film~glazba~poznate~face

P-S

PAIĆ, Žarko
Ivanić Grad
Rođen 16. X. 1958. u Kutini. Završio studij politologije i magisterij. Viši savjetnik i istraživač Ministarstva kulture RH za kulturni razvitak, bibliotekar i voditelj knjižnice u Ivanić Gradu. Znanstveni je suradnik projekta Instituta za međunarodne odnose. Piše pjesme, eseje i studije.
Objavljena djela:
Njihalo na kraju stoljeća: sumrak europskog uma, 1992.; Biblioteka hrvatskog radija (es.), Zagreb, 1993.; Aura (pj.), Zagreb, 1994.; Postmoderna igra svijeta (es., stu.), Zagreb, 1996.; Gotski križ (es.), Zagreb, 1997.
Žarko Paić živi i radi u Ivanić Gradu.

PALADA, Josip
Zagreb
Rođen 17. XII. 1935. u mjestu Dogade, pokraj Trogira. Završio srednju tehničku školu. Radio kao rukovoditelj gradilišta na investicijskim izgradnjama mjesnih i međumjesnih telekomunikacijskih sustava. Prozni i dramski pisac. Uz pripovjedački rad objavljuje eseje, filmske i likovne kritike, putopise, humoreske i pjesme.
Objavljena djela:
Lutke (prip.), Zagreb, 1974.; Iz poštanske torbe (ro.), Zagreb, 1975., 1978.; Sitno junaštvo (dr.), 1975., 1977.; Začuđeni morem (dr.), 1975.; Lastavice (igr.), 1975., 1977.; Divlje jagode (igr.), Zagreb, 1977.; I tad umre dan (prip.), 1979.; Pošta (slik.), Ljubljana, 1979.; Od krika do automatike (slik.), Ljubljana, 1979.; Mucava ulica (prip.), Gornji Milanovac, 1980.; Pismo (slik.), Zagreb, 1982., 1984.; Pismo (slik.), Ljubljana, 1984.; Miris majke (ro.), Zagreb, 1985.; Letra (slik.), Priština, 1986.; Kultura s radničke ceste (es., publ., prip.), Zagreb, 1988.; Urla tišina (pj.), Zagreb, 1989.; Veliki prijatelji (igr.), Zagreb, 1990.; Kad smo bili mali (prip.), 1991.; Zov u noći (kom.), Zagreb, 1993.; Među nama (es.), Zagreb, 1996.; Satnija hrvatski umjetnici (pj., dok.), /koautor/, Zagreb, 1997.; Braća Slavko i Stjepan Stolnik (mo.), /koautor/, 1997.; Stigla me (pj.), 1998.
Izvedena djela:
Poruka (radio-dr.), Zagreb, 1967.; Dugi prsti proljeća (radio-dr.), 1971.; Carev paž (kom.), 1971., 1972., 1973., 1974., 1975., 1976., 1980., 1988., 1997.; Uzbuna (kom.), 1973., 1974., 1975., 1977.; Bojler (radio-kom.), Zagreb, 1975.; Irena (radio-kom), Zagreb, 1976.; Karakteristika (radio-kom.), Zagreb, 1977.; Ratnik (radio-dr.), Zagreb, 1983.
Josip Palada živi i radi u Zagrebu. Neki od dramskih igrokaza uprizoreni su na mađarskom i rusinskom jeziku.

PALAMETA, Miroslav
Mostar
Rođen 1949. u Borojevićima, kod Stoca. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu, gdje je i magistrirao, a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Sada je zaposlen kao profesor na Pedagoškom fakultetu u Mostaru.
Objavljena djela:
O pjesništvu Nikole Šopa (mo.), 1994.; Diljem književne baštine (stu.), 1996.
Miroslav Palameta živi i radi u Mostaru.

PALJETAK, Luko
Dubrovnik
Rođen 19. VIII. 1943. u Dubrovniku .Završio Filozofski fakultet u Zadru, a doktorat znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio kao redatelj i dramaturg u Kazalištu lutaka i kao asistent na Filozofskom fakultetu u Zadru. Danas je glavni urednik i tajnik uredništva časopisa “Dubrovnik”. Pjesnik, prevoditelj, kazališni i likovni kritičar, feljtonist, esejist, pisac za djecu i dramski pisac.
Objavljena djela:
Nečastivi iz ruže (pj.), Zagreb, 1968.; Najbliži konac svijeta (pj.), Dubrovnik, 1968.; Ljubičaste kiše (pj.), Zagreb, 1973.; Miševi i mačke naglavačke (pj. za dj.), Zagreb, 1973., 1997.; Kockice za staru damu (pj.), Beograd, 1975.; Pjesme mnogo hvaljenoj i ne baš sveusvemu zadovoljavajućoj gospi (pj.), Split, 1977.; Ludo pjevanje u planinama (pj.), Zagreb, 1978.; Love and Kisses Heart Book (pj.), Montreal, 1978.; Mačke vrtitačke (pj. za dj.), Ljubljana, 1980.; Noćni lov (pj.), Beograd, 1981.; Trifarse (dr.), Split, 1981.; Slastičar-orangutan (pj. za dj. ), Sarajevo, 1982.; Soneti i druge zatvorene forme (pj.), Osijek, 1983.; Strogo pov. (pj.), Beograd, 1983.; Jantarna kocka (feljt.), Zagreb, 1983.; Životinje iz Brehma i druge pjesme (pj.), Rijeka, 1984.; Pjesni nadubrovačku (pj.), Zagreb, 1984.; Dolazak malih gospodarica (pj.), Zagreb, 1984.; Ledomat-tata (pj. za dj.), Zagreb, 1985.; Školjka (pj.), /s graf. B. Vujanovića/, Zagreb, 1986.; Opaska o cvrkutanju (pj.), Beograd, 1986.; Sandosten forte (pj.), Rijeka, 1987.; Perunika u boci (haiku pj.), Odžaci, 1987.; Na rubu tijela (izb. pj.), Zagreb, 1987.; U magli sitne sintetike (pj.), Zagreb, 1988.; Roda u drugom stanju (pj. za dj.), Sarajevo, 1988.; Patrio ore melos (pj.), /s graf. D. Babić/, Zagreb, 1989.; Snižena vrata (pj.), Nikšić, 1989.; Priče iz male sobe (pr. za dj.), Zagreb, 1989.; Pjevač u žabljem zboru (haiku pj.), Odžaci, 1990.; Klaunske pjesme (pj.), /s graf. J. Boltižara/, Haganj, 1990.; Lavice na kavici (pj. za dj.), Zagreb, 1990.; Pjesni na dubrovačku (pj.), /proš. izd./, Dubrovnik, 1991.; Ruke (pj.), Zagreb, 1991.; Uviđaji iz starije i novije hrvatske književnosti (stu.), Zagreb, 1991.; Lutkarsko kazalište s obje strane paravana (es.), Šibenik, 1991.; Izbjegle pjesme /Ubežne pesmi/, (pj.), Ljubljana, 1991.; Večernja s Ovidijem (pj.), /s graf. N. Arbanas/, Zagreb, 1992.; Slike s izložbe (es., kr.), Zagreb, 1992.; Zvezda Danica (pr. za dj.), Ljubljana, 1992.; Andelovanje (pj.), Rijeka, 1993.; Inventar (pj.), Dubrovnik, 1993.; Bdjenje (pj.), Zagreb, 1994.; Singerica pod snijegom (pj.), Zagreb, 1994.; Književno djelo ante Cettinea (mo.), Split, 1995.; Duhovi sa Strahurna (dr. za dj.), Rijeka, 1995.; Izložba minerala (pj.), Zagreb, 1996.; Izabrane pjesme za djecu, Zagreb, 1996.; Pjesni na dubrovačku (pj.), /treće proš. izd./, Dubrovnik, 1997.; Venecija /Venezia/, (pj.), Dubrovnik, 1997.; Venecija /Venezia/ (pj.-graf. mapa), /s graf. N. Arbanas/, Zagreb, 1997.; Val (pj.), /s drvorezom Z. Pozaić/, Zagreb, 1997.; Ljubav (pj.-graf. mapa), /s graf. N. Arbanas/, Zagreb, 1997.; Engleske teme (stu., es.), Rijeka, 1997.; Poslije Hamleta (dr.), Zagreb, 1997.; Voleći tebe (pj.-graf. mapa), /s drvorezom Z. Pozaić/, Zagreb, 1998.; Dubrovnik, scena di un sogno /Jedna lirska šetnja Dubrovnikom/ (lir. pr.), Milano, 1998.; Tennis-haiku (haiku pj.), .Dubrovnik, 1998.
Izvedena djela:
Dok (dr.), SEK, Zadar, 1968.; Prijatelji iz vesele kutije (dr.), KL, Zadar, 1969.; Govori mi o Augusti (dr.), Kaz. družina “Rinocerus”, Zagreb, 1971.; Bajka o kraljevim trešnjama (dr.), KL, Zadar, 1972.; Operacija “Mrnjau” ili Tajanstvena krađa rođendanske torte (dr.), KL, Zadar, 1972.; Smrt gospodina Olafa (dr.), KUD “Petar Zoranić”, Zadar, 1979.; Pustolov u violinskoj futroli (radio-dr.), Zagreb, 1981.; Krvnik ili Dva nemirna dana u gradu na jezeru “Q”, HNK, Osijek, 1982.; Slučaj Lorne O (dr.), Kazalište “Marin Držić” i Teatar “Lero”, Dubrovnik, 1983.; Čekalac (radio-dr.), Zagreb, 1984.; Čovjek koji je bio lud (radio.-dr.), Zagreb, 1985.; Duhovi sa Strahurna (dr.), KL, Zadar, 1988.; Bajka o čarobnom glazbalu (dr.), KL, Split, 1989.; Postolar & Vrag (dr.), ZKM. Zagreb, 1989.; Poslije Hamleta (dr.), Teatar ITD Zagreb, /ma Dubrov. ljet. fest./, Dubrovnik, 1993.; Uzbuna (dr.), HNK “Ivan Zajc”, Rijeka, 1993.; Povratak vojaka (prema sc. Z. Boureka), Kaz. “David”, Zagreb, 1996.; Tri skoka gušterice iliti Život Miha Pracata Lapuđanina (dr.), Dubr. ljet. igr., 1996.; Puhnite u maslačak želja (dr.), Dj. vrtić “Radost”, Dubrovnik, 1996.; Posljednji ljetni cvijet (dr.), Kaz. “Marin Držić”, Dubrovnik ,1997.; Zvjezdana prašina (dr.), DK “Gavella”, Zagreb, 1997.
Luko Paljetak živi i radi u Dubrovniku. Javio se sa značajnim prijevodima: Leonardo da Vinci: Basne i legende; Panorama novije kanadske poezije; William Shakespeare: Izgubljeni ljubavni trud; Guillaume de Machaut: Fortunin lijek; G. G. Byron: Childe Harold; Malcom Lowry: Pod vulkanom; E. A. Poe: Poezija; Oscar Wilde: Balada o tamnici u Readingu i druge pjesme...
Redovni je član HAZU i dobitnik književnih nagrada, odličja i priznanja.

PANDŽIĆ, Ivan
Zagreb
Rođen 25. III. 1937. u Konjskom, pokraj Splita. Završio Filozofski fakultet. Radio kao bibliotekar, urednik na Radio-Zagrebu, lektor na Sveučilištu u Lilleu, lektor i redaktor u Leksikografskom zavodu, tajnik časopisa “Forum” i suurednik “Mosta” (“The Bridge”). Prozni pisac i prevoditelj.
Objavljena djela:
Petronijev silazak (no.), Split, 1968.; Relations culturelles Franco – Croates, Zagreb, 1983.; Sjena i suputnik (prip.), Zagreb, 1987.; Toranj bjelokosni (prip.), Zagreb, 1992.; Tražio sam Kažotićevo svjetlo (duh. ogl.), Zagreb, 1993.; Uhodeći vrijeme /Domoljubni hod s “Dugoselskom kronikom”/, Dugo Selo, 1997.; Poderano ruho istine (ogl.), Zagreb, 1998.
Ivan Pandžić živi i radi u Zagrebu i Brckovljanima. Do sada objavio oko sedamsto bibliografskih jedinica u mnogim časopisima. Član je hrvatskog centra PEN-a od 1980. i francuskog od 1992.

PARUN, Vesna
Zagreb
Rođena 10. IV. 1922. na otoku Zlarinu kod Šibenika. Studirala romanistiku i filozofiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Živi i radi kao slobodna umjetnica. Pjesnikinja, dramska spisateljica i prevoditeljica. Piše i za djecu.
Objavljena djela:
Zore i vihori (pj.), Zagreb, 1947.; Pjesme, Zagreb, 1948.; Crna maslina (pj.), Zagreb, 1955.; Vidrama vjerna (pj.), Zagreb, 1957.; Pusti da otpočinem (pj.), Zagreb, 1957.; Ropstvo (pj.), Beograd, 1957.; Tuga i radost šume (pj. za dj.), Zagreb, 1958.; Patka Zlatka (pj. za dj.), Zagreb, 1959.; Ti i nikad (pj.), Zagreb, 1959.; Koralj vraćen moru (pj.), Zagreb, 1959.; Kornjačin oklop (pj. za dj.), Zagreb, 1960.; Konjanik (izb. pj.), Zagreb, 1961.; Bila sam dječak (pj.), Zagreb, 1963.; Jao jutro (pj.), Beograd, 1963.; Vjetar Trakije, Zagreb, 1964.; Gong (pj.), Zagreb, 1966.; Otvorena vrata (izb. pj.), Beograd, 1968.; Ukleti dažd (pj.), Zagreb, 1969.; Miki – slavni kapetan (pj.), Zagreb, 1970.; Sto soneta, Čakovec, 1972.; I prolazim životom (pj.), Beograd, 1972.; Stid me je umrijeti (pj.), Zagreb, 1974.; Olovni golub (pj.), Beograd, 1975.; Apokaliptičke basne, Beograd, 1976.; Ljubav bijela kost (son. vij.), Zagreb, 1978.; Šum krila, šum voda (izb. pj.), Zagreb, 1981.; Salto mortale (pj.), Zagreb, 1981.; Izabrana djela, PSHK, knj. 155, Zagreb, 1982.; Grad na Durmitoru, Nikšić, 1988.; Kasfalpirova zemlja, Zagreb, 1990.; Sonetni vijenci, Zagreb, 1991.; Tronožac koji hoda, Zagreb, 1993.; Začarana čarobnica, Zagreb, 1993.; Ptica vremena (jp.), Zagreb, 1996.; Smijeh od smrti jači, Zagreb, 1997.; Epigrami, Zagreb, 1998.; Pelin basne, Zagreb, 1998.
Izvedena djela:
Marija i mornar (dr.), Zagreb, 1960.; Magareći otok (dr.); Mačak Džingiskan i Miki Trasi (dr.), Zagreb, 1969.; Aspirt (radio-dr.), Zagreb, 1969.
Vesna Parun živi i radi u Zagrebu. Njezina je poezija prevođena na ruski, slovački, poljski, bugarski, francuski, njemački, mađarski, rumunjski, talijanski, turski i esperanto, a autorica i sama prevodi sa slovenskog i bugarskog. Zastupljena je u svim antologijama hrvatske poezije i uvrštena u strane antologije. Dobitnica je više važnih priznanja i književnih nagrada. Objavljivala i pod pseudonimom “Pave Versa”.

PAŠAGIĆ, Blanka
Zagreb
Rođena 10. XI. 1948. u Zagrebu. Završila Filozofski fakultet, magisterij iz informatike i doktorirala na kroatistici. Radila kao profesor, a sada je voditelj knjižnice na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu. Piše poeziju, prozu, monografije te prevodi dječju književnost i vjersku literaturu.
Objavljena djela:
O mišu, slonu i ljutom bombonu (pj.), Čakovec, 1991.; Anđeo čuvar (nab. pj.), Zagreb, 1991.; Isus, prijatelj malenih (nab. pj.), Zagreb, 1993.; Maksimirska priča (pč.), Zagreb, 1993.; Petnaest propalih priča plus pet poučnih pripovijedaka, (pč.), Zagreb, 1993.; Božićna priča (pč.), Zagreb, 1994.; Mladi Hrvat (pj.), Zagreb, 1994.; 365 priča o veselim medvjedićima (pč.), Zagreb, 1996.; Život na selu (pč.), Zagreb, 1996.; Priče iz hrvatske mitologije (pč.), Zagreb, 1996.; Male priče o životinjama (pč.), Zagreb, 1997.; Moj anđeo čuvar (pč.), Zagreb, 1997.; 365 priča o slonićima, Zagreb, 1998.; Šašave priče (pč.), Zagreb, 1998.; Plave priče (pč.), Zagreb, 1999.; Pedeset pet prekrasnih priča (pč), Zagreb, 2000.
Blanka Pašagić živi i radi u Zagrebu. Stalni je suradnik dječjih časopisa. Između ostalog piše znanstvene radove iz područja informatike. Objavila niz slikovnica za djecu.
E-mail: bpasagic@yahoo.com
Web stranica: http://www.geocities.com/bpasagic/
PAVEŠKOVIĆ, Antun
Zagreb
Rođen 15. IV. 1957. u Dubrovniku. Doktor znanosti. Radio kao učitelj, spiker-voditelj, novinar, tajnik redakcije. Bavi se znanstvenim radom i piše književno-povijesne studije, eseje, znanstvene rasprave i književnu prozu.
Objavljena djela:
Pijerko Bunić, Luković, urotnik i pjesnik (knj. pov. stu.), 1986.; Slikotvorstvo Pijerka Bunića Lukovića (mo.), 1987.; Stazama komedije (stu.), Dubrovnik, 1989.; Osman Ivana Frana Gundulića /supriređivač/, 1991.; Rječnik u knjizi “Stara književnost Boke”, 1993.; Tragom Čaline Talije (es.), Dubrovnik, 1993.; Naglo osvrtanje gospodina graditelja (prip.), 1994.; Slike, riječi, spomeni (es.), Dubrovnik, 1994.
Antun Pavešković živi i radi u Zagrebu. Surađuje književnim esejima i znanstvenim radovima u brojnim časopisima i novinama.

PAVIČIĆ, Josip
Zagreb
Rođen 3. III. 1944. u Bjelovaru. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao novinar, književni i kazališni kritičar, jezični kroničar u “Studentskom listu”, “Večernjem listu”, VUS-u i “Vjesniku”. Lektor hrvatskog jezika na sveučilištima u Grazu i Pečuhu. Osnivač i glavni urednik Naklade Pavičić. Piše književne kritike, komentare o jeziku, oglede i feljtone.
Objavljena djela:
Na zagrebačkoj partizanskoj fronti (rep. s V. Stoparom), Zagreb, 1976.; Novogovor (es.), Zagreb, 1982.; Hrvatska gibanica (pol.), Zagreb, 1986.; Dobacivanje pod krinkom (pol.), Zagreb, 1990.
Josip Pavičić živi i radi u Grazu i Zagrebu.

