film~glazba~poznate~face

Š-Ž

ŠEGO, Krešimir
Zagreb – Međugorje
Rođen 11. II. 1950. u Međugorju. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Pjesnik, urednik, kritik i esejist.
Objavljena djela:
Žeđ pojilišta (pj.); Stojna kuća (pj.); Vrijeme letjelica (pj.); Hrvatska tišina (pj.), Mostar; Rubovi (es., krit.), Zagreb – Mostar; Pod nebom Bleiburga (ant.), Međugorje; Gospina šaputanja (es.), Međugorje; Anđeli moji (slik.), Međugorje.
Krešimir Šego živi i radi u Zagrebu i Međugorju.

ŠEGOTA, Vladimir
Rođen 2. I. 1936. u Jablancu kod Senja. Pohađao gimnaziju. Radio kao novinar “Novog lista”, “Vjesnika” i “Tanjuga”. Bio je član uredništva “Riječke revije”. Pjesnik, prozni i dramski pisac. Napisao je nekoliko radio i televizijskih drama.
Objavljena djela:
Obećanje mira (pj.), 1961.; Markan (ro.), 1967.; Prah i ne prah (pj.), 1968.
Vladimir Šegota živi i radi u Rijeci.

ŠEHOVIĆ, Feđa
Dubrovnik
Rođen 16. III. 1930. u Bileću. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao srednjoškolski profesor književnosti, direktor Naučne biblioteke u Dubrovniku, te voditelj Memorijalnog muzeja “Dom Marina Držića”. Pripovjedač i dramski pisac. Piše i scenarije.
Objavljena djela:
Drame, dramoleti, pučke komedije dubrovačke, Dubrovnik, 1968.; Kazin (ro.), Split, 1974.; Savršeno umorstvo (ro.), Split, 1975.; Veljun (ro.), Split, 1977.; De bello raguzino (ro.), Zagreb, 1980.; Knjiga postanka (ro.), Zagreb, 1981.; Dogon (ro.), Zagreb, 1980.; Navedeni romani, ovim redom, čine šest dijelova Dubrovačke tralalalogije; Vidra (ro.), Zagreb, 1980.; Gorak okus duše (ro.), /pseudonim Raul Mitrovich/, Zagreb, 1983.;Oslobađanje đavola (ro.), /pseudonim Raul Mitrovich/, Zagreb, 1987.; Uvod u tvrđavu (ro.), /pseudonim Raul Mitrovich/, Zagreb, 1989.; Svi kapetanovi brodolomi, Zagreb, 1992.; Dubrovački ratni dnevnik – Zla kob zaborava, Genera, 1992., drugo izd. Zagreb, 1994.; Priče iz Vitaljine, Dubrovnik, 1993.; Vidra (ro.), II. izmj. izd., Zagreb, 1994.; Četiri vozača u apokalipsi (ro.), Zagreb, 1994.; Cronica Travuniana I dio (ro.), Sarajevo, 1999.
Izvedena djela:
Raskršće (dr.), Kaz. “Marin Držić”, Dubrovnik, 1959.; Dubrovački škerac (dr.), Kaz. “Marin Držić”, Dubrovnik, 1960.; Anemi (dr.), HNK, Split, 1964.; Ereditat (dr.), Kaz. “Marin Držić”, Dubrovnik,1971.; Falsitat (dr.), Kaz. Komedija, Zagreb, 1972.; Kurve (dr.), Kaz. “Marin Držić”, Dubrovnik i Slovensko ljudsko gledališče, Celje, 1974., Ljubljana, 1995.; Majmuni (dr.), Kaz. “Jazavac”, Zagreb, 1975.; Dubrovački oriđinali (dr.), Kaz. “Marin Držić”, Dubrovnik, 1978.; Katarina druga (dr.), Kaz. “Marin Držić”, Dubrovnik, 1984.; Mala moja iz jabuke sinjske (dr.), Kaz. “Marin Držić”, Dubrovnik, 1989.
Feđa Šehović živi i radi u Dubrovniku. Nagrađivan za književni rad.

ŠEMBERA, Slobodan
Zagreb
Rođen 12. V. 1947. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet u Beču. Bio je rukovoditelj Press-službe Dubrovačkih ljetnih igara. Uređivao inozemnu rubriku u listu “Telegram” i bio urednik Informativno izdavačke djelatnosti Studentskog centra u Zagrebu. Dramski pisac i feljtonist. Objavljuje feljtone, putopise i kazališne osvrte.
Objavljena djela:
Memoari jednog tajnika (feljt.), Zagreb, 1976.; Trovanje štakora (dr.), Zagreb, 1979.
Izvedena djela:
Trovanje štakora ljeta 1968. u Zagrebu, Miniteatar SSG, Osijek, 1969., Zagreb, 1970.; Vrijeme za gastritis (dr.), Teatar ITD, Zagreb, 1973.; Štrajk (radio-dr.), Zagreb, 1971. i 1980.; Toyota Corona (radio-dr.), Zagreb, 1974.; Hodanje prugom (dr.), Eksperimentalni omladinski studio Istarske scene, Pula, 1975.; Pomirdbeno ročište (dr.), Teatar ITD, Zagreb, 1975.; Aurora dolazi (radio-dr.), Zagreb, 1990.; Lord (radio-dr.), Zagreb, 1996. izved. na RAI-u i u Republici Sloveniji.
Slobodan Šembera živi i radi u Zagrebu. Uredio monografiju 25. godina Dubrovačkih ljetnih igara, Zagreb, 1974.

ŠEPIĆ, Nenad
Zagreb
Rođen 2. IX. 1943. u Harpendenu, Velika Britanija. Završio Pravni fakultet i magisterij prava. Sudac Trgovačkog suda i predsjednik Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske. Pripovjedač i romanopisac.
Objavljena djela:
Granice beskraja (prip.), Split, 1969.; Majstori sreće (prip.), Zagreb, 1972.; Izdana jedra (ro.), 1991.; S mora i kraja, 1993.; Prosječnikova čest (ro.), 1995.
Nenad Šepić živi i radi u Zagrebu.

ŠEŠELJ, Stjepan
Zagreb
Rođen 16. VI. 1947. u Podgradini (Opuzen). Završio Pravni fakultet u Zagrebu. Radio kao tajnik Akademije likovnih umjetnost. Sada je ravnatelj tjednika za kulturu “Hrvatsko slovo” i Naklade Društva hrvatskih književnika. Pjesnik, esejist, prozni i dramski pisac.
Objavljena djela:
Škrapa (pj.), Zagreb, 1970.; Očina (pj.), Zagreb, 1977.; Pogani Narentini (dr.), Zagreb, 1974.; Kapetan Mikula Mali (ro.), Zagreb, 1984.; Neretva od Boga / prokleta (pj.-gr. mapa), Klek – Zagreb, 1986., 1987.; Amerika Croatan America (pj.-gr. mapa) /sa slikarom A. Cetinom/, Zagreb – Toronto, 1988.; Pogani Narentini /2. proš. izd./, Zagreb – Klek, 1987.; Škrapa Očina Dulo (pj.), Zagreb, 1997.; Hrvatska jest (pr., es.), Zagreb, 1999.
Izvedena djela:
Lov (radio-dr.), Zagreb, 1970.; Vid (radio-dr.), Zagreb, 1981.; Lov (TV-dr.), Zagreb, 1974.; Krnjeval (kom.), Glum. druž. Histrioni, Zagreb, Krk, Pag, Bol, Selca, Korčula, Lastovo, Luka Šipanska, Lopud, Varaždin, 1976.; Smrt u Parizu (radio-dr.), Zagreb, 1979.; Suseda preko puta (radio-dr.), Zagreb, 1980.; Liberanovi (TV-dr.), Zagreb, 1980.; Gost s Havarda (radio-dr.), Zagreb, 1984.; Antun Branko Šimić: I smrt će biti sasma nešto ljudsko (radio-dr.), Zagreb, 1985.; Otmjenost jedne osamljenosti (dr.), Kaz. “Gavella”, Zagreb, 1985.; Božo (radio-dr.), Zagreb, 1986.; Upis (radio-dr.), Zagreb, 1986.; Susak… otok (radio-dr.), Zagreb, 1991.
Stjepan Šešelj živi i radi u Zagrebu. Prilagođuje za radio i televiziju djela starije hrvatske književnosti. Sastavio panoramu Pravnici hrvatskom pjesništvu, Zagreb, 1973. Jedan je od utemeljitelja Galerije “Stećak”, Klek i ravnatelj Neretvanske riznice umjetnica i inih vrijednosti, te organizator brojnih likovnih izložaba i autor niza tekstova o likovnoj umjetnosti. Osnivač i predsjednik Sekcije DHK i Hrvatskog centra PEN-a za proučavanje književnosti u hrvatskom iseljeništvu od 1989. Dobitnik nagrade za pjesničko stvarateljstvo.

ŠICEL, Miroslav
Zagreb
Rođen 16. VIII. 1936. u Varaždinu. Završio Filozofski fakultet i doktorat iz književnih znanosti. Bio je redovni sveučilišni profesor i šef katedre za noviju hrvatsku književnost. Književni povjesnik i esejist.
Objavljena djela:
Pregled novije hrvatske književnosti, Zagreb, 1966.; Matoš (mo.), Zagreb, 1966.; Stvaraoci i razdoblja u novijoj hrvatskoj književnosti (anal., sint.), Zagreb, 1971.; Programi i manifesti u hrvatskoj književnosti, Zagreb, 1972.; Književnost moderne, Zagreb, 1978.; Hrvatska književnost, Zagreb, 1982.; Kovačić (mo.), Zagreb, 1984.; Riznica ilirska 1835.-1895., Zagreb, 1985.; Osmišljavanja (stu., es.), Osijek, 1987.; Ogledi iz hrvatske književnosti, Rijeka, 1990.; Rikard Jorgovanić (mo.), Zagreb, 1991.; Hrvatska književnost XIX i XX stoljeća, Zagreb, 1997.; Hrvatski književni obzori (es., stu.), Rijeka, 1997.
Miroslav Šicel živi i radi u Zagrebu. Koautor je udžbenika iz književnosti od I. do IV. razreda srednjeg obrazovanja. Bio je gost-profesor u Slavističkom institutu u Kolnu. Sastavio i uredio antologije: Hrvatska novela između dva rata, 1959.; Riznica ilirska (1835.-1985.), 1985.; Antun Barac o književnosti, 1986. Redovni je član HAZU.

ŠIMENC, Vlado
Zagreb
Rođen 5. II. 1937. u Varaždinu. Završio Filozofski fakultet. Profesionalni književnik. Bio je urednik i humorist na Radio-Zagrebu. Humorist, romanopisac i dramski pisac. Objavljuje aforizme i pripovijetke.
Objavljena djela:
Priče iz vedra neba (hum.), Zagreb, 1971.; Ljudi u bojama (ro.), Zagreb, 1975.; Cirkus (hum.), /s I. Pahernikom/, Zagreb, 1975.; Neka živi sloboda (hum.), /s I. Pahernikom/, Zagreb, 1979.; Riblja stupica (ro.), Zagreb, 1998.
Izvedena djela:
Humoristički kolaž (dr.), “Jazavac”, 1964.; Divlji električar (kom.), “Jazavac”, Zagreb, 1969.
Vlado Šimenc živi i radi u Zagrebu. Uređivao humorističke listove “Paradoks” i “Kerempuh”. Suradnik je brojnih domaćih i inozemnih, pretežno humorističkih časopisa i radio-televizijskih stanica, te sudionik izložaba karikatura (kao autor tekstovnih predložaka). Ulazi i u Antologiju hrvatskog humora.

ŠIMUNDŽA, Drago
Split
Rođen 20. I. 1935. u mjestu Bisko. Završio Teološki i Filozofski fakultet i doktorat iz književnih znanosti. Profesor u Gimnaziji “Don Frane Bulić”, predavač na Teološko-katehetskom institutu i na Teologiji u Splitu.
Objavljena djela:
Godina velikoga zavjeta (kršć. po. stu.), Split, 1977.; Čovjek, društvo i crkva (stu.), Split,1979.; Problem Boga u suvremenoj književnosti (stu.), Split, 1983.; Vjera i nevjera u hrvatskoj književnosti (stu.), Split, Zagreb, 1985.-1990.; Francuska književnost u “Vijencu”, Split, 1993.; Ljudske vrijednosti i kršćansko poslanje (stu.), Split, 1995.; Crkva i demokracija (stu.), Split, 1995.
Drago Šimundža živi i radi u Splitu. Bio je urednik teološko-filozofskog i kulturološkog časopisa “Crkva u svijetu”, te nakladnik i urednik njezinih šezdesetak knjiga zbornika i brošura. Od 1990. urednik je znanstvene knjižnice MH u Splitu.

