Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu. Fotografkinja, snimateljica, samostalna umjetnica. Piše pjesme i prozu.
Objavljena djela:
Prve priče (pč.), Novi Sad, 1983.; Ah, ludnica (pč.), Zagreb, 1986.; Tjeskoba šutnje (pč.), Osijek, 1990.; O mamama sve najbolje (ro.), Zagreb, 1990., 1992.; Nemam vremena (pč.), Zagreb, 1992.; Mrvice iz dnevnog boravka (ro.), Zagreb, 1995.; E, baš mi nije žao (pč.), Zagreb, 1998.
Sanja Pilić živi i radi u Zagrebu.

PODRUG, Toma
Zagreb
Rođen 25. VIII. 1931. u Solinu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao srednjoškolski profesor, urednik na Hrvatskom radiju, a sada je profesionalni književnik. Pjesnik i prozni pisac. Objavljuje eseje, kritike i novinske članke.
Objavljena djela:
Pragovi (pj.), Split, 1965.; Paljevina (pj.), Zagreb, 1965.; Pohod (pj.), Zagreb, 1971.; Prolaznik (pt.), Split, 1977.; Od Solina do Solina (prip.), Zagreb, 1978.; Protrk (pt.), Zagreb, 1980.; Podanik (pr.), Zagreb, 1983.; Proplanak (pj.), Zagreb, 1985.; Predaja (pr.), Zagreb, 1988.; Prizori (pt.), Zagreb, 1991.; Plavet (pj.), Zagreb, 1995.; Povratnik (pr.), Zagreb, 1996.
Toma Podrug živi i radi u Zagrebu. Aktivno surađuje u književnim časopisima i listovima.

POLEGUBIĆ, Gojko
Zagreb
Rođen 28. I. 1955. u mjestu Banjevci. Završio srednju obrtničku školu. Radi kao automehaničar. Piše pjesme, eseje, osvrte i kritike.
Objavljena djela:
Iznad visina nema suvišnoga (pj.), Zagreb, 1991.; Makovi (pj.), Zagreb, 1995.; Svjetlost juga (pj.), Šibenik, 1996.
Gojko Polegubić živi i radi u Sesvetama – Zagreb.

POLJAK, Željko
Zagreb
Rođen 9. IX. 1926. u Zagrebu. Završio Medicinski fakultet. Radio kao liječnik i sveučilišni profesor, publicist i urednik. Piše putopise, eseje, književne prikaze. Uređuje antologije i zbornike.
Objavljena djela:
Velebit (pt.), 1969.; Hrvatska planinarska književnost (ant. s bio. lek.), 1994.; Hrvatske planine (vodič – pet izdanja), 1974., 1981., 1986., 1996. i 1998.
Željko Poljak živi i radi u Zagrebu. Sastavio i priredio više izdanja iz područja medicine i planinarstva. Urednik lista “Hrvatski planinar”, liječničkih novina, stručnih glasila i zbornika.

POPOVIĆ, Milorad
Cetinje
Rođen 2. I. 1957. u Lici Cuckoj kod Cetinja. Studirao književnost. Uređivao časopis za književnost i kulturu “Ars” u Cetinju. Profesionalni književnik. Pjesnik, esejist i kritik. Uz eseje i kritike objavljuje i prozu, publicistiku, te polemične članke. Bio član Udruženja književnika Crne Gore od 1982. do 1989., a Društva hrvatskih književnika od 1989.
Objavljena djela:
Sa trga glodara (pj.), Cetinje, 1982.; Sojude (pj.), Cetinje, 1983.; Nema više klađenja (pj.), Beograd, 1985.; Red se polako zavodi (pj.), Nikšić, 1988.
Milorad Popović živi i radi u Cetinju. Član je PEN-a.

POSTRUŽNIK, Ana
Karlovac
Rođena 25. IX. 1937. u Tovarniku. Pohađala gimnaziju u Karlovcu. Radila kao tehnički crtač, službenik, referent za kulturu, a sada je samostalni umjetnik. Piše pjesme i novinske članke.
Objavljena djela:
Pjesme, Zagreb, 1978.; Monolozi (pj.), Rijeka, 1982.; Dodiri (pj.), Rijeka, 1986.; Srce pjesnikinje (pj.), Karlovac, 1987.; Glasovi stare kuće (pj.), Zagreb, 1989.; Mrtve ptice djetinjstva (pj.), Karlovac, 1998.
Ana Postružnik živi i radi u Karlovcu.

PRELAS, Mirko
Split
Rođen 25. I. 1934. u Splitu. Pohađao Višu pedagošku školu u Splitu, a Visoku školu političkih nauka u Beogradu. Novinar. Uređivao političke i kulturne rubrike u “Slobodnoj Dalmaciji”. Bio glavni urednik časopisa za književnost “Stvarnost”, te časopisa mladih “Vidik”. Bio na raznim funkcijama u kulturi i glavni urednik “Slobodne Dalmacije”, odgovorni urednik časopisa “Mogućnosti”. Pripovjedač, esejist i kritik. Objavljuje i osvrte, recenzije, reportaže iz književnog i kulturnog života.
Objavljena djela:
Mirno podne (ro.), Split, 1968.; Eseji i kritike, Split, 1985.
Mirko Prelas živi i radi u Splitu.

PRICA SAVIČIN, Jovan
Rijeka
Rođen 27. IX. 1936. u Drenovu Klancu, Lika. Završio Pedagošku akademiju u Gospiću. Radio u Osnovnoj školi u Rijeci. Pjesnik i prozaik. Bavi se i književnom kritikom.
Objavljena djela:
Kamen krekovače (pr.), Gospić, 1970.; Klicom kletve (pj.), Gospić, 1971.; Lika do sunca kamenom i zvjezdanom pređom, Rijeka, 1972.; Cvijet kruha (pj.), Rijeka, 1975.; Miner (po.), Rijeka, 1984.; Slovo kamene knjige (po.), Rijeka, 1985.
Jovan Savičin Prica živi i radi u Rijeci.

PROFACA, Bruno
Zagreb
Rođen 25. VIII. 1934.u Zadru. Završio Višu pomorsku školu u Rijeci i ispit kapetana duge plovidbe. Pomorac, časnik i zapovjednik na brodovima trgovačke mornarice, direktor u pomorskoj agenciji i lučkoj privredi, turistički djelatnik, novinar, glasnogovornik (načelnik) Ministarstva pomorstva, prometa i veza. Pripovjedač i dramski pisac. Piše putopise, humoreske, kratke priče, eseje, feljtone i stručne članke.
Objavljena djela:
Nebo, more i ponekad kopno (pt.), Zagreb, 1967.; Zov mora – zov obala (pt.), Split, 1979.; Zanimanje pomorac (rep.), Zagreb, 1982.; Djevojka u svakoj luci (pč.), Opatija, 1988.; Planet more (encikl. za ml.), Rijeka, 1989.; Večera s kapetanom (pč.), Zagreb, 1999.; Mornarska trilogija (pt.), Zagreb, 1999.
Izvedena djela:
Satirični kabare (sat.), Split, 1972.; Pisma mornaru (TV-dr.), Zagreb, 1979.; Posljednji dan (TV-dr.), Zagreb, 1979.; EXPO ’98.: Hrvatska među oceanima (TV-dr., radio-dr.), Zagreb, 1998.; U posjetu portugalskom princu pomorcu (TV-dr.), Zagreb, 1998.
Bruno Profaca živi i radi u Zagrebu, surađuje u mnogim listovima i publikacijama.

PROSENJAK, Božidar
Velika Gorica
Rođen 19. VIII. 1948. u Koprivnici. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao novinar i urednik na radiju Velika Gorica i velikogoričkog lista, biblioteke “Albatros”, časopisa “Luč” i kao urednik i suradnik “Hrvatskog slova”. Sada samostalni umjetnik. Pjesnik, prozni pisac i kritičar.
Objavljena djela:
A (pj. za dj.), Karlovac, 1980.; Divlji konj (ro.), Zagreb, 1989., 1990., 1991., 1992., 1995., 1998., Skopje, 1991., biblio. izd. 1999.; Kralj (pj.), Velika Gorica, 1993.; Kralj (pj. – biblio. izd.), Velika Gorica, 1993.; Sijač sreće (pč.), Velika Gorica, 1997.; Isusovo rođenje (slik.), Zagreb, 1995.; Golub i sokol (slik.), Zagreb, 191995.; Legende o sv. Nikoli (slik.), Zagreb, 1996.; Miš (slik.), Zagreb, 1997.; Kućni ljubimci (slik.), Velika Gorica., 1997.; Sveta Lucija (slik.), Velika Gorica, 1998.
Izvedena djela:
Radioprijenos iz Skupštine našeg organizma (radio-dr.), Zagreb, 1991.; Mirovina (radio-dr.), Zagreb, 1991.; Divlji konj (scen. djelo), Velika Gorica, 1998., Čakovec, Nova Gradiška, Zagreb, 1999.
Božidar Prosenjak živi i radi u Velikoj Gorici. Djelo Divlji konj izvedeno mu je i kao mjuzikl, te je snimljeno na kazeti i CD-u “Croatia Records”.

PRPIĆ, Jure George
Cleveland
Rođen 16. XI. 1920. u mjestu Djala u Banatu. Na Sveučilištu u Zagrebu završio studij prava. U emigraciju odlazi u siječnju 1945. u Grazu studira povijest i počinje se sustavno baviti proučavanjem hrvatskoga iseljavanja. Iz Austrije odlazi u SAD. Nakon boravka u Cincinnatiju dolazi u Cleveland, gdje studira i magistrira povijest. Doktorirao na Georgetown University u Washingtonu, disertacijom “Hrvati u Americi”. Radio kao redovni profesor na Sveučilištu u Clevelandu. Pjesnik, kritik i povjesnik. Objavljuje rasprave, članke, književne prikaze i kritike.
World Communism: A Selective Chronology 1917.-1964., Cleveland, 1965.; Eastern Europe and World Communism: A Selective, Annotated Bibliography in English, Cleveland, 1966.; Fifty Years of World Communism: 1917.-1967. A Selective Chronology, Cleveland, 1967.; The Croatian Publications Abroad After 1939.; A Bibliography, Cleveland, 1969.; A Century of World Communism: A Selective Chronological Outline, Woodbury, 1970., 1974.; The Croatian Immigrants in America, New York, 1971. /do 1980. izišla su četiri izdanja/; Hrvatske knjige i knjižice u iseljeništvu/ Croatian Books and Booklets Written in Exile/, Cleveland, 1973.; Posljednji svibanj (pj.), Rim, 1973.; Ireland, Croatia and Bangladesh, Arcadia (California), 1973.; Tragedies and Migrations in Croatian History, Toronto, 1973.; Croatia and Hungary During the Turkish Era, Cleveland, 1973.; Selected Ethnic Communities of Cleveland; A Socio-economic Study /koautor Karl Bonutti/, Cleveland, 1974., 1977.; Fiften Years of the Institute for Soviet and East European Studies, 1961.-76., Cleveland, 1976.; South Slavic Immigration in America, Boston, 1978., 1979.; Croatia and the Croatians: A Selected and Annotated Bibliography in English, Scottsdale (Arizona), 1982., 1984.; Prose, Poetry, Drawings – Proza, lirika, crteži, Cleveland, 1985.; The Modern Middle East: A Reference Guide, Cleveland, 1987.; Baklja u luci: Pjesme-bilješke-crteži. The Torch in the Harbor: Poems – Notes – Drawings, Scottsdale (Arizona), 1989.; Posljednji svibanj (pj.), Zagreb, 1990.; Hrvati u Americi /Njihova povijest i doprinos Americi i Hrvatskoj/, Zagreb, 1997.
Jure Prpić živi i radi u Clevelandu, Ohio (SAD).