PAVIĆ, Vladimir
Zadar
Rođen 7. IV. 1938. u Smokoviću kod Zadra. Završio Filozofski fakultet. Radio kao profesor hrvatskog jezika. Pjesnik, esejist i žurnalist. Objavljuje studije, eseje i književne prikaze.
Objavljena djela:
Obeščašćeni dlanovi (pj.), Zadar, 1957.; Pjesme /s M. Vidovićem i S. Vučićevićem/, Zadar, 1964.; Sidro spasa (pj.), Zagreb, 1965.; Glasovi u vodnjavom prostoru (pj.), Zadar, 1972.; Mrtvo more (pj.), Zadar, 1974.; Naplavine bola (pj.), Zagreb, 1982.; Prepoznavanje mora (pj.), Subotica, 1984.; Tamanjenje insekata (pj.), Dubrovnik, 1990.
Vladimir Pavić živi i radi u Zadru. Kontinuirano surađuje u književnim časopisima i listovima.

PAVLETIĆ, Vlatko
Zagreb
Rođen 2. XII. 1930. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti u Zagrebu. Radio kao urednik u “Vjesniku”, direktor drame HNK u Zagrebu, glavni urednik izdanja Matice hrvatske, jedan od pokretača i urednika časopisa “Krugovi”, urednik u časopisima “Izvor”, “Republika”, “Literatura”, “Kritika” i listovima “Vjesnik u srijedu” i “Telegram”. Redovni profesor književnosti na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Bio i ministar prosvjete, kulture, tehničke kulture i športa RH, a danas je predsjednik Hrvatskog državnog sabora Republike Hrvatske. Književni kritičar, teoretičar, esejist i antologičar.
Objavljena djela:
Zvekir u ruci (pj.), /s N. Miličevićem i S. Novakom/, Zagreb, 1953.; Sudbina automata (es.), Zagreb, 1955.; Kako su stvarali književnici (stu.), Zagreb, 1956., 1959.; Hrvatski književni kritičari I, II (hr.), Zagreb, 1958.; Trenutak sadašnjosti (krit., feljt.), Zagreb, 1960.; Ivan Cankar (stu.), Skopje, 1961.; Analiza bez koje se ne može (krit.), Zagreb, 1961.; Drame Ive Vojnovića (stu.), Zagreb, 1962.; Goran njim samim (mo.), Beograd, 1963.; Tin Ujević (stu.), Beograd, 1966.; Protivljenja (es., pol.), Zagreb, 1970.; Protiv barbarokracije (pol.), Split, 1971.; Djelo u zbilji (stu.), Zagreb, 1971.; Ujević u raju svoga pakla (mo. stu.), Zagreb, 1978.; Obuzdani gnjev (stu.), Zagreb, 1978.; Eseji i kritike, Zagreb, 1982.; Svjedok Apokalipse (stu. o D. Ivaniševiću), Zagreb, 1983.; Ključ za modernu poeziju (es.), Zagreb, 1986.; Klopka za naraštaje (stu. o poeziji A. Mihalića), Zagreb, 1987.; Muški život (hermeneutičko čitanje M. Peića), Zagreb, 1987.; Zagonetka bez odgonetke (es.), Zagreb, 1987.; Kako čitati poeziju (prir.), Zagreb, 1987.; O poeziji Veselka Koromana i razgovor s njim o poeziji, Sarajevo, 1987.; Poetizacija životnih običnosti, Zagreb, 1991.; Baudelaireovi cvjetovi zla (mo. stu.), Zagreb, 1993.; Kako razumijeti poeziju (prir.), Zagreb, 1995.; Tajna radne sobe (razg. s književnicima), Zagreb, 1995.; Misaono osjećanje mjesta (razg. s književnicima), Zagreb, 1995.; Kritički medaljoni (krit.), Zagreb, 1996.
Vlatko Pavletić živi i radi u Zagrebu. Redovni je član i potpredsjednik HAZU. Sastavio je kritičke panorame, preglede i antologije: Hrvatska moderna, Život pod reflektorima (ant. suvr. hrv. dr.), Hrvatski pjesnici između dva svjetska rata, Panorama hrvatske knjževnosti XX. stoljeća, Zlatna knjiga hrvatskog pjesništva. Bio je član uredništva biblioteke “Pet stoljeća hrvatske književnosti” i glavni je urednik fundamentalnih knjižica “Stoljeća hrvatske književnosti” i “Vrhovi svjetske književnosti”. Pojedina su mu djela prevedena na poljski, ruski, češki, bugarski, engleski i francuski jezik. Dobitnik je nagrada i priznanja za svoj stvarateljski rad.

PAVLIČIĆ, Pavao
Zagreb
Rođen 16. VIII. 1946. u Vukovaru. Filozofski fakultet i doktorat znanosti iz filologije završio u Zagrebu. Redovni je profesor na Odsjeku za komparativnu književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Pripovjedač, esejist i književni znanstvenik.
Objavljena djela:
Lađa od vode (pč.), Zagreb, 1972.; Vilinski vatrogasci (pč.), Zagreb, 1975.; Dobri duh Zagreba (pč.), Zagreb, 1976.; Plava ruža (ro.), Zagreb, 1977.; Stroj za maglu (ro.), Zagreb, 1978.; Umjetni orao (ro.), Zagreb, 1979.; Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, Zagreb, 1979.; Večernji akt (ro.), Zagreb, 1981., 1982., 1983.; Slobodni pad (ro.), Zagreb, 1982.; Dunav (feljt.), Zagreb, 1983.; Književna genologija (rasp.), Zagreb, 1983.; Eter (ro.), Zagreb, 1983.; Kraj mandata (ro.), Zagreb, 1984.; Trojica u trnju (ro.), Zagreb, 1984., 1987.; Radovi na krovu (pč.), Beograd, 1984.; Skandal na simpoziju (pč.), Split, 1985.; Čelični mjesec (ro.), Zagreb, 1985.; Zagrebački odrezak (feljt.), Zagreb, 1985.; Stih u drami – drama u stihu (rasp.), Zagreb, 1985.; Trg slobode (ro.), Zagreb, 1986.; Zeleni tigar (ro.), Zagreb, 1986.; Sedam interpretacija (rasp.), Rijeka, 1986.; Krasopis (ro.), Zagreb, 1987.; Rakova djeca (ro.), Zagreb, 1988.; Petlja (ro.), Zagreb, 1988.; Poetika manirizma (rasp.), Zagreb, 1988.; Koraljna vrata, 1990.; Prolazna soba (ro.), Zagreb, 1992.; Svoj svome (feljt.), Zagreb, 1992.; Rupa na nebu (ro.), Zagreb, 1992.; Stih i značenje (stu.), Zagreb, 1993.; Škola pisanja, Zagreb, 1994.; Šapudl (pr.), Zagreb, 1995.; Rukoljub (pisma slavnim ženama), Zagreb, 1995.; Zaborav, Zagreb, 1996.; Diksilend, Zagreb, 1996.; Kruh i mast (pr.), Zagreb, 1997.; Zagrebački trgovi /s P. Cajzekom/, Zagreb, 1998.; Numerus clausus (ro.), 1998.; Pokora (ro.), Zagreb, 1998.
Pavao Pavličić živi i radi u Zagrebu. Urednik je u Uredništvu časopisa “Republika”. Redovni je član HAZU i dobitnik brojnih književnih nagrada i priznanja. Prema njegovim djelima i scenarijima snimane su televizijske drame i filmovi. /Ritam zločina, Vukovar se vraća kući, Treća žena i dr.../.

PAVLOVIĆ, Boro
Zagreb
Rođen 27. IV. 1992. u Požegi. Završio Filozofski fakultet i doktorirao pravne znanosti u Zagrebu. Studirao medicinu, tehniku i arhitekturu. Radio kao službenik, direktor galerije, tajnik i redaktor časopisa ”Arhitektura”. Sada je slobodni umjetnik. Pjesnik, prozni pisac, esejist, publicist i scenarist.
Objavljena djela:
Dobro jutro (pj.), Zagreb, 1943.; Na blagoslovljenom vjetru (pj.), Zagreb, 1943.; Poezija, Zagreb, 1945.; Tišina (pj.), Zagreb, 1951.; Zadarske elegije Fidelio, Zagreb, 1952.; Zemlja (pj.), Zagreb, 1952.; Traktor (pj.), Zagreb, 1953.; Vreva (pj.), Zagreb, 1953.; Slikovnica (pj.), Zagreb, 1953.; Pas (pj.), Zagreb, 1954.; Novina (pj.), Zagreb, 1954.; Jesenac i danas (pj.), Zagreb, 1954.; Konj i kola (pj.), Zagreb, 1954.; Animalija u umjetnosti, Zagreb, 1954.; Kratke priče, Zagreb, 1954.; Stadion (pj.), Zagreb, 1955.; Stara Lika (pj.), 1955.; Velesajam (pj.), Zagreb, 1955.; Jutro u travnju (pj.), Zagreb, 1955.; Pariz (pr.), Zagreb, 1956.; Korzo (pr.), Zagreb, 1956.; Mliječna staza (pj.), Zagreb, 1960.; Majalis (pj.), Zagreb, 1962.; Karlovac (pj.), Zagreb, 1969.; Nin (pj.), Zagreb, 1969.; AGM (mjuz.), /s G. Senečićem i M. Miletićem, izveden u Zagrebu/, 1971.; Velika ljubav (pj.), Zagreb, 1977.; Lipa (pj.), Zagreb, 1977.; Korzo (pj.), Zagreb, 1978.; Izabrane pjesme, PSHK, 1985.; Tresnia (pj.), Zagreb, 1990.; Oda mladosti, Zagreb, 1992.; Hommage a mon ami, Zagreb, 1993.
Boro Pavlović živi i radi u Zagrebu. Pjesme su mu prevođene na strane jezike i uglazbljivane. Napisao je desetak slikovnica za djecu i emitirano mu je desetak radio-igara na programu zagrebačkog radija.

PAVLOVIĆ, Pero
Neum
Rođen 20. III. 1952. u mjestu Gradac, kod Neuma. Magistrirao medicinsku biokemiju. Piše pjesme i poeme.
Objavljena djela:
Plavi svirač (pj.), Mostar, 1979.; Vedrine (pj.), Mostar, 1983.; Zemlja otajstva (pj), Split, 1983.; Titraji i znakovlja (pj.), Mostar, 1987.; Tisuću ljeta trebinjske biskupije (po.), Sarajevo, 1988.; Blizine (pj.), Split, 1993.; Neum, braniti prag i ime (po.), Neum, 1995.; Ozarja (pj.), Zagreb, 1996.; U ružarju svijeća (pj.), Zagreb, 1997.; Kupka svjetlosti (pj.), Zagreb, 1998.; Između sna i vječnosti (pj.), Zagreb, 1998.; Zib i sjene (pj.), Zagreb, 1999.
Pero Pavlović živi i radi u Neumu.

PAUZIN, Ljubomir
Zagreb
Rođen 7. V. 1954. u Ogulinu. Završio Filozofski fakultet. Radio kao novinar i urednik u Obrazovnom programu Hrvatskog radija, a danas je dramaturg-urednik dokumentarne drame u Dramskom programu Hrvatskog radija. Piše pjesme, lutkarske i radio-dramske igre, dokumentarne drame, novinske članke, filmske i televizijske scenarije.
Objavljena djela:
U mojoj dvosobnoj glavi (pj.), Zagreb, 1985.; Dječji kutić (pj. za dj.), Zagreb, 1989.; Putujući iz zemlje snova (pj. za dj.), Zagreb, 1992.; Hotel Atributa (pj.), 1997.
Izvedena djela:
Razdoblje kiša (radio-dr.), Zagreb, 1985.; Išla tako dvojnica (radio-igr. za dj.), Zagreb, 1985.; Čudesna vrata (lut. igr.), ZKL, Zagreb, 1987.; Madrac bajka (lut. igr.), ZKL, Zagreb, 1988.; Balada o suncu i mjesecu (lut. igr.), Nar. pozor., Subotica, 1988.; Kako otključati san (kaz. igr.), Plesno kazalište “Gesta”, Zagreb, 1989.; Afrička bajka (lut. igr.), 1995.; Grafitno srce (radio-dr.), Zagreb, 1996.; Kraljevska priča ili radio-igra (radio-igr.), Zagreb, 1998.
Ljubomir Pauzin živi i radi u Zagrebu.

PEAKIĆ-MIKULJAN, Marija
Zagreb
Rođena 1. V. 1943. u Drenovcima. Završila Filozofski fakultet u Zagrebu. Radila kao lektor na Filozofskom fakultetu, urednik u “Mladosti” i direktorica Nakladnog zavoda Matice hrvatske, viši savjetnik u Ministarstvu iseljeništva i sada urednica Umjetničkog programa Hrvatske televizije. Pjesnikinja, prozna i dramska spisateljica. Objavljuje eseje, kritike, novinske članke i prijevode.
Objavljena djela:
Nemir cvjetanja (pj.), Doboj, 1962.; Tako nastaje sunce (pj.), Zagreb, 1969.; Da nas danas (pj.), Zagreb, 1974.; Obiteljski album (no.), Zagreb, 1977.; Tragom kao (pj.), Čakovec, 1978.; Java (pj.), Split, 1979.; Tamo gdje me nema (izb. pj. na engl.), Zagreb, 1980.; Ptice na prozoru (pj.), Zagreb, 1980.
Izvedena djela:
Ljudski zrak (radio-dr.), Zagreb, 1979.; Obiteljski album (radio-TV-dr.); Radi se o našim psima (radio-TV-dr.), Zagreb, 1982.; Nemojte me zvati Robi (TV-dr. za dj.), Zagreb, 1983.; Marsijanci na olimpijadi (TV-dr. za dj.), Zagreb; Smrt godišnjeg doba (TV-dr.), Zagreb, 1988.; Doktorova noć (TV-dr.), Zagreb, 1990.
Marija Peakić-Mikuljan živi i radi u Zagrebu. Piše filmske scenarije. Djela su joj prevođena na strane jezike. Aktivna u književnom životu, a bila je i predsjednica DHK.

PEDERIN, Ivan
Zadar
Rođen 26. XII. 1934. u Splitu gdje je pohađao klasičnu gimnaziju. Završio Filozofski fakultet u Zadru. Radio kao nastavnik u srednjoj školi u Splitu, zatim tri godine kao novinar, pa knjižničar u Beogradu gdje je stekao magisterij znanosti. Onda korespondent u vanjskotrgovinskim poduzećima u Splitu, 1970. asistent na Filozofskom fakultetu u Zadru odakle je otpušten 1974. zbog djelatnosti u Matici hrvatskoj. Od 1977. do 1991. aktivist u zadarskoj pismohrani, a 1991. vraćen na Filozofski fakultet kao redovni profesor. Povjesničar, književni povjesničar i germanist.
Objavljena djela:
“Začinjavci”, štioci i pregaoci (rasp.), Zagreb, 1977.; Njemački putopis po Dalmaciji (rasp.), Split, 1989.; Rab u osvit humanizma i renesanse (stu.), Zagreb, 1989.; Mletačka uprava, privreda i politika u Dalmaciji (stu.), Dubrovnik, 1990.; Jadranska Hrvatska u austrijskim i njemačkim putopisima (stu.), Zagreb, 1991.; Jadranska Hrvatska u povijesti starog europskog bankarstva, Split, 1996.
Ivan Pederin živi i radi u Zadru. Napisao je mnogo radova o hrvatsko-austrijsko-njemačkim književnim i kulturnim vezama.

PEJKOVIĆ, Stanislav
Zagreb
Rođen 24. II. 1956. u Zadvarju. Završio gimnaziju i pohađao Ekonomski fakultet. Novinar, satiričar, bio urednik časopisa “Republika Hrvatska”, a sada je urednik “Hrvatskog književnog lista” i “Ognjišta”. Prozni i dramski pisac.
Objavljena djela:
Valovima nikad kraja (no.), Zagreb, 1990.
Izvedena djela:
Velika opasnost (radio-gro.), Zagreb, 1985.; Udar (radio-kom.), Zagreb, 1985.; Rauba (radio-kom.), Zagreb, 1987.; Make up (radio-kom.), Zagreb, 1988.; Hamlet u tramvaju (radio-kom.), Zagreb, 1989.; Sajmeni dan (radio-dr.), 1989., /prev. i emitirana na Radio-Sloveniji pod nazivom Razprodaja, 1990./; Ćelavi jež (radio-igr. za dj.), 1990.; Moreno test (radio-dr.), Zagreb, 1991.; Kako je Mozart ubio Wolfganga Šunjića (radio-kom.), 1992.; Kako je komunizam pripila Antuku Šišmana (radio-kom.), Zagreb, 1993.; Tamo daleko kraj mora (radio-kom.), Zagreb, 1993.; Trumanove rizi (radio-kom.), Zagreb, 1994.; Klempave uši (radio-kom.), Zagreb, 1994.; Nije lako biti udbaš (radio-kom.), Zagreb, 1994.; Američki papar (radio-kom.), 1995.; Trofejni som (radio-kom.), 1996.; Mulac (radio-kom.), Zagreb, 1997.; Parangal (radio-kom.), 1998.; Pazdrk (radio-kom.), Zagreb, 1998.; Pojata (radio-kom.), Zagreb, 1998.; Kontrabas (radio-kom.), Zagreb, 1998.; Narikača (radio-kom.), Zagreb, 1998.; Škarpelin (radio-kom.), Zagreb, 1999.; Tuđa kuća (radio napetica), Zagreb, 1999.
Stanislav Pejković živi i radi u Zagrebu.

PEJOVIĆ, Danilo
Zagreb
Rođen 6. III. 1928. u Ludbregu. Završio Filozofski fakultet i doktorirao filozofske znanosti. Redovni je profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, voditelj katedre za povijest filozofije – voditelj poslijediplomskog studija filozofije na Filozofskom fakultetu. Bavi se filozofskim raspravama, piše studije, eseje i monografije. Prevodi s njemačkog i francuskog jezika.
Objavljena djela:
Francuska prosvjetiteljska filozofija (mo.), Zagreb, 1957., /4. izd. 1984./; Realni svijet – temelji ontologije Nicolaia Hartmana (stu.), Beograd, 1960.; Protiv struje (es.), Zagreb, 1965.; Suvremena filozofija zapada (mo.), Zagreb, 1967., /4. izd. 1984./; Sistem i egzistencija (mo.), Zagreb, 1970.; Nova filozofija umjetnosti (ant.), Zagreb, 1972.; Hermeneutika, znanost i praktična filozofija (mo.), Sarajevo, 1984.; Duh i sloboda (ogl., rasp.), Zagreb, 1992.; Oproštaj od moderne (stu., es.), Dubrovnik, 1993.
Danilo Pejović živi i radi u Zagrebu. Uređivao filozofski časopis “Praxis”, te književne časopise “Kritika” i “Republika”.
Nagrađivan za svoj znanstveno-književni rad.