ŠKRINJARIĆ, Sunčana
Zagreb
Rođena 11. XII. 1931. u Zagrebu. Završila Pedagošku akademiju. Bavila se glumom, činovničkim poslom, radila u Zavodu za statistiku. Radila kao novinar u Radio-Zagrebu. Pjesnikinja, prozna spisateljica i scenaristica.
Objavljena djela:
Sunčanice (pj.), Zagreb, 1946.; Kaktus bajke (pč. za dj.), Zagreb, 1970.; Ljeto u modrom kaputu (pč. za dj.), Zagreb, 1972.; Dva smijeha (pč. za dj.), Zagreb, 1973.; Zmaj od stakla (izb. pč. za dj.), Zagreb, 1975.; Svaštara (izb. pč., pj., igr.), Zagreb, 1977.; Pisac i vrijeme (pr. za dj. i oml.), Zagreb, 1978.; Knjiga o pajacima (pč. pj.), Split, 1980.; Noć s vodenjakom (no.), Čakovec, 1978.; Ulica predaka (ro.), Zagreb, 1980.; Pisac i princeza (ro.), Novi Sad, 1983.; Cvijeće u listopadu (pj.), Zagreb, 1983.; Slikar u šumi (ro.), Sarajevo, 1985.; Kuća od slova (izb. pč. za dj. i oml.), Zagreb, 1986.; Kazališna kavana (ro.), Zagreb, 1988.; Čudesna šuma (ro.-baj.), Zagreb, 1989.; Jogging u nebo (prip.), 1991.; Kakva je to ljubav bila (pj. i pr. za dj.); Marijana u ruži vjetrova (ro.), Zagreb, 1995.; Pasji put (no.), Zagreb, 1995.
Izvedena djela:
Doživljaji čička neodoljivog (radio-igr.), Zagreb, 1960.; Bajka o maslačku (lut. igr.), ZKL; 1969., Kaz. lutaka “Domino”, Rijeka, 1972., Lutk. kaz. “Totem”, Uppsala, Švedska 1975.; Konferencija za štampu (radio-dr.), Zagreb, 1970.; Slon u gradu (igr.), ZKL, Zagreb, 1985.; Hrčak plus hrčak (radio-dr.),; Gospon Bažulek (radio-dr.), Zagreb; Sablast i noćni leptiri (radio-dr.), Zagreb; Tamna soba (radio-dr.), Zagreb; Dijete s Indijancem (radio-dr.), Zagreb; Govornik (radio-dr.), Zagreb; Skidanje s vrpce (radio-dr.), Zagreb; Suđenje danu lutalici (radio-igr.); Sestre (radio-dr.), Zagreb; Zeleni šešir (radio-igr.); Začuđena zemlja (radio-igr.); Perivoj od slame (radio-igr.); Pisac i djevojčica (radio-igr.), Zagreb, 1978.; Novi stanari (radio-igr.), Zagreb, 1982.; Putovanje u zemlju lišća (radio-igr.); Čovjek koji je postao gljiva (radio-igr.); Marijana u ruži vjetrova (radio-igr.); Kako sam bio sam (radio-igr.), Zagreb, 1994.
Sunčana Škrinjarić živi i radi u Zagrebu. Po njezinu scenariju snimljen je i dugometražni crtani film Čudesna šuma. Piše i slikovnice. Dobitnica je književnih nagrada “Grigor Vitez” i “I. B. Mažuranić”.

ŠKUNCA, Andriana
Zagreb
Rođena 9. III. 1944. u Bjelovaru. Studirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu komparativnu književnost i kroatistiku. Pjesnikinja i književni kritičar. Piše eseje i poetske zapise o slikarima.
Objavljena djela:
Do neba bijelo (pj.), Zagreb, 1969.; Kratka sjena podneva (pj.), Zagreb, 1973.; Pomaci tišine (pj. u pr.), Zagreb, 1981.; Napuštena mjesta (pj.), Zagreb, 1985.; Druga strana zrcala (pj. u pr.), Zagreb, 1988.; Novaljski svjetlopis (pj. u pr.), Zagreb, 1988.; Korijen zid kutija (pj.), Zagreb, 1982.; Zeleni prah (pj. u pr.), Zagreb, 1994., 1995.
Andriana Škunca živi i radi u Zagrebu i Novalji. Sastavila antologiju hrvatskih pjesama u prozi Naša ljubavnica tlapnja (s. H. Pejakovićem i Z. Mrkonjićem). Priredila likovnu monografiju Ivan Večenaj (s T. Maroevićem). Urednica biblioteke “Kairos”, Hrvatske sveučilišne naklade. Članica je uredništva “Europskog glasnika” i PEN-a. Nagrađivana je za književni rad.

ŠOVAGOVIĆ, Fabijan
Zagreb
Rođen 4. I. 1932. u Ladimirevcima kod Osijeka. Završio Akademiju dramskih umjetnosti u Zagrebu. Dramski glumac i pisac, esejist i feljtonist.
Objavljena djela:
Glumčevi zapisi (es.), Zagreb, 1977., 1978.; Sokol ga nije volio (dr.), Zagreb, 1982.; Slavonski divani Fabe Šovagova (feljt.), Vinkovci, 1996.
Izvedena djela:
Sokol ga nije volio (dr.), “Gavella”, Zagreb, 1982.
Fabijan Šovagović živi i radi u Zagrebu. Njegova drama Sokol ga nije volio dugo je izvođena u kazalištu, ali i ekranizirana i nagrađivana kao dramsko djelo.

ŠPIŠIĆ, Davor
Osijek
Rođen 26. VII. 1961. u Osijeku. Pohađao Pravni fakultet. Urednik kulture i zamjenik glavnog urednika u “Glasu Slavonije”. Prozni i dramski pisac.
Objavljena djela:
Slavonska krv (pr.), /suautor s D. Topićem/, 1992.; Rubnosti (dr.), 1993.; Svlačenje smrada (pr.), 1994.; Godinu dobre berbe (dr.), 1995.; Emilija noću (dr.), 1996.; Predigre (dr.), 1996.; Kraljevi kraja (dr.), 1997.; Trbuhozborci (pr.), 1997.
Izvedena djela:
Dobrodošli u rat (dr.), HNK, Osijek, 1992.
Davor Špišić živi i radi u Osijeku.

ŠPOLJAR, Eduard
Zagreb
Rođen 13. III. 1913. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet. Radio kao profesor Učiteljske škole u Pakracu, gimnazije u Bjelovaru, bio direktor Narodnog kazališta u Bjelovaru i prosvjetni savjetnik. Piše pripovijetke, igrokaze, drame i dramatizacije.
Objavljena djela:
Zbirka igrokaza, Bjelovar, 1938.; Svitanje (dr.), Zagreb, 1939.; Djeca glume (zb. igr.), Zagreb, 1940.; Mi putujemo (pt. prip.), Zagreb, 1941.; Malim glumcima (igr.), Zagreb, 1942.; Dva igrokaza, Zagreb, 1942.; Malim prijateljima (prip.), Zagreb, 1942.; Doživljaji (prip.), Zagreb, 1944.; Čiko (prip.), Bjelovar, 1954., Priština, 1957. /na alb./; Mi putujemo (pt. prip.), /na jeziku Gradišćanskih Hrvata/, Wien, 1965.; Kobna sjena prošlosti (dr.), Bjelovar, 1995.; Groteske, priče, humoreske, Bjelovar, 1995.; Novele (zb. no.), Bjelovar, 1996.
Izvedena djela:
Čovjek iz velikog svijeta (kom.), Narodno kazalište, Bjelovar, 1952.; Oliver Twist /Dickens/, (dramat. ro.), Narodno kazalište, Rijeka, 1952.
Eduard Špoljar živi i radi u Zagrebu.

ŠTAMBUK, Drago
Zagreb
Rođen 20. IX. 1950. u Selcima, otok Brač. Završio Medicinski fakultet u Zagrebu i specijalizirao internu medicinu. Od 1991. godine predstavlja Republiku Hrvatsku u Velikoj Britaniji, od 1995. godine veleposlanik Republike Hrvatske u Indiji, a od 1998. u Egiptu. Pjesnik, kritičar i znanstvenik. Povremeno objavljuje filmske, kazališne, likovne i književne osvrte i kritike.
Objavljena djela:
Meu namin (pj.), Split, 1974.; Antinoy & mangal (pj.), Split, 1977.; Snijeg za Ehnatona (pj.), Zagreb, 1981.; Od onih kakve crta infantkinja (pj.), Zagreb, 1984.; Vapnena trupla (pj.), Split, 1987.; Brač (pj.), 1990.; Croatiam aeternam (pj.), 1991., 1996.; Lomna slika (pj.), 1995.; Incompatible animals (pj. na engl.), Calcutta, 1995.; Morski Božić (pj.), 1997.; Alat bola (pj.), 1997.; Krvavi most (pj.), 1997.
Drago Štambuk živi i radi u Zagrebu. Znanstvene radove tiskao u međunarodnim publikacijama. Sastavio antologiju Hrvatskog mlađeg pjesništva Quadrispatium, 1982.; Maslinov vijenac 1996. Tiskao je prijevode pjesama Hermanna Hessea Domotužje (dvojezično izd.), 1984. Utemeljitelj je baštinskih dana “Croatia rediviva” (1991.) u Selcima, na otoku Braču. Zalaže se za koineizaciju hrvatskog jezika.

ŠTIVIČIĆ, Ivo
Zagreb
Rođen 13. V. 1936. u Rešetarima kod Nove Gradiške. Studirao na Pravnom i Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Filmski i likovni kritičar “Studentskog lista”, filmski kritičar Radio-Zagreba, dramaturg i scenarist zagrebačke televizije, urednik Dramskog programa Hrvatske televizije, a danas savjetnik za umjetnička i dramaturška pitanja glavnog urednika HTV-a i profesor dramaturgije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Književnik i novinar.
Objavljena djela:
Ratnici (dr.), Zagreb, 1968.
Izvedena djela:
Balkon (TV-dr.), Zagreb, 1959.; Vražji otok (TV-dr.), Zagreb, 1960.; Oko božje (TV-dr.), Zagreb, 1960.; Ujak Vanja (TV-dr.), Zagreb, 1960.;Svadba (dr.), Zagreb, 1960.; Vučjak (dr.), TV- Zagreb, 1960.; Kurir (TV-dr.), Zagreb, 1960.; Treći je došao sam (TV-dr.), Zagreb, 1960.; Gola cesta (TV-dr.), 1961.; Treba zaklati pijetla (TV-dr.), 1961.; Jutro još nije dan (TV-dr.), 1961.; Sektor DE (TV-dr.), Beograd, 1961.; Vruć je zrak (TV-dr.), Zagreb, 1962.; Dvostruki obruč, Jadran-film, Zagreb, 1962.; Ulica bez izlaza (TV-dr.), Zagreb, 1962.; Parnica (TV-dr.), 1963.; Kandidat smrti (TV-dr.), 1963.; Usnuli ratnik (TV-dr.), 1963.; Apel /TV-dr.), 1965.; Mokra koža (TV-dr.), Zagreb, 1966.; Spasavanje časti (TV-dr.), 1966.; Prikupljanje hrabrosti (TV-dr.), 1966.; Mediteranska klima (dr.), Zagreb, 1966.; Mirotvorci (TV-dr.), 1966; Subota (TV-dr.), 1966.; Zatezanje konopca (TV-dr.), 1967.; Sedam i petnaest (TV-dr.), 1967.; Jednog dana ili nešto kasnije (TV-dr.), 1967.; Godine ratne – godine mirne (TV-dr.), 1968.; Vrijeme rakova (TV-dr.), 1968.; Kokošari (TV-dr.), 1968.; Kuda idu divlje svinje (TV-serija, 10 epizoda), Zagreb, 1970., 1971.; Pijetlov kljun (TV-dr.), Zagreb, 1972.; Zeleni dan (radio-dr.), Zagreb, 1974.; Istarska rapsodija 1921. (TV-dr.), 1976.; Karmine (TV-dr.), Zagreb, 1977.; Tomo Bakran (film u dva di.), Zagreb, 1978.; Puška u cik zore (TV-dr.), Zagreb, 1980.; Brisani prostor (ser. u 4 epi.), TV Sarajevo, 1981.; Tamburaši (film u dva di.), 1982.; Putovanje u Vučjak (ser. u 15 epiz.), Zagreb, 1984.; Horvatov izbor (film), Zagreb, 1985.; Sjeta i skepsa (TV-dr.), Zagreb, 1993.; U potrazi za zavičajem (TV-dr.), Zagreb, 1993.; Roktanje intelektualnih krmača (TV-dr.), Zagreb, 1995.; Uskrsnuće nade (TV-dr.), Zagreb, 1996.; Planetarij – glumački portreti (20 emis.), 1995.-1996.
Ivo Štivičić živi i radi u Zagrebu.