PRUDEUS, Joža
Samobor
Rođen 21. III. 1944. u Samoboru. Završio studij hrvatskoga jezika i povijesti, te službovao u školama (Sibinj, Brod, Rab). Bio voditelj Centra za kulturu, pročelnik za društvene djelatnosti (Samobor) i voditelj kreativnog odjela u nekoliko promidžbenih agencija. Pjesnik i pisac promidžbenih tekstova scenarist, novinar, urednik, recenzent. Od 1984. voditelj i koordinator Škole dječjeg stvaralaštva u Novalji i Novigradu (istarskom). Sada urednik programa za djecu i mladež Hrvatskoga katoličkog radija.
Objavljena djela:
Izmiren sa sobom (pj.), 1964.; Međugorje (pt. pro.), 1987.; Čuj nas majko (es.), 1989.; Opomena (pj.), 1990.; Petnaesti kamen (pj.), 1991.; Opomena II (pj.), 1993.; Zanimanja (slik.), 1995.; Drveće (slik.), 1995.; Blaženi Alojzije (sl.), 1998.
Drame: Noina arka, 1993.; Rasprodaja hrvatskog jezika, 1994.; Božiću Svemožiću, 1995.; Sreća malih zvijezda, 1996.; Cirkus Moreno, 1997.
Izvedena djela:
Ispod zvijezda, 1996.
Joža Prudeus živi i radi u Samoboru. Mnoge njegove pjesme uglazbili su poznati skladatelji. Potaknuo tradicionalne “Večeri hrvatske ljubavne poezije” u Samoboru uz grob Stankove Ljubice. Napisao je tridesetak filmskih scenarija. Suradnik časopisa za djecu, brojnih novina, radija i televizije.

PULIĆ, Nikola
Zagreb
Rođen 7. VIII. 1926. u Bićinama pokraj Skradina. Studirao na Ekonomskom i Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao hrvatski jezik i sociologiju na Višoj pedagoškoj školi. Piše putopise, romane i pripovijetke, a javlja se i kao scenarist na televiziji i novinski feljtonist.
Objavljena djela:
Krkom uzvodno (pt.), Šibenik, 1967.; Zagreb, 1972.; Procesija (ro.), Zagreb, 1969.; Posljednja igra (ro.), Zagreb, 1971., 1972.; Sinovi Orjune (feljt.), Zagreb, 1971.; Zli brodovi (ro.), Zagreb, 1976.; Dolina zečeva (pr.), Zagreb, 1976., 1978.; Morska prašina (pr.), Zagreb, 1976.; Proljeće na Griču (pt.), Zagreb, 1976.; Mlakarova ljubav (ro.), Zagreb, 1977.; Pripilova škola (ro.), Zagreb, 1980.; Nobelova djeca (ro.), Zagreb, 1980.; Ključić oko vrata (ro.), Zagreb, 1985.; More i more (pt.), Zagreb, 1987.; Put u Izrael (ro.), Zagreb, 1988.; Sablja Vuka Mandušića (ro.), Zagreb, 1989.; Sinovi Orjune i novo četništvo (feljt.), Zagreb, 1991.; Sakralni Zagreb (pt.), Zagreb, 1992.; Strah me mama (ro.), Zagreb, 1992.; Čuvari amfora (ro.), Zagreb, 1994.; Sinjska alka (pov. slik.), Zagreb, 1994.; Maksimirci (ro.), Zagreb, 1995.; Kormoran (ro.), Zagreb, 1997.
Izvedena djela:
Ivanov plač (radio-dr.), Zagreb, 1973.; Ranjenik (TV-dr.), Zagreb, 1975.; Mlakarova ljubav (TV-ser.), Zagreb, 1990.
Nikola Pulić živi i radi u Zagrebu. Napisao je niz scenarijskih predložaka za televizijske i filmske dokumentarce, a neka su mu djela ekranizirana i doživjela više izdanja. Povremeno se javlja u književnim glasilima i listovima. Dobitnik je više zapaženih književnih nagrada i priznanja.

PULJIĆ , Vladimir
Mostar
Rođen 18. VIII. 1934. u Zagrebu. Završio Akademiju za primijenjenu umjetnost. Radi kao likovni pedagog u Mostaru, rukovoditelj Umjetničke kolonije u Počitelju, a danas radi kao viši stručni savjetnik u Zavodu za školstvo u Mostaru. Piše pjesme, kritike i recenzije.
Objavljena djela:
Ilinštak (pj.), Sarajevo, 1966.; Veliki kamen (pj.), Mostar, 1973.; Veliki čempres (pj.), Mostar, 1986.; Vinska mušica (pj.), Mostar, 1986.; Razorena kuća (pj.), Mostar, 1995.
Vladimir Vlado Puljić živi i radi u Mostaru. Objavljivao u mnogim listovima i časopisima, sudjelovao na mnogim književnim manifestacijama. Pjesme su mu zastupljene u antologijama poezije.

RABAR SANKO, Josip
Zagreb
Rođen 17. VIII. 1946. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet. Fono-dokumentator na Hrvatskom radiju. Novinar, publicist. Piše pjesme u prozi i poeme.
Objavljena djela:
Igračke (pj. u pr.), 1984.; Ogledalo (pj.), 1988.; Veronikin rubac (med. pred lik. dj.), 1988.; Drvodjelja & riba (po.), 1995.
Josip Rabar Sanko živi i radi u Zagrebu.

RADAKOVIĆ, Borivoj
Zagreb
Rođen 3. XI. 1951. u Zemunu. Završio Filozofski fakultet. Novinar, urednik. Samostalni umjetnik. Prozni i dramski pisac.
Objavljena djela:
Sjaj epohe (ro.), Zagreb, 1990.; Ne, to nisam ja (pr.), Zagreb, 1994.
Izvedena djela:
Dobro došli u plavi pakao (dr.), “Kerempuh”, Zagreb, 1994.; Miss nebodera za Miss svijeta (dr.), “Kerempuh”, Zagreb, 1998.
Borivoj Radaković živi i radi u Zagrebu.

RADAKOVIĆ, Zorica
Zagreb
Rođena 3. XII. 1963. u Sinju. Pohađala Filozofski fakultet u Zagrebu. Radila kao novinar. Sada samostalni umjetnica. Piše poeziju, prozu i radio-drame.
Objavljena djela:
Svaki dan je sutra (knj. proj.), Zagreb, 1984.; U mraku mrtav čovjek (pj.), Zagreb, 1988.; Bit će rata (pj.), Čakovec, 1990.; Ke’ima vojna (izb. pj.), Skopje, 1993.; Pola jedan (pj.), Zagreb, 1995.
Zorica Radaković živi i radi u Zagrebu.

RADIĆ, Milan
Zagreb
Rođen 26. V. 1925. u Trbovlju. Završio Filozofski fakultet. Radio kao učitelj, profesor i knjižničar. Piše pjesme.
Objavljena djela:
Dobro jutro ptice (pj.), 1975.; Signali srca (pj.), Zagreb, 1982.; Kotači želja (pj.), 1987.
Milan Radić živi i radi u Zagrebu. Piše uglavnom za djecu i mladež i aktivno surađuje u dječjim listovima i časopisima. Zastupljen u antologijama poezije namijenjenih djeci i mladeži, te školskim čitankama.

RAKOVAC, Milan
Zagreb
Rođen 12. XII. 1939. u selu Rakovci pokraj Poreča. Završio Vojno pomorsku akademiju u Divuljama, kraj Trogira. Službovao na ratnim brodovima i bio glavni urednik “Glasa Istre” u Puli. Djelovao na raznim društvenim dužnostima u Puli i Rijeci. Bio predsjednik komisije za kulturne veze s inozemstvom. Član je Predsjedništva Čakavskog sabora i uredničkog vijeća biblioteke “Istra kroz stoljeća”. Pjesnik, prozni pisac i prevoditelj.
Objavljena djela:
SIK (pj.), Rijeka, 1979.; Priko Učke (pj., pt., es.), Pula, 1980.; Riva i druži (ro.), Zagreb, 1980.; Haluj (ro.), Pula, 1983.; Sliparija (ro.), Zagreb – Beograd, 1985.; Snovid (ro.), Zagreb, 1987.; Dotepenec (ro.), Pula, 1989.
Izvedena djela:
Grgo gre u Pazin (TV-dr.), Zagreb, 1983.; Na sitarski način, (TV-dr.), Zagreb, 1986.
Milan Rakovac živi i radi u Zagrebu. S talijanskoga jezika na hrvatski preveo je roman Fulvia Tomizze: Bolji život / La miglior vita/, 1980.

RAMLJAK, Ićan Ivan
Zagreb
Rođen 16. I. 1928. u Čitluku – Posušje. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao profesor u osnovnim i srednjim školama, asistent u Institutu za povijest radničkog pokreta Hrvatske, novinar i stručni suradnik, urednik u “Školskoj knjizi”. Piše pripovijetke, romane, monografije i novinske članke.
Objavljena djela:
Tekstilni radnici ili tekstilci (mo.); Metalci Jugoslavije (niz čl. od 1961.-1968.); San bez uzglavlja (prip.), Zagreb, 1985., 1997., /peto izd./; Glava u torbi (prip.) Zagreb, 1990.; Suza i radost didova (prip.), Zagreb, 1992.; Povratnik (ro.), Zagreb, 1995.; Krug svetoga Ante (izb.), Mostar, 1997.; Zdravlje iz Međugorja (slik. s I. Vitezom), Zagreb, 1998.
Ivan Ićan Ramljak živi i radi u Zagrebu. Neke su mu knjige tiskane u više izdanja (San bez uzglavlja), a dobitnik je i značajnih književnih nagrada.

REINHOFER, Vladimir
Zagreb
Rođen 20. III. 1938. u Vinkovcima. Završio Pedagošku akademiju. Samostalni umjetnik, pjesnik. Boravio jedno vrijeme u Australiji. Osim poezije objavljuje prozu i eseje, književne kritike i intervjue.
Objavljena djela:
O nama ili kako hoćete (pj.), Zagreb, 1968.; Od riječi do riječi (pj.), Zagreb, 1971.; U nigdinu! U nigdinu! (pj.), Čakovec, 1977.; Transformation of things (pj.), Zagreb, 1977.; Ubljuvan cvjetak (pj.), Zagreb, 1981.
Vladimir Reinhofer živi i radi u Zagrebu.

REM, Goran
Osijek
Rođen 12. XI. 1958. u Slavonskom Brodu. Studirao u Osijeku i Zagrebu, gdje je magistrirao i doktorirao iz područja književnih znanosti. Radio je u nakladništvu, uređivanju listova i časopisa, a sada predaje na Odsjeku za kroatistiku Pedagoškog fakulteta u Osijeku. Piše pjesme, kritike, znanstvene studije i eseje, te novinske kolumne.
Objavljena djela:
Ženitva (pj.), Osijek, 1979.; Agregacija slova (poetski tek.), Osijek, 1985.; Post ili past (poetski tek.), Osijek, 1985.; Jesenji metak (pj.), Osijek, 1985.; Poetika brisanih navodnika (stu.), Osijek, 1988.; Zadovoljština u tekstu (istr.), Osijek, 1990.; Čitati Hrvatsku (es.), Osijek, 1994.; Dobre oči tvoje (pj.), Osijek, 1996.; Slavonsko ratno pismo (mo.), Osijek, Sl. Brod, Vinkovci, 1997.
Goran Rem živi i radi u Osijeku kao pisac, profesor i urednik književnih časopisa i izdanja knjižnice “Neotradicija”.

REM, Vladimir
Slavonski Brod
Rođen 4. XII. 1927. u Slavonskom Brodu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao profesor u srednjim školama, bio predsjednik Ogranka Matice Hrvatske u Slavonskom Brodu, direktor kazališta u Vinkovcima. Pjesnik, esejist i feljtonist. Piše novinske članke i komentare. Uređivao časopise, zbornike poezije i novine.
Objavljena djela:
Lirske minijature (pj.), Slavonski Brod, 1951.; Lirika (pj.), /koautor/,. Zagreb, 1953.; Jesenas i danas (pj.), /koautor/, Zagreb, 1954.; Umor krvi (pj.), Osijek, 1964.; Tragom prošlosti Broda (mo.), Slavonski Brod, 1965.; Tradicija duga pet decenija (mo.), Vinkovci, 1968.; Osamljeni svirač (pj.), /koautor/, Umag, 1970.; Skice za portret kazališnog života u Vinkovcima, Vinkovci, 1976.; Tin bez vina (feljt.), Osijek – Vinkovci, 1980., 1981., 1985., 1990.; Stari Brod (mo.), Slavonski Brod, 1980., 1985.; Vinkovačka kronika (ogl. feljt.), Vinkovci, 1983.; Brodske teme i dileme, Slavonski Brod, 1987.; Tko su Šokci (feljt.), Vinkovci, 1993.; Izabrana djela /Ponoćni ja/ (pj.), Eseji, feljtoni, članci (pr.); Njim samim (bibl. prik.), Osijek, Slavonski Brod, Vinkovci, 1997.
Vladimir Rem živi i radi u Slavonskom Brodu. Urednik je u nakladi vinkovačke “Privlačice” i suradnik “Brodskog lista”. Dobitnik je odličja i nagrađivan za književni rad. Priredio zbornike: Tebi je ime Lelija, 1970.; Zaljubljena Cibalie, 1977.; Slavonski pjesnici svojim gradovima, 1979.; Slava Panonije, 1980. i dr.