PELEŠ, Gajo
Zagreb
Rođen 16. IX. 1931. u Karlovcu. Filozofski fakultet završio u Zagrebu, gdje je i doktorirao. Redovni je profesor opće povijesti i književnosti na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Bio je lektor u Lilleu i asistent na Universite Paris, VIII. Urednik je Literarne redakcije Radio-Zagreba i glavni urednik revije “15 dana”. Književni teoretik, esejist i kritik.
Objavljena djela:
Poetika suvremenog jugoslavenskog romana (stu.), Zagreb, 1976.; Iščitavanje značenja (rasp.), Rijeka, 1982.; Priča i značenje, Semantika pripovjednog teksta (stu.), Zagreb, 1989.
Gajo Peleš živi i radi u Zagrebu.

PENOVIĆ, Zvonimir
Split
Rođen 24. XII. 1948. u Osijeku. Apsolvirao Strojarski fakultet i pohađa Filozofski fakultet u Zagrebu. Piše pjesme, poeme, drame i književne i likovne kritike, osvrte, te aforizme. Samostalni umjetnik.
Objavljena djela:
Prosinac (pj.), Split, 1974.; Samouka zemlja (dr.), Split, 1978.; Lingvistika oči diže (pj.), Čakovec, 1981.; Nedovršeno dno (pj.), Split,1988.; Klapnje /Pričini A. B. Šimića pri skončanju/, (dr.), Split,1990.; Kratki naglasak (po.), Split, 1994.; Sičanj (čak. pj.), Split, 1996.; Nepripitomljene istine (6000 af.), Split, 1999.
Zvonimir Penović živi i radi u Splitu.

PERIČIĆ, Denis
Varaždin
Rođen 21. VIII. 1968. u Varaždinu. Završio Filozofski fakultet i upisao poslijediplomski studij. Radio kao novinar “Varaždinskih vijesti”. Pjesnik, prozaik, esejist, dramatik, kritičar i znanstveni djelatnik.
Objavljena djela:
Nakraj svijeta (pj.), Varaždin, 1995.; Petrica Kerempuh u europskom kontekstu (stu.), 1998.; Netopir (dr.), 1998.; Četiri godišnja doba (pj.), 1999.; Pekel na Zemli (dr.), 1999.
Denis Peričić živi i radi u Varaždinu. Pripremio antologiju Varaždin – Uz tvrde gradske bedeme (izbor iz hrvatske lirike o Varaždinu), te publicističke knjige Varaždinski Bedem ljubavi u ratu i miru i Varaždinske razglednice. Priredio reprint i transkripciju djela Petrica Kerempuh Jakoba Lovrenčića. Surađuje u brojnim listovima i časopisima. Nagrađivan za pjesme, prozu, drame i eseje (nagrade “Marin Držić” i Goranovo proljeće”). Član je Predsjedništva i tajnik Ogranka MH u Varaždinu. Usavršavao se u inozemstvu, sudjeluje u međunarodnim seminarima i projektima, prevođen na engleski i njemački jezik, zastupljen u nekoliko antologija.

PERIČIĆ, Helena J.
Zadar
Rođena 13. IX. 1961. u Zadru. Završila Filozofski fakultet i magisterij u Zagrebu i doktorat u Zadru. Radi kao docentica na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zadru. Uz znanstvene radove piše poeziju, prozu i drame.
Objavljena djela:
Pogledi (zap., pj., pr.), Zadar, 1995.; Oblaci, Zbirka pjesama Studentskoga književnog kluba (pj.), Zadar, 1998.
Helena J. Peričić živi i radi u Zadru. Javlja se brojnim stručnim i znanstvenim radovima u stručnim časopisima, a napisala je i nekoliko dramskih kolaža i tekstova, od kojih su neki tiskani i izvođeni (Kolega, rat predugo traje..., Magdalena Francisca Illyrica, Sagorijevanje ili ratni profiteri, Izići na svjetlo.). Jedan od pokretača i urednika zadarskog časopisa za književnost i umjetnost “Glasje” i mentor zadarskog Studentskog književnog kluba. Tijekom rata u Zadru uređivala i vodila radijsku emisiju “Usprkos”. Članica je Hrvatskog društva za anglističke studije (HDAS), Hrvatskog centra UNIMA-e, te Hrvatskog centra PEN-a.

PERIĆ, Boris
Zagreb
Rođen 25. V. 1966. u Varaždinu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Bavi se književnošću, prevođenjem i novinarstvom. Radio u više javnih glasila, obrađujući teme iz kulture, unutarnje i vanjske politike. Prozna djela i prijevode objavljivao u hrvatskom i inozemnom tisku.
Objavljena djela:
Politički vodič – Njemačka (pol. publ.), Zagreb, 1992.; Politički vodič – Austrija (pol. publ.), Zagreb, 1993.; Sezona stakla (prip.), Zagreb, 1993.; Heartland (prip.), Zagreb, 1995.
Boris Perić živi i radi u Zagrebu. Važniji prijevodi: Markus Jaroschka: Gramatika novih osjećaja, Zagreb, 1993.; Putovanje na granici – Izbor iz suvremene austrijske proze, Zagreb, 1995.; Gabriel Loidolt: Svjetionik, Zagreb, 1994.; Johanna Spyri: Heidi, Zagreb, 1995.; Joseph Roth: Job, Zagreb, 1996.; Thomas Bernhard: Imitator glasova, Zagreb, 1998.

PEŠORDA, Mile
Zagreb
Rođen 15. VIII. 1950. u Grudama, Bosna i Hercegovina. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1973. stekao diplomu profesora francuskog jezika i književnosti i latinskog jezika s rimskom književnošću. U Parizu prijavio doktorsku disertaciju “Ideja Europe u djelu Andrića i Krleže”. Uzgajao je duhan i vinovu lozu, bio urednik za književnost u izdavačkoj kući u Sarajevu, gostujući profesor na fakultetu u Parizu, lektor-predavač hrvatskoga na Sveučilištu u Rennesu, novinar RTV Sarajevo i dopisnik “Oslobođenja”, glavni urednik, zabranjenog, “Ogledala”, supokretač i zamjenik glavnog urednika tjednika “Hrvatsko slovo”. Inicijator je i supotpisnik “Sarajevske deklaracije o hrvatskom jeziku” (1971.). Viši je savjetnik Ministarstva kulture. Pjesnik i prevoditelj, također objavljuje priče, eseje i novinske članke.
Objavljena djela:
Život vječni (pj.), Sarajevo, 1971.; Zipka zebnje (pj.), Sarajevo, 1975.; Slušam tvoj glas (pj.), Mostar, 1980.; Prelijevanja (pj.), Sarajevo, 1981.; Izabrane pjesme, Sarajevo, 1985.; Kuća na jazikot (izb. na mak. u prijevodu E. Kletnikova), Skopje, 1986.; Orfički fragmenti (pj.), Banja Luka, 1987.; Paroles pour elle, Rennes, 1992.; Sarajevo, fragments d’une historie, Rennes, 1993.; Slušam tvoj glas (novo izd.), Sarajevo – Zagreb, 1997.; Knjiga ljubavi i gnjeva (pj. 1967.-1997.), Zagreb, 1998.
Mile Pešorda živi i radi u Zagrebu. Preveo: M. Yourcenar: Oproštajni udarac; M. Kundera: Umjetnost romana… Uredio oko tristo knjiga iz hrvatske i svjetske književnosti. Priredio Sabrana djela M. Kundera (1984.), kao i Vikora Lukića (1992.), koja zbog srpsko-crnogorske ratne agresije nisu ugledala svjetlost dana. Pokretač je “Šimićevih susreta”.

PETKOVIĆ, Nikola
Rijeka
Rođen 20. V. 1962. u Rijeci. Filozofski fakultet završio u Zagrebu. Uređuje književnost na Omladinskom radiju i član je uredništva “Quoruma”. Pjesnik, prozni pisac i prevoditelj. Piše kritike, novinske članke i teorijske tekstove. Sastavio antologiju suvremenog hrvatskog pjesništva (1968.-1988.): Drska atrakcija teksta, 1989.
Objavljena djela:
Vile i vilenjaci (pj.), Zagreb, 1984.; Melodije Istre i Kvarnera (pj.), Rijeka, 1989.; Priče iz davnine (ro.), Zagreb, 1989.
Nikola Petković živi i radi u Rijeci.

PETLEVSKI, Sibila
Zagreb
Rođena 11. V. 1964. u Zagrebu. Magistrirala i doktorirala na Filozofskom fakultetu. Predaje književnost na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu i urednica je časopisa “Republika”. Autorica pjesničkih, proznih, esejističkih, kritičkih i književno-znanstvenih tekstova. Prevoditeljica američke poezije i urednica.
Objavljena djela:
Kristali (pj.), Zagreb, 1988.; Skok s mjesta (pj.), Split, 1990.; Skok od mesto (pj.), Skopje, 1990.; Spin off – mala antologija novijeg američkog pjesništva (es., prij.), Zagreb, 1991.; Sto aleksandrijskih epigrama (pj.), Zagreb, 1993.; Francuska suita (ro.), Zagreb, 1996.; Kazalište suigre (es.), Zagreb, 1998.; Signali moderniteta (es.), Zagreb, 1998.
Sibila Petlevski živi i radi u Zagrebu. Nagrađivana za svoj književni rad.

PETRAČ, Božidar
Zagreb
Rođen 21. VII. 1952. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet. Stručni suradnik za slavistiku u NSK, lektor hrvatskog jezika na Sveučilištu u Krakovu, saborski zastupnik u dva mandata, savjetnik predsjednika Republike Hrvatske, glavni urednik “Vjesnik”, sada glavni urednik naklade “Alfa”. Književni kritičar, esejist i prevoditelj.
Objavljena djela:
Croatica u 1975. (bibl. u koautorstvu), Zagreb, 1978.; Croatica u 1971. (bibl. u koautorstvu), Zagreb, 1979.; Kamov (stu.), Zagreb, 1980.; Pet stoljeća hrvatske filologije (kat. u koautorstvu), Zagreb, 1981.; Dante u hrvatskoj književnosti i likovnoj umjetnosti, Zagreb, 1981., 1982.; Krleža u nas i u svijetu, Zagreb, 1982.; Susret s Krležom (stu.), Zagreb, 1988.; Futurizam u Hrvatskoj (stu.), Pazin, 1995.; Ivan Pavao II i Hrvati, Zagreb, 1995.; Majci kraljici mira (ant. hrv. marijanske lir.), Međugorje, 1998.; Hrvatsko rodoljubno pjesništvo od Bašćanske ploče do danas, Zagreb, 1998.
Izvedena djela:
Božićne jaslice (TV-igr.), Zagreb, 1997.
Božidar Petrač živi i radi u Zagrebu. Priredio niz antologijskih izdanja i zbornika: U sjeni transcedencije, Duša duše Hrvatske, Suze sina razmetnoga I. Gundulića, Smrt Smail-age Čengića I. Mažuranića, Juran i Sofija I. Kukuljevića, Kip domovine, Hrvatska lađa I, II /izb. pj. tekstova, proze i dokumenata o stvaranju neovisne suverene države Hrvatske/, izbore pjesama: M. Slavičeka, V. Vide, N. Jurice, I. Tolja, Đ. Sudete, S. Košutić, M. Dizdara: Mila si nam ti jedina…


PETRAK, Nikica
Rođen 31. VIII. 1939. u Dugoj Resi. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao novinar i urednik na zagrebačkoj televiziji i u sveučilišnoj nakladi “Liber”, bio savjetnik u Ministarstvu za prosvjetu i kulturu Republike Hrvatske. Danas je urednik u Leksikografskom zavodu “Miroslav Krleža”. Pjesnik i prevoditelj. Piše eseje, feljtone i novinske članke.
Objavljena djela:
Sve ove stvari (pj.), Zagreb, 1963.; Razgovor s duhovima (pj.), Zagreb, 1968.; Suho slovo (pj.), Zagreb, 1971.; Tiha knjiga (pj.), Zagreb, 1980.; Izjava o namjerama (pj.), Zagreb, 1989.; Izabrane pjesme (izb. pj.), Zagreb, 1991.; Ispadanje iz povijesti (pj.), Zagreb, 1996.
Nikica Petrak živi i radi u Zagrebu. Prevodi s engleskog i njemačkog jezika kulturološka i politička djela i drame. Nagrađivan za književni rad.

PETRIČEVIĆ, Anka
Split
Rođena 2. I. 1930. u Lovreću (Imotski). Završila Filozofski fakultet i teološki studij. Redovnica-klarisa, urednica i inicijator biblioteke asketsko-mističnih djela “Symposion”. Piše pjesme, poeme, drame, eseje i monografije.
Objavljena djela:
Stazama ljubavi (pj.), 1961.; Zvijezda nad Betlehemom (pj., dr.), 1961., 1967., 1994.; Moj bijeli dan (pj., dr.), 1962., 1998.; Nadopjevana pjesma (pj.), 1964.; Duh ljubavi (bio.), 1966.; Sagni se, majko (pj.), 1967.; U noći (pj.), 1970.; Getsemanska ura (med.), 1971., 1995.; Juriš na Sinjsku tvrđavu (dr.), 1971.; Za bolji svijet (es.), 1972.; Plameni krijes (dr.), 1973.; Pjesma ljubavi (pj.), 1974.; Put ljubavi (med.), 1975., 1993.; Bog je ljubav (es.), 1976., 1989.; Ovdje je sva povijest moja (pj.), 1976., 1994.; Pokrštavanje Ilira i Hrvata (dr.), 1976., 1997.; Samostan sv. Klare u Splitu (mo.), 1979.; Magnificat (spj.), 1980.; Franjina ljubav na križu (es.), 1982.; More sjaja (pj.), 1982.; Apokalipsa (po.), 1983.; Dar života (es.), 1985.; Otkupiteljeva ljubav (po.), 1986.; Ave Marija (pj.), 1988.; Tornju bjelokosni (med. pr.), 1988.; Tužaljke (pj.), 1989.; Žeđa za vječnom ljubavi (autob. pr.), 1990.; Vječna ljubav njegova, II, 1992.; Mistični sjaj svjetla, 1992.; Molitve srcu (pj.), 1993.; U sjaju slobode (spj.), 1993.; Odsjaj vječne ljubavi (es.), 1994.; Dosegnuh svoj sjaj (pj.), 1994.; Mistična zaručnica utjelovljene Ljubavi (es.), 1994.; Moj vječni izvor (pj.), 1996.; U sjaju duha (razg.), 1997.; Znak Vječnosti (dr.), 1997.; Bog prebiva među nama (re.), 1997.; Lovreć – pjesma u kamenu (mo.), 1997.; Na našim izvorima (knj. stu., es.), 1997.; Mistične ruže (pj.), 1997.
Izvedena djela:
Na raskršću (dr.), 1973.; Plameni krijes (dr.), 1973.; Abrahamova žrtva (dr.), 1974.; U sjaju križa (dr.), 1980.; Život ljubavi i žrtve, Zagreb.
Anka Petričević – S. Marija od Presvetog Srca, živi i radi u Splitu, u samostanu Sv. Klare.

PETROVIĆ, Miro
Mostar
Rođen 5. I. 1954. u Klobuku kod Ljubuškog. Završio Pedagošku akademiju. Radio u školi, a sada je djelatnik Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru. Piše pjesme.
Objavljena djela:
Pjesme, 1977.; Čestica (pj.), 1983., 1984.; Ljetopis (pj.), 1996.; Zemlja za cvijeće (pj.), 1998.; Dvojica (pj.), 1998.
Miro Petrović živi i radi u Mostaru.

PETROVIĆ, Stanislav
Čakovec
Rođen 8. IX. 1941.u Križanču (Hrvatsko zagorje). Završio Učiteljsku školu i Pedagošku akademiju. Radio kao nastavnik, te bio direktor sektora za kadrove u Građevnom kombinatu “Međimurje”. Danas je direktor tvrtke “Chinchille” d.o.o. u Čakovcu. Piše pjesme, uglavnom na kajkavskom narječju.
Objavljena djela:
Za nohti zemla (pj.), Čakovec, 1975.; Glas zvun zemlje (pj.), Čakovec, 1982.; Kričančice (pj.), Zagreb, 1987.; Ogenj i žmah (pj.), Zagreb, 1989.; Hrbet soncu (pj.), Čakovec, 1992.; Prout brez znakov (pj.), Čakovec, 1999.
Stanislav Petrović živi i radi u Čakovcu.

PETROVIĆ, Svetozar
Novi Sad
Rođen 28. VI. 1931. u Karlovcu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Od 1954. do 1956. boravio na Sveučilištu u Allahabadu. Predavao kao gost profesor na poslijediplomskom studiju čikaškog sveučilišta. Redovni je profesor na Filološkom fakultetu u Beogradu. Članom DHK postao je 1961. Književnik, znanstvenik i teoretičar.
Objavljena djela:
Kritika i djelo (rasp.), Zagreb, 1963.; Problem soneta u starijoj hrvatskoj književnosti (rasp.), Zagreb, 1968.; Priroda kritike (rasp.), Zagreb, 1972.; Oblik i smisao (spisi o stihu), Novi Sad, 1986.
Svetozar Petrović živi i radi u Novom Sadu. Uredio Povijest svjetske književnosti knj. 1, Zagreb, 1982. Bio član časopisa “Umjetnost riječi”. Preveo djelo: Suvremena indijska proza, Sarajevo, 1957. Redovni je član vojvođanske Akademije nauka i umjetnosti.

PILIĆ, Sanja
Zagreb
Rođena 16. V. 1954. u Splitu. Završila Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu. Fotografkinja, snimateljica, samostalna umjetnica. Piše pjesme i prozu.
Objavljena djela:
Prve priče (pč.), Novi Sad, 1983.; Ah, ludnica (pč.), Zagreb, 1986.; Tjeskoba šutnje (pč.), Osijek, 1990.; O mamama sve najbolje (ro.), Zagreb, 1990., 1992.; Nemam vremena (pč.), Zagreb, 1992.; Mrvice iz dnevnog boravka (ro.), Zagreb, 1995.; E, baš mi nije žao (pč.), Zagreb, 1998.
Sanja Pilić živi i radi u Zagrebu.

PODRUG, Toma
Zagreb
Rođen 25. VIII. 1931. u Solinu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao srednjoškolski profesor, urednik na Hrvatskom radiju, a sada je profesionalni književnik. Pjesnik i prozni pisac. Objavljuje eseje, kritike i novinske članke.
Objavljena djela:
Pragovi (pj.), Split, 1965.; Paljevina (pj.), Zagreb, 1965.; Pohod (pj.), Zagreb, 1971.; Prolaznik (pt.), Split, 1977.; Od Solina do Solina (prip.), Zagreb, 1978.; Protrk (pt.), Zagreb, 1980.; Podanik (pr.), Zagreb, 1983.; Proplanak (pj.), Zagreb, 1985.; Predaja (pr.), Zagreb, 1988.; Prizori (pt.), Zagreb, 1991.; Plavet (pj.), Zagreb, 1995.; Povratnik (pr.), Zagreb, 1996.
Toma Podrug živi i radi u Zagrebu. Aktivno surađuje u književnim časopisima i listovima.