ŠUR-PUHLOVSKI, Marina
Zagreb
Rođena 20. IX. 1948. u Zagrebu. Završila Filozofski fakultet. Spisateljica romana i kratkih priča.
Objavljena djela:
Trojanska kobila (ro.), Zagreb, 1991.; Zec na tavanu (pč.), Zagreb, 1996.; Tajni život (pr.), Zagreb, 1998.; Za točeno znanje (pj.), Zagreb, 1998.; Pripovijest o bivšoj pjevačici… (prip.), Zagreb, 1999.; Ništarija (ro.), Zagreb, 1999.
Marina Šur-Puhlovski živi i radi kao samostalna umjetnica u Zagrebu.
ŠUŠKO, Mario
Garden City
Rođen 17. XII. 1941. u Sarajevu. Završio Filozofski fakultet u Sarajevu, magisterij u Zagrebu, a doktorat znanosti u New Yorku. Radio kao profesor na Odjelu za anglistiku na Sveučilištu u Sarajevu. Od 1993. godine predaje na Nassau Com. Collegeu u Garden Cityju, država New York. Pjesnik, esejist i prevoditelj.
Objavljena djela: Prvo putovanje (pj.), Sarajevo, 1965.; Drugo putovanje ili patetika uma (pj.), Zagreb, 1968.; Fantazije (pj.), Sarajevo, 1970.; Preživljenje (pj.), Sarajevo, 1974.; Ispovijesti (pj.), Sarajevo, 1976.; Skladbe i odsjevi (pj.), Sarajevo, 1977.; Duh i glina (ogl.), Sarajevo, 1978.; Zemljoviđenje (pj.), Zagreb, 1980.; Gravitacije, 41 (pj.), Sarajevo, 1982.; Izabrane pjesme (pj.), Sarajevo, 1984., 1986.; Physika Meta (pj.), Rijeka, 1989.; Knjiga izlaska (pj.), Tuzla, 1991.; Priručnik za poeziju (pj.), Rijeka, 1994.; Mothers, Shoes and Other Mortal Songs (pj.), Stamford, CT, 1995.; Buduća prošlost (pj.), Ljubljana, 1996.; Majke, cipele i ine smrtne pjesme (pj.), Zagreb, 1997.; Versus Exsul (pj.), Stamford, CT, 1998.
Mario Šuško živi i radi u Garden Cityju, država New York. Uredio antologije i zbornike: Gramatika, semantika, znanje, 1977.; Twenty Yugoslav Poets; The Meditative Generation, 1982.; Theodore Roethke: Glad za postojanjem, 1982.; The Mythmakers, 1984.; Donald Barthelme: Otčaravanja, 1985.; Američka novela XX. stoljeća, 1986., 1990.; Suvremena britanska poezija: e. e. cummings: JESTee(t)c, 1988.; Suvremena američka poezija, 1990.M SAul Bellow: Djela, 1990.; Contemporary Poetry of Bosnia and Herzegovina, 1993.
Važniji prijevodi: I. Southall: Divlje nebo, 1970.; Sontag: Stilovi radikalne volje, 1971.; J. Dickey: Izbavljenje, 1975.; M. Sjöwall - P. Wahlöö: Čovjek koji je u dim otišao, 1978.; S. Bellow: Humboldtov dar, 1979.; M. Jay: Dijalektička imaginacija; D. K. K.: Nova kineska poezija, 1985. Prevodio je i naše pisce na engleski jezik (V. Koroman, M. Jerković...). Nagrađivan je za svoj pjesnički rad i prevodilaštvo.

ŠVELEC, Franjo
Zadar
Rođen 17. III. 1916. u mjestu Koškovec pokraj Varaždina. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti o književnosti. Radio kao sveučilišni profesor na Filozofskom fakultetu u Zadru. Književni povjesnik, pisac studija, monografija i eseja.
Objavljena djela: Mavro Vetranović (mo.), Zadar, 1960.; Komički teatar Marina Držića (mo.), Zagreb, 1968.; Hrvatska književnost XVII. stoljeća / Povijest hrvatske književnosti, knj. 3 /, Zagreb, 1974.; Po stazi netlačeni (stu.), Split, 1977.; Izbor rasprava, PSHK, knj. 162, 1984.; Povijesni pregled književnosti Zadra pod mletačkom upravom, Zadar, 1987.; Iz naše književne prošlosti (stu.), Split, 1990.; Iz starije književnosti hrvatske (stu.), Zagreb, 1998.
Franjo Švelec živi i radi u Zadru. Uređivao časopis "Zadarska revija" i nekoliko godišta "Radova" Filozofskog fakulteta u Zadru. Redovni je član HAZU.

TABAK, Josip
Zagreb
Rođen 1. III. 1912. u Sarajevu. Studij žurnalistike, romanistike i germanistike pohađao u Pragu, Parizu, Madridu i Zagrebu. Radio kao novinar i prevoditelj. Poslije zatvora 1947. godine zaposlio se kao istovarni radnik, jer je ostao bez namještenja. Od 1950. radi kao pomoćni urednik za zapadnoeuropsku književnost u izdavačkom poduzeću "Novo pokolenje", a zatim u "Mladosti". Radi i kao lektor u slobodnoj profesiji, a bavi se i novinarstvom. Objavljuje eseje i članke o jeziku i prevođenju. Priredio je izbor španjolskih pripovjedača 20. stoljeća: Španjolske pripovijetke, Zagreb, 1951.; Objavio je oko sedamdeset prijevoda iz stranih književnosti, ponajviše iberske i skandinavske.
Josip Tabak živi i radi u Zagrebu. Nagrađivan u inozemstvu za prevodilačku djelatnost.

TADIJANOVIĆ, Dragutin
Zagreb
Rođen 4. XI. 1905. u Rastušju kod Slavonskog Broda. Pohađao Gospodarsko-šumarski fakultet, a diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio kao korektor, urednik u Nakladnom zavodu Hrvatske, izdavačkom poduzeću "Zora", bio direktor Akademijinog Instituta za književnost i teatrologiju. Pjesnik, urednik i prevoditelj. Objavljuje kratke priče, autobiografsku prozu, ulomke iz dnevnika, bilješke i biografije, članke o pojedinim piscima i njihovim književnim ostavštinama.
Objavljena djela: Lirika (pj.), Zagreb, 1931.; Sunce nad oranicama (pj.), Zagreb, 1933.; Pepeo srca (pj.), Zagreb, 1936.; Dani djetinjstva (pj.), Zagreb, 1937.; Tuga zemlje (pj.), Zagreb, 1942.; Pjesme (izb. pj.), Zagreb, 1951.; Intimna izložba iz Raba (pj.), Zagreb, 1955.; Blagdan žetve (sab. pj.), Zagreb, 1956.; Srebrne svirale (izb. pj.), Zagreb, 1960.; /17. izd. 1994./; Prsten (izb. pj.), Zagreb, 1963. /5. izd. 1985./; Pjesme i proza (pj., čl., feljt.), Zagreb, 1969.; Poezija (izb. pj.), Zagreb, 1973. /4. izd. 1980./; Vezan za zemlju (pj.), /sa 16 grafičkih list. Ivana Lovrenčića/, Zagreb, 1976.; Prijateljstvo riječi (pj.), Zagreb, 1981.; Svjetiljka ljubavi (izb. ljub. pj.), Zagreb, 1984.; Moje djetinjstvo (pj.), Zagreb, 1985.; Kruh svagdanji (pj.), Zagreb, 1986., 1987.; More u meni (izb. pj. s autografima), Valjevo, 1987.; Sabrana djela I-V: Sv. I. Knjiga pjesama prva 1920.-1945., Zagreb, 1988.; Sv. II. Knjiga pjesama druga 1951.-1987., Zagreb, 1988.; Sv. III. Knjiga o sebi i svojima, Zagreb, 1989.; Sv. IV. Knjiga o hrvatskim piscima I, Zagreb, 1989.; Sv. V. Knjiga o hrvatskim piscima II., Zagreb, 1989.; Selected Poems/Izabrane pjesme (na engl. preveli Edward Goy i Dennis Ward), Zagreb, 1993.; Dom tajnovitosti (pj.), /sa 10 grafičkih listova D. Babić/, Zagreb, 1993.; Dom djetinjstva /Bibliofilsko izdanje autografa iz 1935./, Zagreb, 1993.; Čarolije (pj.), Zagreb, 1994.; Djela I-V, Zagreb, 1995.; Prsten /na bug. preveo Georgi Mickov/, Sofija, 1996.; Des vers en cadeau /Stihovi na poklon/ (na franc. preveli Pierre Calderon i Blaženka Bubanj), Zagreb, 1997.
Dragutin Tadijanović živi i radi u Zagrebu. Uređivao je u Nakladnom zavodu Hrvatske biblioteku "Hrvatski pisci", u "Zori" biblioteku "Djela hrvatskih pisaca", u Matici hrvatskoj (1952.-1965.) biblioteku "Hrvatski pjesnici", u Nakladnom zavodu Matice hrvatske (1960. do danas) biblioteku "Pet stoljeća hrvatske književnosti". Uredio je više od stotinu knjiga hrvatskih pisaca, posebice kritička izdanja djela Draženovića, Kranjčevića, Matoša, Vidrića, Polića Kamova, Ujevića, Gorana Kovačića. Sastavio je i uredio antologije i zbornike: Hrvatska moderna lirika (s Olinkom Delorkom), Zagreb, 1933.; Novija hrvatska poezija (s A. Stipčevićem i G. Vitezom), Zagreb, 1952.; pregled mlade hrvatske lirike Četrdesetorica (s D. Cesarićem i Š. Vučetićem), Zagreb, Antologija hrvatskih pjesama u prozi (sa Z. Tomičićem), Zagreb, 1958.; Zbornik radova o Vidu Došenu i Blažu Tadijanoviću (s M. Matkovićem), Osijek, 1981.; Zbornik radova o Marijanu Lanosoviću (s Đurom Berberom), Osijek, 1985. Sa stranih jezika preveo je knjige: Vitezslav Nezval: Akrobat, Zagreb, 1936.; Johann Wolfgang Goethe: Knjiga poezije (s D. Cesarićem, M. Kombolom i V. Nazorom), Zagreb, 1950.; Heinrich Heine: Poezija, Zagreb, 1951.; Antologija svjetske lirike, Zagreb, 1956.; Ciril Zlobec: Antologija slovenske poezije, Zagreb, 1974. Prevodio je Goethea, Holderlinga, Novalisa, Cankara, A. Vodnika i Kocbeka. Na strane jezike prevedene su mu knjige pjesama: Kanto al mia koro / Pjesma mom srcu, (preveo Josip Velebit), Zagreb, 1936.; Večer nad gradom (preveo na mak. Aco Šopov, a na slov. Ivan Minatti), Beograd, 1966.; Seize poemes (Šesnaest pjesama; prevela na franc. Janine Matillon-Lasić), Zagreb, 1968.; Choix de poemes (izb. pj. prevela Janine Matillon), Zagreb, 1971.; Kesei arato / Kasni žetelac, (preveo na mađ. Ferenc Feher), Novi Sad, 1974.; La bague / Prsten, (na franc. prevela Janine Matillon-Lasić), Pariz, 1976.; Lirika (na slov. preveo Ivan Minatti), Ljubljana, 1980.; Prikovan za zemjata /Vezan za zemlju, (na bug. preveo Ivan Kolarov), Sofija, 1982.; L'ombara della vita / Sjena života, (na tal. preveo Eros Sequi), Rijeka, 1986.; La verdure de la terre / Zelenilo zemlje, (preveo na franc. J. Gospodnetić), Zagreb, 1990.
Članom Društva hrvatskih književnika postao je 1936., tajnik DHK bio je od 1937. do 1940., a predsjednik od 1964. do 1965. Redovni član HAZU od 1965. godine. Član je Hrvatskog Centra PEN-a. Prevođen na strane jezike i nagrađivan visokim nagradama, odličjima i priznanjima u domovini i inozemstvu.

TAŽKY, Petar
Bratislava
Rođen 2. VIII. 1968. u Bratislavi. Završio Filozofski fakultet i magisterij. Novinar, prevoditelj i prozni pisac.
Objavljena djela:
Ferje na dobrom polju (ro.), 1995.
Petar Tažky živi i radi u Bratislavi (Slovačka).

TIŠLER, Jolanka
Totszerdahely
Rođen 28. V. 1948. u Totszerdahelyju (Mađarska). Završila Filozofski fakultet u Budimpešti. Visoku nastavničku školu pohađala u Pečuhu. Nastavnica je i ravnateljica Osnovne škole u Serdahely. Pjesnikinja.
Objavljena djela:
Gdje nastaje glas (ant.), Budimpešta, 1984.; Masszoval (ant.), Pečuh, 1988.; V modrini neba (pj.), Budimpešta, 1988.; U zrcalu vodice (pj.), Zalaegerszeg, 1998.
Jolanka Tišler živi i radi u Totszerdahelyju (Mađarska).

TOLJ, Ivan
Zagreb
Rođen 17. I. 1954. u mjestu Blatnici (Hercegovina). Diplomirao književnost na Filozofskom fakultetu, studirao na Teološkom i Pravnom fakultetu u Zagrebu. Pjesnik, kritik i urednik. Prevođen na strane jezike. Uređuje list "Hrvatski vojnik".
Objavljena djela:
Otočanka (pj.), Zagreb, 1980.; Biokovski val (pj.), Zagreb, 1983.; Kozmopolitska jesen (pj.), Zagreb, 1983.; Slavenske zime (pj.), Zagreb, 1987.; Anima Croatorum (pj.), Zagreb, 1990.; Križnice (pj.), Zagreb, 1990.; Drinske elegije, 1992.; Za Hrvatsku, Zagreb, 1992.
Ivan Tolj živi i radi u Zagrebu. Aktivni je sudionik hrvatskoga Domovinskog rata i general Hrvatske vojske. Sada je na visokoj dužnosti u Ministarstvu obrane Republike Hrvatske.

TOMASOVIĆ, Mirko
Zagreb
Rođen 6. XI. 1938. u Splitu. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti u Zagrebu. Radio kao srednjoškolski profesor u Sinju, novinar, pa urednik u Nakladnom zavodu "Marko Marulić", Split. Redovni je profesor na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu; šef katedre za komparativnu povijest hrvatske književnosti. Književni povjesnik i prevoditelj. Objavljuje književne studije, kritike i novinske članke.
Objavljena djela:
Komparatistički zapisi (stu., es.), Zagreb, 1976.; O hrvatskoj književnosti i romanskoj tradiciji (stu., es.), Zagreb, 1978.; Mihovil Kombol (mo.), Zagreb, 1978.; Zapisi o Maruliću i drugi komparatistički prilozi (stu., es.), Split, 1984.; Analize i procjene (stu., es.), Split, 1985.; Tradicija i kontekst (stu., es.), Zagreb, 1988.; Perpetuus Augustus (stu.), Zagreb, 1988.; Marko Marulić Marul (mo.), Zagreb, 1989.; Poeti i začinjavci, Dubrovnik, 1991.; Komparatističke i romanističke teme, Split, 1993.; Judita Marka Marulića, Zagreb, 1994.; Slike iz povijesti hrvatske književnosti, Zagreb, 1994.; Sedam godina s Marulom: Marulićev ljetopis I–VII, Split, 1996.; Marko Marulić Marul (mo.), Zagreb, 1999.
Mirko Tomasović živi i radi u Zagrebu. Uređivao časopise "Vidik" i "Croatica". S talijanskog, francuskog i portugalskog jezika preveo je: Dante Alighieri: Vita nova (s T. Maroevićem), 1970.; Fernando Pessoa: Posljednja čarolija, 1973.; Dvije poeme Alvara de Campos, Split, 1982.; Poezija, Sarajevo, 1986.; Pomorska pjesan. Rijeka, 1976.; Prepjevi iz romanske lirike, Split, 1979.; Tirso de Molina: Seviljski zavodnik i Kameni uzvanik, Dubrovnik, 1987.; Zvonjelice ljuvene, Omiš, 1997.; Antologija pjesništva francuskog romantizma, Zagreb, 1998.; Boileau: Pjesničko umijeće, Zagreb, 1999.
Sudjelovao u prepjevu Danteovih Djela, Zagreb, 1976. Dobitnik književnih nagrada i priznanja.