REŠICKI, Delimir
Osijek
Rođen 16. III. 1960. u Osijeku. Pohađao Filozofski fakultet. Novinar i urednik u “Glasu Slavonije” u Osijeku. Piše pjesme, prozu, novinske članke i kritike.
Objavljena djela:
Gnomi (pj.), Zagreb, 1985.; Tišina (tekstualna potraga), Osijek, 1985.; Sretne ulice (pj.), Osijek, 1987.; Die die my darling (pj.), Zagreb, 1990.; Sagrada familija (pr.), Zagreb, 1993.; Ogledi u tuzi (es., čl.), Zagreb, 1995.; Knjiga o anđelima (pj.), Zagreb, 1997.; Bližnji (es.), Osijek, 1998.
Delimir Rešicki živi i radi u Osijeku. Neke su mu pjesme uvrštene na CD izdanje Matria Europa /Internacionalni umjetnički projekt/.

RICOV, Joja
Zagreb
Rođen 25. III. 1929. u mjestu Kali (otok Ugljan). Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Pjesnik, likovni i književni kritičar, esejist, dramski pisac, publicist, prevoditelj, antologist, fonetik i predavač.
Objavljena djela:
Jesenas i danas (pj.), Zagreb, 1954.; Marabunta (pj.), Zagreb, 1968.; Kanarinac (radio-dr.), Zagreb, 1969.; Vocaboli e frasi di lingua Italiana nella Graduatoria delle frequenze (rasp.), Zagreb, 1974.; Opsjednuti u pustinji, s bumerangom vlastitoga glasa (ogl.), Zagreb, 1985.; T(r)ajna paučina M(r)aka (pj.), Zagreb, 1986.; Ušutkani (besj.), Zagreb, 1989.; Branimir (dr.), Zagreb, 1989.; Lingua Cruatorum: Hrvatski jezik (rasp.), Zagreb, 1989.; Ča se is namin morbinuaš (pj.), Zagreb, 1989.; Svjetlosti ususret (ant.), Duvno, 1989.; Ivo Mašina – pitate me – tko je? (og. mem. dn.), Zagreb, 1994.; Karine, rano nam u zjeni (dr.), Benkovac, 1996.; Nečastivome ubrk – obračuni (pol. u stihu i pr.), Zagreb, 1997.; Job s drugima (izb. pj.), Zagreb, 1998.
Joja Joso Ricov živi i radi u Zagrebu. Objavio je niz književnih priloga, ogleda i glagoljanja u književnim časopisima i listovima, između ostalog: Sveta Marija Monte Cassino Hrvata; Karinskoj listini sučelice; Sin Pietra Bernardonea; Sokolova Požega-požarima stoljeća u prkos; Za Tobom, oče Antiću; Gospe Lurdska, hvala!; Grabovcu u počast; Fra Grafijanova katedrala; Milan Begović-Sinoć nad Zadrom. Sastavio, priredio i preveo antologije: Antologija talijanske poezije XX. stoljeća; Čovječe moga doba (ant. poezije S. Quasimoda) i Antologiju talijanskog ljubavnog pjesništva XX. stoljeća “Eros – Orfej Novecenta”. Dobitnik svjetskih priznanja za svoj javni i književni rad.

RILOVIĆ, Ante
Zagreb
Rođen 7. III. 1933. u Podgorici (Crna Gora). Završio Medicinski fakultet u Zagrebu i poslijediplomski studij iz gastroenterologije i hepatologije. Magistrirao i doktorirao. Radio kao liječnik – specijalist kirurg. Bavi se slikarstvom i izdavaštvom. Pjesnik i romanopisac.
Objavljena djela:
Odjel za opekline (ro.), 1979.; Stranputicama Kosova (ro.), Zagreb, 1994.
Ante Rilović živi i radi u Zagrebu.

ROGIĆ, Nehajev Ivan
Zagreb
Rođen 5. V. 1943. u Senju. Diplomirao psihologiju, sociologiju i filozofiju, a doktorirao (urbanu) sociologiju. Profesor Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Radio u Razvojnom urbanističkom birou u Rijeci, u Zavodu za kulturu Hrvatske i Urbanističkom institutu. Pjesnik, esejist i sociolog, urednik i novinar.
Objavljena djela:
Predgovor (pj.), 1969.; Odlazak s Patmosa (pj.), 1971.; Marina kruna (pj.), 1971.; Lučke pjesme za pjevanje i recitiranje (pj.), 1980.; Pjesme o imenima, ženama i drugo (pj.), 1985.; Ogledi i pabirci (es. feljt.), 1988.; Peti stupanj prijenosa (es. feljt.), 1992.; Stanovati i biti (rasp.), 1990.; Periferijski puls u srcu od grada (rasp.), 1992.; Figure ukroćene sreće, Zagreb, 1994.; Osnove uranometrije, Zagreb, 1994.; Tko je Zagreb: /Prinos sociološkoj analizi identiteta grada Zagreba/, Zagreb, 1997.; Smaragdni brid: /Vukovar 91. i hrvatski identitet/, Zagreb, 1998.; Sredozemlje, sedmi put (izb. pj.), Zagreb, 1999.
Ivan Nehajev Rogić živi i radi u Zagrebu. Bio je prvi i glavni urednik lista “Tlo” i član osnivačkih redakcija listova i časopisa “Kamov” i “Pitanje”. Član je PEN-a.

ROGULJIĆ, Helena
Zadar
Rođena 29. XI. 1964. u Zadru. Završila Filozofski fakultet. Piše pjesme. Samostalna umjetnica.
Objavljena djela:
Poganski grbovi (pj.), Zadar, 1989.; Riječi ravnodušne /koautorstvo u knj. Poezija/, Split, 1989.; Teorija čežnje (pj.), Zadar, 1996.
Helena Roguljić živi i radi u Zadru. Surađuje u književnim časopisima i listovima, te na Hrvatskom radiju. Prevodi s talijanskog jezika.

ROJE, Željko
Split
Rođen 29. I. 1948. u Sarajevu. Surađivao u brojnim listovima i časopisima. Članom DHK postao 1970. Pjesnik i prozni pisac.
Objavljena djela:
Omeđenost (pj.); Agent (ro.); Državni neprijatelj (pj.), Split, 1988.
Željko Roje živi i radi u Splitu.

ROSANDIĆ, Diana
Rijeka
Rođena 15. II. 1964. u Rijeci. Završila srednju ekonomsku školu. Bavi se filmom, ugostiteljstvom i nakladništvom. Piše pjesme i prozu.
Objavljena djela:
Kamen pjesnika (pj.), Rijeka, 1994.; Lanterna (ro.), Rijeka, 1995.; Puži slobodo (ro.), Rijeka, 1996.; Svjedok i raskrižje (pj.), Rijeka, 1997.
Izvedena djela:
Most (dr.), Kazalište “V. C. Emin”, Rijeka, 1995.
Diana Rosandić živi i radi u Rijeci. Tajnica je Ogranka DHK u Rijeci.

RUKAVINA-JERKIĆ, Marijana
Zagreb
Rođena 15. VIII. 1952. u Perušiću. Diplomirala na Pravnom fakultetu u Zagrebu, gdje je i radila kao pravni savjetnik u Zavodu za zapošljavanje. Urednica u nakladničkoj kući “Stajergraf” u Zagrebu. Pjesnikinja.
Objavljena djela:
Unutrašnja geografija (pj.), Zagreb, 1988.; Memorija (pj.), Zagreb, 1993.; Vlati vremena (pj.), Zagreb, 1996.; Prašina, prašuma (pj.), Zagreb, 1998.
Marijana Rukavina-Jerkić živi i radi u Zagrebu.

RUPČIĆ, Grga
Gospić
Rođen 3. I. 1932. u Smiljanu (zaselak Rastoka). Završio Filozofski fakultet i radio kao prosvjetni djelatnik i direktor gimnazije u Gospiću, a zatim kao predavač i na Pedagoškoj akademiji. Sudjelovao u radu Amaterskog kazališta i u programu Radio-Gospića. Pjesnik i esejist.
Objavljena djela:
Zvijezde na krovu (pj.), 1986.; Tesli zavičaju (es., pj.), 1986.; Moć praštanja (pj.), 1993.; U ozračju Velebita (knj. no., es., rec., I i II), 1994.; Hrvatska jest (antiratne pj.), 1995.; Josina u Domovinskom ratu (humoristički čl.), 1999.; Velebitski obzori (es.), Gospić, 1999.
Grga Rupčić živi i radi u Gospiću. Surađuje u raznim listovima i časopisima. Neki su mu književni tekstovi prevedeni na albanski, talijanski i francuski jezik.

SABLJAK, Tomislav
Zagreb
Rođen 15. II. 1934.u Zagrebu, gdje je završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti. Publicist, urednik časopisa, znanstvenik, sveučilišni predavač, pjesnik, prozni pisac, kritičar i prevoditelj. Sada je upravitelj Odsjeka za povijest hrvatske književnosti Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU. Član je i suradnik HAZU.
Objavljena djela:
Nemiri tijela (pj.), Zagreb, 1955.; Situacije (pj.), Zagreb, 1960.; Teatar XX. stoljeća (ant.), Zagreb, 1969.; Današnja engleska književnost (zb.), Zagreb, 1969.; Krvavo prijestolje (pj.), Zagreb, 1972.; Nova drama (ant.), Zagreb, 1976.; Opaske o uvjeravanju (krit.), Zagreb, 1977.; Rječnik šatrovačkog govora (leks.), Zagreb, 1981.; Pas ispod kože (pr.), Zagreb, 1987.; Jesen našeg nezadovoljstva (pr.), Zagreb, 1988.; Boljima od nas (pj.), Zagreb, 1988.; Pisac u kavezu (es.), Zagreb, 1989.; Fantom tiranije (feljt.), Zagreb, 1993.; Hrvatska kratka priča (ant.), Zagreb, 1994.; Teatar Janka Polića Kamova (stu.), Zagreb, 1995.; Suvremena hrvatska novela (ant.), Zagreb, 1997.
Izvedena djela:
Neron (radio-dr.), Zagreb, 1964.; Mumije (radio-dr.), Zagreb, 1970.; Groznica (TV-dr.) Zagreb, 1979.
Tomislav Sabljak živi i radi u Zagrebu. Sastavio i uredio zbornik Velika Epohina enciklopedija aforizama (1968.). S engleskog jezika preveo: W. H. Auden: Poezija; Stephen Spender: Poezija. Pisao i filmske scenarije (Usporeno kretanje, Ujed anđela), a danas i dalje aktivno surađuje književnim prilozima u časopisima i listovima (“Forum”, “Republika”, “Hrvatsko slovo”, “Večernji list”...).

SABOLOVIĆ, Mirko
Bjelovar
Rođen 25. XI. 1935. u Pavlovcu. Završio Višu pedagošku školu. Radio kao nastavnik na osnovnoj školi. Piše romane i scenarije za televiziju i film.
Objavljena djela:
Okupljanje (ro.), Zagreb, 1966.; Pijanstva (ro.), Zagreb, 1967.; Razmeđa (ro.), Zagreb, 1975.; Ožiljci (ro.), Zagreb, 1978.; Jawohl (ro.), Zagreb, 1990.; Kako sam postao lopov (ro.), Zagreb, 1995.; Na istoku zapada (ro.), Zagreb, 1997.
Mirko Sabolović živi i radi u Bjelovaru. Osim romana napisao je desetak scenarija za televizijske i igrane filmove: Razmeđa, Pucanj, Slučaj Filipa Franjića, Kasno, natporučniče, Špijunska veza, Ucjena, Zamke I, II, Hoću živjeti…


SANADER, Ivo
Zagreb
Rođen 8. VI. 1953. u Splitu. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti. Radio kao urednik u nakladničkoj kući, kao samostalni poduzetnik u Austriji, intendant Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, ministar znanosti i tehnologije, predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske i saborski zastupnik. Sada je zamjenik ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske.
Objavljena djela:
I ružičasto je crno /pogled na svijet u kazališnom djelu Jeana Anovilha/, Split, 1988.; Fenomen parfema (ger. rasp.), Rijeka, 1989.
Ivo Sanader živi i radi u Zagrebu. Priredio s Antom Stamaćem antologiju suvremene hrvatske ratne lirike U ovom strašnom času koja je objavljena dosad na dvadesetak stranih jezika.