POLEGUBIĆ, Gojko
Zagreb
Rođen 28. I. 1955. u mjestu Banjevci. Završio srednju obrtničku školu. Radi kao automehaničar. Piše pjesme, eseje, osvrte i kritike.
Objavljena djela:
Iznad visina nema suvišnoga (pj.), Zagreb, 1991.; Makovi (pj.), Zagreb, 1995.; Svjetlost juga (pj.), Šibenik, 1996.
Gojko Polegubić živi i radi u Sesvetama – Zagreb.

POLJAK, Željko
Zagreb
Rođen 9. IX. 1926. u Zagrebu. Završio Medicinski fakultet. Radio kao liječnik i sveučilišni profesor, publicist i urednik. Piše putopise, eseje, književne prikaze. Uređuje antologije i zbornike.
Objavljena djela:
Velebit (pt.), 1969.; Hrvatska planinarska književnost (ant. s bio. lek.), 1994.; Hrvatske planine (vodič – pet izdanja), 1974., 1981., 1986., 1996. i 1998.
Željko Poljak živi i radi u Zagrebu. Sastavio i priredio više izdanja iz područja medicine i planinarstva. Urednik lista “Hrvatski planinar”, liječničkih novina, stručnih glasila i zbornika.

POPOVIĆ, Milorad
Cetinje
Rođen 2. I. 1957. u Lici Cuckoj kod Cetinja. Studirao književnost. Uređivao časopis za književnost i kulturu “Ars” u Cetinju. Profesionalni književnik. Pjesnik, esejist i kritik. Uz eseje i kritike objavljuje i prozu, publicistiku, te polemične članke. Bio član Udruženja književnika Crne Gore od 1982. do 1989., a Društva hrvatskih književnika od 1989.
Objavljena djela:
Sa trga glodara (pj.), Cetinje, 1982.; Sojude (pj.), Cetinje, 1983.; Nema više klađenja (pj.), Beograd, 1985.; Red se polako zavodi (pj.), Nikšić, 1988.
Milorad Popović živi i radi u Cetinju. Član je PEN-a.

POSTRUŽNIK, Ana
Karlovac
Rođena 25. IX. 1937. u Tovarniku. Pohađala gimnaziju u Karlovcu. Radila kao tehnički crtač, službenik, referent za kulturu, a sada je samostalni umjetnik. Piše pjesme i novinske članke.
Objavljena djela:
Pjesme, Zagreb, 1978.; Monolozi (pj.), Rijeka, 1982.; Dodiri (pj.), Rijeka, 1986.; Srce pjesnikinje (pj.), Karlovac, 1987.; Glasovi stare kuće (pj.), Zagreb, 1989.; Mrtve ptice djetinjstva (pj.), Karlovac, 1998.
Ana Postružnik živi i radi u Karlovcu.

PRELAS, Mirko
Split
Rođen 25. I. 1934. u Splitu. Pohađao Višu pedagošku školu u Splitu, a Visoku školu političkih nauka u Beogradu. Novinar. Uređivao političke i kulturne rubrike u “Slobodnoj Dalmaciji”. Bio glavni urednik časopisa za književnost “Stvarnost”, te časopisa mladih “Vidik”. Bio na raznim funkcijama u kulturi i glavni urednik “Slobodne Dalmacije”, odgovorni urednik časopisa “Mogućnosti”. Pripovjedač, esejist i kritik. Objavljuje i osvrte, recenzije, reportaže iz književnog i kulturnog života.
Objavljena djela:
Mirno podne (ro.), Split, 1968.; Eseji i kritike, Split, 1985.
Mirko Prelas živi i radi u Splitu.

PRICA SAVIČIN, Jovan
Rijeka
Rođen 27. IX. 1936. u Drenovu Klancu, Lika. Završio Pedagošku akademiju u Gospiću. Radio u Osnovnoj školi u Rijeci. Pjesnik i prozaik. Bavi se i književnom kritikom.
Objavljena djela:
Kamen krekovače (pr.), Gospić, 1970.; Klicom kletve (pj.), Gospić, 1971.; Lika do sunca kamenom i zvjezdanom pređom, Rijeka, 1972.; Cvijet kruha (pj.), Rijeka, 1975.; Miner (po.), Rijeka, 1984.; Slovo kamene knjige (po.), Rijeka, 1985.
Jovan Savičin Prica živi i radi u Rijeci.

PROFACA, Bruno
Zagreb
Rođen 25. VIII. 1934.u Zadru. Završio Višu pomorsku školu u Rijeci i ispit kapetana duge plovidbe. Pomorac, časnik i zapovjednik na brodovima trgovačke mornarice, direktor u pomorskoj agenciji i lučkoj privredi, turistički djelatnik, novinar, glasnogovornik (načelnik) Ministarstva pomorstva, prometa i veza. Pripovjedač i dramski pisac. Piše putopise, humoreske, kratke priče, eseje, feljtone i stručne članke.
Objavljena djela:
Nebo, more i ponekad kopno (pt.), Zagreb, 1967.; Zov mora – zov obala (pt.), Split, 1979.; Zanimanje pomorac (rep.), Zagreb, 1982.; Djevojka u svakoj luci (pč.), Opatija, 1988.; Planet more (encikl. za ml.), Rijeka, 1989.; Večera s kapetanom (pč.), Zagreb, 1999.; Mornarska trilogija (pt.), Zagreb, 1999.
Izvedena djela:
Satirični kabare (sat.), Split, 1972.; Pisma mornaru (TV-dr.), Zagreb, 1979.; Posljednji dan (TV-dr.), Zagreb, 1979.; EXPO ’98.: Hrvatska među oceanima (TV-dr., radio-dr.), Zagreb, 1998.; U posjetu portugalskom princu pomorcu (TV-dr.), Zagreb, 1998.
Bruno Profaca živi i radi u Zagrebu, surađuje u mnogim listovima i publikacijama.

PROSENJAK, Božidar
Velika Gorica
Rođen 19. VIII. 1948. u Koprivnici. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao novinar i urednik na radiju Velika Gorica i velikogoričkog lista, biblioteke “Albatros”, časopisa “Luč” i kao urednik i suradnik “Hrvatskog slova”. Sada samostalni umjetnik. Pjesnik, prozni pisac i kritičar.
Objavljena djela:
A (pj. za dj.), Karlovac, 1980.; Divlji konj (ro.), Zagreb, 1989., 1990., 1991., 1992., 1995., 1998., Skopje, 1991., biblio. izd. 1999.; Kralj (pj.), Velika Gorica, 1993.; Kralj (pj. – biblio. izd.), Velika Gorica, 1993.; Sijač sreće (pč.), Velika Gorica, 1997.; Isusovo rođenje (slik.), Zagreb, 1995.; Golub i sokol (slik.), Zagreb, 191995.; Legende o sv. Nikoli (slik.), Zagreb, 1996.; Miš (slik.), Zagreb, 1997.; Kućni ljubimci (slik.), Velika Gorica., 1997.; Sveta Lucija (slik.), Velika Gorica, 1998.
Izvedena djela:
Radioprijenos iz Skupštine našeg organizma (radio-dr.), Zagreb, 1991.; Mirovina (radio-dr.), Zagreb, 1991.; Divlji konj (scen. djelo), Velika Gorica, 1998., Čakovec, Nova Gradiška, Zagreb, 1999.
Božidar Prosenjak živi i radi u Velikoj Gorici. Djelo Divlji konj izvedeno mu je i kao mjuzikl, te je snimljeno na kazeti i CD-u “Croatia Records”.

PRPIĆ, Jure George
Cleveland
Rođen 16. XI. 1920. u mjestu Djala u Banatu. Na Sveučilištu u Zagrebu završio studij prava. U emigraciju odlazi u siječnju 1945. u Grazu studira povijest i počinje se sustavno baviti proučavanjem hrvatskoga iseljavanja. Iz Austrije odlazi u SAD. Nakon boravka u Cincinnatiju dolazi u Cleveland, gdje studira i magistrira povijest. Doktorirao na Georgetown University u Washingtonu, disertacijom “Hrvati u Americi”. Radio kao redovni profesor na Sveučilištu u Clevelandu. Pjesnik, kritik i povjesnik. Objavljuje rasprave, članke, književne prikaze i kritike.
World Communism: A Selective Chronology 1917.-1964., Cleveland, 1965.; Eastern Europe and World Communism: A Selective, Annotated Bibliography in English, Cleveland, 1966.; Fifty Years of World Communism: 1917.-1967. A Selective Chronology, Cleveland, 1967.; The Croatian Publications Abroad After 1939.; A Bibliography, Cleveland, 1969.; A Century of World Communism: A Selective Chronological Outline, Woodbury, 1970., 1974.; The Croatian Immigrants in America, New York, 1971. /do 1980. izišla su četiri izdanja/; Hrvatske knjige i knjižice u iseljeništvu/ Croatian Books and Booklets Written in Exile/, Cleveland, 1973.; Posljednji svibanj (pj.), Rim, 1973.; Ireland, Croatia and Bangladesh, Arcadia (California), 1973.; Tragedies and Migrations in Croatian History, Toronto, 1973.; Croatia and Hungary During the Turkish Era, Cleveland, 1973.; Selected Ethnic Communities of Cleveland; A Socio-economic Study /koautor Karl Bonutti/, Cleveland, 1974., 1977.; Fiften Years of the Institute for Soviet and East European Studies, 1961.-76., Cleveland, 1976.; South Slavic Immigration in America, Boston, 1978., 1979.; Croatia and the Croatians: A Selected and Annotated Bibliography in English, Scottsdale (Arizona), 1982., 1984.; Prose, Poetry, Drawings – Proza, lirika, crteži, Cleveland, 1985.; The Modern Middle East: A Reference Guide, Cleveland, 1987.; Baklja u luci: Pjesme-bilješke-crteži. The Torch in the Harbor: Poems – Notes – Drawings, Scottsdale (Arizona), 1989.; Posljednji svibanj (pj.), Zagreb, 1990.; Hrvati u Americi /Njihova povijest i doprinos Americi i Hrvatskoj/, Zagreb, 1997.
Jure Prpić živi i radi u Clevelandu, Ohio (SAD).

PRUDEUS, Joža
Samobor
Rođen 21. III. 1944. u Samoboru. Završio studij hrvatskoga jezika i povijesti, te službovao u školama (Sibinj, Brod, Rab). Bio voditelj Centra za kulturu, pročelnik za društvene djelatnosti (Samobor) i voditelj kreativnog odjela u nekoliko promidžbenih agencija. Pjesnik i pisac promidžbenih tekstova scenarist, novinar, urednik, recenzent. Od 1984. voditelj i koordinator Škole dječjeg stvaralaštva u Novalji i Novigradu (istarskom). Sada urednik programa za djecu i mladež Hrvatskoga katoličkog radija.
Objavljena djela:
Izmiren sa sobom (pj.), 1964.; Međugorje (pt. pro.), 1987.; Čuj nas majko (es.), 1989.; Opomena (pj.), 1990.; Petnaesti kamen (pj.), 1991.; Opomena II (pj.), 1993.; Zanimanja (slik.), 1995.; Drveće (slik.), 1995.; Blaženi Alojzije (sl.), 1998.
Drame: Noina arka, 1993.; Rasprodaja hrvatskog jezika, 1994.; Božiću Svemožiću, 1995.; Sreća malih zvijezda, 1996.; Cirkus Moreno, 1997.
Izvedena djela:
Ispod zvijezda, 1996.
Joža Prudeus živi i radi u Samoboru. Mnoge njegove pjesme uglazbili su poznati skladatelji. Potaknuo tradicionalne “Večeri hrvatske ljubavne poezije” u Samoboru uz grob Stankove Ljubice. Napisao je tridesetak filmskih scenarija. Suradnik časopisa za djecu, brojnih novina, radija i televizije.

PULIĆ, Nikola
Zagreb
Rođen 7. VIII. 1926. u Bićinama pokraj Skradina. Studirao na Ekonomskom i Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao hrvatski jezik i sociologiju na Višoj pedagoškoj školi. Piše putopise, romane i pripovijetke, a javlja se i kao scenarist na televiziji i novinski feljtonist.
Objavljena djela:
Krkom uzvodno (pt.), Šibenik, 1967.; Zagreb, 1972.; Procesija (ro.), Zagreb, 1969.; Posljednja igra (ro.), Zagreb, 1971., 1972.; Sinovi Orjune (feljt.), Zagreb, 1971.; Zli brodovi (ro.), Zagreb, 1976.; Dolina zečeva (pr.), Zagreb, 1976., 1978.; Morska prašina (pr.), Zagreb, 1976.; Proljeće na Griču (pt.), Zagreb, 1976.; Mlakarova ljubav (ro.), Zagreb, 1977.; Pripilova škola (ro.), Zagreb, 1980.; Nobelova djeca (ro.), Zagreb, 1980.; Ključić oko vrata (ro.), Zagreb, 1985.; More i more (pt.), Zagreb, 1987.; Put u Izrael (ro.), Zagreb, 1988.; Sablja Vuka Mandušića (ro.), Zagreb, 1989.; Sinovi Orjune i novo četništvo (feljt.), Zagreb, 1991.; Sakralni Zagreb (pt.), Zagreb, 1992.; Strah me mama (ro.), Zagreb, 1992.; Čuvari amfora (ro.), Zagreb, 1994.; Sinjska alka (pov. slik.), Zagreb, 1994.; Maksimirci (ro.), Zagreb, 1995.; Kormoran (ro.), Zagreb, 1997.
Izvedena djela:
Ivanov plač (radio-dr.), Zagreb, 1973.; Ranjenik (TV-dr.), Zagreb, 1975.; Mlakarova ljubav (TV-ser.), Zagreb, 1990.
Nikola Pulić živi i radi u Zagrebu. Napisao je niz scenarijskih predložaka za televizijske i filmske dokumentarce, a neka su mu djela ekranizirana i doživjela više izdanja. Povremeno se javlja u književnim glasilima i listovima. Dobitnik je više zapaženih književnih nagrada i priznanja.

PULJIĆ , Vladimir
Mostar
Rođen 18. VIII. 1934. u Zagrebu. Završio Akademiju za primijenjenu umjetnost. Radi kao likovni pedagog u Mostaru, rukovoditelj Umjetničke kolonije u Počitelju, a danas radi kao viši stručni savjetnik u Zavodu za školstvo u Mostaru. Piše pjesme, kritike i recenzije.
Objavljena djela:
Ilinštak (pj.), Sarajevo, 1966.; Veliki kamen (pj.), Mostar, 1973.; Veliki čempres (pj.), Mostar, 1986.; Vinska mušica (pj.), Mostar, 1986.; Razorena kuća (pj.), Mostar, 1995.
Vladimir Vlado Puljić živi i radi u Mostaru. Objavljivao u mnogim listovima i časopisima, sudjelovao na mnogim književnim manifestacijama. Pjesme su mu zastupljene u antologijama poezije.

RABAR SANKO, Josip
Zagreb
Rođen 17. VIII. 1946. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet. Fono-dokumentator na Hrvatskom radiju. Novinar, publicist. Piše pjesme u prozi i poeme.
Objavljena djela:
Igračke (pj. u pr.), 1984.; Ogledalo (pj.), 1988.; Veronikin rubac (med. pred lik. dj.), 1988.; Drvodjelja & riba (po.), 1995.
Josip Rabar Sanko živi i radi u Zagrebu.

RADAKOVIĆ, Borivoj
Zagreb
Rođen 3. XI. 1951. u Zemunu. Završio Filozofski fakultet. Novinar, urednik. Samostalni umjetnik. Prozni i dramski pisac.
Objavljena djela:
Sjaj epohe (ro.), Zagreb, 1990.; Ne, to nisam ja (pr.), Zagreb, 1994.
Izvedena djela:
Dobro došli u plavi pakao (dr.), “Kerempuh”, Zagreb, 1994.; Miss nebodera za Miss svijeta (dr.), “Kerempuh”, Zagreb, 1998.
Borivoj Radaković živi i radi u Zagrebu.

RADAKOVIĆ, Zorica
Zagreb
Rođena 3. XII. 1963. u Sinju. Pohađala Filozofski fakultet u Zagrebu. Radila kao novinar. Sada samostalni umjetnica. Piše poeziju, prozu i radio-drame.
Objavljena djela:
Svaki dan je sutra (knj. proj.), Zagreb, 1984.; U mraku mrtav čovjek (pj.), Zagreb, 1988.; Bit će rata (pj.), Čakovec, 1990.; Ke’ima vojna (izb. pj.), Skopje, 1993.; Pola jedan (pj.), Zagreb, 1995.
Zorica Radaković živi i radi u Zagrebu.

RADIĆ, Milan
Zagreb
Rođen 26. V. 1925. u Trbovlju. Završio Filozofski fakultet. Radio kao učitelj, profesor i knjižničar. Piše pjesme.
Objavljena djela:
Dobro jutro ptice (pj.), 1975.; Signali srca (pj.), Zagreb, 1982.; Kotači želja (pj.), 1987.
Milan Radić živi i radi u Zagrebu. Piše uglavnom za djecu i mladež i aktivno surađuje u dječjim listovima i časopisima. Zastupljen u antologijama poezije namijenjenih djeci i mladeži, te školskim čitankama.

RAKOVAC, Milan
Zagreb
Rođen 12. XII. 1939. u selu Rakovci pokraj Poreča. Završio Vojno pomorsku akademiju u Divuljama, kraj Trogira. Službovao na ratnim brodovima i bio glavni urednik “Glasa Istre” u Puli. Djelovao na raznim društvenim dužnostima u Puli i Rijeci. Bio predsjednik komisije za kulturne veze s inozemstvom. Član je Predsjedništva Čakavskog sabora i uredničkog vijeća biblioteke “Istra kroz stoljeća”. Pjesnik, prozni pisac i prevoditelj.
Objavljena djela:
SIK (pj.), Rijeka, 1979.; Priko Učke (pj., pt., es.), Pula, 1980.; Riva i druži (ro.), Zagreb, 1980.; Haluj (ro.), Pula, 1983.; Sliparija (ro.), Zagreb – Beograd, 1985.; Snovid (ro.), Zagreb, 1987.; Dotepenec (ro.), Pula, 1989.
Izvedena djela:
Grgo gre u Pazin (TV-dr.), Zagreb, 1983.; Na sitarski način, (TV-dr.), Zagreb, 1986.
Milan Rakovac živi i radi u Zagrebu. S talijanskoga jezika na hrvatski preveo je roman Fulvia Tomizze: Bolji život / La miglior vita/, 1980.

RAMLJAK, Ićan Ivan
Zagreb
Rođen 16. I. 1928. u Čitluku – Posušje. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao profesor u osnovnim i srednjim školama, asistent u Institutu za povijest radničkog pokreta Hrvatske, novinar i stručni suradnik, urednik u “Školskoj knjizi”. Piše pripovijetke, romane, monografije i novinske članke.
Objavljena djela:
Tekstilni radnici ili tekstilci (mo.); Metalci Jugoslavije (niz čl. od 1961.-1968.); San bez uzglavlja (prip.), Zagreb, 1985., 1997., /peto izd./; Glava u torbi (prip.) Zagreb, 1990.; Suza i radost didova (prip.), Zagreb, 1992.; Povratnik (ro.), Zagreb, 1995.; Krug svetoga Ante (izb.), Mostar, 1997.; Zdravlje iz Međugorja (slik. s I. Vitezom), Zagreb, 1998.
Ivan Ićan Ramljak živi i radi u Zagrebu. Neke su mu knjige tiskane u više izdanja (San bez uzglavlja), a dobitnik je i značajnih književnih nagrada.