TOMAŠ, Stjepan
Osijek
Rođen 2. I. 1947. u Novoj Bukovici, pokraj Slatine. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Profesor hrvatskog jezika, prosvjetni inspektor, pomoćnik pročelnice u županijskom Uredu za prosvjetu i kulturu Osječko-baranjske županije. pripovjedač i dramski pisac.
Objavljena djela:
Sveti bunar (pr.), Zagreb, 1972.; Tko kuca otvorit će mu se (prip.), Osijek, 1975.; Građani u prvom koljenu (ro.), Beograd, 1975.; Zagreb, 1978.; Taninska četvrt (ro.), Zagreb, 1980.; Smrtna ura (prip.), Zagreb, 1983.; Dobar dan, tata (ro.), Zagreb, 1987., 1988., 1991., 1995.; Život u provinciji (prip.), Zagreb, 1989.; Moljac i noćni čuvar (ro.), Zagreb, 1982.; Halo, ovdje komandosi (ro.), 1991.; Moj tata spava s anđelima (dn. zap.), 1991.; Unna ragazza di Osijek (tal. prij.), Milano, 1994., 1995., 1996.; Ostali mi iba sni (slo. prij.), Bratislava, 1997.; Anđeli na vrhu igle (prip.), 1993.; Zlatousti (ro.), 1993., Srpski bog Mars (ro.), 19995.; Emigranti (ro.), 1998.
Izvedena djela:
Smrtna ura (dr.), HNK, Zagreb, 1989.; Zlatousti ili tužni dom hrvatski (dr.), HNK, Osijek, 1995.
Stjepan Tomaš živi i radi u Osijeku. Objavljuje i radio-igre za djecu. neka djela prevedena su mu na njemački, talijanski, slovački i esperanto. Nagrađivan za književni rad.

TOMERLIN, Gjuro
Đurđevac
Rođen 14. IV. 1926. u Đurđevcu. završio srednje obrazovanje gospodarskog smjera. Radio kao laborant u poduzeću "Livada", Koprivnica i kao novinar. Piše pjesme i povijesne priče za djecu i odrasle, povijest, autobiografske crtice i jednočinke.
Objavljena djela:
Pusto živlejne, 1979.; Japica i Mloka, 1979.; Steza živlejna, 1983.; Naivno živlejne, 1984.; Živlejne Đuroka Picoka, 1985.; Dva lica živlejna, 1986., 1987.; Živlejne Đuroka Picoka (drugi del), 1988.; Živlejne v (naj)starejšem Đurđevcu, 1989.; Gruntaško živlejne i (s)trplejne, 1990.; Živlejne s torbe oprtnače Đuroka Picoka, 1991., 1992.; Peklensko živlejne i (s)trplejne, 1993.; Živlejne Đuroka Picoka (treći del), 1994., 1995.; Zdrmeždeno živlejne, 1997.; Dečje sejne i živlejne, 1998.
Gjuro Tomerlin Picok živi i radi u Đurđevcu. Pjesme su mu uglazbljivane, a i sam ih sklada kod pisanja služi se domaćom đurđevačkom kajkavicom i standardnom štokavicom.

TOMIČIĆ, Zlatko
Zagreb
Rođen 26. V. 1930. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet. Novinar, publicist, nakladnik, pjesnik, putopisac, dramski pisac i esejist. Objavljuje novele, likovne prikaze, eseje i članke.
Objavljena djela:
Četvrtoga ne razumijem (pj. u pr.), Zagreb, 1955.; Vode pod ledinom (pj.), Zagreb, 1955.; Nema blaga nad slobodom (pj. za dj.), Zagreb, 1956.; Dosegnuti ja (pj., pj. u pr.), Zagreb, 1956.; Nestrpljivi život (pt.), Zagreb, 1956.; Zubobolja (dr.), Zagreb, 1957.; Budni faun (pj. u pr.), Vinkovci, 1960.; Nos (dr.), 1962.; Balada uspravnog čovjeka (pj. u pr.), Zagreb, 1964.; Bijela vrana (pč.), Zagreb, 1965, Put k Meštroviću (pt.), 1965.; Revolucionarni kalendar (pj.), Zagreb, 1965.; U zemlji Samovoj (pt.), Zagreb, 1966.; Bogumilsko groblje (pj.), Zagreb, 1968.; Zir (pj.), Gospić, 1968.; Slavonija u pripovijesti i esejima Josipa Eugena Tomića (es.), Vinkovci – Zagreb, 1968.; Hrvatsko more (pj.), Zagreb, 1969.; O listu koji je i hrvatski i književni (pol. es.), Zagreb, 1969.; Gromovi kreposnog duha (es:), Zagreb, 1969.; Veseli dimnjačar (slik. u pr. ), Zagreb, 1969.; Kain (dr.), Zagreb, 1970.; Boj s anđelom (pj. u pr.), Zagreb, 1970.; Der lustige schornsteinfenger (slik. za dj.), Zagreb, 1972.; Izabrana djela (pj.), Zagreb, 1984.; La cicogna della Croazia (pj.), Napulj, 1984.; Vražje oko (pj., pj. u pr.), Zagreb, 1986.; Ravi par l'oiseau (pj.), Pariz, 1986.; L'annello di Dioclaziano (pj.), Saviano, 1986.; Zemlja banova (pj., pr.), Basel, 1987.; Gluha nedjelja (pj.), Zagreb, 1988.; Prsten Dioklecijanov (pj.), Zagreb, 1988.; Nin (pt., pj.), Zagreb, 1988.; Sunčeva djevica (pj.), Zagreb, 1989.; Petar Svačić (dr.), Toronto, 1989.; Krilati magarac (ro.), Zagreb, 1990.; Vrač s hridi (es:), Barcelona, 1990.; Štefina (es), Zagreb, 1990.; Hrvatska, ljubavi moja (pj.), Hamilton, 1990.; Zemlja gluhih zmija (pt.), Zagreb, 1993.; Život (pj.), Zagreb, 1993.; Bosnom ponosnom (pt.), Toronto, 1994.; Hrvatski Orfej (mem.), Zagreb, 1995.; Leonardov san (pj.), Zagreb, 1996.; Četvrtoga ne razumijem (spj., bibl. mapa)/ s linorezima A. Babića/, Vinkovci, 1996.; Slavonijom, zemljom plemenitom (pt.), Vinkovci, 1996.; Crni kraljevi (pj.), Senj, 1997.; Ples ždralova, Vinkovci, 1997.; San o Irskoj (pt.), Zagreb, 1997.; Nenavište (pj.), Zagreb, 1997.; Povratak u postojbinu duha (pj.), Zagreb, 1997.; Zemlja obećana (pj.), Zagreb, 1998.; This Night (pj., es.), Zagreb, 1999.
Izvedena djela:
Zubobolja (dr.), /izv. na svim amaterskim pozornicama Hrvatske/, 1957.; Nos (radio-dr.), Zagreb, 1962.; Nesmrtni cvijet (radio-dr.), Zagreb, 1967.; Stravinja (TV-dr.), Beograd, 1968.
Zlatko Tomičić živi i radi u Zagrebu i Karlovcu. Uredio s D. Tadijanovićem Antologiju hrvatskih pjesama u prozi. Član je Hrvatske akademije za znanost, umjetnost i izumiteljstvo u Baselu. Od 1968. do 1969. uređivao "Hrvatski književni list" u Zagrebu, a poslije godina zabrane ponovno ga i danas uređuje, kao i časopis "Ognjište". Nagrađivan za književni rad.

TOMIĆ, Sonja
Zagreb
Rođena 29. V. 1947. u Dubrovniku. Apsolvirala studij matematike i teologije, a završila Filozofski fakultet. Predavala matematiku, fiziku, hrvatski i njemački jezik, te vjeronauk. Piše scenarije za animirane filmova za HRT, bavi se slikarstvom i vodi radio-emisije na Hrvatskom katoličkom radiju.
Objavljena djela:
Srce na nebu (prip. za dj.), Zagreb, 1992.; Svjetiljčica (ro. za dj.), Zagreb, 1992., 1993.; Božje blago (prip. za dj.), Zagreb, 1993., 1994., 1995.; Antun – Nani manji brat (dj. hagi.), 1995.; u iščekivanju spasitelja (prip.), Zagreb, 1993.; Franjo Mironosac i sestrica Neva (dj. hagi.), 1995.; Mar i Anata (ro. za dj.), 1996.; Dnevnik rajske loptice (dj. hagi.-dn), Zagreb, 1997.; Svjetiljčica i odabrane priče, Zagreb, 1999.
Sonja Tomić živi i radi u Zagrebu. Napisala niz duhovnih pripovjedaka, romana i hagiografija za djecu.

TRIBUSON, Goran
Zagreb
Rođen 6. VIII. 1948. u Bjelovaru. Završio Filozofski fakultet i magisterij u Zagrebu. Radi u "Vjesnikovoj" agenciji za marketing. Prozni pisac.
Objavljena djela:
Zavjera kartografa (pč.), Zagreb, 1972.; Praška smrt, groteske (pč.), Zagreb, 1975.; Raj za pse (pč.), Zagreb, 1978.; Snijeg u Heidelbergu (ro.), Zagreb, 1980.; Čuješ li nas Frido Štern (ro.), Zagreb, 1981.; Ruski rulet I i II (ro.), Beograd, 1982., Zagreb, 1995.; Spavaća kola (pč.), Osijek, 1983.; Polagana predaja (ro.), Zagreb, 1984.; Legija stranaca (ro.), Zagreb, 1985., Zagreb, 1995.; Zavirivanje (ro.), Beograd, 1985.; Uzvratni susret (ro.), Rijeka, 1986.; Made in U. S. A. (ro.), Zagreb. 1986.; Klasici na ekranu (pč.), Zrenjanin, 1987.; Povijest pornografije (ro.), Zagreb, 1988., Zagreb 1989.; Siva zona (ro.), Zagreb, 1989.; Potonulo groblje /ro.), Zagreb, 1990.; Dublja strana zaljeva, Zagreb, 1991.; Sanatorij (ro.), Zagreb, 1993.; Noćna smjena (ro.), Zagreb, 1996.; Rani dani: kako smo odrastali uz filmove i televiziju, Zagreb, 1997.; Osmi okular (izb. pr.), Zagreb, 1998.; Trava i korov (zap.), Zagreb, 1999.
Goran Tribuson živi i radi u Zagrebu. Nagrađivan za književna djela.

TURČIĆ, Branko
Rijeka
Rođen 27. XII. 1934. u Čižićima, otok Krk. Pohađao Filozofski fakultet u Zagrebu. Novinar, prozni pisac, esejist i scenarist.
Objavljena djela:
Živi, mrtvi i pomorci (ro.), Rijeka, 1979.; Pomorci lete duboko (ro.), Rijeka, 1982.; Na putu do sebe (ro.), Rijeka , 1986.; Godina poslije (ro.), Rijeka, 1990.; Ruža vjetrova: prvi kvadrant, Rijeka, 1990.
Branko Turčić živi i radi u Rijeci.

TURKALJ, Nenad
Zagreb
Rođen 19. XII. 1923. u Zagrebu. Uz srednjoškolsko opće obrazovanje uči klavir i teorijske predmete na Srednjoj školi Glazbene akademije, studira na građevinsko-arhitektonskom smjeru Tehničkog fakulteta, te filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu. Glazbeni urednik Radio-Zagreba, novinar, glazbeni, filmski i kazališni kritik u raznim redakcijama. Dramaturg opere HNK u Zagrebu od 1985.–1989. godine. Glazbeni pisac, esejist i historik. Bio prvi programski direktor koncertne dvorane "V. Lisinski" od 1974. do 1982., kada je umirovljen.
Objavljena djela:
Mala historija muzike, Zagreb, 1957., i III. izd. 1963.; 100 opera, Zagreb, 1963, II. izd. 1964.; Historija muzike, Zagreb, 1980.; 111 opera, Zagreb, 1987.; 125 opera, Zagreb, 1997.
Nenad Turkalj živi i radi u Zagrebu. Napisao je tekstove za kantate Ive Kirigina Zastava i Vrata pobjede, tekst za kantatu Borisa Papandopula "Ruke preko noći"; libreto za operu Kentervilsi duh Borisa Papandopula (izvedba Osijek, 1979.), libreto za operu Richard III Igora Kuljerića (izv. Zagreb, 1987.) i libreto za operu Karolina Suhodolska Miroslava Miletića, Zagreb, 1997. Bio predsjednik Društva hrvatskih skladatelja u dva mandata. Bavi se opernom režijom: Verdijev Trubadur, 1985.; Puccinijevi Boemi, 1991., 1995. u splitskoj operi; Verdijeva Aida, 1997. u zagrebačkoj operi.