SANČEVIĆ, Zdravko
Zagreb
Rođen 20. I. 1931.u mjestu Crkvena (BiH). Diplomirani inženjer i doktor znanosti. Naftni stručnjak, visoki dužnosnik Shella, Arco i Petroleos de Venezuela, sveučilišni profesor i utemeljitelj naftnih studija na Centralnom sveučilištu Venezuele, pukovnik Hrvatske vojske, ministar iseljeništva Republike Hrvatske, veleposlanik Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini, predsjednik Upravnog vijeća zagrebačkog Sveučilišta i zastupnik u Hrvatskom državnom saboru.
Objavljena djela:
Bicentenario de la visita del general Miranda a Croacia, Caracas, 1986.; Pogled u Bosnu (zap.), Zagreb, 1998.
Zdravko Sančević živi i radi u Zagrebu. Urednik i koautor zbornika: Hrvati i Amerike, Zagreb, 1992.; La industria Venezolana de Hidrocarburos, Caracas, 1989. Priredio nekoliko izdanja: Dušan Žanko: Svjedoci; Mirko Sančević: Od bosanskih šuma do Venezuele i Vjesnik Centro Croata – Venezoleno i dr.

SCHIAVATO, Mario
Rijeka
Rođen 31. V. 1931. u Quinto di Treviso. Završio gimnaziju. Radio kao grafičar. Pripovjedač, pjesnik i dramski pisac. Bavi se publicistikom, prevodi s hrvatskog na talijanski jezik.
Objavljena djela:
I ragazzi del porto (ro.), Rijeka, 1954.; Quelli della piazzetta (ro.), Rijeka, 1968.; Le ultime lacrime della mia fanciullezza (ro.), Rijeka, 1973.; Mini e maxi (ro.), Rijeka, 1976.; Posmrtno zvono (ro.), Rijeka, 1977.; Morte di una casa (ro.), Trst, 1980.; Racconti dignanesi (prip.), Trst, 1981.; Alpi giulie (pj.), Cividale del Friuli, 1989.; Poesie Istriane – Istarske pjesme, Rijeka, 1993.; Racconti istriani (prip.), Rijeka, 1994.; Zaino in spalla (pj.), Rijeka, 1996.; La voracita del tempo (pj.), Rijeka, 1997.
Izvedena djela:
Le avventure di un orso di pezza (kom.), Tal. drama, Rijeka, 1971.-72.; Operazione filtro magico (kom.), Tal. drama, Rijeka, 1972.-73.; Čarobni napitak (kom.), Kaz. lutaka, Rijeka, 1973.-74.; Mini i Maxi (kom.), Kaz. lutaka, Rijeka, 1974.-75.; Djidjelo na zemlji balona (kom.), Oml. kaz. Pula, 1975.-76.
Mario Schiavato živi i radi u Rijeci.

SCHIFFLER, Ljerka
Zagreb
Rođena 6. II. 1941. u Zagrebu. Završila Filozofski fakultet i doktorat znanosti s područja filozofije. Redovni sveučilišni profesor; znanstvena savjetnica u Institutu za filozofiju u Zagrebu. Urednica za filozofiju u Hrvatskom biografskom leksikonu Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža”. Prevodi s francuskog i talijanskog jezika.
Objavljena djela:
Između nas riječ (pj.), Zagreb, 1955.; Vrijeme plovidbe (pj.), Zagreb, 1965.; Nikola Gučetić (mo.), Zagreb, 1977.; Iz hrvatske filozofske baštine (rasp.), Zagreb, 1980.; Miho Monaldi, ličnost i djelo, Zagreb, 1984.; Za licem melankolije (lik. es.), Zagreb, 1985.; Hermesove kočije (pr.), Rijeka, 1988.; Ideja enciklopedizma i filozofijsko mišljenje (stu.), Zagreb, 1989.; Humanizam bez granica, hrvatska filozofija u europskom obzoru, Zagreb, 1992.; Licem suprot zvijezda (dr.), Zagreb, 1996.; Frane Petrić / Franciscus Patricius: Od škole mišljenja do slobode mišljenja, Zagreb, 1987.
Ljerka Schiffler živi i radi u Zagrebu.

SCOTTI, Giacomo
Rijeka
Rođen 1. XII. 1928. u Savianu (Napoli). Završio Liceum u Napulju. Novinar, književni prevoditelj, publicist, pjesnik, pripovjedač, romanopisac, kritičar i esejist.
Objavljena djela:
Alba d’oro (pj.), Rijeka, 1960.; La kunga notte (po.), Rijeka, 1962.; Se il diavolo e nero (pj.), Rijeka, 1963.; Le mie favole (pj.), Firenze, 1963.; Rimovano more (pj.), Kruševac, 1964.; Obale tišine (pj.), Kruševac, 1965.; Basna beskrajna (pj.), Zagreb, 1965.; La civella in croce (ro.), Rijeka, 1966.; Parole ridenti (pj.), Rijeka, 1968.; Raspeta sova (ro.), Zagreb, 1968.; Un altro mare un altro giorno (pj.), Siena, 1969.; Bitna je ljubav (pj.), Sarajevo, 1969.; Ghe vojo ben al mar (pj.), Rijeka, 1971.; C’era un castello (pr.), Rim, 1972.; U carstvu mitova i mašte (leg.), Rijeka, 1974.; Živjeti usprkos (pj.), Novi Sad, 1974. Arrivederci Nicola (pr.), Trst, 1974.; Con la zappa in mano (pr.), Trst, 1976.; Storie Istriane (baj.), Milano, 1976.; Zastave spasenja /Bandiere di Salvezza, (pj.), Rijeka, 1976.; U čednom oku čovjeka (pj.), Zagreb, 1978.; Pa toke pa lot (pj.), Priština, 1979.; Dječak i rat (pr.), Čakovec, 1979.; Boja naranče / Colore d’arancia, (pj.), Rijeka, 1981.; Poesie per mio figlio (pj.), Napoli, 1983.; Ribe, sirene i druge basne za odrasle (pr.), Zagreb, 1984.; Rabbia e amore (pj.), Saviano, 1985.; Produžiti život (pj.), Banja Luka, 1986.; Priče za laku noć (pč.), Karlovac, 1986.; Bio jednom jedan kralj /C’era una volta un re (pj.), Karlovac, 1987.; Veliko more i mali galeb (pr.), Kruševac, 1987.; Il ragazzo e il cane (ro.), Napoli, 1989.; Carta – arte (pj.), Saviano, 1991.; Il cuore della vita (pj.), Napoli, 1992.; Soffrendo per la Croazia / Bol za Hrvatskom, (pj.), Rijeka, 1993.; Non si trova cioccolata /Rat viđen očima mališana, Napoli, 1993.; Racconti di questo e dell’altro mondo (prip.), Rijeka, 1994.; Opatija, oaza ljubavi (izd. na talij., hrv. i njem. jez.), Rijeka, 1994.; In viaggio, la vita (pj.), Udine, 1994.; Terre perdute / Tragovi kulture u Dalmaciji, Salerno, 1994.; Il venditore di favole / Prodavač bajki, (ro.), Rijeka, 1995.; Goli otok, Italiani nel gulag (svj.), Trieste, 1997.; Come nacque il Carso / Kako je nastao Kras, (baj.), 1998.
Giacomo Scotti živi i radi u Rijeci. Sastavio brojne zbornike i antologije. Objavio je niz važnih prijevoda s talijanskog jezika.

SEKELJ, Vojislav
Subotica
Rođen 20. IV. 1946. u Subotici. Diplomirao elektrotehniku. Radio kao nastavnik. Pjesnik, prozaist, romansijer, kritičar i publicist.
Objavljena djela:
Djetinjstvo (pj.), 1973.; Sad znadeš sve (pj.), 1979.; Daleka zvona (ro.), 1983.; 23 kritike (prik., es.), 1988.; Poljubac izdaje (pj.), 1989.; Rič fali (pj.), 1991. i 1993.
Vojislav Sekelj živi i radi u Subotici. Utemeljitelj i odgovorni urednik neovisnog subotičkog dvotjednika “Žig” koji izlazi već petu godinu. Piše na štokavsko-ikavskom narječju bunjevačkih Hrvata iz sjeverne Bačke. U više listova i časopisa tiskao je niz polemičkih tekstova u kojima analitički raspravlja o kompliciranoj problematici položaja Hrvata u Vojvodini. Član je hrvatskog kulturnog društva “Bunjevačko kolo” (danas Hrvatski kulturni centar).

SEKULIĆ, Ante
Zagreb
Rođen 16. XI. 1920. u Tavankutu. Filozofski fakultet završio u Zagrebu, gdje je i doktorirao. Srednjoškolski profesor i profesor Pedagoške akademije u Rijeci. Pjesnik, esejist, historik i književni znanstvenik.
Objavljena djela:
Sin nizina (pj.), Subotica, 1941.; Zvona bjeline (pj.), Subotica, 1941.; Govor bačkih Bunjevaca, Sombor, 1947.; Bilješke iz književnosti, I-II, Subotica, 1952.; Voltićev ričoslovnik (rasp.), Subotica, 1953.; Hrvatski realizam (rasp.), Zagreb, 1957.; Za naš književni jezik i pravopis (rasp.), Zagreb, 1959.; Dva priloga našoj kulturnoj povijesti (stu.), Zagreb, 1961.; Riječi i djela (es.), Delnice, 1963.; Iz književnosti (es.), Zagreb, 1964.; Teorija književnosti, Delnice, 1967.; Pregled povijesti književnosti, I-III, Delnice, 1968.; Naša gramatika, I-II, Delnice, 1968.; Vijenac uspomena (pj.), Zagreb, 1968.; Evropski realizam (rasp.), Delnice, 1968.; Drevni Bač (mo.), Split, 1978.; Tragom franjevačkog ljetopisa u Subotici, Split, 1978.; Narodni život i običaji bačkih Bunjevaca (stu.), Zagreb, 1986.; Bački Bunjevci i Šokci (stu.), Zagreb, 1989.; Slavonija, Srijem, Banat i Bačka (zbor.), Zagreb, 1993.; Hrvatska preporodna književnost u ugarskom Podunavlju do 1918. (rasp.), Zagreb, 1994.; Hrvatsko baranjski mjestopisi, Zagreb, 1996.; Naš velikan i graditelj povijesti Juraj Utišinović Martinušević, Zagreb, 1996.; Književnost podunavskih Hrvata u XX. stoljeću (rasp.), Zagreb, 1996.; Hrvatski srijemski mjestopisi, Zagreb, 1997.; Rasprave o jeziku bačkih Hrvata, Zagreb, 1998.; Umjetnost i graditeljstvo bačkih Hrvata, Zagreb, 1998.
Ante Sekulić živi i radi u Zagrebu.

SELEM, Petar
Zagreb
Rođen 23. V. 1936. u Splitu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Književni fakultet u Strasbourgu, Akademiju za kazališnu umjetnost i doktorat povijesnih znanossti u Zagrebu. Redovni je sveučilišni profesor i umjetnički direktor Hrvatske radio televizije. Kritik i esejist. Osim kazališne kritike i esejistike piše likovnu i glazbenu esejistiku te novinske članke. Prevoditelj i redatelj.
Objavljena djela:
Kutija od vremena (es., krit.), Zagreb, 1978.; Otvoreno kazalište (es.), Zagreb, 1979.; Gluhi prostor (es.), Zagreb, 1982.; Množenje mjesta (es.), Zagreb, 1983.; Različito kazalište (es.), Rijeka, 1985.; Jurica Kezić (lik. mo.), Split, 1993.; Izidin trag (es.), Split, 1997.
Petar Selem živi i radi u Zagrebu. Aktivan je kao kazališni redatelj i član mnogh domaćih i europskih umjetničkih asocijacija. Preveo s Dašom Bradičić Drame Alberta Camusa i Razdiobu podneva Paula Claudela. Nagrađivan za umjetnički rad.