REINHOFER, Vladimir
Zagreb
Rođen 20. III. 1938. u Vinkovcima. Završio Pedagošku akademiju. Samostalni umjetnik, pjesnik. Boravio jedno vrijeme u Australiji. Osim poezije objavljuje prozu i eseje, književne kritike i intervjue.
Objavljena djela:
O nama ili kako hoćete (pj.), Zagreb, 1968.; Od riječi do riječi (pj.), Zagreb, 1971.; U nigdinu! U nigdinu! (pj.), Čakovec, 1977.; Transformation of things (pj.), Zagreb, 1977.; Ubljuvan cvjetak (pj.), Zagreb, 1981.
Vladimir Reinhofer živi i radi u Zagrebu.

REM, Goran
Osijek
Rođen 12. XI. 1958. u Slavonskom Brodu. Studirao u Osijeku i Zagrebu, gdje je magistrirao i doktorirao iz područja književnih znanosti. Radio je u nakladništvu, uređivanju listova i časopisa, a sada predaje na Odsjeku za kroatistiku Pedagoškog fakulteta u Osijeku. Piše pjesme, kritike, znanstvene studije i eseje, te novinske kolumne.
Objavljena djela:
Ženitva (pj.), Osijek, 1979.; Agregacija slova (poetski tek.), Osijek, 1985.; Post ili past (poetski tek.), Osijek, 1985.; Jesenji metak (pj.), Osijek, 1985.; Poetika brisanih navodnika (stu.), Osijek, 1988.; Zadovoljština u tekstu (istr.), Osijek, 1990.; Čitati Hrvatsku (es.), Osijek, 1994.; Dobre oči tvoje (pj.), Osijek, 1996.; Slavonsko ratno pismo (mo.), Osijek, Sl. Brod, Vinkovci, 1997.
Goran Rem živi i radi u Osijeku kao pisac, profesor i urednik književnih časopisa i izdanja knjižnice “Neotradicija”.

REM, Vladimir
Slavonski Brod
Rođen 4. XII. 1927. u Slavonskom Brodu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao profesor u srednjim školama, bio predsjednik Ogranka Matice Hrvatske u Slavonskom Brodu, direktor kazališta u Vinkovcima. Pjesnik, esejist i feljtonist. Piše novinske članke i komentare. Uređivao časopise, zbornike poezije i novine.
Objavljena djela:
Lirske minijature (pj.), Slavonski Brod, 1951.; Lirika (pj.), /koautor/,. Zagreb, 1953.; Jesenas i danas (pj.), /koautor/, Zagreb, 1954.; Umor krvi (pj.), Osijek, 1964.; Tragom prošlosti Broda (mo.), Slavonski Brod, 1965.; Tradicija duga pet decenija (mo.), Vinkovci, 1968.; Osamljeni svirač (pj.), /koautor/, Umag, 1970.; Skice za portret kazališnog života u Vinkovcima, Vinkovci, 1976.; Tin bez vina (feljt.), Osijek – Vinkovci, 1980., 1981., 1985., 1990.; Stari Brod (mo.), Slavonski Brod, 1980., 1985.; Vinkovačka kronika (ogl. feljt.), Vinkovci, 1983.; Brodske teme i dileme, Slavonski Brod, 1987.; Tko su Šokci (feljt.), Vinkovci, 1993.; Izabrana djela /Ponoćni ja/ (pj.), Eseji, feljtoni, članci (pr.); Njim samim (bibl. prik.), Osijek, Slavonski Brod, Vinkovci, 1997.
Vladimir Rem živi i radi u Slavonskom Brodu. Urednik je u nakladi vinkovačke “Privlačice” i suradnik “Brodskog lista”. Dobitnik je odličja i nagrađivan za književni rad. Priredio zbornike: Tebi je ime Lelija, 1970.; Zaljubljena Cibalie, 1977.; Slavonski pjesnici svojim gradovima, 1979.; Slava Panonije, 1980. i dr.

REŠICKI, Delimir
Osijek
Rođen 16. III. 1960. u Osijeku. Pohađao Filozofski fakultet. Novinar i urednik u “Glasu Slavonije” u Osijeku. Piše pjesme, prozu, novinske članke i kritike.
Objavljena djela:
Gnomi (pj.), Zagreb, 1985.; Tišina (tekstualna potraga), Osijek, 1985.; Sretne ulice (pj.), Osijek, 1987.; Die die my darling (pj.), Zagreb, 1990.; Sagrada familija (pr.), Zagreb, 1993.; Ogledi u tuzi (es., čl.), Zagreb, 1995.; Knjiga o anđelima (pj.), Zagreb, 1997.; Bližnji (es.), Osijek, 1998.
Delimir Rešicki živi i radi u Osijeku. Neke su mu pjesme uvrštene na CD izdanje Matria Europa /Internacionalni umjetnički projekt/.

RICOV, Joja
Zagreb
Rođen 25. III. 1929. u mjestu Kali (otok Ugljan). Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Pjesnik, likovni i književni kritičar, esejist, dramski pisac, publicist, prevoditelj, antologist, fonetik i predavač.
Objavljena djela:
Jesenas i danas (pj.), Zagreb, 1954.; Marabunta (pj.), Zagreb, 1968.; Kanarinac (radio-dr.), Zagreb, 1969.; Vocaboli e frasi di lingua Italiana nella Graduatoria delle frequenze (rasp.), Zagreb, 1974.; Opsjednuti u pustinji, s bumerangom vlastitoga glasa (ogl.), Zagreb, 1985.; T(r)ajna paučina M(r)aka (pj.), Zagreb, 1986.; Ušutkani (besj.), Zagreb, 1989.; Branimir (dr.), Zagreb, 1989.; Lingua Cruatorum: Hrvatski jezik (rasp.), Zagreb, 1989.; Ča se is namin morbinuaš (pj.), Zagreb, 1989.; Svjetlosti ususret (ant.), Duvno, 1989.; Ivo Mašina – pitate me – tko je? (og. mem. dn.), Zagreb, 1994.; Karine, rano nam u zjeni (dr.), Benkovac, 1996.; Nečastivome ubrk – obračuni (pol. u stihu i pr.), Zagreb, 1997.; Job s drugima (izb. pj.), Zagreb, 1998.
Joja Joso Ricov živi i radi u Zagrebu. Objavio je niz književnih priloga, ogleda i glagoljanja u književnim časopisima i listovima, između ostalog: Sveta Marija Monte Cassino Hrvata; Karinskoj listini sučelice; Sin Pietra Bernardonea; Sokolova Požega-požarima stoljeća u prkos; Za Tobom, oče Antiću; Gospe Lurdska, hvala!; Grabovcu u počast; Fra Grafijanova katedrala; Milan Begović-Sinoć nad Zadrom. Sastavio, priredio i preveo antologije: Antologija talijanske poezije XX. stoljeća; Čovječe moga doba (ant. poezije S. Quasimoda) i Antologiju talijanskog ljubavnog pjesništva XX. stoljeća “Eros – Orfej Novecenta”. Dobitnik svjetskih priznanja za svoj javni i književni rad.

RILOVIĆ, Ante
Zagreb
Rođen 7. III. 1933. u Podgorici (Crna Gora). Završio Medicinski fakultet u Zagrebu i poslijediplomski studij iz gastroenterologije i hepatologije. Magistrirao i doktorirao. Radio kao liječnik – specijalist kirurg. Bavi se slikarstvom i izdavaštvom. Pjesnik i romanopisac.
Objavljena djela:
Odjel za opekline (ro.), 1979.; Stranputicama Kosova (ro.), Zagreb, 1994.
Ante Rilović živi i radi u Zagrebu.

ROGIĆ, Nehajev Ivan
Zagreb
Rođen 5. V. 1943. u Senju. Diplomirao psihologiju, sociologiju i filozofiju, a doktorirao (urbanu) sociologiju. Profesor Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Radio u Razvojnom urbanističkom birou u Rijeci, u Zavodu za kulturu Hrvatske i Urbanističkom institutu. Pjesnik, esejist i sociolog, urednik i novinar.
Objavljena djela:
Predgovor (pj.), 1969.; Odlazak s Patmosa (pj.), 1971.; Marina kruna (pj.), 1971.; Lučke pjesme za pjevanje i recitiranje (pj.), 1980.; Pjesme o imenima, ženama i drugo (pj.), 1985.; Ogledi i pabirci (es. feljt.), 1988.; Peti stupanj prijenosa (es. feljt.), 1992.; Stanovati i biti (rasp.), 1990.; Periferijski puls u srcu od grada (rasp.), 1992.; Figure ukroćene sreće, Zagreb, 1994.; Osnove uranometrije, Zagreb, 1994.; Tko je Zagreb: /Prinos sociološkoj analizi identiteta grada Zagreba/, Zagreb, 1997.; Smaragdni brid: /Vukovar 91. i hrvatski identitet/, Zagreb, 1998.; Sredozemlje, sedmi put (izb. pj.), Zagreb, 1999.
Ivan Nehajev Rogić živi i radi u Zagrebu. Bio je prvi i glavni urednik lista “Tlo” i član osnivačkih redakcija listova i časopisa “Kamov” i “Pitanje”. Član je PEN-a.

ROGULJIĆ, Helena
Zadar
Rođena 29. XI. 1964. u Zadru. Završila Filozofski fakultet. Piše pjesme. Samostalna umjetnica.
Objavljena djela:
Poganski grbovi (pj.), Zadar, 1989.; Riječi ravnodušne /koautorstvo u knj. Poezija/, Split, 1989.; Teorija čežnje (pj.), Zadar, 1996.
Helena Roguljić živi i radi u Zadru. Surađuje u književnim časopisima i listovima, te na Hrvatskom radiju. Prevodi s talijanskog jezika.

ROJE, Željko
Split
Rođen 29. I. 1948. u Sarajevu. Surađivao u brojnim listovima i časopisima. Članom DHK postao 1970. Pjesnik i prozni pisac.
Objavljena djela:
Omeđenost (pj.); Agent (ro.); Državni neprijatelj (pj.), Split, 1988.
Željko Roje živi i radi u Splitu.

ROSANDIĆ, Diana
Rijeka
Rođena 15. II. 1964. u Rijeci. Završila srednju ekonomsku školu. Bavi se filmom, ugostiteljstvom i nakladništvom. Piše pjesme i prozu.
Objavljena djela:
Kamen pjesnika (pj.), Rijeka, 1994.; Lanterna (ro.), Rijeka, 1995.; Puži slobodo (ro.), Rijeka, 1996.; Svjedok i raskrižje (pj.), Rijeka, 1997.
Izvedena djela:
Most (dr.), Kazalište “V. C. Emin”, Rijeka, 1995.
Diana Rosandić živi i radi u Rijeci. Tajnica je Ogranka DHK u Rijeci.

RUKAVINA-JERKIĆ, Marijana
Zagreb
Rođena 15. VIII. 1952. u Perušiću. Diplomirala na Pravnom fakultetu u Zagrebu, gdje je i radila kao pravni savjetnik u Zavodu za zapošljavanje. Urednica u nakladničkoj kući “Stajergraf” u Zagrebu. Pjesnikinja.
Objavljena djela:
Unutrašnja geografija (pj.), Zagreb, 1988.; Memorija (pj.), Zagreb, 1993.; Vlati vremena (pj.), Zagreb, 1996.; Prašina, prašuma (pj.), Zagreb, 1998.
Marijana Rukavina-Jerkić živi i radi u Zagrebu.

RUPČIĆ, Grga
Gospić
Rođen 3. I. 1932. u Smiljanu (zaselak Rastoka). Završio Filozofski fakultet i radio kao prosvjetni djelatnik i direktor gimnazije u Gospiću, a zatim kao predavač i na Pedagoškoj akademiji. Sudjelovao u radu Amaterskog kazališta i u programu Radio-Gospića. Pjesnik i esejist.
Objavljena djela:
Zvijezde na krovu (pj.), 1986.; Tesli zavičaju (es., pj.), 1986.; Moć praštanja (pj.), 1993.; U ozračju Velebita (knj. no., es., rec., I i II), 1994.; Hrvatska jest (antiratne pj.), 1995.; Josina u Domovinskom ratu (humoristički čl.), 1999.; Velebitski obzori (es.), Gospić, 1999.
Grga Rupčić živi i radi u Gospiću. Surađuje u raznim listovima i časopisima. Neki su mu književni tekstovi prevedeni na albanski, talijanski i francuski jezik.

SABLJAK, Tomislav
Zagreb
Rođen 15. II. 1934.u Zagrebu, gdje je završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti. Publicist, urednik časopisa, znanstvenik, sveučilišni predavač, pjesnik, prozni pisac, kritičar i prevoditelj. Sada je upravitelj Odsjeka za povijest hrvatske književnosti Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU. Član je i suradnik HAZU.
Objavljena djela:
Nemiri tijela (pj.), Zagreb, 1955.; Situacije (pj.), Zagreb, 1960.; Teatar XX. stoljeća (ant.), Zagreb, 1969.; Današnja engleska književnost (zb.), Zagreb, 1969.; Krvavo prijestolje (pj.), Zagreb, 1972.; Nova drama (ant.), Zagreb, 1976.; Opaske o uvjeravanju (krit.), Zagreb, 1977.; Rječnik šatrovačkog govora (leks.), Zagreb, 1981.; Pas ispod kože (pr.), Zagreb, 1987.; Jesen našeg nezadovoljstva (pr.), Zagreb, 1988.; Boljima od nas (pj.), Zagreb, 1988.; Pisac u kavezu (es.), Zagreb, 1989.; Fantom tiranije (feljt.), Zagreb, 1993.; Hrvatska kratka priča (ant.), Zagreb, 1994.; Teatar Janka Polića Kamova (stu.), Zagreb, 1995.; Suvremena hrvatska novela (ant.), Zagreb, 1997.
Izvedena djela:
Neron (radio-dr.), Zagreb, 1964.; Mumije (radio-dr.), Zagreb, 1970.; Groznica (TV-dr.) Zagreb, 1979.
Tomislav Sabljak živi i radi u Zagrebu. Sastavio i uredio zbornik Velika Epohina enciklopedija aforizama (1968.). S engleskog jezika preveo: W. H. Auden: Poezija; Stephen Spender: Poezija. Pisao i filmske scenarije (Usporeno kretanje, Ujed anđela), a danas i dalje aktivno surađuje književnim prilozima u časopisima i listovima (“Forum”, “Republika”, “Hrvatsko slovo”, “Večernji list”...).

SABOLOVIĆ, Mirko
Bjelovar
Rođen 25. XI. 1935. u Pavlovcu. Završio Višu pedagošku školu. Radio kao nastavnik na osnovnoj školi. Piše romane i scenarije za televiziju i film.
Objavljena djela:
Okupljanje (ro.), Zagreb, 1966.; Pijanstva (ro.), Zagreb, 1967.; Razmeđa (ro.), Zagreb, 1975.; Ožiljci (ro.), Zagreb, 1978.; Jawohl (ro.), Zagreb, 1990.; Kako sam postao lopov (ro.), Zagreb, 1995.; Na istoku zapada (ro.), Zagreb, 1997.
Mirko Sabolović živi i radi u Bjelovaru. Osim romana napisao je desetak scenarija za televizijske i igrane filmove: Razmeđa, Pucanj, Slučaj Filipa Franjića, Kasno, natporučniče, Špijunska veza, Ucjena, Zamke I, II, Hoću živjeti…


SANADER, Ivo
Zagreb
Rođen 8. VI. 1953. u Splitu. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti. Radio kao urednik u nakladničkoj kući, kao samostalni poduzetnik u Austriji, intendant Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, ministar znanosti i tehnologije, predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske i saborski zastupnik. Sada je zamjenik ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske.
Objavljena djela:
I ružičasto je crno /pogled na svijet u kazališnom djelu Jeana Anovilha/, Split, 1988.; Fenomen parfema (ger. rasp.), Rijeka, 1989.
Ivo Sanader živi i radi u Zagrebu. Priredio s Antom Stamaćem antologiju suvremene hrvatske ratne lirike U ovom strašnom času koja je objavljena dosad na dvadesetak stranih jezika.

SANČEVIĆ, Zdravko
Zagreb
Rođen 20. I. 1931.u mjestu Crkvena (BiH). Diplomirani inženjer i doktor znanosti. Naftni stručnjak, visoki dužnosnik Shella, Arco i Petroleos de Venezuela, sveučilišni profesor i utemeljitelj naftnih studija na Centralnom sveučilištu Venezuele, pukovnik Hrvatske vojske, ministar iseljeništva Republike Hrvatske, veleposlanik Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini, predsjednik Upravnog vijeća zagrebačkog Sveučilišta i zastupnik u Hrvatskom državnom saboru.
Objavljena djela:
Bicentenario de la visita del general Miranda a Croacia, Caracas, 1986.; Pogled u Bosnu (zap.), Zagreb, 1998.
Zdravko Sančević živi i radi u Zagrebu. Urednik i koautor zbornika: Hrvati i Amerike, Zagreb, 1992.; La industria Venezolana de Hidrocarburos, Caracas, 1989. Priredio nekoliko izdanja: Dušan Žanko: Svjedoci; Mirko Sančević: Od bosanskih šuma do Venezuele i Vjesnik Centro Croata – Venezoleno i dr.

SCHIAVATO, Mario
Rijeka
Rođen 31. V. 1931. u Quinto di Treviso. Završio gimnaziju. Radio kao grafičar. Pripovjedač, pjesnik i dramski pisac. Bavi se publicistikom, prevodi s hrvatskog na talijanski jezik.
Objavljena djela:
I ragazzi del porto (ro.), Rijeka, 1954.; Quelli della piazzetta (ro.), Rijeka, 1968.; Le ultime lacrime della mia fanciullezza (ro.), Rijeka, 1973.; Mini e maxi (ro.), Rijeka, 1976.; Posmrtno zvono (ro.), Rijeka, 1977.; Morte di una casa (ro.), Trst, 1980.; Racconti dignanesi (prip.), Trst, 1981.; Alpi giulie (pj.), Cividale del Friuli, 1989.; Poesie Istriane – Istarske pjesme, Rijeka, 1993.; Racconti istriani (prip.), Rijeka, 1994.; Zaino in spalla (pj.), Rijeka, 1996.; La voracita del tempo (pj.), Rijeka, 1997.
Izvedena djela:
Le avventure di un orso di pezza (kom.), Tal. drama, Rijeka, 1971.-72.; Operazione filtro magico (kom.), Tal. drama, Rijeka, 1972.-73.; Čarobni napitak (kom.), Kaz. lutaka, Rijeka, 1973.-74.; Mini i Maxi (kom.), Kaz. lutaka, Rijeka, 1974.-75.; Djidjelo na zemlji balona (kom.), Oml. kaz. Pula, 1975.-76.
Mario Schiavato živi i radi u Rijeci.