TUŠEK, Mirjam
Zagreb
Rođena 8. XI. 1920. u Splitu. Završila Filozofski fakultet. Prozna i dramska spisateljica.
Objavljena djela:
Mati (dr.), 1954.; Djevojčice (dr.), 1959.; Ruke pod glavom (pr.), 1961.; Imam dvije mame i dva tate (pr.), 1969.; Ništa nije kako jest (pr.), 1968.; Posljednje dijete (prip.), 1957.–1971.; Igra (dr.), 1970.; Zdravstvena stanica (dr.), 1982.; Židovka (pr.), 1991.; Levi (pr.), 1996.
Mirjam Tušek živi i radi u Zagrebu i Splitu. Javlja se u književnosti pod pseudonimom Vjekoslav Rašek. Po njenom scenariju snimljen je film Imam dvije mame i dva tate.

TUŠEK-ŠIMUNKOVIĆ, Miroslava
Zagreb
Rođena 1937. u Varaždinu. Diplomirala i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Piše od 1960. godine i objavljuje u novinama i časopisima: ("RAD", HAZU; "Kronika" – zavoda za književnost HAZU; "Croatika" – Hrvatskog filološkog društva; "Most" – DHK-a; "Forum" – razreda za suvremenu književnost HAZU; "Kaj", "Revija", "Vjesnik", "Večernji list", "hrvatsko slovo" i dr.). Piše pjesme, pripovijetke, putopise, književno-kritičarske eseje, znanstvene i novinarske radove.
Objavljena djela:
O pjesničkom djelu Zvonka Milkovića (stu.), Zagreb, 1979.; Šenoino praško razdoblje (stu.), Zagreb, 1988.; Studije i ogledi, Zagreb, 1999.
Miroslava Tušek-Šimunović živi i radi u Zagrebu. Nagrađena za kratku priču (1979.) i znanstvene studije (1978., 1986.). Suradnica je Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža", te Hrvatskoga novinarskog društva.

TYRAN, Peter
Beč
Rođen 27. X. 1955. u Gijeci (Kittsee) u Gradišću (Burgenland – Austrija). završio Glazbeno-pedagošku gimnaziju u Beču, gdje je i na Filozofskom fakultetu diplomirao slavistiku, anglistiku i filozofiju. Radio kao nastavnik njemačkog jezika za stranu djecu u Narodnom sveučilištu u Beču. Uređivao je gradišćanski kulturni časopis "Pokus". Glavni je urednik "Hrvatskih novina", tjednika "Gradišćanskih Hrvata". Kazališni kritičar i esejist. Objavljuje eseje, kazališne kritike, pjesme i putopise u raznim austrijskim, mađarskim, rumunjskim i hrvatskim časopisima.
Objavljena djela:
Ptići i slavuji /Hawks and nightnigales/ (ant. suvremenoga pjesničtva Gradišćanskih Hrvatov), /prevedeno na engleski, s Herbertom Kuhnerom Braumuller/, Beč, 1983.
Peter Tyran živi i radi u Beču.

UJČIĆ, Rudolf
Pula
Rođen 4. VI. 1937. u mjestu Fakini kod Pazina. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Srednjoškolski profesor, voditelj Centra za kulturu Narodnog sveučilišta u Pazinu, redaktor, lektor Hrvatskog radija u Puli.
Objavljena djela:
Staropazinski viersi (čak. pj.), Pula, 1983.; Duša Mažurana (pj.), Pula, 1986.; Pridi, šlovek muoj (pj.), Pula, 1991.; Skrita bogatija – tesoro nascosto (dvojezično izdanje pjesama), Pula, 1997.
Rudolf Ujčić živi i radi u Puli.

UJEVIĆ, Jure
Imotski
Rođen 10. IX. 1942. u Krivodolu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Novinar, bibliotekar, sada ravnatelj Narodnog sveučilišta Imotski. Piše pjesme.
Objavljena djela:
Svanuće ljubavi (pj.), Zagreb, 1969.; Zanosne tišine (pj.), Zagreb, 1970.; Egzotični putnik (pj.), Zagreb, 1972.; Ljubav može u vrijeme (pj.), Zrenjanin, 1975.; Zavodnik (pj.), 1985.; Prepoznati predjeli (pj.), Zagreb, 1989.; Trojanska mazgetina (knj. af., hum. ep.), 1990.; Proljeće u duši (pj.), Rijeka, 1991.; 30 ljubavnih i jedna imotska, Imotski, 1995.; Vatre noći (pj.), 1974.; Sunce u čovjeku (pj.), Split, 1996.
Jure Ujević živi i radi u Imotskom. Objavljuje u časopisima i novinama eseje, kritike i članke. Pjesme su mu uglazbljivane, a bavi se i slikarstvom.

VALENT, Milko
Zagreb
Rođen 6. VII. 1948. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet. Prozaist, pjesnik, esejist i dramatičar. Profesionalni pisac od 1976.
Objavljena djela:
Carpe diem (es.), Zagreb, 1979.; Leptiri arhetipa (pj.), Zagreb, 1980.; Zadimljena lopta (pj.), Osijek, 1981.; Koan (pj.), Rijeka, 1984.; Gorki deserti (pr.), Zagreb, 1984.; Ordinacija za kretene (pr.), Osijek, 1986.; Clown (ro.), Rijeka, 1988.; Erotologike (es.), Osijek, 1988.; Totalni spol (pol., es.), Zagreb, 1989.; Piknuti piknjicu (radio-spek.), Novi Sad, 1988.; Higijena mjesečine (radio-dr.), Novi sad, 1988.; Rupa nad rupama (pj.), Sarajevo, 1988.; Zagreb, 1995.; Slatki automati (pj.), Osijek, 1990.; Erektikon (pj.), Nikšić, 1990.; Al – Gubbah (pr.), 1992.; Zelena dolina (radio-igr.), Maribor, 1996.; Plava krv (pj.), Zagreb, 1997.; Vrijeme je za kakao (pr.), Zagreb, 1998.; In The Eye (dr.), Zagreb, 1998.
Milko Valent živi i radi u Zagrebu.

VEČENAJ, Ivan
Gola
Rođen 18. V. 1920. u Goli. Slikar i pisac. Objavljuje članke u dnevnim, tjednim i povremenim listovima.
Objavljuje djela:
Prekodravje tak popeva, Bjelovar, 1994.; Tajna dvorca Pepelare, Zagreb, 1989.; Krik divlje djevojke, Koprivnica, 1989.; Mojem zavičaju, Bjelovar, 1992.; Rječnik Gole / Srednjopodravska kajkavština /, (12.000 riječi), Koprivnica, 1998.; Poslovice, izreke i zagonetke (4.000), Zagreb, 1998.
Ivan Večenaj živi i radi u Goli. Priredio grafičku mapu sa svojim slikama i izabranim pjesmama u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. Član je Društva hrvatskih naivnih likovnih umjetnika. Slike mu se nalaze u više uglednih zbirki i galerija.

VIDAN, Ivo
Zagreb
Rođen 24. I. 1927. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu, a doktorirao na Sveučilištu u Nottinghamu (Engleska). Bio je redovni profesor engleske i američke književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao asistent i docent na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Gost - profesor na američkim sveučilištima Yale i Columbia. Književni kritičar i esejist.
Objavljena djela:
Nepouzdani pripovjedač (stu.), Zagreb, 1970.; Roman struje svijesti (stu.), Zagreb, 1971.; Tekstovi u kontekstu (stu.), Zagreb, 1975.; Engleski intertekst hrvatske književnosti, Zagreb, 1995.; Uliks Jamesa Joycea: Krik i bijes Williama Faulknera, Zagreb, 1996.
Ivo Vidan živi i radi u Zagrebu. Uredio je (s Bredom Kogoj-Kapetanić), Povijest svjetske književnosti, sv. VI. Zagreb, 1976 i dijelom dopunjeno izdanje 1986. i dr. Član je Hrvatskoga filološkog društva i Europskog i hrvatskog društva za anglističke studije.

VIDAS, Fedor
Zagreb
Rođen 13. I. 1924. u Bakru. Pohađao Pravni fakultet u Zagrebu, radio kao novinar u raznim uredništvima, pokrenuo časopis "Novela" 1952. Bio je urednik inozemnih kulturnih informacija u listu "Telegram" i "oku". Prozni, dramski pisac i scenarist.
Objavljena djela:
Popodne kad sam sretan (no.), Zagreb, 1954.; Ponedjeljak ili utorak (no.), Zagreb, 1961.; Novele, Novi Sad, 1964.; Na izmaku ljeta (no.), Rijeka, 1975.; Izabrana djela, PSHK, knj. 154, Zagreb, 1985.
Izvedena djela:
Televizijske i radijske drame: Scenaristi, Zagreb, 1964.; Gdje je duša moga djetinjstva, Zagreb, 1968.; Djevojke dolaze u devet, Zagreb, 1968.; Šum, Zagreb, 1969.; Ožiljak, Zagreb, 1969.; Čestitke, Zagreb, 1970.; Kajinov znak, Zagreb, 1970.; Konj je stao, Zagreb, 1970.; Ljubav na bračni način, Zagreb, 1970.; Okreni leđa vjetru, Zagreb, 1972.
Filmski scenariji: Martin u oblacima, Zagreb, 1961.; Abeceda straha, Zagreb, 1961.; Ključ, Zagreb, 1965.; Metamorfoza, Zagreb, 1965.; Ponedjeljak ili utorak, Zagreb, 1966.
Fedor Vidas živi i radi u Zagrebu.

VIDMAROVIĆ, Đuro
Zagreb
Rođen 1. IV. 1947. u Piljenici, kod Novske. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Srednjoškolski profesor, saborski zastupnik, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Ukrajini. Piše pjesme i književno povijesne teme.
Objavljena djela:
Bujice i bregovi (pj.), Varaždin, 1986.; Pečat od magme (pj.), Vinkovci, 1988.; Rijeka i hrast (graf. pj. mapa), Zagreb, 1990.; Mojom Moslavinom (pj.), / s K. Brkić /, Kutina, 1991.; Koraci (pj.), Zagreb, 1991.; Hrvatska narodna manjina u Mađarskoj (knj. pov. teme), Zagreb, 1982.; Suvremeni tokovi u pjesništvu mađarskih Hrvata (knj. pov. teme), Zagreb, 1991.; Gradišćansko hrvatske teme, Rijeka, 1996., 1998.
Đuro Vidmarović živi i radi u Zagrebu i Kijevu.

VIDOVIĆ, Gabrijel
Zagreb
Rođen 6. III. 1915. u Kućanu Donjem, kod Varaždina. Osnovnu školu završio u Novskoj. Radio kao radnik. Sudjelovao u NOB-u i postigao oficirski čin. Romanopisac, pjesnik i pripovjedač za djecu. Objavljivao novinske članke i napise.
Objavljena djela:
Kurir sa Psunja (ro.), Zagreb, 1959.; Kurir Mladen, Ljubljana, 1961.; Zapisi o živima i mrtvima (cr.), Zagreb, 1961.; Trojica iz male ulice (pč.), Zagreb, 1963.; Zatočenici pernatog otoka (pč.), Zagreb, 1964.; A mellkutca njomzoi (pč.), Novi Sad, 1967.; Bjelkan (ro.), Zagreb, 1973.; Prkosište (pj.), Zagreb, 1980.
Gabrijel Vidović živi i radi u Zagrebu.

VIDOVIĆ, Mirko
Lyon
Rođen 31. XII. 1940. u mjestu Bila, kod Livna. Završio Filozofski fakultet u Lyonu. Novinar, tumač, prevoditelj, pjesnik, prozni i dramski pisac.
Objavljena djela:
Hram Nade (pj.), Barcelona, 1970.; Ribnjak Bethesda (no.), Rim, 1971.; Sakrivena strana mjeseca (usp. s robije), Barcelona, 1976., /knjiga prevedena na engl., franc. i tal./; Bijeli vitez (pj.), San Mateo, USA, 1979.; Chevalier Blanc (knj. pj. na franc.), Lausanne, 1986.; Ban Kulin i Bosna (pov. es.), Zagreb, 1993.; Drijenove svirale (no.), Livno, 1993.; Krv (dr.), Chicago, 1986.; Što je je – što nije nije (hum.), Livno, 1998.
Mirko Vidović živi i radi u Lyonu (Francuska). Uredio u izgnanstvu trideset tri glasila "Matoš", oko tisuću bibliografskih jedinica u tisku hrvatske dijaspore i pripremio oko stotinjak listova i časopisa na dvanaest stranih jezika širom svijeta.

VIDOVIĆ, Veseljko
Split
Rođen 15. IV. 1941. u Vrgorcu. Završio Pedagošku akademiju u Zadru. Radio kao nastavnik, novinar, urednik u nakladnim kućama, osnivač Književne zajednice "Tin Ujević" Split, pokretač lista "Svitanje" i direktor KIZ "Tin Ujević" u Splitu. Piše pjesme, prozu, kritike, aforizme, novinske članke i epigrame.
Objavljena djela:
Žeđ (pj.), 1967.; Ožiljci prostora i vremena (pj.), 1968.; Vatra kamena (pj.), 1970.; Mrtvi se bude (pj.), 1971.; Na dnu sebe (pj.), 1972.; Preko uma obruč (pj.), 1973.; Iskušenja riječi (pj.), 1975.; Rasap sunca (pj.), 1975.; Nestašni Ivan (pj.), 1979.; Slonov orkestar (pj.).; Pas laje na moju sjenu (pj.), 1979.; Letjeti svugdje (pj.); Lisica i pijetao (pj.); Ocvjetana zemlja (pj.); Dalmacija srce Hrvatske (pj.), Split, 1988.
Veseljko Vidović živi i radi u Splitu. Zastupljen u nekoliko antologija, zbornika i leksikona. Pjesme su mu prevedene na talijanski, ruski, albanski, engleski, slovenski i poljski jezik.