SENKER, Boris
Zagreb
Rođen 5. XI. 1947. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti. Radi kao asistent, docent, izvanredni i redovni profesor na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Vanjski suradnik u LZ “Miroslav Krleža”. Prozni i dramski pisac.
Objavljena djela:
Redateljsko kazalište (es.), 1977.; Porod od tmine (dr.), /s T. Mujičićem i N. Škrabeom/, 1979.; Sjene i odjeci (es.), 1984.; Kazališni čovjek Milan Begović (mo.), 1985.; Begovićev scenski svijet (mo.), 1987.; Pogled u kazalište (es.), 1990.; Dvokrležje (dr.), /s T. Mujičićem/, 1994.; 3 jada (dr.), /s T. Mujičićem i N. Škrabeom/, 1995.; Zapisi iz zamračenog gledališta (krit.), 1996.; Hrvatski dramatičari u svom kazalištu (es.), 1996.; Tri krame (dr.), /s T. Mujičićem i N. Škrabeom/, 1997.
Izvedena djela:
Svebor (dr.), /s T. Mujičićem i N. Škrabeom/, 1971.; Vitezovi okruglog stola (dr.), /s T. Mujičićem i N. Škrabeom/, 1973.; O’kai (dr.), /s T. Mujičićem i N. Škrabeom/, 1974.; Domagojada (dr.), /s T. Mujičićem i N. Škrabeom/, 1975.; Novela od stranca (dr.), /s T. Mujičićem i N. Škrabeom/, 1977.; Kavana “Torso” (dr.), /s T. Mujičićem i N. Škrabeom/, 1978.; Glumijada (dr.), /s T. Mujičićem i N. Škrabeom/, 1979.; Hist/o/e/rijada (dr.), /s T. Mujičićem i N. Škrabeom/, 1983.; Trenk iliti divlji baron (dr.), /s T. Mujičićem i N. Škrabeom/, 1985.; Ukradena komedija (dr.), 1986.; Bratorazvodna parnica (dr.), /s T. Mujičićem/, 1991.; Fric i pjevačica (dr.), /s T. Mujičićem /, 1993.; Požar vlasti (dr.), /s T. Mujičićem/, 1994.; Brod (dr.), 1995.
Boris Senker živi i radi u Zagrebu.

SINČIĆ, Miroslav
Buzet
Rođen 22. II. 1937. u Račicama. Završio Pedagoški fakultet u Rijeci. Radio kao učitelj, nastavnik, novinar, djelatnik u kulturi, urednik časopisa, zbornika, knjiga i novina. Sada je vlasnik i urednik privatnog nakladničkog poduzeća. Pjesnik i pripovjedač.
Objavljena djela:
Put k mramoru (pj.), Pula, 1968.; Nisi samo zemlja i kamen (pj., pr.), Buzet, 1969.; Razletavke (čak. pj.), Rijeka, 1971.; Kunfini (pj.), Pula, 1980.; Povratak u zavičaj (pj., pr.), 1990.
Miroslav Sinčić živi i radi u Buzetu. Susastavljač je antologije čakavskog pjesništva Korablja začinjavca. Uredio je niz knjiga iz područja istarske kulturne i umjetničke baštine i više pjesničkih zbirki istarskih autora.

SINKOVIĆ, Marijan
Zagreb
Rođen 27. VII. 1932. u Zagrebu. Završio srednju školu. Radio kao urednik, prevoditelj i glavni urednik “Stvarnosti” i “Augusta Šenoe”. Prozni pisac.
Objavljena djela:
Mladost glupana (ro.), 1993.; Rastimir, Srna i Regina (dj. slik.), 1993.; Junaci hrvatske povijesti (slik.), 1995.; Prije nego što polako istekne vrijeme (zl. no.), 1998.
Marijan Sinković živi i radi u Zagrebu.

SKOK, Joža
Zagreb
Rođen 14. II. 1931. u Petrijancu kod Varaždina. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti u Zagrebu. Radio kao profesor na srednjim školama i Katedri za noviju hrvatsku književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, te bio dekan Pedagoške akademije. Književni esejist i kritičar, antologičar i povjesnik hrvatske književnosti.
Objavljena djela:
Kajkavski kontekst hrvatske književnosti XIX. i XX. stoljeća (stu.), Zagreb, Čakovec, 1985.; Moderno hrvatsko kajkavsko pjesništvo (es.), Čakovec, Zagreb, 1985.; Ivana Brlić Mažuranić u ediciji “Ključ za književno djelo”, Zagreb, 1985.
Joža Skok živi i radi u Zagrebu. Autor je većeg broja antologijskih izbora iz starije i novije hrvatske kajkavske književnosti: Horvacka zemljica, 1971.; Ogenj reči, 1986.; Ogerliči reči, 1989.; Krležina fuga kajkavica haeretica, 1993.; Ruožnik rieči, 1999.; Rieči sa zviranjka, 1999.; Sastavio antologije za djecu: Sunčeva livada djetinjstva, 1979., 1990.; Od riječi do igre, 1985.; Lijet Ikara, 1989., 1990.; Začarani pijetao, 1989., 1990.; Harlekin i krasuljica, 1990.; Obasjani svjetionik, 1990.; Čudesan grad, 1991.; Prozori djetinjstva I-II, 1991.
Suautor je više školskih čitanki za osnovne i srednje škole i autor niza izbora i zbornika recitacija, te dramskih tekstova za škole: Žubor riječi, 1992.; Razigrane riječi, 1994. Bio je među pokretačima časopisa “Umjetnost i dijete” i njegov glavni urednik, stalni je suradnik i urednik časopisa “Kaj”, te glavni i odgovorni urednik ilustriranog književnog lista za najmlađe “Radost”.

SKORUPAN, M. Himzo
Zagreb
Rođen 1940. u Novom Sadu. Radio kao novinar u Prijedoru. Pripovjedačku i humorističku, te putopisnu prozu objavljuje u književnim listovima i časopisima.
Objavljena djela:
Na vrh jezika (hum., sat.); Trn u oku (hum., sat.); Labirintija (hum., sat.), Novi Sad, 1987.; Noć (prip.); Hasan Silni (ro.), Prijedor, 1989.
Himzo M. Skorupan živi i radi u Zagrebu. Za svoj rad dobio više priznanja i nagrada.

SLAMNIG, Davor
Zagreb
Rođen 13. III. 1956. u Zagrebu, gdje završava i gimnaziju. Prozni i dramski pisac, skladatelj, glazbenik, softver dizajner, autor glazbe za radio i TV-seriju Blentoni.
Objavljena djela:
Čudovište (pč.), Zagreb, 1980.; Qwertzu i Opš (pč.), Zagreb, 1983.
Izvedena djela:
Večerica kod Božene (dr.), Teatar ITD, Zagreb, 1983.
Davor Slamnig živi i radi u Zagrebu. Autorski sudjelovao na pločama (Buldožer: Izlog jeftinog slatkiša; Psihomodo pop: Godina zmaja i dr.), Scenarist i redatelj više od tisuću radio spotova; softver Newed, editor agencijskih vijesti. Nagrađivan za prozu i dobitnik je više nagrada na festivalima tržišnih komunikacija.

SLAMNIG, Ivan
Zagreb
Rođen 24. VI. 1930. u Metkoviću. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Sveučilišni profesor. Pjesnik, pripovjedač, dramatik, teoretik i prevoditelj.
Objavljena djela:
Aleja poslije svečanosti (pj.), Zagreb, 1956.; Odron (pj.), Zagreb, 1956.; Neprijatelj (prip.), Zagreb, 1959.; Naronska siesta (pj.), Zagreb, 1963.; Povratnik s mjeseca (prip.), Zagreb, 1964.; Disciplna mašte (es.), Zagreb, 1965.; Analecta (pj.), Zagreb, 1971.; Bolja polovica hrabrosti (ro.), Zagreb, 1972.; Pjesme, Zagreb, 1973.; Svjetska književnost zapadnog kruga, Zagreb, 1973.; Limb (pj.), Zagreb, 1973.; Hrvatska versifikacija (rasp.), Zagreb, 1981.; Dronta (pj.), Zagreb, 1981.; Izabrana djela PSHK, Zagreb, 1983.; Sedam pristupa pjesmi (es., rasp., čl.), Rijeka, 1986.; Firentinski capriccio (dr.), Rijeka, 1986.; Sed scholae (pj.), Zagreb, 1987.; Relativno naopako (izb. dj.), Zagreb, 1988.
Izvedena djela:
Knez (radio-TV-dr.), Zagreb, /drama izvedena u Švedskoj, Finskoj i na Islandu/; Staklena vrata šume (radio-dr.), /izvedena u Zagrebu, Švedskoj i Njemačkoj/; Njih dvoje (radio-dr.), /izvedena u Njemačkoj/.
Ivan Slamnig živi i radi u Zagrebu. Sastavio više vrijednih antologija: Antologija hrvatske poezije od najstarijih zapisa do kraja XIX. stoljeća; Hrvatska poezija XVII. stoljeća; Antologija hrvatske poezije od A. Kačića-Miošića do A. G. Matoša. Prevodi s engleskog, ruskog, talijanskog, švedskog jezika. S A. Šoljanom preveo i uredio zbornike i zbirke poezije: Američka lirika, Suvremena engleska poezija; Moderna nordijska poezija; T. S. Eliot: Pusta zemlja; A. Blok: Pjesme. Prevodio i druge svjetske klasike i suvremenike, te drame i radio-drame: Pad grada; Težak trenutak; Tunel; S onu stranu brda; Velika kuća itd. Bavi se znanstvenim radom i redovni je član HAZU. Nagrađivan za književni rad.

SLAVICA, Tomislav
Zagreb
Rođen 27. IV. 1937. u Splitu. Završio Filozofski fakultet. Novinar, urednik časopisa, direktor nakladnog poduzeća, pomoćnik direktora kazališta “Gavella”, savjetnik za marketing. Prozni i dramski pisac.
Objavljena djela:
Korovidovi (ro.), Zagreb, 1963.; Kronika o bogovima (ro.), Zagreb, 1965.; Kunara (ro.), Zagreb, 1968.; Četvrti konj (ro.), Zagreb, 1982.
Izvedena djela:
Iskupljena drama (dr.), HNK, Split, 1966.; Posljednji u beskraju bjeline (radio-dr.), Zagreb, 1967.
Tomislav Slavica živi i radi u Zagrebu.