SCHIFFLER, Ljerka
Zagreb
Rođena 6. II. 1941. u Zagrebu. Završila Filozofski fakultet i doktorat znanosti s područja filozofije. Redovni sveučilišni profesor; znanstvena savjetnica u Institutu za filozofiju u Zagrebu. Urednica za filozofiju u Hrvatskom biografskom leksikonu Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža”. Prevodi s francuskog i talijanskog jezika.
Objavljena djela:
Između nas riječ (pj.), Zagreb, 1955.; Vrijeme plovidbe (pj.), Zagreb, 1965.; Nikola Gučetić (mo.), Zagreb, 1977.; Iz hrvatske filozofske baštine (rasp.), Zagreb, 1980.; Miho Monaldi, ličnost i djelo, Zagreb, 1984.; Za licem melankolije (lik. es.), Zagreb, 1985.; Hermesove kočije (pr.), Rijeka, 1988.; Ideja enciklopedizma i filozofijsko mišljenje (stu.), Zagreb, 1989.; Humanizam bez granica, hrvatska filozofija u europskom obzoru, Zagreb, 1992.; Licem suprot zvijezda (dr.), Zagreb, 1996.; Frane Petrić / Franciscus Patricius: Od škole mišljenja do slobode mišljenja, Zagreb, 1987.
Ljerka Schiffler živi i radi u Zagrebu.

SCOTTI, Giacomo
Rijeka
Rođen 1. XII. 1928. u Savianu (Napoli). Završio Liceum u Napulju. Novinar, književni prevoditelj, publicist, pjesnik, pripovjedač, romanopisac, kritičar i esejist.
Objavljena djela:
Alba d’oro (pj.), Rijeka, 1960.; La kunga notte (po.), Rijeka, 1962.; Se il diavolo e nero (pj.), Rijeka, 1963.; Le mie favole (pj.), Firenze, 1963.; Rimovano more (pj.), Kruševac, 1964.; Obale tišine (pj.), Kruševac, 1965.; Basna beskrajna (pj.), Zagreb, 1965.; La civella in croce (ro.), Rijeka, 1966.; Parole ridenti (pj.), Rijeka, 1968.; Raspeta sova (ro.), Zagreb, 1968.; Un altro mare un altro giorno (pj.), Siena, 1969.; Bitna je ljubav (pj.), Sarajevo, 1969.; Ghe vojo ben al mar (pj.), Rijeka, 1971.; C’era un castello (pr.), Rim, 1972.; U carstvu mitova i mašte (leg.), Rijeka, 1974.; Živjeti usprkos (pj.), Novi Sad, 1974. Arrivederci Nicola (pr.), Trst, 1974.; Con la zappa in mano (pr.), Trst, 1976.; Storie Istriane (baj.), Milano, 1976.; Zastave spasenja /Bandiere di Salvezza, (pj.), Rijeka, 1976.; U čednom oku čovjeka (pj.), Zagreb, 1978.; Pa toke pa lot (pj.), Priština, 1979.; Dječak i rat (pr.), Čakovec, 1979.; Boja naranče / Colore d’arancia, (pj.), Rijeka, 1981.; Poesie per mio figlio (pj.), Napoli, 1983.; Ribe, sirene i druge basne za odrasle (pr.), Zagreb, 1984.; Rabbia e amore (pj.), Saviano, 1985.; Produžiti život (pj.), Banja Luka, 1986.; Priče za laku noć (pč.), Karlovac, 1986.; Bio jednom jedan kralj /C’era una volta un re (pj.), Karlovac, 1987.; Veliko more i mali galeb (pr.), Kruševac, 1987.; Il ragazzo e il cane (ro.), Napoli, 1989.; Carta – arte (pj.), Saviano, 1991.; Il cuore della vita (pj.), Napoli, 1992.; Soffrendo per la Croazia / Bol za Hrvatskom, (pj.), Rijeka, 1993.; Non si trova cioccolata /Rat viđen očima mališana, Napoli, 1993.; Racconti di questo e dell’altro mondo (prip.), Rijeka, 1994.; Opatija, oaza ljubavi (izd. na talij., hrv. i njem. jez.), Rijeka, 1994.; In viaggio, la vita (pj.), Udine, 1994.; Terre perdute / Tragovi kulture u Dalmaciji, Salerno, 1994.; Il venditore di favole / Prodavač bajki, (ro.), Rijeka, 1995.; Goli otok, Italiani nel gulag (svj.), Trieste, 1997.; Come nacque il Carso / Kako je nastao Kras, (baj.), 1998.
Giacomo Scotti živi i radi u Rijeci. Sastavio brojne zbornike i antologije. Objavio je niz važnih prijevoda s talijanskog jezika.

SEKELJ, Vojislav
Subotica
Rođen 20. IV. 1946. u Subotici. Diplomirao elektrotehniku. Radio kao nastavnik. Pjesnik, prozaist, romansijer, kritičar i publicist.
Objavljena djela:
Djetinjstvo (pj.), 1973.; Sad znadeš sve (pj.), 1979.; Daleka zvona (ro.), 1983.; 23 kritike (prik., es.), 1988.; Poljubac izdaje (pj.), 1989.; Rič fali (pj.), 1991. i 1993.
Vojislav Sekelj živi i radi u Subotici. Utemeljitelj i odgovorni urednik neovisnog subotičkog dvotjednika “Žig” koji izlazi već petu godinu. Piše na štokavsko-ikavskom narječju bunjevačkih Hrvata iz sjeverne Bačke. U više listova i časopisa tiskao je niz polemičkih tekstova u kojima analitički raspravlja o kompliciranoj problematici položaja Hrvata u Vojvodini. Član je hrvatskog kulturnog društva “Bunjevačko kolo” (danas Hrvatski kulturni centar).

SEKULIĆ, Ante
Zagreb
Rođen 16. XI. 1920. u Tavankutu. Filozofski fakultet završio u Zagrebu, gdje je i doktorirao. Srednjoškolski profesor i profesor Pedagoške akademije u Rijeci. Pjesnik, esejist, historik i književni znanstvenik.
Objavljena djela:
Sin nizina (pj.), Subotica, 1941.; Zvona bjeline (pj.), Subotica, 1941.; Govor bačkih Bunjevaca, Sombor, 1947.; Bilješke iz književnosti, I-II, Subotica, 1952.; Voltićev ričoslovnik (rasp.), Subotica, 1953.; Hrvatski realizam (rasp.), Zagreb, 1957.; Za naš književni jezik i pravopis (rasp.), Zagreb, 1959.; Dva priloga našoj kulturnoj povijesti (stu.), Zagreb, 1961.; Riječi i djela (es.), Delnice, 1963.; Iz književnosti (es.), Zagreb, 1964.; Teorija književnosti, Delnice, 1967.; Pregled povijesti književnosti, I-III, Delnice, 1968.; Naša gramatika, I-II, Delnice, 1968.; Vijenac uspomena (pj.), Zagreb, 1968.; Evropski realizam (rasp.), Delnice, 1968.; Drevni Bač (mo.), Split, 1978.; Tragom franjevačkog ljetopisa u Subotici, Split, 1978.; Narodni život i običaji bačkih Bunjevaca (stu.), Zagreb, 1986.; Bački Bunjevci i Šokci (stu.), Zagreb, 1989.; Slavonija, Srijem, Banat i Bačka (zbor.), Zagreb, 1993.; Hrvatska preporodna književnost u ugarskom Podunavlju do 1918. (rasp.), Zagreb, 1994.; Hrvatsko baranjski mjestopisi, Zagreb, 1996.; Naš velikan i graditelj povijesti Juraj Utišinović Martinušević, Zagreb, 1996.; Književnost podunavskih Hrvata u XX. stoljeću (rasp.), Zagreb, 1996.; Hrvatski srijemski mjestopisi, Zagreb, 1997.; Rasprave o jeziku bačkih Hrvata, Zagreb, 1998.; Umjetnost i graditeljstvo bačkih Hrvata, Zagreb, 1998.
Ante Sekulić živi i radi u Zagrebu.

SELEM, Petar
Zagreb
Rođen 23. V. 1936. u Splitu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Književni fakultet u Strasbourgu, Akademiju za kazališnu umjetnost i doktorat povijesnih znanossti u Zagrebu. Redovni je sveučilišni profesor i umjetnički direktor Hrvatske radio televizije. Kritik i esejist. Osim kazališne kritike i esejistike piše likovnu i glazbenu esejistiku te novinske članke. Prevoditelj i redatelj.
Objavljena djela:
Kutija od vremena (es., krit.), Zagreb, 1978.; Otvoreno kazalište (es.), Zagreb, 1979.; Gluhi prostor (es.), Zagreb, 1982.; Množenje mjesta (es.), Zagreb, 1983.; Različito kazalište (es.), Rijeka, 1985.; Jurica Kezić (lik. mo.), Split, 1993.; Izidin trag (es.), Split, 1997.
Petar Selem živi i radi u Zagrebu. Aktivan je kao kazališni redatelj i član mnogh domaćih i europskih umjetničkih asocijacija. Preveo s Dašom Bradičić Drame Alberta Camusa i Razdiobu podneva Paula Claudela. Nagrađivan za umjetnički rad.

SENKER, Boris
Zagreb
Rođen 5. XI. 1947. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti. Radi kao asistent, docent, izvanredni i redovni profesor na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Vanjski suradnik u LZ “Miroslav Krleža”. Prozni i dramski pisac.
Objavljena djela:
Redateljsko kazalište (es.), 1977.; Porod od tmine (dr.), /s T. Mujičićem i N. Škrabeom/, 1979.; Sjene i odjeci (es.), 1984.; Kazališni čovjek Milan Begović (mo.), 1985.; Begovićev scenski svijet (mo.), 1987.; Pogled u kazalište (es.), 1990.; Dvokrležje (dr.), /s T. Mujičićem/, 1994.; 3 jada (dr.), /s T. Mujičićem i N. Škrabeom/, 1995.; Zapisi iz zamračenog gledališta (krit.), 1996.; Hrvatski dramatičari u svom kazalištu (es.), 1996.; Tri krame (dr.), /s T. Mujičićem i N. Škrabeom/, 1997.
Izvedena djela:
Svebor (dr.), /s T. Mujičićem i N. Škrabeom/, 1971.; Vitezovi okruglog stola (dr.), /s T. Mujičićem i N. Škrabeom/, 1973.; O’kai (dr.), /s T. Mujičićem i N. Škrabeom/, 1974.; Domagojada (dr.), /s T. Mujičićem i N. Škrabeom/, 1975.; Novela od stranca (dr.), /s T. Mujičićem i N. Škrabeom/, 1977.; Kavana “Torso” (dr.), /s T. Mujičićem i N. Škrabeom/, 1978.; Glumijada (dr.), /s T. Mujičićem i N. Škrabeom/, 1979.; Hist/o/e/rijada (dr.), /s T. Mujičićem i N. Škrabeom/, 1983.; Trenk iliti divlji baron (dr.), /s T. Mujičićem i N. Škrabeom/, 1985.; Ukradena komedija (dr.), 1986.; Bratorazvodna parnica (dr.), /s T. Mujičićem/, 1991.; Fric i pjevačica (dr.), /s T. Mujičićem /, 1993.; Požar vlasti (dr.), /s T. Mujičićem/, 1994.; Brod (dr.), 1995.
Boris Senker živi i radi u Zagrebu.

SINČIĆ, Miroslav
Buzet
Rođen 22. II. 1937. u Račicama. Završio Pedagoški fakultet u Rijeci. Radio kao učitelj, nastavnik, novinar, djelatnik u kulturi, urednik časopisa, zbornika, knjiga i novina. Sada je vlasnik i urednik privatnog nakladničkog poduzeća. Pjesnik i pripovjedač.
Objavljena djela:
Put k mramoru (pj.), Pula, 1968.; Nisi samo zemlja i kamen (pj., pr.), Buzet, 1969.; Razletavke (čak. pj.), Rijeka, 1971.; Kunfini (pj.), Pula, 1980.; Povratak u zavičaj (pj., pr.), 1990.
Miroslav Sinčić živi i radi u Buzetu. Susastavljač je antologije čakavskog pjesništva Korablja začinjavca. Uredio je niz knjiga iz područja istarske kulturne i umjetničke baštine i više pjesničkih zbirki istarskih autora.

SINKOVIĆ, Marijan
Zagreb
Rođen 27. VII. 1932. u Zagrebu. Završio srednju školu. Radio kao urednik, prevoditelj i glavni urednik “Stvarnosti” i “Augusta Šenoe”. Prozni pisac.
Objavljena djela:
Mladost glupana (ro.), 1993.; Rastimir, Srna i Regina (dj. slik.), 1993.; Junaci hrvatske povijesti (slik.), 1995.; Prije nego što polako istekne vrijeme (zl. no.), 1998.
Marijan Sinković živi i radi u Zagrebu.

SKOK, Joža
Zagreb
Rođen 14. II. 1931. u Petrijancu kod Varaždina. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti u Zagrebu. Radio kao profesor na srednjim školama i Katedri za noviju hrvatsku književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, te bio dekan Pedagoške akademije. Književni esejist i kritičar, antologičar i povjesnik hrvatske književnosti.
Objavljena djela:
Kajkavski kontekst hrvatske književnosti XIX. i XX. stoljeća (stu.), Zagreb, Čakovec, 1985.; Moderno hrvatsko kajkavsko pjesništvo (es.), Čakovec, Zagreb, 1985.; Ivana Brlić Mažuranić u ediciji “Ključ za književno djelo”, Zagreb, 1985.
Joža Skok živi i radi u Zagrebu. Autor je većeg broja antologijskih izbora iz starije i novije hrvatske kajkavske književnosti: Horvacka zemljica, 1971.; Ogenj reči, 1986.; Ogerliči reči, 1989.; Krležina fuga kajkavica haeretica, 1993.; Ruožnik rieči, 1999.; Rieči sa zviranjka, 1999.; Sastavio antologije za djecu: Sunčeva livada djetinjstva, 1979., 1990.; Od riječi do igre, 1985.; Lijet Ikara, 1989., 1990.; Začarani pijetao, 1989., 1990.; Harlekin i krasuljica, 1990.; Obasjani svjetionik, 1990.; Čudesan grad, 1991.; Prozori djetinjstva I-II, 1991.
Suautor je više školskih čitanki za osnovne i srednje škole i autor niza izbora i zbornika recitacija, te dramskih tekstova za škole: Žubor riječi, 1992.; Razigrane riječi, 1994. Bio je među pokretačima časopisa “Umjetnost i dijete” i njegov glavni urednik, stalni je suradnik i urednik časopisa “Kaj”, te glavni i odgovorni urednik ilustriranog književnog lista za najmlađe “Radost”.

SKORUPAN, M. Himzo
Zagreb
Rođen 1940. u Novom Sadu. Radio kao novinar u Prijedoru. Pripovjedačku i humorističku, te putopisnu prozu objavljuje u književnim listovima i časopisima.
Objavljena djela:
Na vrh jezika (hum., sat.); Trn u oku (hum., sat.); Labirintija (hum., sat.), Novi Sad, 1987.; Noć (prip.); Hasan Silni (ro.), Prijedor, 1989.
Himzo M. Skorupan živi i radi u Zagrebu. Za svoj rad dobio više priznanja i nagrada.

SLAMNIG, Davor
Zagreb
Rođen 13. III. 1956. u Zagrebu, gdje završava i gimnaziju. Prozni i dramski pisac, skladatelj, glazbenik, softver dizajner, autor glazbe za radio i TV-seriju Blentoni.
Objavljena djela:
Čudovište (pč.), Zagreb, 1980.; Qwertzu i Opš (pč.), Zagreb, 1983.
Izvedena djela:
Večerica kod Božene (dr.), Teatar ITD, Zagreb, 1983.
Davor Slamnig živi i radi u Zagrebu. Autorski sudjelovao na pločama (Buldožer: Izlog jeftinog slatkiša; Psihomodo pop: Godina zmaja i dr.), Scenarist i redatelj više od tisuću radio spotova; softver Newed, editor agencijskih vijesti. Nagrađivan za prozu i dobitnik je više nagrada na festivalima tržišnih komunikacija.

SLAMNIG, Ivan
Zagreb
Rođen 24. VI. 1930. u Metkoviću. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Sveučilišni profesor. Pjesnik, pripovjedač, dramatik, teoretik i prevoditelj.
Objavljena djela:
Aleja poslije svečanosti (pj.), Zagreb, 1956.; Odron (pj.), Zagreb, 1956.; Neprijatelj (prip.), Zagreb, 1959.; Naronska siesta (pj.), Zagreb, 1963.; Povratnik s mjeseca (prip.), Zagreb, 1964.; Disciplna mašte (es.), Zagreb, 1965.; Analecta (pj.), Zagreb, 1971.; Bolja polovica hrabrosti (ro.), Zagreb, 1972.; Pjesme, Zagreb, 1973.; Svjetska književnost zapadnog kruga, Zagreb, 1973.; Limb (pj.), Zagreb, 1973.; Hrvatska versifikacija (rasp.), Zagreb, 1981.; Dronta (pj.), Zagreb, 1981.; Izabrana djela PSHK, Zagreb, 1983.; Sedam pristupa pjesmi (es., rasp., čl.), Rijeka, 1986.; Firentinski capriccio (dr.), Rijeka, 1986.; Sed scholae (pj.), Zagreb, 1987.; Relativno naopako (izb. dj.), Zagreb, 1988.
Izvedena djela:
Knez (radio-TV-dr.), Zagreb, /drama izvedena u Švedskoj, Finskoj i na Islandu/; Staklena vrata šume (radio-dr.), /izvedena u Zagrebu, Švedskoj i Njemačkoj/; Njih dvoje (radio-dr.), /izvedena u Njemačkoj/.
Ivan Slamnig živi i radi u Zagrebu. Sastavio više vrijednih antologija: Antologija hrvatske poezije od najstarijih zapisa do kraja XIX. stoljeća; Hrvatska poezija XVII. stoljeća; Antologija hrvatske poezije od A. Kačića-Miošića do A. G. Matoša. Prevodi s engleskog, ruskog, talijanskog, švedskog jezika. S A. Šoljanom preveo i uredio zbornike i zbirke poezije: Američka lirika, Suvremena engleska poezija; Moderna nordijska poezija; T. S. Eliot: Pusta zemlja; A. Blok: Pjesme. Prevodio i druge svjetske klasike i suvremenike, te drame i radio-drame: Pad grada; Težak trenutak; Tunel; S onu stranu brda; Velika kuća itd. Bavi se znanstvenim radom i redovni je član HAZU. Nagrađivan za književni rad.

SLAVICA, Tomislav
Zagreb
Rođen 27. IV. 1937. u Splitu. Završio Filozofski fakultet. Novinar, urednik časopisa, direktor nakladnog poduzeća, pomoćnik direktora kazališta “Gavella”, savjetnik za marketing. Prozni i dramski pisac.
Objavljena djela:
Korovidovi (ro.), Zagreb, 1963.; Kronika o bogovima (ro.), Zagreb, 1965.; Kunara (ro.), Zagreb, 1968.; Četvrti konj (ro.), Zagreb, 1982.
Izvedena djela:
Iskupljena drama (dr.), HNK, Split, 1966.; Posljednji u beskraju bjeline (radio-dr.), Zagreb, 1967.
Tomislav Slavica živi i radi u Zagrebu.