VISKOVIĆ, Velimir
Zagreb
Rođen 20. II. 1951. u Drašnicama kod Makarske. Filozofski fakultet i poslijediplomski studij završava u Zagrebu. Glavni je urednik enciklopedije Krležiana Leksikografskog zavoda u Zagrebu. Uređivao je časopise "Pitanja" i "Off". Danas je glavni urednik književnog časopisa "Republika". Kritik, esejist i leksikograf.
Objavljena djela:
Mlada proza (krit.), Zagreb, 1983.; Pozicija kritičara (es., krit.), Zagreb, 1988.
Velimir Visković živi i radi u Zagrebu. Sastavio antologiju Nova hrvatska proza, Beograd, 1987.

VLADOVIĆ, Borben
Zagreb
Rođen 13. X. 1943. u Splitu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Bibliotekar u knjižnici, sada urednik-dramaturg na Hrvatskom radiju. Pjesnik, romanopisac i pripovjedač. Emitirane su mu radio-drame i radio-komedije na Hrvatskom radiju.
Objavljena djela:
Balkanski prostor (pj.), Zagreb, 1970.; 3x7=21 (pj.), Split, 1973.; Vrulje (pj.), Zagreb, 1980.; Knjigapegla (pj.), Rijeka, 1982.; Boja željeznog oksida (ro.), Zagreb, 1989.; Odmor pelivana (pj.), Zagreb, 1990.; Cjelovitost detalja (pj.), 1991.; Portret umjetnika u drami – I. (zbo.), Zagreb, 1995.; Razderani tlocrt (ro.), 1996.; Portret umjetnika u drami – II. (zbo.), Zagreb, 1996.; Portret umjetnika u drami – III. (zbo.), Zagreb, 1998.
Borben Vladović živi i radi u Zaprešiću – Zagreb. Vizualnu poeziju izlagao u zemlji i inozemstvu.

VONČINA, Josip
Zagreb
Rođen 18. IX. 1932. u Ravnoj Gori, općina Delnice. Završio Filozofski fakultet i doktorat u Zagrebu. Radio kao asistent, docent, izvanredni i redovni profesor, šef katedre za povijest hrvatskog književnog jezika i dijalektologiju na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Piše znanstvene studije i povijesne književne prikaze o jezičnim pitanjima.
Objavljena djela:
Analiza starih hrvatskih pisaca, Zagreb, 1977.; Jezičnopovijesne rasprave, Zagreb, 1979.; Jezična baština, Zagreb, 1988.; Korijeni Krležina Kerempuha, Zagreb, 1991.; Preporodni jezični temelji, Zagreb, 1993.
Josip Vončina živi i radi u Zagrebu. Radi kao urednik edicije "Stoljeća hrvatske književnosti". Član je HAZU. Nagrađivan za svoj znanstveno-književni rad.

VONČINA, Nikola
Zagreb
Rođen 7. X. 1934. u Šibeniku. Završio Pravni fakultet, Akademiju dramskih umjetnosti i doktorat znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Redatelj, dramaturg-urednik. Sada viši znanstveni suradnik Hrvatske radio-televizije i sveučilišni profesor na Akademiji dramske umjetnosti. Esejist, povjesnik, dramski pisac, pjesnik. Piše i rasprave, članke i surađuje u enciklopedijskim izdanjima.
Objavljena djela:
Odnosi (pj.), Novi Sad, 1961.; Pod mliječnom šumom – Dylana Thomasa u povijesti i teoriji europske radiofonije (stu.), Zagreb, 1982.; Radio-Zagreb 1926.–1941. (pril. za pov. radija u Hrvatskoj, I.), Zagreb, 1986.; hrvatska radio-drama do 1957., Zagreb, 1988.; Kazalište, radio, televizija (es., čl.), Zagreb, 1990.; Osebujna dramaturgija (es., čl.), 1993.; Stvaralaštvo svjetskog ugleda (rasp.), Zagreb, 1995.; Doba raznolikosti (ljet. hrv. radio-dr. 1957.–1964.), Zagreb, 1996.; Dvanaest prevratnih godina: 1941.–1953. (pril. za pov. radija u Hrvatskoj, II.), Zagreb, 1997.; Antologija hrvatske radio-drame I, Zagreb, 1998.
Izvedena djela:
Tri mesara buhu klala (rado-dr.), Zagreb, 1965.; Čudo (radio-dr.), Zagreb, 1978.; Umjetnine (radio-dr.), Zagreb, 1979.; Prosidba za okladu (radio-dr.), Zagreb, 1980.; Prijateljice (radio-dr.), Zagreb, 1982.; Kućna pomoćnica (radio- dr.), Zagreb, 1983.; Nezgodni razgovori (radio-kom.), Zagreb, 1984., Radio -Ljubljana 1986.; Tuđinac (TV-serija), / po D. Šimunoviću /, HTV, 1992., TV Slovenija 1993.
Nikola Vončina živi i radi u Zagrebu.

VOUK, Valentin
Zagreb
Rođen 1924. u Zagrebu, gdje je završio Pravni fakultet i doktorat pravnih znanosti. Radio u sudstvu, u Vrhovnom sudu Hrvatske. Objavljuje u stručnim listovima i časopisima, a piše o glazbi, opernim izvedbama.
Objavljena djela:
Giacomo Puccini /život i stvaranje/, Zagreb, 1968.; Giuseppe Verdi /život i stvaranje/, Čakovec, 1988.
Valentin Vouk živi i radi u Zagrebu. Kao pravni znanstvenik i teoretičar napisao niz pravnih zakona, stručnih publikacija, zbirki pravnih propisa i priloga... Osim monografija o velikim glazbenicima i skladateljima bavio se i morskom vegetacijom bakarskog zaljeva, prirodoslovnim istraživanjima Slavonije i biološkim izučavanjem termalnih voda Hrvatskog zagorja i proučavanjem gljiva zagrebačke okoline.

VRGA, Boris
Petrinja
Rođen 21. VI. 1953. u mjestu Mrzljaki, kraj Karlovca. Završio Medicinski fakultet u Zagrebu. Liječnik specijalist – pulmolog. Piše pjesme, književne kritike i scenarije.
Objavljena djela:
Uslovno ogledalo (pj.), 1979.; Testament (pj.), 1982.; Plodne noći /panorama poslijeratne sisačko-banijske poezije/, 1982.; Sezona zmija (pj.), 1989.; Ime šume (pj.), 1990.; Zagovornik ljeta (haiku pj.), 1991.
Boris Vrga živi i radi u Petrinji i Zagrebu. Napisao je scenarij za TV-emisiju o petrinjskim likovnim stvarateljima Dah druge obale i s književnikom J. Stanićem Staniosom pokrenuo je, i uređuje časopis "Generacije" koji izlazi u Petrinji. Član je redakcije zagrebačkog časopisa "Haiku".

VRKIĆ, Jozo
Zagreb
Rođen 10. X. 1941. u selu Naklice, Tugare, kod Omiša. Završio Filozofski fakultet i pohađao fakultet Političkih znanosti u Zagrebu. Radio kao lektor, novinar. Sada je samostalni umjetnik. Pripovjedač i putopisac. Objavljuje književne kritike, novinske članke, televizijske scenarije, radio i televizijske adaptacije, popularno-znanstvene tekstove.
Objavljena djela:
Skučenost (prip.), Split, 1968., Zagreb, 1998.; Ptice ne šute (ro.), Zagreb, 1976.; Ljuti puti (pt.), Zagreb, 1982.; Bijeli svijet (ro.), 1990.; Vražja družba (obrada pre.), Zagreb, 1991., III. izd. 1997.; Hrvatske bajke (obrada baj.), Zagreb, 1993., VIII. izd, 1997.; Šapat (no.), 1996.; Božji smijeh (smješice), 1997.; Rastava (dr.), 1997.; Poratnik (es., pros.), 1998.; Jedina (prip.), Zagreb, 1999.
Izvedena djela:
Sobica (radio-kom.), Zagreb, 1972.; Jamčenik (radio-dr.), Zagreb, 1973.; Ženidba (radio-kom.), Zagreb, 1973.; Bodoci (radio-kom.), Zagreb, 1974.; Šupljina (radio-dr.), Zagreb, 1975.; Lišće (radio-dr.), Zagreb, 1975.; Zadnji (radio-dr.), Zagreb, 1975.; Cvit razgovora (radio-dr.), Zagreb, 1975.; Trišnja (radio-kom.), Zagreb, 1976.; Berekin (radio-dr.), Zagreb, 1976.; Nevoljnik (radio-dr.), Zagreb, 1976.; Sužanj (radio-dr.), Zagreb, 1977.; Rastava (radio-dr.), Sarajevo, Skopje, 1977.; Ugovor (radio-kom.), Zagreb, 1977.; Štipaljka (radio-kom.), Zagreb, 1979.; Pljesak (radio-kom.), Zagreb, 1984.; Pokop (radio-kom.), Zagreb, 1985.; Kupus (radio-kom.), Zagreb, 1986.; Kolektiva (radio-kom.), Zagreb, 1987.; Kisik (radio-kom.), Zagreb, 1988.; Božji smijeh (radio-kom.), Zagreb, 1989.; Lažni svjedok (radio-dr.), Zagreb, 1990.
Jozo Vrkić živi i radi u Zagrebu.

VRKLJAN Irena
Berlin
Rođena 21. VIII. 1930. u Beogradu. Pohađala Filozofski fakultet u Zagrebu i filmsku režiju u Berlinu. Djelovala je kao spisateljica u studijima crtanog filma "Kerempuh" i "Duga", te kao urednica u kulturnoj redakciji televizije Zagreb. Pjesnikinja i prozna spisateljica. Piše eseje, radio-drame i likovne kritike, a bavi se i prevođenjem.
Objavljena djela:
Krik je samo tišina (pj.), Beograd, 1954.; Paralele (pj.), Zagreb, 1957.; Stvari već daleke (pj.), Zagreb, 1962.; Doba prijateljstva (pj.), Zagreb, 1963.; Soba, taj strašni vrt (pj.), Beograd, 1966.; U koži moje sestre (pj.), Zagreb, 1982.; Svila, škare (pr.), Zagreb, 1984.; Marina ili biografija (pr.), Zagreb, 1986.; Veče poezije (pj.), Zagreb, 1987.; O biografiji /Svila i škare i Marina/, Zagreb, 1987.; Berlinski rukopis (pr.), Zagreb, 1988., 1998.; Dora, ove jeseni (pr.), Zagreb, 1991., 1998.; Pred crvenim zidom: 1991.–1993., Zagreb, 1994.; Pred crkvenim zidom (ro.), 1998.
Irena Vrkljan živi i radi u Berlinu i Zagrebu. Zajedno sa Z. Golubom prevela tridesetak romana s njemačkog jezika. Neka djela prevedena su joj na njemački i talijanski jezik. Dobitnica je više važnih književnih nagrada.

VUČEMIL, Andrija
Rijeka
Rođen 26. VIII. 1939. u Oplećanima na Duvanjskom polju. Završio Pedagošku akademiju u Rijeci. Radio kao kazališni redatelj i socijalni radnik; uređivao časopise "Naša ognjišta" i "Politički zatvorenik", sada glavni i odgovorni urednik časopisa "Književne Rijeke". Piše pjesme i publicistiku, bavi se nakladništvom, utemeljitelj je Riječkog nakladnog zavoda.
Objavljena djela:
Na smrt naslonjen (pj.), Rijeka, 1969.; Duvanjska rapsodija (pj.), Zagreb, 1990.; Kad kažem riječ... (pj.), Rijeka, 1992.; ovim riječima... (pj.), Rijeka, 1995.; Susreti na duvanjskom polju (pj.), Rijeka, 1996.; Što su mi rekli? I (publ.), Rijeka, 1998.; Riči s ruba vrimena (pj.), Rijeka, 1999.; Nakon šutnje (publ.), Rijeka, 1999.
Andrija Vučemil živi i radi u Rijeci.

VUČKOVIĆ, Radovan
Zagreb
Rođen 29. XII. 1941. u Zagrebu. Diplomirao komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu. Radio kao nastavnik i bio urednik u "Modroj lasti". Dramski pisac i pisac za djecu. Objavljuje priče za djecu, radio-drame, radio-adaptacije romana, eseje i humoreske na radiju, te kritike radio-drama. Prevoditelj radio-dramskih djela.
Objavljena djela:
Danica i druge zvijezde (pč.), Zagreb, 1971.; Lude gljive (pč.), Zagreb, 1980.
Izvedena djela:
Dijete iz svratišta (dr.), Kaz. Komedija, Zagreb, 1970.; Milček i VIIB (dr.), Kaz. Trešnjevka, Zagreb, 1970.; Kod vukova nema komplikacija (radio-dr.), Zagreb, 1967.; Ne znam što će gospodin reći (radio-dr.), Zagreb, 1968.; Dijete iz svratišta (radio-dr.), Zagreb, 1968.; Zatvoriti vjetar (radio-dr.), Zagreb, 1969.; Čeka svoj petak (radio-dr.), Zagreb, 1971.; Gusjenice i pijevci (radio-dr.), Zagreb, 1988.; Zec (radio-kom.), /prevedena u Australiji na engl. i izv. na australskoj ABC postaji/.
Radovan Vučković živi i radi u Zagrebu.