SLAVIČEK, Milivoj
Zagreb
Rođen 24. X. 1929. u Čakovcu. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio kao knjižničar, predavač i akviziter, urednik časopisa “Književna tribina”, “Stih”, “Kolo”, a kasnije kao profesionalni književnik. Pjesnik, prevoditelj. Piše eseje, osvrte, komentare i novinske članke. Prevodi s poljskog, slovačkog i slovenskog jezika.
Objavljena djela:
Zaustavljena pregršt (pj.), Zagreb, 1954.; Daleka pokrajina (pj.), Zagreb, 1957.; Modro veče (pj.), Zagreb, 1959.; Predak (pj.), Zagreb, 1963.; Noćni autobus ili naredni dio cjeline (pj.), Zagreb, 1964.; Između (izb. pj.), Kruševac, 1965.; Soneti, pjesme o ljubavi i ostale pjesme, Čakovec, 1967.; Purpurna pepeljara, naime to i to (pj.), Zagreb, 1969.; Poglavlje (pj.), Zagreb, 1970.; Naslov što ga nikada neću zaboraviti (pj.), Sarajevo, 1974.; Al di la delle ‘solite frasi’ (pj.), Firenze – Lecce, 1976.; Komentarze roznych sposobow istnienia (pj.), Warszawa, 1976.; Pegasto tisočletje (pj.), Kooper, 1977.; Otvoreno radi /eventualnog/ preuređenja, (pj.), Zagreb, 1978.; Pjesme neke buduće knjige (pj.), Split, 1979.; Trinaesti pejzaž (pj.), Zagreb, 1981.; Teror/Terror (pj. mapa, dvojezično – hrv.-polj.), Zagreb, 1981.; Sjaj ne/svakodnevice/, (pj.), Zagreb, 1987.; Izabrane pjesme, PSHK, Zagreb, 1987.; Silent doors (pj.), Toronto, 1988.; Od srpnja do prosinca. Naprosto pjesme 1973.-1985. (ko., es.), Čakovec, 1989.
Milivoj Slaviček živi i radi u Zagrebu. Sastavio antologiju A collection of modern croatian verse. 49 poets – 49 poems, Zagreb, 1965. Prevodio je (sa B. Žganjerom) O. Župančića: Lirika, Zagreb, 1964.; J. Kozaka: Šentpeter, Ćelija, Balada o ulici u nejednakim strojama, Gašpar Osat, Maske, Zagreb, 1963.; I. Bratka: Dnevnik djevojke, Rijeka, 1972.; Suvremena jugoslavenska novela (V. Kavčić, S. Rožman), Zagreb, 1965.; Dvadeset godina jugoslavenske proze (proze A. Heinga, J. Kozaka, B. Pahora, P. Voranca, A. Rebule, S. Rožmana), Zagreb, 1966.; Vlatko Pavletić: 100 djela književnosti jugoslavenskih naroda (pj. A. Gradnika, pr. I. Pregelja, J. Kozaka, pj. M. Jarca, pr. C. Kosmača), Zagreb, 1970.; za Antologiju moderne lirike zapadnoga kruga (A. Šoljan), preveo je Rozewicza, Zagreb, 1974.; pj. C. Milosza za 100 pjesnika svijeta, Zagreb, 1984.; A. Rebula: Sjene koje plešu, Zagreb, 1981.; Karol Wojtyla: Poezija, drame, eseji, Zagreb, 1984.; J. Tuwim: Lokomotiva, Ljubljana – Bratislava, 1987.; J. Turan: Što sanjaju životinje, Ljubljana – Bratislava, 1987.; J. Pavlovič: Hura, u Afriku, Ljubljana – Bratislava, 1987.; J. Z. Novak: Cvrčak i mrav, Ljubljana – Bratislava, 1987.; M. Slaviček: Weunetrzne morze, Antologija poezije chorwackiej XX wieku (pj. F. Alfirevića /s Tadeuszem Kubiakom/ i Marije Peakić, prijevodi na poljski), Krakow, 1982. Zapažena mu je knjiga prijevoda poezije, drama i eseja Poljaka Karola Wojtyle – Pape Ivana Pavla II. Bio predsjednik Društva hrvatskih književnika, te veleposlanik Republike Hrvatske u Poljskoj. Dobitnik je više važnih nagrada i priznanja. Prevođen na strane jezike.

SLIJEPČEVIĆ, Branka
Zagreb
Rođena 7. X. 1947. u Zagrebu, gdje je završila Filozofski fakultet. Radi kao novinarka. Pjesnikinja i prozna spisateljica. Piše likovne kritike, scenarije za crtane filmove i tekstove za stripove.
Objavljena djela:
Eeja (pj.), Zagreb, 1968.; Dvoglava Agneza (ro.), Zagreb, 1977.; Kraljev gambit (ro.), Zagreb, 1988.
Branka Slijepčević živi i radi u Zagrebu.

SLIŠURIĆ, Ivan
Nova Gradiška
Rođen 29. II. 1936. u Rešetarima kod Nove Gradiške. Završio Filozofski fakultet u Sarajevu, a magisterij u Zagrebu. Radio kao prosvjetni djelatnik. Piše pjesme i prozu. Danas radi kao profesor u novogradiškoj Gimnaziji.
Objavljena djela:
Prvo lice ljeta (pj.), Čakovec, 1980.; Minule ruke (pj.), Zagreb, 1997.; Anđeo na satu (pč.), Zagreb, 1998.
Ivan Slišurić živi i radi u Novoj Gradiški. Surađuje u književnim listovima i publikacijama s pjesmama i pričama, a objavio je i podužu studiju o pjesničkom svijetu Slavka Mihalića i o motivima ljubavi u lirici Đure Sudete.

SMOLJAN, Ivo
Zagreb
Rođen 15. X. 1926. u Šarića Struzi (Ploče). Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao profesor na gimnaziji, bibliotekar, urednik listova i časopisa i publicist. Uređivao časopis “Matica” i “Iseljenički kalendar”. Piše članke, prikaze, feljtone, osvrte, književne kritike, polemike, eseje i književnu prozu (scenarije za dokumentarce).
Objavljena djela:
Pjesnik i pjesma (es.), Zagreb, 1965.; Čudi knjige (pol.), Zagreb, 1970.; Stratište i tržište knjige (mo.), Zagreb, 1970.; Neretva (mo.), Zagreb, 1970.; Upoznajte Hrvatsku bratsku zajednicu, Zagreb, 1974.; Hrvatski Odisej (ant.), Zagreb, 1980., 1985., 1986.; Tito i iseljenici (mo.), Zagreb, 1984.; Neretva (mo. – drugo izd.), 1988.; Sto godina Hrvatske bratske zajednice (mo.), 1994.; Luka Ploče (mo.), Zagreb – Ploče, 1996.; Hrvatska dijaspora, Zagreb, 1997.
Ivo Smoljan živi i radi u Zagrebu. Surađivao u brojnim listovima i časopisima, aktivno objavljivao u iseljeničkim publikacijama u Kanadi, Australiji i SAD. Djelovao u Matici iseljenika Hrvatske od 1973. do svibnja 1990. i pokretao natječaje za iseljeničku poeziju, pripovijetku i roman. Redovito publicirao u časopisu “Matica”.

SOLAR, Milivoj
Zagreb
Rođen 8. IV. 1936. u Koprivnici. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti. Redovni profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Književni teoretik, pisac studija i eseja.
Objavljena djela:
Pitanja poetike (es.), Zagreb, 1971.; Ideja i priča (stu.), 1974., 1980.; Književna kritika i filozofija književnosti (es.), Zagreb, 1976.; Teorija književnosti (prir.), Zagreb, 1976.; Uvod u filozofiju književnosti (stu.), Zagreb, 1978.; Smrt Sancha Panze (es.), Zagreb, 1981.; Suvremena svjetska književnost (prir.), Zagreb, 1982., 1990., 1997.; Mit o avangardi i mit o dekadenciji (stu.), Beograd, 1985.; Eseji o fragmentima (es.), Beograd, 1985.; Filozofija književnosti (stu.), Zagreb, 1985.; Roman i mit (es.), Zagreb, 1988.; Teorija proze (stu., es.), Zagreb, 1989.; Laka i teška književnost (es.), Zagreb, 1995.; Vježbe tumačenja – interpretacija lirskih pjesama, Zagreb, 1997.; Edipova braća i sinovi (stu.), Zagreb, 1998.
Milivoj Solar živi i radi u Zagrebu.

SOLDO, Marinko
Zagreb
Rođen 20. V. 1955. u Donjim Kolibama (Bosanski Brod). Objavljivao po raznim književnim listovima i časopisima. Pjesnik i esejist.
Objavljena djela:
Između kuće i predvečerja (pj.), Sarajevo, 1979.; Vječnost u granicama (ogl.), Sarajevo, 1985.; Smrtna igra s besmrtnošću (es.), Sarajevo, 1988.
Marinko Soldo živi i radi u Zagrebu. Nagrađivan za pjesnički rad.

SRNEC-TODOROVIĆ, Asja
Zagreb
Rođena 20. XII. 1967. u Zagrebu. Diplomirala dramaturgiju na Akademiji dramskih umjetnosti. Piše kazališne drame, radio-drame, kratke priče, scenarije i eseje.
Izvedena djela:
Mrtva svadba (dr.), Teatar ITD, Zagreb, 1990., Kazalište “Marin Držić”, Dubrovnik, 1991., Theatre National du Bretagne, Rennes, 1994.; Uoči jutra (dr.), HNK, Osijek, 1994.; Zelena soba (radio-dr.), Radio-Zagreb, 1991.; Zamah (radio-dr.), Radio-Zagreb, ITD, 1996.; Prorez (radio-dr.), Radio-Zagreb, 1993.
Jasna Srnec-Todorović živi i radi u Zagrebu. Surađuje u književnim časopisima i publikacijama. Drama Mrtva svadba izdana je 1998. i u Francuskoj. Nagrađivana za dramsko stvaralaštvo, dobitnica prve nagrade za radio-dramu In the hollowing circle na BBC-u.

SRŠEN, Matko
Zagreb
Rođen 24. VI. 1947. u Dubrovniku. Komparativnu književnost i filozofiju diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a studirao je i režiju na Akademiji kazališnih i filmskih umjetnosti u Zagrebu. Radio kao novinar na radiju i umjetnički direktor u kazalištu, te uređivao biblioteku “Laus”. Docent na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Pjesnik, prozni pisac, esejist, redatelj i dramatik.
Objavljena djela:
Ifigenija, drame i maske (dram. tek.), Rijeka, 1989.; Pomet (rekonstrukcija izgubljenog prvog dijela Držićeve duologije, kojoj je “Dundo Maroje” drugi dio), Zagreb, 1999.
Izvedena djela:
Galop (dr.), ZKM, Zagreb, 1975., Narodno pozorište, Sarajevo, 1977., Hrvatski radio, 1996.; Prikazivanje Venere (prema Držiću), Dubrovačke ljetne igre, 1983.; Braća Karamazovi (prema Dostojevskom), Narodno kazalište “August Cesarec”, Varaždin, 1984.; Sinjorina Estera, Kazalište “Marina Držića”, Dubrovnik, 1985., Radio-Zagreb, 1986.; Gospar Lukša i gospar Posro /Farsa od gvere, KMD, Dubrovnik, 1992., HTV, 1994., Hrvatski radio, 1995.
Matko Sršen živi i radi u Zagrebu. Surađuje u književnim publikacijama. Izvedeno mu je dvadesetak drama, komedija i dramatizacija na hrvatskim pozornicama i u Bosni i Hercegovini. Član je i Društva dramskih umjetnika.

STAHULJAK-CHYTIL, Višnja
Zagreb
Rođena 10. III. 1926. u Zagrebu. Završila Glazbenu akademiju i Filozofski fakultet. Radila kao glumica, pjevačica i redateljica u Zagrebačkom kazalištu lutaka, te profesorica solo-pjevanja na Glazbenoj školi. Pjesnikinja, prozna i dramska spisateljica.
Objavljena djela:
Tko traži nađe (igr.), Zagreb, 1955.; Žuti ljiljan (pj.), Zagreb, 1956.; Sjene na pragu (pj.), Zagreb, 1956.; Zmijska koža (no.), Zagreb, 1958.; Vukovi (dr.), Zagreb, 1958.; Delirij (dr.), Zagreb, 1959.; Bolovi poklonjeni usput (pj.), Zagreb, 1961.; Stabla putuju prema zapadu (no.), Zagreb, 1963.; Snijeg (ro.), Zagreb, 1964.; Začarani putovi (ro. za dj.), Zagreb, 1968.;Vrijeme koje ne može prestati (ro.), Zagreb, 1970.; Čarolije iza ugla (pč.), Zagreb, 1974.; Kućica sa crvenim šeširom (pč.), Zagreb, 1974.; Pustolovka (ro.), Zagreb, 1976.; Kristalna ruda svemira (pj.), Čakovec, 1978.; Djevojčica i paun (ro.), Zagreb, 1979.; Darovi djeda Mraza (gr.), Zagreb, 1979.; Veronika a delfin (ro.), Prag, 1980.; Crvena cesta (no.), Zagreb, 1981.; Čudna priča (slik.), v83.; Izabrana djela, PSKH, Zagreb, 1985.; Dan od Tromeđe (ro.), Zagreb, 1987.; Čarobnjak (prp.), Zagreb, 1988.; Crne trubače /Žumberačke priče/ (no.), Zagreb, 1990.; Močvarni lovac (ro.), Zagreb, 1995.; Sjećanja (mem. pr.), Zagreb, 1995.; Zagrebačke minijature (pj.), Zagreb, 1998.; Zlatna vaga (ro.), Zagreb, 1998.; Priče zaljubljenih knjiga (pč. za dj.), Zagreb, 1998.
Izvedena djela:
Zvjezdice padaju (igr.), Zadarsko kazalište lutaka, Zadar, 1955.; Delirij (dr.), SEK, Zagreb, 1961.; Crveni kišobrani (igr.), Kaz. lut., Rijeka, 1962.; Striko Joško, Zvrk i Uško (igr.), ZLK, Zagreb, 1962.; Bjelkica (gr.), Dj. kaz., Tuzla, 1966.; Darovi djeda Mraza (igr.), ZKL:, Zagreb, 1973.; Mudri pijetao (igr.), ZKL, Zagreb, 1973.; Priča o češerku Borku (igr.), ZKL, Zagreb, 1983.
Višnja Stahuljak-Chytil živi i radi u Zagrebu. Osim navedenih djela izvedeno je desetak njezinih radio-dramskih tekstova na Hrvatskom radiju. Nagrađivana za svoj književni rad.