SLAVIČEK, Milivoj
Zagreb
Rođen 24. X. 1929. u Čakovcu. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio kao knjižničar, predavač i akviziter, urednik časopisa “Književna tribina”, “Stih”, “Kolo”, a kasnije kao profesionalni književnik. Pjesnik, prevoditelj. Piše eseje, osvrte, komentare i novinske članke. Prevodi s poljskog, slovačkog i slovenskog jezika.
Objavljena djela:
Zaustavljena pregršt (pj.), Zagreb, 1954.; Daleka pokrajina (pj.), Zagreb, 1957.; Modro veče (pj.), Zagreb, 1959.; Predak (pj.), Zagreb, 1963.; Noćni autobus ili naredni dio cjeline (pj.), Zagreb, 1964.; Između (izb. pj.), Kruševac, 1965.; Soneti, pjesme o ljubavi i ostale pjesme, Čakovec, 1967.; Purpurna pepeljara, naime to i to (pj.), Zagreb, 1969.; Poglavlje (pj.), Zagreb, 1970.; Naslov što ga nikada neću zaboraviti (pj.), Sarajevo, 1974.; Al di la delle ‘solite frasi’ (pj.), Firenze – Lecce, 1976.; Komentarze roznych sposobow istnienia (pj.), Warszawa, 1976.; Pegasto tisočletje (pj.), Kooper, 1977.; Otvoreno radi /eventualnog/ preuređenja, (pj.), Zagreb, 1978.; Pjesme neke buduće knjige (pj.), Split, 1979.; Trinaesti pejzaž (pj.), Zagreb, 1981.; Teror/Terror (pj. mapa, dvojezično – hrv.-polj.), Zagreb, 1981.; Sjaj ne/svakodnevice/, (pj.), Zagreb, 1987.; Izabrane pjesme, PSHK, Zagreb, 1987.; Silent doors (pj.), Toronto, 1988.; Od srpnja do prosinca. Naprosto pjesme 1973.-1985. (ko., es.), Čakovec, 1989.
Milivoj Slaviček živi i radi u Zagrebu. Sastavio antologiju A collection of modern croatian verse. 49 poets – 49 poems, Zagreb, 1965. Prevodio je (sa B. Žganjerom) O. Župančića: Lirika, Zagreb, 1964.; J. Kozaka: Šentpeter, Ćelija, Balada o ulici u nejednakim strojama, Gašpar Osat, Maske, Zagreb, 1963.; I. Bratka: Dnevnik djevojke, Rijeka, 1972.; Suvremena jugoslavenska novela (V. Kavčić, S. Rožman), Zagreb, 1965.; Dvadeset godina jugoslavenske proze (proze A. Heinga, J. Kozaka, B. Pahora, P. Voranca, A. Rebule, S. Rožmana), Zagreb, 1966.; Vlatko Pavletić: 100 djela književnosti jugoslavenskih naroda (pj. A. Gradnika, pr. I. Pregelja, J. Kozaka, pj. M. Jarca, pr. C. Kosmača), Zagreb, 1970.; za Antologiju moderne lirike zapadnoga kruga (A. Šoljan), preveo je Rozewicza, Zagreb, 1974.; pj. C. Milosza za 100 pjesnika svijeta, Zagreb, 1984.; A. Rebula: Sjene koje plešu, Zagreb, 1981.; Karol Wojtyla: Poezija, drame, eseji, Zagreb, 1984.; J. Tuwim: Lokomotiva, Ljubljana – Bratislava, 1987.; J. Turan: Što sanjaju životinje, Ljubljana – Bratislava, 1987.; J. Pavlovič: Hura, u Afriku, Ljubljana – Bratislava, 1987.; J. Z. Novak: Cvrčak i mrav, Ljubljana – Bratislava, 1987.; M. Slaviček: Weunetrzne morze, Antologija poezije chorwackiej XX wieku (pj. F. Alfirevića /s Tadeuszem Kubiakom/ i Marije Peakić, prijevodi na poljski), Krakow, 1982. Zapažena mu je knjiga prijevoda poezije, drama i eseja Poljaka Karola Wojtyle – Pape Ivana Pavla II. Bio predsjednik Društva hrvatskih književnika, te veleposlanik Republike Hrvatske u Poljskoj. Dobitnik je više važnih nagrada i priznanja. Prevođen na strane jezike.

SLIJEPČEVIĆ, Branka
Zagreb
Rođena 7. X. 1947. u Zagrebu, gdje je završila Filozofski fakultet. Radi kao novinarka. Pjesnikinja i prozna spisateljica. Piše likovne kritike, scenarije za crtane filmove i tekstove za stripove.
Objavljena djela:
Eeja (pj.), Zagreb, 1968.; Dvoglava Agneza (ro.), Zagreb, 1977.; Kraljev gambit (ro.), Zagreb, 1988.
Branka Slijepčević živi i radi u Zagrebu.

SLIŠURIĆ, Ivan
Nova Gradiška
Rođen 29. II. 1936. u Rešetarima kod Nove Gradiške. Završio Filozofski fakultet u Sarajevu, a magisterij u Zagrebu. Radio kao prosvjetni djelatnik. Piše pjesme i prozu. Danas radi kao profesor u novogradiškoj Gimnaziji.
Objavljena djela:
Prvo lice ljeta (pj.), Čakovec, 1980.; Minule ruke (pj.), Zagreb, 1997.; Anđeo na satu (pč.), Zagreb, 1998.
Ivan Slišurić živi i radi u Novoj Gradiški. Surađuje u književnim listovima i publikacijama s pjesmama i pričama, a objavio je i podužu studiju o pjesničkom svijetu Slavka Mihalića i o motivima ljubavi u lirici Đure Sudete.

SMOLJAN, Ivo
Zagreb
Rođen 15. X. 1926. u Šarića Struzi (Ploče). Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao profesor na gimnaziji, bibliotekar, urednik listova i časopisa i publicist. Uređivao časopis “Matica” i “Iseljenički kalendar”. Piše članke, prikaze, feljtone, osvrte, književne kritike, polemike, eseje i književnu prozu (scenarije za dokumentarce).
Objavljena djela:
Pjesnik i pjesma (es.), Zagreb, 1965.; Čudi knjige (pol.), Zagreb, 1970.; Stratište i tržište knjige (mo.), Zagreb, 1970.; Neretva (mo.), Zagreb, 1970.; Upoznajte Hrvatsku bratsku zajednicu, Zagreb, 1974.; Hrvatski Odisej (ant.), Zagreb, 1980., 1985., 1986.; Tito i iseljenici (mo.), Zagreb, 1984.; Neretva (mo. – drugo izd.), 1988.; Sto godina Hrvatske bratske zajednice (mo.), 1994.; Luka Ploče (mo.), Zagreb – Ploče, 1996.; Hrvatska dijaspora, Zagreb, 1997.
Ivo Smoljan živi i radi u Zagrebu. Surađivao u brojnim listovima i časopisima, aktivno objavljivao u iseljeničkim publikacijama u Kanadi, Australiji i SAD. Djelovao u Matici iseljenika Hrvatske od 1973. do svibnja 1990. i pokretao natječaje za iseljeničku poeziju, pripovijetku i roman. Redovito publicirao u časopisu “Matica”.

SOLAR, Milivoj
Zagreb
Rođen 8. IV. 1936. u Koprivnici. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti. Redovni profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Književni teoretik, pisac studija i eseja.
Objavljena djela:
Pitanja poetike (es.), Zagreb, 1971.; Ideja i priča (stu.), 1974., 1980.; Književna kritika i filozofija književnosti (es.), Zagreb, 1976.; Teorija književnosti (prir.), Zagreb, 1976.; Uvod u filozofiju književnosti (stu.), Zagreb, 1978.; Smrt Sancha Panze (es.), Zagreb, 1981.; Suvremena svjetska književnost (prir.), Zagreb, 1982., 1990., 1997.; Mit o avangardi i mit o dekadenciji (stu.), Beograd, 1985.; Eseji o fragmentima (es.), Beograd, 1985.; Filozofija književnosti (stu.), Zagreb, 1985.; Roman i mit (es.), Zagreb, 1988.; Teorija proze (stu., es.), Zagreb, 1989.; Laka i teška književnost (es.), Zagreb, 1995.; Vježbe tumačenja – interpretacija lirskih pjesama, Zagreb, 1997.; Edipova braća i sinovi (stu.), Zagreb, 1998.
Milivoj Solar živi i radi u Zagrebu.

SOLDO, Marinko
Zagreb
Rođen 20. V. 1955. u Donjim Kolibama (Bosanski Brod). Objavljivao po raznim književnim listovima i časopisima. Pjesnik i esejist.
Objavljena djela:
Između kuće i predvečerja (pj.), Sarajevo, 1979.; Vječnost u granicama (ogl.), Sarajevo, 1985.; Smrtna igra s besmrtnošću (es.), Sarajevo, 1988.
Marinko Soldo živi i radi u Zagrebu. Nagrađivan za pjesnički rad.

SRNEC-TODOROVIĆ, Asja
Zagreb
Rođena 20. XII. 1967. u Zagrebu. Diplomirala dramaturgiju na Akademiji dramskih umjetnosti. Piše kazališne drame, radio-drame, kratke priče, scenarije i eseje.
Izvedena djela:
Mrtva svadba (dr.), Teatar ITD, Zagreb, 1990., Kazalište “Marin Držić”, Dubrovnik, 1991., Theatre National du Bretagne, Rennes, 1994.; Uoči jutra (dr.), HNK, Osijek, 1994.; Zelena soba (radio-dr.), Radio-Zagreb, 1991.; Zamah (radio-dr.), Radio-Zagreb, ITD, 1996.; Prorez (radio-dr.), Radio-Zagreb, 1993.
Jasna Srnec-Todorović živi i radi u Zagrebu. Surađuje u književnim časopisima i publikacijama. Drama Mrtva svadba izdana je 1998. i u Francuskoj. Nagrađivana za dramsko stvaralaštvo, dobitnica prve nagrade za radio-dramu In the hollowing circle na BBC-u.

SRŠEN, Matko
Zagreb
Rođen 24. VI. 1947. u Dubrovniku. Komparativnu književnost i filozofiju diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a studirao je i režiju na Akademiji kazališnih i filmskih umjetnosti u Zagrebu. Radio kao novinar na radiju i umjetnički direktor u kazalištu, te uređivao biblioteku “Laus”. Docent na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Pjesnik, prozni pisac, esejist, redatelj i dramatik.
Objavljena djela:
Ifigenija, drame i maske (dram. tek.), Rijeka, 1989.; Pomet (rekonstrukcija izgubljenog prvog dijela Držićeve duologije, kojoj je “Dundo Maroje” drugi dio), Zagreb, 1999.
Izvedena djela:
Galop (dr.), ZKM, Zagreb, 1975., Narodno pozorište, Sarajevo, 1977., Hrvatski radio, 1996.; Prikazivanje Venere (prema Držiću), Dubrovačke ljetne igre, 1983.; Braća Karamazovi (prema Dostojevskom), Narodno kazalište “August Cesarec”, Varaždin, 1984.; Sinjorina Estera, Kazalište “Marina Držića”, Dubrovnik, 1985., Radio-Zagreb, 1986.; Gospar Lukša i gospar Posro /Farsa od gvere, KMD, Dubrovnik, 1992., HTV, 1994., Hrvatski radio, 1995.
Matko Sršen živi i radi u Zagrebu. Surađuje u književnim publikacijama. Izvedeno mu je dvadesetak drama, komedija i dramatizacija na hrvatskim pozornicama i u Bosni i Hercegovini. Član je i Društva dramskih umjetnika.

STAHULJAK-CHYTIL, Višnja
Zagreb
Rođena 10. III. 1926. u Zagrebu. Završila Glazbenu akademiju i Filozofski fakultet. Radila kao glumica, pjevačica i redateljica u Zagrebačkom kazalištu lutaka, te profesorica solo-pjevanja na Glazbenoj školi. Pjesnikinja, prozna i dramska spisateljica.
Objavljena djela:
Tko traži nađe (igr.), Zagreb, 1955.; Žuti ljiljan (pj.), Zagreb, 1956.; Sjene na pragu (pj.), Zagreb, 1956.; Zmijska koža (no.), Zagreb, 1958.; Vukovi (dr.), Zagreb, 1958.; Delirij (dr.), Zagreb, 1959.; Bolovi poklonjeni usput (pj.), Zagreb, 1961.; Stabla putuju prema zapadu (no.), Zagreb, 1963.; Snijeg (ro.), Zagreb, 1964.; Začarani putovi (ro. za dj.), Zagreb, 1968.;Vrijeme koje ne može prestati (ro.), Zagreb, 1970.; Čarolije iza ugla (pč.), Zagreb, 1974.; Kućica sa crvenim šeširom (pč.), Zagreb, 1974.; Pustolovka (ro.), Zagreb, 1976.; Kristalna ruda svemira (pj.), Čakovec, 1978.; Djevojčica i paun (ro.), Zagreb, 1979.; Darovi djeda Mraza (gr.), Zagreb, 1979.; Veronika a delfin (ro.), Prag, 1980.; Crvena cesta (no.), Zagreb, 1981.; Čudna priča (slik.), v83.; Izabrana djela, PSKH, Zagreb, 1985.; Dan od Tromeđe (ro.), Zagreb, 1987.; Čarobnjak (prp.), Zagreb, 1988.; Crne trubače /Žumberačke priče/ (no.), Zagreb, 1990.; Močvarni lovac (ro.), Zagreb, 1995.; Sjećanja (mem. pr.), Zagreb, 1995.; Zagrebačke minijature (pj.), Zagreb, 1998.; Zlatna vaga (ro.), Zagreb, 1998.; Priče zaljubljenih knjiga (pč. za dj.), Zagreb, 1998.
Izvedena djela:
Zvjezdice padaju (igr.), Zadarsko kazalište lutaka, Zadar, 1955.; Delirij (dr.), SEK, Zagreb, 1961.; Crveni kišobrani (igr.), Kaz. lut., Rijeka, 1962.; Striko Joško, Zvrk i Uško (igr.), ZLK, Zagreb, 1962.; Bjelkica (gr.), Dj. kaz., Tuzla, 1966.; Darovi djeda Mraza (igr.), ZKL:, Zagreb, 1973.; Mudri pijetao (igr.), ZKL, Zagreb, 1973.; Priča o češerku Borku (igr.), ZKL, Zagreb, 1983.
Višnja Stahuljak-Chytil živi i radi u Zagrebu. Osim navedenih djela izvedeno je desetak njezinih radio-dramskih tekstova na Hrvatskom radiju. Nagrađivana za svoj književni rad.

STAMAĆ, Ante
Zagreb
Rođen 9. X. 1939. na otoku Molatu. Završio Filozofski fakultet i doktorat iz humanističkih znanosti u Zagrebu. Studirao muzikologiju i povijest umjetnosti u Ljubljani, a filozofiju u Beču. Pjesnik, esejist, književni znanstvenik i prevoditelj. Redovni je profesor teorije književnosti na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Objavljuje književno-znanstvene rasprave, eseje, kritike i prijevode u svim većim i poznatijim hrvatskim književnim časopisima i listovima.
Objavljena djela:
Rasap (pj.), Zagreb, 1962.; Sa svijetom jedno (pj.), Zagreb, 1965.; Smjer (pj.), Zagreb, 1968.; Doba prisjećanja (pj.), Zagreb, 1968.; Ujević (mo.), Zagreb, 1971.; Dešifriranje vage (pj.), Zagreb, 1972.;Slikovno i pojmovno pjesništvo (es.), Zagreb, 1977.; Teorija metafore (rasp.), Zagreb, 1978., 1983.; Ogledi (es.), Zagreb, 1980.; Odronske poredbe (pj.), Zagreb, 1982.; Kritika ili teorija (stu.), Osijek, 1983.; Passim (es.), Split, 1989.; Žalostinke (pj.), Zagreb, 1991.; Književni život (es.), 1993.; Crne rupe, mračni soneti (pj.), Zagreb, 1995.; Na prijelazu (es.), Zagreb, 1996.; Tema Mihalić (es.), Vinkovci, 1996.; Ranjivi opis sustava (stu.), Zagreb, 1996.; Pjesnici druge moderne (stu.), Zagreb, 1996.; Izabrane pjesme, Zagreb, 1997.; Rasprave i eseji o hrvatskoj književnosti, Rijeka, 1997.; Vrijednosti (es.), Zagreb, 1998.; Pogled unatrag (rasp.), Zagreb, 1999.
Ante Stamać živi i radi u Zagrebu, gdje je sveučilišni profesor. Uz navedena djela, priredio je antologije i zbornike: Nova europska kritika I, II, III (s V. Zuppom); Arhajski torzo (divot izdanje djela R. M. Rilkea); Uvod u književnost (sa Z. Škrebom); Suvremeno hrvatsko pjesništvo; U ovom strašnom času (mala antologija s I. Sanaderom); Lirika Velikog petka. Uređivao časopise “Razlog”, “Telegram”, “Most”, “Croatica”, “Umjetnost riječi”. S engleskog i njemačkog jezika preveo niz književnih i književnoznanstvenih djela: Hugo Friedrich: Struktura moderne lirike; Johann Huizinga: Homo ludens (zajedno s T. Stamać); Roman Jakobson – Morris Halle: Temelji jezika (s I. Martinčićem); Friedrich Nietzsche: Volja za moć; Gustav Rene Hocke: Mehanizam u književnosti; Louis Hjelmslev: Prolegomena teoriji jezika; Emil Staiger: Temeljni pojmovi poetike; James Joyce: Komorna glazba; John Webster: Vojvotkija Malfeška; Hugo fon Holmannsthal: Svatković; Bertolt Brecht: Majka Courage, Kavkaski krug kredom…). Dobitnik je važnih priznanja i književnih nagrada.

STANČIĆ, Mirjana
Zagreb
Rođena 6. II. 1953. u Zagrebu. Završila Filozofski fakultet i doktorat znanosti, Sveučilišni nastavnica. Piše znanstvene i književne rasprave, eseje i studije.
Objavljena djela:
Miroslav Krleža i njemačka književnost (rasp.), Zagreb, 1990.; Die Rezeption Friedrich Nietzsches in der kroatischen Literatur um die Juhrhundertwende (knj.-pov. mo.), Bochum, 1993; Filmska poetika u ranim pripovijetkama Alfreda Doblina (rasp.), Bochum, Zagreb, 1994.; Arthur Schopenhauer in der kroatischen Literatur und Philosophie (rasp.), Wiesbaden, 1994.
Mirjana Stančić živi i radi u Zagrebu. Aktivno surađuje u hrvatskim i njemačkim znanstvenim i književnim časopisima. Prevodi znanstvene studije s njemačkog jezika.