VUJČIĆ, Borislav
Zagreb
Rođen 15. V. 1957. u mjestu Orah, Vrgorac. Završio Fakultet političkih znanosti. Dramski pisac, pripovjedač i pjesnik.
Objavljena djela:
Krik regruta (ro.), Zagreb, 1983.; Bezimena (pj.), Vrgorac, 1983.; Simetrije (ro.), Zadar, 1985.; Dvadeset tri pjesme, Split, 1986.; Kornjačino svlačenje (dr.), 1988.; Slobodna soba (dr.), Zadar, 1988.; Poljubac u čelo XX. vijeka (no.), Split, 1989.; Omamljen meta-forom (ro.), Split, 1990.; Paklena simultanka (ro.), Zagreb, 1990.; Kovčeg, ornamenti (no.), Zagreb, 1992.; Tijelo (graf. poet. mapa) /Bakliža – Vujčić/, Zagreb, 1995.; Crne komedije (dr.), Zagreb, 1995.; Kameleonski pigmentarij (no.), Zagreb, 1996.; Bijele tragedije (dr.), Zagreb, 1997.
Izvedena djela:
Slobodna soba (radio-dr.), Zagreb, 1988.; Usput za Damask (dr.), ADU, Zagreb, 1989.; Besjemene šutnje (radio-dr.), Zagreb, 1989.; Hrvatski slavuj (dr.), DK "Gavella", Zagreb, 1990.; Crkveni miš (dr.), HNK, Osijek, 1992.; Kronika raspada jedne ljepote, Tena, HNK, Osijek, 1992., HNK, Mostar, 1994.; Miraz (dr.), Berlinsko kaz. "Marin Držić", Berlin, 1993.; Narudžba (dr.), Dubr. kaz. "Martin Držić", 1995.; Odskok poskoka ili post mu neću ćaćin (dr.), GK "Komedija", Zagreb, 1995.; Nasuprot sjeni (radio-dr.), Zagreb, 1995.; Olovna pričest (TV-film), HRT, Zagreb, 1996.; Kad kralju ne sviđa se gluma (dr.), Gl. dru. "Histrion", u INK Pula, 1998.; Paučina paučine (dr.), Dr. studio slijepih, Zagreb, 1998.
Borislav Vujčić živi i radi u Zagrebu

VUJOVIĆ, Sreten
Cetinje
Rođen 5. VIII. 1957. na Cetinju. Završio studij književnosti na Nastavničkom fakultetu u Nikšiću. Radio kao nastavnik, bio jedan od urednika Omladinskog glasila "MI". Pjesnik, esejist i prevoditelj. Objavljuje prikaze, novinske tekstove i prevodi s njemačkog jezika.
Objavljena djela:
Pjesma zaboravne ptice, Cetinje, 1982.; Bezglavo kolo (pj.), Cetinje, 1983.; Soba za specijalne (pj.), Podgorica, 1986.; Knjiga postanja (pj.), Podgorica, 1989.
Sreten Vujović živi i radi u Cetinju. Članom DHK postaje 1989., postaje 1989., a prethodno je bio članom Udruženja književnika Crne Gore. Član je Hrvatskog centra PEN-a

VUKOJA, Ivan
Zagreb
Rođen 13. XI. 1969. u Ljubuškom. Pohađao Filozofski fakultet u Zagrebu. Tijekom dva ciklusa sudjelovao u "Kreativnoj radionici " koju je vodio Branko Čegec. Piše uglavnom pjesme.
Objavljena djela:
Tako da mi je (pj.), Zagreb, 1992.; Metafizika kamena (pj.), Zagreb, 1994.; Izbor za vas (pj.), Zagreb, 1994.
Ivan Vukoja živi i radi u Zagrebu. Dobitnik "Goranove nagrade mladim pjesnicima" za 1991.

VULETIĆ, Anđelko
Sarajevo
Rođen 6. II. 1933. u Zagorcu (Ravno, Hercegovina). Završio Filozofski fakultet. Poljodjelac, zatvorenik, nastavnik, profesor, kulturni djelatnik, dragovoljac Domovinskog rata. Pjesnik, prozaik i dramski pisac.
Objavljena djela:
Gorko sunce (ro.), Sarajevo, 1958., 1966. Zagreb, 1965.; Gramatika ili progonstvo (pj.), Sarajevo, 1961.; Jedina nada (pj.), Beograd, 1962.; Drvo s paklenih vrata (ro.), Novi Sad, 1963.; Sedam vječnih pitanja (pj.), Zagreb, 1965.; Deveto čudo na istoku (ro.), Sarajevo, 1966., 1972.; Zmije odlaze s onu stranu svijeta (pj.), Sarajevo, 1967.; Kraljica puteva (pj.), Sarajevo, 1968., 1970.; Klesar Tadija Tegoba (ro.), Sarajevo, 1973., 1978., 1981.; Putnik na svoju odgovornost (pj.), Sarajevo, 1973.; Kad budem velik kao mrav (pj.), Sarajevo, 1976., 1978., 1983., Mostar, 1998.; Dan hapšenja Vile Vukas (ro.), Ljubljana, 1980., Zagreb, 1981.; Čempresi u zavičaju (izb. pj.), Zagreb, 1980.; Tajna večera (pj.), Struga, 1982., Zagreb, 1997.; Jadi mladog karijerista (ro.), Zagreb, 1984.; Križaljka za čitanje sudbine (pj.), Sarajevo, 1985.; Popravni ispit (pj.), 1989.; Čudotvorna biljka doktora Engela (ro.), Sarajevo, 1990.; Dva hrama, dvije razvaline (ro.), Zagreb, 1993.; Andrija Hebrang (dr.), Zagreb; Miljenik partije Buharin (dr.); Pčela i metak (pj.), Zagreb, 1995.; Sarajevo, a zalazi sunce (pj.); Pismo nebeskom gromu (pj.), Zagreb, 1996.; Strijeljanje ustaše Broza, Zagreb, 1998.
Izvedena djela:
Andrija Hebrang (dr.), Izvedba u HNK, Zagreb.
Anđelko Vuletić do 1993. živi u Sarajevu, a od tada kao izbjeglica na relaciji Ravno – Zagreb. Njegove knjige prevođene su na više jezika, a pjesnička zbirka "Kad budem velik kao mrav", objavljena je u Parizu usporedno u prijevodu i izvorniku, a doživjela je jedanaest izdanja: pet na hrvatskom i šest na europskim jezicima. Nagrađivan za svoja književna djela. Nagrađivan za svoja književna djela.

VUKOVIĆ-RUNJIĆ, Milana
Zagreb
Rođena 20. III. 1970. u Zagrebu. Završila Filozofski fakultet. Urednica biblioteke "Džepna Ceres", pomoćnica glavnog urednika tinejdžerskog magazina "O.K.!.
Objavljena djela:
Vrt (pj.), Zagreb, 1989.; Odlomci o Evi (pj.), Zagreb, 1992.; Azurno zlatno (pj.), Zagreb, 1994.; Krila od etera (zb. prip.), Zagreb, 1998.
Milana Vuković-Runjić živi i radi u Zagrebu.

VUKUŠIĆ, Stjepan
Pula
Rođen 11. IX. 1931. u Stinici kod Senja. Završio Filozofski fakultet i doktorat filoloških znanosti u Zagrebu. Gimnazijski profesor u Krku, zatim profesor Više škole na Pedagoškoj akademiji u Puli, te redovni sveučilišni profesor hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu u Puli. Pjesnik, prozaik i filolog. Objavljuje i eseje, zapise o krajevima, piscima i djelima.
Objavljena djela:
Burobran (no., cr.), Rijeka, 1970., Pula, 1976.; Da život ne pogaziš (pj.), Rijeka, 1973.; Svijet pod listincem (pč.), Pula, 1979.; Usporedbe dvaju novoštokavskih naglašavanja – Stiničkog i Daničićeva (jez. stu.), Senj, 1982.; Knjiga s devet naslova (pj. ciklus Tragom Premilovca u zajedničkoj knjizi), Senj, 1982; Uskraćene blagosti (ro.), Pula, 1982.; Nacrt hrvatske naglasne norme na osnovi zapadnog dijalekta (jez. stu.), Pula, 1984.; Iznad pelina (pj.), Senj, 1989.; Svjetlost ognjišta (pj. ciklus), Senj, 1993.; Podgorski vjetar (ro.), Zagreb, 1996.; Duh u kamenu (ro.), Zagreb, 1997.
Stjepan Vukušić živi i radi u Puli.

ZALAR, Ivo
Zagreb
Rođen 24. II. 1927. u Kalinovcu pokraj Đurđevca. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti u Zagrebu. Redovni je sveučilišni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je lektor za hrvatski jezik u Varšavi. Uredio je niz izbora i čitanki iz suvremene hrvatske dječje književnosti i urednik je časopisa "Umjetnost i dijete". Književni povjesnik, kritičar, te prevoditelj.
Objavljena djela:
Dječji roman u hrvatskoj književnosti (stu.), Zagreb, 1978., /prošireno izd. 1982. – II. izd, 1983./; Suvremena hrvatska dječja proza (stu.), Zagreb, 1979.; Pregled hrvatske dječje poezije (stu.), Zagreb, 1992.
Ivo Zalar živi i radi u Zagrebu. S engleskog jezika preveo je: Mark Twain: Doživljaji Huckleberryja Finna, Zagreb, 1960. Bio je pomoćnik ministra kulture i prosvjete Republike Hrvatske. Dobitnik odličja i nagrada.

ZAMODA, Jagoda
Zagreb
Rođena 17. X. 1954. u Varaždinu. Studirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Piše i objavljuje od 1972. poeziju, pripovijesti, drame, eseje, feljtone, kritiku, te reportaže, intervjue i novinske članke. Profesionalna je književnica, sada je novinarka i urednica tjednika "Gloria" u Zagrebu.
Objavljena djela:
Kresni riječju (pj. u pr.), Zagreb, Beograd, 1978.; Knjiženstvo van sebe (pj.), Zagreb, 1981.; Kaseta 'evo; – ta!' (pj.), Osijek, 1986.; kao da sam tu živjela (pj.), Rijeka, 1987.; Osjećaj sreće (pj. u pr.), Zagreb, 1987.; Izabrane pjesme, Varaždin, 1996.; Knjiga utjeha (pj.), Zagreb, 1999.; Sedam (dr.), 1999.; U trećem licu (pj., pr.), /koautor I. Zamoda/, Varaždin, 1999.
Jagoda Zamoda živi i radi u Zagrebu. Bila je članica osnivačkog uredništva biblioteke "Quorum" i voditeljica Tribine DHK. Uredila nekoliko zbornika, uvrštena u antologije hrvatskog pjesništva i dobitnica mnogih književnih nagrada ("Goranov vijenac" 1978., "Mak Dizdar", 1976., "Mlada Struga", 1982.). Pjesme su joj prevođene na desetak jezika.

ZEČEVIĆ, Divna
Zagreb
Rođena 31. VII. 1937. u Osijeku. Filozofski fakultet i doktorat znanosti iz povijesti hrvatske pučke književnosti završila u Zagrebu. Znanstvena je savjetnica u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Književna povjesničarka i folkloristkinja. objavljuje pjesme, članke, eseje, polemike, kritike i studije.
Objavljena djela:
Netremice (pj.), Osijek, 1976.; Pučki književni fenomen. Povijest hrvatske književnosti, 1, Zagreb, 1978.; Pučko književno štivo u hrvatskim kalendarima prve polovice XIX. stoljeća I. dio, Osijek, 1982.; Pučko književno štivo u hrvatskim kalendarima XIX. stoljeća, II. dio: Bibliografija, Osijek, 1982.; Dragojla Jarnević (mo.), Zagreb, 1985.; Književnost na svakom koraku (stu., čl.), Osijek, 1986.; Hrvatske pučke pjesmarice XIX. stoljeća. Svjetovne i nabožne, Osijek, 1988.; Pjesme i fragmenti (pj.), Zagreb, 1990.; Prošlost u sadašnjosti. Popularnost pučkog književnog mišljena (stu.), Osijek, 1991.; Strah Božji. Hrvatske pučke propovijedi XVIII. stoljeća, Osijek, 1993.; Autoportret s dušom (pj. u pr.), Zagreb, 1997.
Divna Zečević živi i radi u Zagrebu.

ZEČKOVIĆ, Lela
Amsterdam
Rođena 6. II. 1936. u Varaždinu. Završila Filozofski fakultet u Zagrebu, a magistrirala iz slavističkih znanosti u Amsterdamu. Radi kao profesor na Sveučilištu u Amsterdamu. Pjesnikinja i prevoditeljica.
Objavljena djela:
Uho vraća vid (pj.), Zagreb, 1975.; Belvedere (pj.), Amsterdam, 1981.
Lela Zečković živi i radi u Amsterdamu.

ZELJKOVIĆ, Branislav
Zagreb
Rođen 27. I. 1927. u mjestu Pavljani Novi, kraj Bjelovara. Diplomirao slavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio kao srednjoškolski profesor. Sada je profesionalni književnik. Piše eseje, pjesme, kritike i prevodi s francuskog jezika.
Objavljena djela:
Sfere (pj.), Zagreb, 1970.; Izabrana djela, PSHK, Zagreb, 1984.
Branislav Zeljković živi i radi u Zagrebu. Preveo je: Oscar Milosz: Pjesme, Zagreb, 1972. i francuske pjesnike: R. Chara, P. Eluarda, H. Michauxa, P. Verlainea i dr.