STAMAĆ, Ante
Zagreb
Rođen 9. X. 1939. na otoku Molatu. Završio Filozofski fakultet i doktorat iz humanističkih znanosti u Zagrebu. Studirao muzikologiju i povijest umjetnosti u Ljubljani, a filozofiju u Beču. Pjesnik, esejist, književni znanstvenik i prevoditelj. Redovni je profesor teorije književnosti na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Objavljuje književno-znanstvene rasprave, eseje, kritike i prijevode u svim većim i poznatijim hrvatskim književnim časopisima i listovima.
Objavljena djela:
Rasap (pj.), Zagreb, 1962.; Sa svijetom jedno (pj.), Zagreb, 1965.; Smjer (pj.), Zagreb, 1968.; Doba prisjećanja (pj.), Zagreb, 1968.; Ujević (mo.), Zagreb, 1971.; Dešifriranje vage (pj.), Zagreb, 1972.;Slikovno i pojmovno pjesništvo (es.), Zagreb, 1977.; Teorija metafore (rasp.), Zagreb, 1978., 1983.; Ogledi (es.), Zagreb, 1980.; Odronske poredbe (pj.), Zagreb, 1982.; Kritika ili teorija (stu.), Osijek, 1983.; Passim (es.), Split, 1989.; Žalostinke (pj.), Zagreb, 1991.; Književni život (es.), 1993.; Crne rupe, mračni soneti (pj.), Zagreb, 1995.; Na prijelazu (es.), Zagreb, 1996.; Tema Mihalić (es.), Vinkovci, 1996.; Ranjivi opis sustava (stu.), Zagreb, 1996.; Pjesnici druge moderne (stu.), Zagreb, 1996.; Izabrane pjesme, Zagreb, 1997.; Rasprave i eseji o hrvatskoj književnosti, Rijeka, 1997.; Vrijednosti (es.), Zagreb, 1998.; Pogled unatrag (rasp.), Zagreb, 1999.
Ante Stamać živi i radi u Zagrebu, gdje je sveučilišni profesor. Uz navedena djela, priredio je antologije i zbornike: Nova europska kritika I, II, III (s V. Zuppom); Arhajski torzo (divot izdanje djela R. M. Rilkea); Uvod u književnost (sa Z. Škrebom); Suvremeno hrvatsko pjesništvo; U ovom strašnom času (mala antologija s I. Sanaderom); Lirika Velikog petka. Uređivao časopise “Razlog”, “Telegram”, “Most”, “Croatica”, “Umjetnost riječi”. S engleskog i njemačkog jezika preveo niz književnih i književnoznanstvenih djela: Hugo Friedrich: Struktura moderne lirike; Johann Huizinga: Homo ludens (zajedno s T. Stamać); Roman Jakobson – Morris Halle: Temelji jezika (s I. Martinčićem); Friedrich Nietzsche: Volja za moć; Gustav Rene Hocke: Mehanizam u književnosti; Louis Hjelmslev: Prolegomena teoriji jezika; Emil Staiger: Temeljni pojmovi poetike; James Joyce: Komorna glazba; John Webster: Vojvotkija Malfeška; Hugo fon Holmannsthal: Svatković; Bertolt Brecht: Majka Courage, Kavkaski krug kredom…). Dobitnik je važnih priznanja i književnih nagrada.

STANČIĆ, Mirjana
Zagreb
Rođena 6. II. 1953. u Zagrebu. Završila Filozofski fakultet i doktorat znanosti, Sveučilišni nastavnica. Piše znanstvene i književne rasprave, eseje i studije.
Objavljena djela:
Miroslav Krleža i njemačka književnost (rasp.), Zagreb, 1990.; Die Rezeption Friedrich Nietzsches in der kroatischen Literatur um die Juhrhundertwende (knj.-pov. mo.), Bochum, 1993; Filmska poetika u ranim pripovijetkama Alfreda Doblina (rasp.), Bochum, Zagreb, 1994.; Arthur Schopenhauer in der kroatischen Literatur und Philosophie (rasp.), Wiesbaden, 1994.
Mirjana Stančić živi i radi u Zagrebu. Aktivno surađuje u hrvatskim i njemačkim znanstvenim i književnim časopisima. Prevodi znanstvene studije s njemačkog jezika.

STANIĆ STANIOS, Josip
Rim
Rođen 1. VIII. 1943. u Križu kod Petrinje. Pohađao studij slikarstva na Accademia di Belle Arti u Rimu. Bavi se slikarstvom i književnim radom. Pjesnik i prozaist.
Objavljena djela:
Kosti (pj.), Sisak, 1964.; Maturanti (pr.), Petrinja, 1965.; Šipkove ruže (pj.), Sisak, 1966.; Akeldama (po.), Petrinja, 1966.; Kuga u masliniku (po.), Sisak, 1968.; Europski plakat (pj.), Rim, 1969.; Svetovid (po.), Rim, 1970.; Gost (pč.), Beograd, 1971.; Hrpa ili pepeo (pj.), Rim, 1972.; Pustinja bez pijeteta (pj.), Rim, 1975.; Deserto senza pieta (pj.), Rim, 1979.; Totem (pj.), Šibenik, 1980.; Sarkofag (pj.), Zagreb, 1980.; Pas iz visokog društva (pj.), Toronto, 1981.; Vlak (pj.), Toronto, 1982.; Rimski podrum (pj.), Zagreb, 1982.; Vjetar od Indije (pj.), Toronto, 1983.; David i Golijat (pč.), Zagreb, 1984.; Sad se žanju polja (pj.), Perinja, 1986.; Izabrane pjesme, Sisak, 1986.; Pete putnikove (pj.), Rim, 1988.; Anđeo i samotnjak (pj.), Zagreb, 1990.; Miserere (pj.), Zagreb, 1993.; Slama (pj.), Rim, 1993.; Zvijezde (ro.), Rim, 1993.; Skitnica (pj.), Toronto, 1993.; Polvere d’agosto (pj.), Raguza, 1993.; Papirusi (pj.), Rim, 1994.; Na kraju dana (pj.), Rim, 1994.; Pusta Petrinja (pj.), Rim, 1994.; Era solo autunno (pj.), Raguza, 1995.; Klokot (pj.), Rim, 1995.; Vrt pored jezera (pj.), Rim, 1995.; Lišćem i pismima pokriven (pj.), Rim, 1995.; Odijelo (pj.), Rim, 1996.; Sojenica (pj.), Rim, 1996.; Prag u trnju (pj.), Rim, 1996.; Put tragom natrag (pj.), Rim, 1996.; Mukli susret s listom (pj.), Montreal, 1996.; Kalendar (pj.), Rim, 1997.; Cvrkut (pj.), Rim, 1997.; Jobova šetnja (pj.), Rim, 1997.; Sklopljene oči (pj.), Rim, 1997.; Otuđena dijaspora (pj.), Rim, 1998.; Nije vrijeme za umiranje (pj.), Montreal, 1998.
Josip Stanić Stanios živi i radi u Rimu. Piše i na talijanskom jeziku i priređuje likovne izložbe. Uvršten je i u neke pjesničke antologije, nagrađivan za pjesnički rad.

STEFANOVIĆ, Ljubomir
Rijeka
Rođen 19. IV. 1950. u Beogradu. Završio Ekonomski fakultet. Urednik u nakladničkoj kući. Pjesnik i prevoditelj, kritičar i esejist. Objavljuje pjesme, prozu, prijevode, kritike, eseje, u časopisima i listovima. Piše i scenarije za dokumentarne filmove, kratke pripovijetke i novinske članke.
Objavljena djela:
Pene ali kaštigi (pj.), Rijeka, 1975.; Ribe, vukovi, školjke (pj.), Zagreb, 1978.; Umnožena pjesan (pj.), Čakovec, 1979.; Ribe, rakovi, školjke /Pesci, granchi, e conchiglie/ (tek. u limenci), Zagreb – Ika, 1979.; Pene ali kaštigi (izm. i dop. izd.), Rijeka, 1988.; Umnožena e pesnata (pj. na mak.), Skopje, 1990.
Ljubomir Stefanović živi i radi u Rijeci. Prevođen na talijanski, engleski, slovenski i makedonski jezik i zastupljen u nizu recentnih antologija i izbora hrvatskog pjesništva. Sudjelovao na mnogim izložbama konkretne i vizualne poezije. Uredio je broj časopisa “Dometi” – antologija hrvatskog pjesništva u ratu 1991., 1992. Sada je član Uredništva “Književne Rijeke”. Član je Hrvatskog centra PEN-a. Sa slovenskog prevodio I. Bratka, K. Grabeljšeka, F. Zagoričnika, I. Svetinu i T. Šalamuna.

STOJAN, Slavica
Zagreb
Rođena 29. X. 1951. u Dubrovniku. Završila Filozofski fakultet i doktorat iz filologije. Profesorica i viša znanstvena suradnica HAZU. Piše znanstvene studije i monografije.
Objavljena djela:
Priča po Pavlu, Zagreb, 1992.; Ivan August Kaznačić, književnik i kulturni djelatnik, Dubrovnik, 1993.; Priče iz starog Dubrovnika, Dubrovnik, 1994.; Don Nedjeljko Subotić, Trpanj, 1996.; U salonu Marije Giorgi Bona, Dubrovnik, 1996.; Anica Bošković, Dubrovnik, 1998.
Izvedena djela:
Dubrovkinja iz Jakina (radio-dr.), Zagreb, 1997.
Slavica Stojan živi i radi u Zagrebu.

STOJEVIĆ, Milorad
Crikvenica
Rođen 15. III. 1948. u Bribiru, Hrvatsko primorje. Završio Filozofski fakultet i doktorat filoloških znanosti. Radio kao novinar, lektor, redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Pjesnik, pripovjedač i dramski pisac. Piše eseje i stručne članke.
Objavljena djela:
Iza šćita (pj.), Zagreb, 1971.; Liçce (pj.), Zagreb, 1974.; Litvanski erotski srp (pj.), Zagreb, 1974.; Viseći vrtovi (pj.), Rijeka 1979.; Doni (dr.), Rijeka, 1979.; Primeri vežbanja ludila (ro.), Zagreb, 1981.; Rime amorose (pj.), Rijeka, 1984.; Orgija za Madonu (ro.), Beograd, 1986.; Čakavsko pjesništvo XX. stoljeća (ant., stu.), Rijeka, 1987.; Razdrta halucinacija / Neke značajke proze Josipa Baričevića/, Rijeka, 1989.; Firentinski poljubac (pj.), Zagreb, 1990.; Ignac Horvat (mo.), Rijeka – Crikvenica, 1995.; Perivoj od slova (pj.), Zagreb, 1996.; Andrija Cigančić: Lovranske ljubavne pjesme iz 1738. (pj. transliterane, pretisak, stu.), Rijeka – Crikvenica, 1997.; Došljak iz knjige (pj.), Rijeka, 1997.; Balade o Josipu (ro.), Rijeka, 1997.; Sipak i diraka, alli glogovina. Smislenka chiudoredna za mladost /La rosa, e lo spino/. Favola, che in se racchiude bella morale per la gioventu /knj.-esej/, Rijeka – Crikvenica, 1998.; Pjesništvo Nikole Kraljića (stu.), Rijeka – Crikvenica, 1998.
Izvedena djela:
Kineska vaza (TV-dr.), Zagreb, 1980.
Milorad Stojević živi i radi u Crikvenici.