STANIĆ STANIOS, Josip
Rim
Rođen 1. VIII. 1943. u Križu kod Petrinje. Pohađao studij slikarstva na Accademia di Belle Arti u Rimu. Bavi se slikarstvom i književnim radom. Pjesnik i prozaist.
Objavljena djela:
Kosti (pj.), Sisak, 1964.; Maturanti (pr.), Petrinja, 1965.; Šipkove ruže (pj.), Sisak, 1966.; Akeldama (po.), Petrinja, 1966.; Kuga u masliniku (po.), Sisak, 1968.; Europski plakat (pj.), Rim, 1969.; Svetovid (po.), Rim, 1970.; Gost (pč.), Beograd, 1971.; Hrpa ili pepeo (pj.), Rim, 1972.; Pustinja bez pijeteta (pj.), Rim, 1975.; Deserto senza pieta (pj.), Rim, 1979.; Totem (pj.), Šibenik, 1980.; Sarkofag (pj.), Zagreb, 1980.; Pas iz visokog društva (pj.), Toronto, 1981.; Vlak (pj.), Toronto, 1982.; Rimski podrum (pj.), Zagreb, 1982.; Vjetar od Indije (pj.), Toronto, 1983.; David i Golijat (pč.), Zagreb, 1984.; Sad se žanju polja (pj.), Perinja, 1986.; Izabrane pjesme, Sisak, 1986.; Pete putnikove (pj.), Rim, 1988.; Anđeo i samotnjak (pj.), Zagreb, 1990.; Miserere (pj.), Zagreb, 1993.; Slama (pj.), Rim, 1993.; Zvijezde (ro.), Rim, 1993.; Skitnica (pj.), Toronto, 1993.; Polvere d’agosto (pj.), Raguza, 1993.; Papirusi (pj.), Rim, 1994.; Na kraju dana (pj.), Rim, 1994.; Pusta Petrinja (pj.), Rim, 1994.; Era solo autunno (pj.), Raguza, 1995.; Klokot (pj.), Rim, 1995.; Vrt pored jezera (pj.), Rim, 1995.; Lišćem i pismima pokriven (pj.), Rim, 1995.; Odijelo (pj.), Rim, 1996.; Sojenica (pj.), Rim, 1996.; Prag u trnju (pj.), Rim, 1996.; Put tragom natrag (pj.), Rim, 1996.; Mukli susret s listom (pj.), Montreal, 1996.; Kalendar (pj.), Rim, 1997.; Cvrkut (pj.), Rim, 1997.; Jobova šetnja (pj.), Rim, 1997.; Sklopljene oči (pj.), Rim, 1997.; Otuđena dijaspora (pj.), Rim, 1998.; Nije vrijeme za umiranje (pj.), Montreal, 1998.
Josip Stanić Stanios živi i radi u Rimu. Piše i na talijanskom jeziku i priređuje likovne izložbe. Uvršten je i u neke pjesničke antologije, nagrađivan za pjesnički rad.

STEFANOVIĆ, Ljubomir
Rijeka
Rođen 19. IV. 1950. u Beogradu. Završio Ekonomski fakultet. Urednik u nakladničkoj kući. Pjesnik i prevoditelj, kritičar i esejist. Objavljuje pjesme, prozu, prijevode, kritike, eseje, u časopisima i listovima. Piše i scenarije za dokumentarne filmove, kratke pripovijetke i novinske članke.
Objavljena djela:
Pene ali kaštigi (pj.), Rijeka, 1975.; Ribe, vukovi, školjke (pj.), Zagreb, 1978.; Umnožena pjesan (pj.), Čakovec, 1979.; Ribe, rakovi, školjke /Pesci, granchi, e conchiglie/ (tek. u limenci), Zagreb – Ika, 1979.; Pene ali kaštigi (izm. i dop. izd.), Rijeka, 1988.; Umnožena e pesnata (pj. na mak.), Skopje, 1990.
Ljubomir Stefanović živi i radi u Rijeci. Prevođen na talijanski, engleski, slovenski i makedonski jezik i zastupljen u nizu recentnih antologija i izbora hrvatskog pjesništva. Sudjelovao na mnogim izložbama konkretne i vizualne poezije. Uredio je broj časopisa “Dometi” – antologija hrvatskog pjesništva u ratu 1991., 1992. Sada je član Uredništva “Književne Rijeke”. Član je Hrvatskog centra PEN-a. Sa slovenskog prevodio I. Bratka, K. Grabeljšeka, F. Zagoričnika, I. Svetinu i T. Šalamuna.

STOJAN, Slavica
Zagreb
Rođena 29. X. 1951. u Dubrovniku. Završila Filozofski fakultet i doktorat iz filologije. Profesorica i viša znanstvena suradnica HAZU. Piše znanstvene studije i monografije.
Objavljena djela:
Priča po Pavlu, Zagreb, 1992.; Ivan August Kaznačić, književnik i kulturni djelatnik, Dubrovnik, 1993.; Priče iz starog Dubrovnika, Dubrovnik, 1994.; Don Nedjeljko Subotić, Trpanj, 1996.; U salonu Marije Giorgi Bona, Dubrovnik, 1996.; Anica Bošković, Dubrovnik, 1998.
Izvedena djela:
Dubrovkinja iz Jakina (radio-dr.), Zagreb, 1997.
Slavica Stojan živi i radi u Zagrebu.

STOJEVIĆ, Milorad
Crikvenica
Rođen 15. III. 1948. u Bribiru, Hrvatsko primorje. Završio Filozofski fakultet i doktorat filoloških znanosti. Radio kao novinar, lektor, redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Pjesnik, pripovjedač i dramski pisac. Piše eseje i stručne članke.
Objavljena djela:
Iza šćita (pj.), Zagreb, 1971.; Liçce (pj.), Zagreb, 1974.; Litvanski erotski srp (pj.), Zagreb, 1974.; Viseći vrtovi (pj.), Rijeka 1979.; Doni (dr.), Rijeka, 1979.; Primeri vežbanja ludila (ro.), Zagreb, 1981.; Rime amorose (pj.), Rijeka, 1984.; Orgija za Madonu (ro.), Beograd, 1986.; Čakavsko pjesništvo XX. stoljeća (ant., stu.), Rijeka, 1987.; Razdrta halucinacija / Neke značajke proze Josipa Baričevića/, Rijeka, 1989.; Firentinski poljubac (pj.), Zagreb, 1990.; Ignac Horvat (mo.), Rijeka – Crikvenica, 1995.; Perivoj od slova (pj.), Zagreb, 1996.; Andrija Cigančić: Lovranske ljubavne pjesme iz 1738. (pj. transliterane, pretisak, stu.), Rijeka – Crikvenica, 1997.; Došljak iz knjige (pj.), Rijeka, 1997.; Balade o Josipu (ro.), Rijeka, 1997.; Sipak i diraka, alli glogovina. Smislenka chiudoredna za mladost /La rosa, e lo spino/. Favola, che in se racchiude bella morale per la gioventu /knj.-esej/, Rijeka – Crikvenica, 1998.; Pjesništvo Nikole Kraljića (stu.), Rijeka – Crikvenica, 1998.
Izvedena djela:
Kineska vaza (TV-dr.), Zagreb, 1980.
Milorad Stojević živi i radi u Crikvenici.

STOJIĆ, Miljenko
Međugorje
Rođen 1. VI. 1960. u mjestu Dragićina. Magistar kršćanske duhovnosti. Svećenik, pjesnik i esejist.
Objavljena djela:
Sa svetom Klarom (prij.), 1993.; Unatoč svemu (pj.), 1994.; Prema blizini (pj.), 1995.; Ta vremena (es.), 1995.; Kaplja (pj.), 1997.
Miljenko Stojić živi i radi u Međugorju.

STOJSAVLJEVIĆ, Vladimir
Zagreb
Rođen 12. V. 1950. u Bjelovaru. Studirao književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, studij kazališne režije započeo u Ljubljani, a završio na Akademiji za kazališnu i filmsku umjetnost u Zagrebu. Objavljuje članke i osvrte u dnevnom tisku i časopisima. Radio kao organizator i promotor na kazališnim festivalima (BITEF, EUROKAZ)
Objavljena djela:
Ljetni dnevnik rata, Zagreb, 1991.; Katarina Zrinska od Frankopana (dr.), Zagreb, 1993.
Izvedena djela:
Krunidba ili vilenjak šalje djevojku u svijet (dr.), 1981.; Njegovatelj mašte (dr.), 1982.; Ždral nikakve boje (dr.), 1983.; Ljubav i država /Igrane u Zagrebu i Splitu./ Sveti čovjek Bošković (radio-igr.); Galeb u akvariju (radio-igr.), /izvedeno 1988. u Dramskom programu Radio-Zagreba/.
Vladimir Stojsavljević živi i radi u Zagrebu.

STORIĆ, Šime
Zagreb
Rođen 26. X. 1943. u Čisti Velikoj, kod Šibenika. Završio matematiku na Pedagoškoj akademiji i književnost na Filozofskom fakultetu. Radio i radi kao prosvjetni djelatnik u školi. Prozni i dramski pisac.
Objavljena djela:
Križ (prip.), Omiš, 1971.; Sprovod kozjom stazom (ro.), Zagreb, 1994.; Slatke suze (ro.), Zagreb, 1997.
Šime Storić živi i radi u Zagrebu. Objavio je dvadesetak priča za djecu u dječjim časopisima i više priča u “Večernjem listu”, za koje je i nagrađivan. Više dramskih tekstova izvođeno mu je u Dramskom programu Radio-Zagreba.

STOŠIĆ, Josip
Zagreb
Rođen 21. II. 1935. u Zagrebu. Filozofski fakultet završio u rodnom gradu. Povjesničar umjetnosti. Radi kao znanstvenik u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu. Pjesnik, dramski pisac i pisac scenarija.
Objavljena djela:
Đerdan (pj.), Zagreb, 1951.; Kost i kamen (averbalna dr.), Zagreb, 1961.; Ja pjevam: Dubrovnik (pj.), Zagreb, 1962.; Acta navigationis Republicae Ragusae (po.), Zagreb, 1962.; S lijeve strane A (pj.), Zagreb, 1971.; Govor riječi, predmeta i prostora (publ.), Zagreb, 1971., 1972.; Nacrt za pet mojih i jednu vašu pjesmu (konc. pj.), Zagreb, 1976.; Dvostruka knjiga (konc. tek.), /s V. Gudcem/, Zagreb, 1977.
Izvedena djela:
Kost i kamen (averbalna dr.), Rim, 1964.; Nova lutka (konc. igr.), Zagreb, 1968., 1969.; Upitnik, obrazac za igrokaz (konc. dr.), Zagreb, Beč, 1975., Rim, 1976.; Melodrama (dj. minimal-teatra), Zagreb, 1984.; Odgovor (konc. dr.), Zagreb, 1984.; Počela je padati kiša (dr.), Zagreb, 1991.; Tri minutne drame /Oči, Poslijeratno siroče, Igra/, Zagreb, 1991.
Josip Stošić živi i radi u Zagrebu. Izlagao oblike vizualnog pjesništva u zemlji i inozemstvu. Priredio samostalnu izložbu vizualnoga i konkretnog pjesništva Govor riječi, predmeta i prostora.

SUPEK-TAGLIAFERRO, Iris
Zagreb
Rođena 4. VIII. 1946. u Zagrebu. Završila Filozofski fakultet. Urednica-dramaturg Dramskog programa Hrvatskog radija. Prozni i dramski pisac. Bavi se poezijom i radio-dramskim stvarateljstvom.
Objavljena djela:
Trepavice skitalice (ro.), Zagreb, 1977.; Mjeseci (pj.), Zagreb, 1987.; Višekratno proročanstvo pukotina (dr.), /s autorskom grupom “Gong”/, Zagreb, 1994.; Ja sam tvoja maglica (ro.), Zagreb, 1996.; Ocean u šeširu (dr.), /s autorskom grupom “Gong”/, Zagreb, 1996.
Iris Supek-Tagliaferro živi i radi u Zagrebu. U Dramskom programu Hrvatskog radija realizirano joj je dvadesetak radio-drama i igara, te mnogobrojni prijevodi i adaptacije drama i priča. Nagrađivana za književni rad.

SUPEK, Ivan
Zagreb
Rođen 8. IV. 1915. u Zagrebu. Filozofski fakultet pohađa u Zurichu, Leipzigu, Parizu, Zagrebu, te ponovo u Leipzigu, gdje postiže stupanj doktora filozofije i teorijske fizike; postdoktorat u Leipzigu i Heisenbergovu zavodu. Nakon Drugog svjetskog rata radio kao profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Bio je jedan od osnivača instituta “Ruđer Bošković” u Zagrebu. Od 1969. do 1971. obavljao dužnost rektora Sveučilišta u Zagrebu. Urednik je časopisa “Encyclopedia moderna” i predstojnik Zavoda za filozofiju znanosti i mir HAZU. Prozni i dramski pisac, znanstvenik. Uz stotinjak temeljnih znanstvenih radova iz fizike i filozofije objavio je i više književnih djela – uglavnom romana i drama.
Objavljena djela:
Dvoje između ratnih linija (ro.), Zagreb, 1959.; Velika piramida /Na atomskim vulkanima, Na atomskom otoku, Bijeg u svemirsku utopiju/, (dr.), Zagreb, 1959.; Super bomba i kriza savjesti: Proces stoljeća (dr.), Beograd, 1962.; Proces stoljeća (ro.), Zagreb, 1963.; U prvom licu (ro.), Zagreb, 1965.; Mirakul (dr.), Zagreb, 1965.; Heretik (ro.), Zagreb, 1965., 1969.; Druga revolucija (ro.), Zagreb, 1967.; Sve počinje iznova (ro.), Zagreb, 1970.; Drame, I. dio, Zagreb, 1971.; Opstati usprkos (publ.), Zagreb, 1972.; Extraordinarius (ro.), Zagreb, 1974., 1996.; Krivovjernik na ljevici (publ.), London, 1980., Zagreb, 1992.; Krunski svjedok (ro.), /engl. i hrv./, Chicago, 1984.; Buna Janusa Pannoniusa (ro.), 1990.; Izabrana djela, PSHK, knj. 144., Zagreb, 1995.; Filozofija, znanost i humanizam (filozof. dj.), Zagreb, 1995.; Hrvatska teatrologija (ro.), Zagreb, 1996.; Amalgami (dr.), Zagreb, 1998.; Tais (dr.), Zagreb, 1998.; Mene tekel fares, Zagreb, 1999.
Ivan Supek živi i radi u Zagrebu. Bio predsjednik HAZU, a redovni je član naše Akademije od 1961. Na pozornici su mu izvedena dramska djela Na atomskom otoku, Heretik i Lutrija imperatora Augustusa. Prevođen na strane jezike i nagrađivan visokim nagradama i priznanjima.

SUŠAC, Gojko
Zagreb
Rođen 25. X. 1941. u Blatnici kraj Čitluka. Filozofski fakultet završio u Zagrebu. Profesor je hrvatskog jezika i književnosti. Pjesnik i književni kritičar.
Objavljena djela:
Korijen (pj.), Zagreb, 1968.; Kuća i sjaj (pj.), Zagreb, 1973.; Zemaljsko ruho (pj.), Zagreb, 1983.; Brijeg i vjeđe (pj.), Zagreb, 1986.; Znak, ime, postojanje (pj.), Zagreb, 1988.; Nebeski visak (pj.), Zagreb, 1988.; Dnevnik blizine (pj.), /s crtežima Đ. Sedera/, Zagreb, 1989.; Bijelo brdo (pj.), Zagreb, 1992.; Biti na zemlji (izb. pj.), Mostar, 1995.; Jutarnja novost (pj.), Zagreb, 1997.
Gojko Sušac živi i radi u Zagrebu. Posthumno priredio izbor iz pjesništva Zdravka Pucaka Slomljena krila, Zagreb, 1987. Nagrađivan kao pjesnik i književni stvaratelj.

SUVIN, Darko
Montreal
Rođen 19. VII. 1930. u Zagrebu. Na Tehničkom fakultetu u Zagrebu studirao od 1948. do 1954. godine, a od 1951.do 1956. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na kojemu 1970. postiže doktorat iz znanosti o književnosti. Studirao također u Bristolu, na Sveučilištu Sorbone i na Yale University. Radio kao prevoditelj i kritičar, a potom kao asistent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na University of Massachusetts (SAD), a od 1968. redovni je profesor anglistike i komparativistike na McGill University u Montrealu u Kanadi. Književni kritičari znanstvenik.
Objavljena djela:
Dva vida dramaturgije (stu.), Zagreb, 1964.; Od Lukijana do Lunjika (stu.), Zagreb, 1965.; Uvod u Brechta (stu.), Zagreb, 1970.; Russian Science Fiction 1956.-1974. (stu.), Elizabeth-town, 1976.; Dramatika Iva Vojnovića (mo.), “Dubrovnik”, br. 5/6, Dubrovnik, 1977.; Metamorphoses of Science Fiction (rasp.), Ner Haven – London, 1979.; Victorian Science Fiction in the U. K. (rasp.), Boston, 1983.; To Brecht and Beyond (stu.), Brighton– Totowa, 1984.; The Long March (rasp.), Willowdale, 1988.; Positions and Presuppositions in Science Fiction (stu.), London – Kent, 1988.
Darko Suvin živi i radi u Montrealu QC (Kanada). Uređivao časopis “Science – Fiction studies”. Član je uredništva više časopisa i izdanja knjiga. Sa stranih jezika preveo je Ben Jonson: Volpone (dr. izv. 1950-tih godina); J. Wyndham: Dan obračuna, Zagreb, 1961.; James Blich: Zvjezdane spore, Beograd, 1967.; Bertolt Brecht: Život Galilejev (sa S. Goldsteinom) i Onaj koji govori “da” i “ne”; Peter Weiss: Marat/Sade (dr. izv. 1960-tih i 1970-tih godina). Djela su mu objavljena na engleskom, francuskom, njemačkom, nizozemskom, španjolskom i japanskom jeziku. Član je PEN-a.

SVEDROVIĆ, Stjepan
Zagreb
Rođen 28. VI. 1952. u Brezovici – Zagreb. Diplomirani inženjer graditeljstva. Pjesnik. Član Zajednice hrvatskih umjetnika samostalne profesionalne djelatnosti.
Objavljena djela:
Zbiljnosti (pj.), 1986.; Bliskosti (pj.), 1988.; Danosti (pj.), 1990.; Urod (pj.), 1992.
Stjepan Svedrović živi i djeluje u Zagrebu.

SVILIČIĆ, Ante
Split
Rođen 7. II. 1934. u Starom Gradu na Hvaru. Završio Filozofski fakultet. Pripovjedač i dramski pisac. Objavljuje u časopisima i listovima eseje i prikaze. Bio je dugogodišnji tajnik i urednik u Matici hrvatskoj u Splitu, a neko vrijeme radio i kao urednik u “Slobodnoj Dalmaciji” i u časopisu “Mogućnosti”.
Objavljena djela:
Vlaga (no.), Split, 1962.; Proza /novele i drama – Uvodnik/, Split, 1969.; Tri proze i novela za roman, Split, 1977.
Ante Sviličić živi i radi u Splitu.