STOJIĆ, Miljenko
Međugorje
Rođen 1. VI. 1960. u mjestu Dragićina. Magistar kršćanske duhovnosti. Svećenik, pjesnik i esejist.
Objavljena djela:
Sa svetom Klarom (prij.), 1993.; Unatoč svemu (pj.), 1994.; Prema blizini (pj.), 1995.; Ta vremena (es.), 1995.; Kaplja (pj.), 1997.
Miljenko Stojić živi i radi u Međugorju.

STOJSAVLJEVIĆ, Vladimir
Zagreb
Rođen 12. V. 1950. u Bjelovaru. Studirao književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, studij kazališne režije započeo u Ljubljani, a završio na Akademiji za kazališnu i filmsku umjetnost u Zagrebu. Objavljuje članke i osvrte u dnevnom tisku i časopisima. Radio kao organizator i promotor na kazališnim festivalima (BITEF, EUROKAZ)
Objavljena djela:
Ljetni dnevnik rata, Zagreb, 1991.; Katarina Zrinska od Frankopana (dr.), Zagreb, 1993.
Izvedena djela:
Krunidba ili vilenjak šalje djevojku u svijet (dr.), 1981.; Njegovatelj mašte (dr.), 1982.; Ždral nikakve boje (dr.), 1983.; Ljubav i država /Igrane u Zagrebu i Splitu./ Sveti čovjek Bošković (radio-igr.); Galeb u akvariju (radio-igr.), /izvedeno 1988. u Dramskom programu Radio-Zagreba/.
Vladimir Stojsavljević živi i radi u Zagrebu.

STORIĆ, Šime
Zagreb
Rođen 26. X. 1943. u Čisti Velikoj, kod Šibenika. Završio matematiku na Pedagoškoj akademiji i književnost na Filozofskom fakultetu. Radio i radi kao prosvjetni djelatnik u školi. Prozni i dramski pisac.
Objavljena djela:
Križ (prip.), Omiš, 1971.; Sprovod kozjom stazom (ro.), Zagreb, 1994.; Slatke suze (ro.), Zagreb, 1997.
Šime Storić živi i radi u Zagrebu. Objavio je dvadesetak priča za djecu u dječjim časopisima i više priča u “Večernjem listu”, za koje je i nagrađivan. Više dramskih tekstova izvođeno mu je u Dramskom programu Radio-Zagreba.

STOŠIĆ, Josip
Zagreb
Rođen 21. II. 1935. u Zagrebu. Filozofski fakultet završio u rodnom gradu. Povjesničar umjetnosti. Radi kao znanstvenik u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu. Pjesnik, dramski pisac i pisac scenarija.
Objavljena djela:
Đerdan (pj.), Zagreb, 1951.; Kost i kamen (averbalna dr.), Zagreb, 1961.; Ja pjevam: Dubrovnik (pj.), Zagreb, 1962.; Acta navigationis Republicae Ragusae (po.), Zagreb, 1962.; S lijeve strane A (pj.), Zagreb, 1971.; Govor riječi, predmeta i prostora (publ.), Zagreb, 1971., 1972.; Nacrt za pet mojih i jednu vašu pjesmu (konc. pj.), Zagreb, 1976.; Dvostruka knjiga (konc. tek.), /s V. Gudcem/, Zagreb, 1977.
Izvedena djela:
Kost i kamen (averbalna dr.), Rim, 1964.; Nova lutka (konc. igr.), Zagreb, 1968., 1969.; Upitnik, obrazac za igrokaz (konc. dr.), Zagreb, Beč, 1975., Rim, 1976.; Melodrama (dj. minimal-teatra), Zagreb, 1984.; Odgovor (konc. dr.), Zagreb, 1984.; Počela je padati kiša (dr.), Zagreb, 1991.; Tri minutne drame /Oči, Poslijeratno siroče, Igra/, Zagreb, 1991.
Josip Stošić živi i radi u Zagrebu. Izlagao oblike vizualnog pjesništva u zemlji i inozemstvu. Priredio samostalnu izložbu vizualnoga i konkretnog pjesništva Govor riječi, predmeta i prostora.

SUPEK-TAGLIAFERRO, Iris
Zagreb
Rođena 4. VIII. 1946. u Zagrebu. Završila Filozofski fakultet. Urednica-dramaturg Dramskog programa Hrvatskog radija. Prozni i dramski pisac. Bavi se poezijom i radio-dramskim stvarateljstvom.
Objavljena djela:
Trepavice skitalice (ro.), Zagreb, 1977.; Mjeseci (pj.), Zagreb, 1987.; Višekratno proročanstvo pukotina (dr.), /s autorskom grupom “Gong”/, Zagreb, 1994.; Ja sam tvoja maglica (ro.), Zagreb, 1996.; Ocean u šeširu (dr.), /s autorskom grupom “Gong”/, Zagreb, 1996.
Iris Supek-Tagliaferro živi i radi u Zagrebu. U Dramskom programu Hrvatskog radija realizirano joj je dvadesetak radio-drama i igara, te mnogobrojni prijevodi i adaptacije drama i priča. Nagrađivana za književni rad.

SUPEK, Ivan
Zagreb
Rođen 8. IV. 1915. u Zagrebu. Filozofski fakultet pohađa u Zurichu, Leipzigu, Parizu, Zagrebu, te ponovo u Leipzigu, gdje postiže stupanj doktora filozofije i teorijske fizike; postdoktorat u Leipzigu i Heisenbergovu zavodu. Nakon Drugog svjetskog rata radio kao profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Bio je jedan od osnivača instituta “Ruđer Bošković” u Zagrebu. Od 1969. do 1971. obavljao dužnost rektora Sveučilišta u Zagrebu. Urednik je časopisa “Encyclopedia moderna” i predstojnik Zavoda za filozofiju znanosti i mir HAZU. Prozni i dramski pisac, znanstvenik. Uz stotinjak temeljnih znanstvenih radova iz fizike i filozofije objavio je i više književnih djela – uglavnom romana i drama.
Objavljena djela:
Dvoje između ratnih linija (ro.), Zagreb, 1959.; Velika piramida /Na atomskim vulkanima, Na atomskom otoku, Bijeg u svemirsku utopiju/, (dr.), Zagreb, 1959.; Super bomba i kriza savjesti: Proces stoljeća (dr.), Beograd, 1962.; Proces stoljeća (ro.), Zagreb, 1963.; U prvom licu (ro.), Zagreb, 1965.; Mirakul (dr.), Zagreb, 1965.; Heretik (ro.), Zagreb, 1965., 1969.; Druga revolucija (ro.), Zagreb, 1967.; Sve počinje iznova (ro.), Zagreb, 1970.; Drame, I. dio, Zagreb, 1971.; Opstati usprkos (publ.), Zagreb, 1972.; Extraordinarius (ro.), Zagreb, 1974., 1996.; Krivovjernik na ljevici (publ.), London, 1980., Zagreb, 1992.; Krunski svjedok (ro.), /engl. i hrv./, Chicago, 1984.; Buna Janusa Pannoniusa (ro.), 1990.; Izabrana djela, PSHK, knj. 144., Zagreb, 1995.; Filozofija, znanost i humanizam (filozof. dj.), Zagreb, 1995.; Hrvatska teatrologija (ro.), Zagreb, 1996.; Amalgami (dr.), Zagreb, 1998.; Tais (dr.), Zagreb, 1998.; Mene tekel fares, Zagreb, 1999.
Ivan Supek živi i radi u Zagrebu. Bio predsjednik HAZU, a redovni je član naše Akademije od 1961. Na pozornici su mu izvedena dramska djela Na atomskom otoku, Heretik i Lutrija imperatora Augustusa. Prevođen na strane jezike i nagrađivan visokim nagradama i priznanjima.

SUŠAC, Gojko
Zagreb
Rođen 25. X. 1941. u Blatnici kraj Čitluka. Filozofski fakultet završio u Zagrebu. Profesor je hrvatskog jezika i književnosti. Pjesnik i književni kritičar.
Objavljena djela:
Korijen (pj.), Zagreb, 1968.; Kuća i sjaj (pj.), Zagreb, 1973.; Zemaljsko ruho (pj.), Zagreb, 1983.; Brijeg i vjeđe (pj.), Zagreb, 1986.; Znak, ime, postojanje (pj.), Zagreb, 1988.; Nebeski visak (pj.), Zagreb, 1988.; Dnevnik blizine (pj.), /s crtežima Đ. Sedera/, Zagreb, 1989.; Bijelo brdo (pj.), Zagreb, 1992.; Biti na zemlji (izb. pj.), Mostar, 1995.; Jutarnja novost (pj.), Zagreb, 1997.
Gojko Sušac živi i radi u Zagrebu. Posthumno priredio izbor iz pjesništva Zdravka Pucaka Slomljena krila, Zagreb, 1987. Nagrađivan kao pjesnik i književni stvaratelj.

SUVIN, Darko
Montreal
Rođen 19. VII. 1930. u Zagrebu. Na Tehničkom fakultetu u Zagrebu studirao od 1948. do 1954. godine, a od 1951.do 1956. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na kojemu 1970. postiže doktorat iz znanosti o književnosti. Studirao također u Bristolu, na Sveučilištu Sorbone i na Yale University. Radio kao prevoditelj i kritičar, a potom kao asistent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na University of Massachusetts (SAD), a od 1968. redovni je profesor anglistike i komparativistike na McGill University u Montrealu u Kanadi. Književni kritičari znanstvenik.
Objavljena djela:
Dva vida dramaturgije (stu.), Zagreb, 1964.; Od Lukijana do Lunjika (stu.), Zagreb, 1965.; Uvod u Brechta (stu.), Zagreb, 1970.; Russian Science Fiction 1956.-1974. (stu.), Elizabeth-town, 1976.; Dramatika Iva Vojnovića (mo.), “Dubrovnik”, br. 5/6, Dubrovnik, 1977.; Metamorphoses of Science Fiction (rasp.), Ner Haven – London, 1979.; Victorian Science Fiction in the U. K. (rasp.), Boston, 1983.; To Brecht and Beyond (stu.), Brighton– Totowa, 1984.; The Long March (rasp.), Willowdale, 1988.; Positions and Presuppositions in Science Fiction (stu.), London – Kent, 1988.
Darko Suvin živi i radi u Montrealu QC (Kanada). Uređivao časopis “Science – Fiction studies”. Član je uredništva više časopisa i izdanja knjiga. Sa stranih jezika preveo je Ben Jonson: Volpone (dr. izv. 1950-tih godina); J. Wyndham: Dan obračuna, Zagreb, 1961.; James Blich: Zvjezdane spore, Beograd, 1967.; Bertolt Brecht: Život Galilejev (sa S. Goldsteinom) i Onaj koji govori “da” i “ne”; Peter Weiss: Marat/Sade (dr. izv. 1960-tih i 1970-tih godina). Djela su mu objavljena na engleskom, francuskom, njemačkom, nizozemskom, španjolskom i japanskom jeziku. Član je PEN-a.

SVEDROVIĆ, Stjepan
Zagreb
Rođen 28. VI. 1952. u Brezovici – Zagreb. Diplomirani inženjer graditeljstva. Pjesnik. Član Zajednice hrvatskih umjetnika samostalne profesionalne djelatnosti.
Objavljena djela:
Zbiljnosti (pj.), 1986.; Bliskosti (pj.), 1988.; Danosti (pj.), 1990.; Urod (pj.), 1992.
Stjepan Svedrović živi i djeluje u Zagrebu.

SVILIČIĆ, Ante
Split
Rođen 7. II. 1934. u Starom Gradu na Hvaru. Završio Filozofski fakultet. Pripovjedač i dramski pisac. Objavljuje u časopisima i listovima eseje i prikaze. Bio je dugogodišnji tajnik i urednik u Matici hrvatskoj u Splitu, a neko vrijeme radio i kao urednik u “Slobodnoj Dalmaciji” i u časopisu “Mogućnosti”.
Objavljena djela:
Vlaga (no.), Split, 1962.; Proza /novele i drama – Uvodnik/, Split, 1969.; Tri proze i novela za roman, Split, 1977.
Ante Sviličić živi i radi u Splitu.

Archives

June 2005   April 2006   May 2006   June 2006   July 2006   October 2006  

This page is powered by Blogger. Isn't yours?