ZEMLJAR, Ante
Zagreb
Rođen 18. II. 1922. u Pagu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Zatvorenik na Golom otoku, urednik, radnik, akviziter, propagandist, šef prodaje, komercijalist u izdavačkoj kući, zidar, predavač na tečajevima, upravitelj Narodnog sveučilišta, voditelj ateljea crtanog filma. Pjesnik, pripovjedač, romanopisac i esejist. Piše radio-komedije i filmske scenarije.
Objavljena djela: Mozaik (ro.), Rijeka, 1975.; Djevica (prip.), Split, 1977.; Leptiri (prip.), Zagreb, 19879.; Zapisi s Kube – Apuntes de Cuba (pj), Rijeka, 1979.; Zapisi s Kube – Diario de Cuba (pj.), Napoli, 1983.; Pag – otok (mo.), 1983.; Ulica propuha (prip.), Rijeka, 1985.; Nikako do mladosti (ro.), Zagreb, 1985.; Hajka za mnom po otoku 1 (pj.), Zagreb, 1985.; Haron i sudbine (mo.), 1988.; Slika o stihu – Pittura su versi (pj. na talij. i hrv.), Como, 1990.; Pittura su versi (pj. na slov., španj., tal.), Como, 1991.; Hajka za mnom po otoku 2 (pj.), Beograd, 1991.; Ljubav za Čile – Amor a Chile (pj. na hrv.-španj.), Santiago de Chile, 1992.; Pakao nade (pj.), 1997.; Inferno della speranza (pj.), Salerno, 1999.
Ante Zemljar živi i radi u Zagrebu. Uz navedena objavljena djela napisao je radio-monokomediju, Eh, moj Žiko, 1981., scenarije za dokumentarne filmove Žene mojih obala, 1980.; Goran pred Sutjeskom, 1985.; Paška čipka, 1997. Pripremio Paške robinje za Hvar i Dubrovačke ljetne igre 1976.

ZIDAR-BOGADI, Nada
Rođena 19. II. 1957. u Zagrebu. Nakon petogodišnje Škole primijenjene umjetnosti u Zagrebu. Završila Filozofski fakultet. Profesorica hrvatskog jezika u osnovnoj i srednjoj školi, potom tajnica uredništva dječjeg lista "Radost", danas savjetnica u Ministarstvu prosvjete i sporta RH. Pjesnikinja, prozna spisateljica i ilustratorica.
Objavljena djela:
Mjesečev sin (pj. za dj.), Velika Gorica, 1984.; Nikad bliže Mjesecu / Nie wae ich naher dem Mond (haiku pj., hrv.-njem. izd, (Zagreb, 1992.; Šešir pun mjesečine / A hat full of moonlight (haiku pj., hrv.-engl. izd.), Zagreb, 1994.; Marsovac iz moje ulice (pj. za dj.), Zagreb, 1996.; Sretan cvrčak (pč., basne), Zagreb, 1996.; Sudbina ruže (haiku i senryu), Zagreb, 1997.; Kiša je moja prijateljica (pč. za dj.), Zagreb, 1997. i više slikovnica.
Nada Zidar-Bogadi živi i radi u Zagrebu. Zastupljena u antologijama hrvatskog dječjeg pjesništva, igrokaza i haiku pjesništva, priručnicima, zbornicima i čitankama. Poeziju, prozu i kraće igrokaze objavljuje u renomiranim književnim časopisima za djecu i odrasle, a haiku joj je zastupljen u svjetskom haiku zborniku Haiku World W. J. Higginsona iz 1996. godine, te hrvatskim i austrijskim haiku zbornicima. Na natječaju u Japanu 1995. godine dobila je počasno priznanje za haiku.

ZIDIĆ, Igor
Zagreb
10. II. 1939. u Splitu. Studirao Pravni fakultet u Zagrebu, a diplomirao komparativnu književnost i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu. Bio tajnikom Matice hrvatske i urednik u Nakladnom zavodu MH. Uređivao časopise "Razlog", "Život umetnosti", "Kolo", "Hrvatski tjednik", te biblioteku Matice hrvatske "Kolo". Danas je direktor Moderne galerije u Zagrebu. Pjesnik, esejist i kritičar. Piše stihove, likovne i književne kritike, eseje i studije.
Objavljena djela:
Uhodeći more (pj.), Zagreb, 1960.; Kruh s grane (pj.), Zagreb, 1963.; Eseji, Zagreb, 1963.; Blagdansko lice (pj.), Zagreb, 1969.; Lointain (pj., franc. prij.), Zagreb, 1969.; Tkalac na propuhu (lik. krit. i zap.), Zagreb, 1972.; Orfejski šaš (pj.), Zagreb, 1974.; Rajski emigranti (pj.), Zagreb, 1977.; Otok / Insel (pj., hrv.-njem. izd.), Krefeld, 1977., Zagreb, 1978.; Pesmi (pj., slov. prij.), /knj. s J. Kaštelanom, V. Parun i S. Mihalićem/, Ljubljana, 1978.; Miljenko Stančić (mo.), Zagreb, 1979.; Matko Trebotić (mo., njem prijevod), Schaan, 1981.; Rudi Španzel (mo.), /slov. prij. s Lucom i Levom Menaše/, Ljubljana, 1983.; Hrvoje Šercar (mo., hrv.-engl. izd.), Zagreb, 1984.; Strijela od stakla (pj.), Zagreb, 1985.; Rudi Španzel (mo.), /engl. prij. s Lucom i Levom Menaše/, New York, 1987.; Matko Trebotić (mo.), Ljubljana, 1988.; Granica i obostrano (stu. i ogl. o hrvatskoj umjetnosti XX. stoljeća), Zagreb, 1996.
Igor Zidić živi i radi u Zagrebu. Priredio Antologiju hrvatske fantastične proze i slikarstva (s Branimirom Donatom), Zagreb, 1975. Dobitnik je više važnih nagrada i prevođen na strane jezike. Priredio mnoge likovne izložbe u zemlji i svijetu.

ZIMA, Zdravko
Zagreb
Rođen 9. III. 1948. u Malinskoj, na otoku Krku. Studirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Novinar, kolumnist, radio kao savjetnik u Ministarstvu kulture RH, književni kritičar i esejist. Urednik časopisa "The Bridge" i "Cicero", te stalni kolumnist riječkog "Novog lista". Objavljuje novinske priloge, kritike i eseje.
Objavljena djela:
Noćna strana uma (krit., es.), Zagreb, 1990.; Zvjezdana prašina (knj. port.), Zagreb, 1992.; Zagreb je kriv za sve (ogl.), 1993.; Purgeri u purgatoriju (feljt.), Zagreb, 1995.
Zdravko Zima živi i radi u Zagrebu.

ZURL, Marino
Zagreb
Rođen 22. IX. 1929. u Splitu. Završio gimnaziju u Zagrebu. Bio glavni urednik tribine "Književni petak " od 1955. do 1957. Radio kao knjižničar. Pjesnik, publicist, romanopisac i putopisac. Uz novinske članke piše književne kritike i scenarije.
Objavljena djela:
Nemiri (pj.), Zagreb, 1954.; Razgovor s vjetrom na ulici (pj.), Zagreb, 1955.; Priča mom unuku (pj.), Zagreb, 1955.; Treba biti samo malo dobar (pj.), Zagreb, 1955.; Raspjevana mladost (pj.), Zagreb, 1956.; Tok života (pj.), Zagreb, 1956.; Zamagljeni drum (pj.), Zagreb, 1956.; Knjiga o Jovi Čarugi i Joci Udmaniću (publ.), Zagreb, 1972.; Kiša će prijatelju (pj.), Zagreb, 1975.; Čarugin šegrt (publ.), Zagreb, 1975.; Splavom od Zagreba do Crnog mora (pt.), Zagreb, 1976.; Na smrt osuđeni (publ.), Zagreb, 1976.; Alijin povratak (ro.), Zagreb, 1977.; Mama, kome on to priča (pč.), Zagreb, 1977.; Krvna osveta na Kosovu (publ.), Zagreb, 1978.; Tri jablana (pč.), Zagreb, 1978.; Čarobnjakova smrt (ro.), Zagreb, 1979.; Prekinuta psihoterapija (ro.), Zagreb, 1981.; Dječak i bundeva (pč.), Zagreb, 1985.; Zeko u autobusu (pč.), Zagreb, 1985., /na franc. 1987./; Poštar i ptice (pč.), Zagreb, 1985., /na franc. 1989./; Iza zida (ro.), Banja Luka, 1986.; Rijeka i 101 njih (ro.), Zagreb, 1988.; Pobuna likova Branislava Glumca (es.), Zagreb, 1995.; Truba za Bleiburg (ro.), Zagreb, 1997.
Izvedena djela:
Je l' ti mene slušaš (monodr.), HNK, Zagreb, 1979.; Tri jablana (TV-film), HRT, Zagreb, 1977.
Marino Zurl živi i radi u Zagrebu.

ŽAGAR, Anka
Zagreb
Rođena 6. VII. 1954. u Zamostu (Gorski Kotar). Završila Filozofski fakultet u Zagrebu. Radi kao profesor i knjižničar. Pjesnikinja.
Objavljena djela:
Išla i sve zaboravila (pj.), Zagreb, 1983.; Onaon (pj.), Zagreb, 1984.; Zemunice u snu (pj.), Zagreb, 1987.; Uzme mi nešto u snu dok me nema (pj. bibl.), Zagreb, 1989.; Nebnice (pj.), Zagreb, 1990.; Gaur (pj.), 1992.; Guar, rosna životinja (pj.), Zagreb, 1992.; Stišavanje izvora, Zagreb, 1997.
Anka Žagar živi i radi u Zagrebu. Nagrađivana za pjesnički rad.

ŽANIĆ, Ivo
Zagreb
Rođen 28. VII. 1954. u Splitu. Filozofski fakultet završio u Zagrebu, gdje je i stekao doktorat filoloških znanosti. Radio kao redaktor u "Večernjem listu" i urednik i redaktor u "Startu", urednik u Grafičkom zavodu Hrvatske, urednik časopisa "Erasmus" od 1994.–1998., a sada je urednik izdanja DHK "Most" /"The Bridge"/. Romanopisac i esejist. Piše novinske članke, studije, eseje i beletrističku prozu.
Objavljena djela:
Trinaesti prozor (ro.), Zagreb, 1983.; Mitologija inflacije (stu.), Zagreb, 1987.; Smrt crvenog fiće (čl. i ogl. 1989.–1993.), Zagreb, 1993.; Prevarena povijest: Guslarska estrada, kult hajduka i rat u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini 1990.–1995. godine, Zagreb, 1998.
Ivo Žanić živi i radi u Zagrebu kao samostalni pisac.

ŽELEZNJAK, Mila
Čakovec
Rođena 4. III. 1954. u Draškovcu (Međimurje). Diplomirala studij elektrotehnike na Visokoj tehničkoj školi u Mariboru. Radi u hrvatskoj elektroprivredi u Čakovcu na poslovima projektiranja. Piše poeziju, prozu i dramske tekstove za radio.
Objavljena djela:
Šah s prijateljima (pj.), Čakovec, 1977.; Sezona lova (pj.), Čakovec, 1982.
Izvedena djela:
Cvrčak i ruža (radio-igr. za dj.), Zagreb, 1978.; Koliba pod hrastom (radio-igr. za dj.),. Zagreb, 1991.
Mila Železnjak živi i radi u Čakovcu. Surađivala u književnim listovima, časopisima i radijskim emisijama i sudjelovala na brojnim pjesničkim susretima.. Nagrađivana na "Andrićevim susretima" i "Goranovom proljeću" za poeziju i prozu.

ŽERAVICA, Kazimir Emil
Pula
Rođen 26. VI. 1922. u Vrlici. Završio Pravni fakultet u Zagrebu. Radio kao pravni savjetnik. Pjesnik, romanopisac i pripovjedač.
Objavljena djela:
Izvorišta i utoci (pj.), Pazin, 1983.; Vrli moji Vrličani (prip.), Đakovo, 1985.; Različak u klasju – Bellonin bal (ro.), Pazin, 1987.; U žrvnju (ro.), Pazin, 1988.; Različak u klasju – Bellonine orgije (ro.), Pazin, 1989.; Sutoni i uroni (prip.), Pazin, 1990.; Daleka mora (prik. pomorske ekspedicije), Pazin, 1990.; Gorki bajami (ro.), Rijeka, 1994.; Zborište uzburkanih duša (prip.), Pazin, 1995.; Od hrvatskog zavičaja do beskraja (pj.), Pazin, 1995.
Emil Kazimir Žeravica živi i radi u Puli.

ŽIGO, V. Bože
Split
Rođen 14. X. 1946. u Lučanima, kod Sinja. Pohađao Filozofski fakultet u Zagrebu. Bio član redakcija časopisa "Tlo", "Vidik", "Telegram"... Uređivao kulturu u "Slobodnoj Dalmaciji". Radi kao novinar u splitskoj "Slobodnoj Dalmaciji". Prozni pisac i feljtonist. Piše reportaže, eseje, književne kritike i novinske članke.
Objavljena djela:
Čovjek iz Babilona (pr.), Zagreb, 1972.; Janus u Predgrađu (feljt.), Split, 1988.
Bože V. Žigo živi i radi u Splitu. Nagrađivan za književnu kritiku, dobitnik nagrade za životno djelo Hrvatskog novinarskog društva.

ŽMEGAČ, Viktor
Zagreb
Rođen 21. III. 1929. u Slatini. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti. Radi kao redovni sveučilišni profesor njemačke književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao gost profesor predavao na sveučilištima u Berlinu i Grazu. Književni povjesnik i esejist.
Objavljena djela:
Kunst und Wirklichkeit (es.), Berlin, Zurich, 1969.; Književno stvaralaštvo i povijest društva (es., rasp.), Zagreb, 1976.; Deutsche Literatur der Jahrhundertwende (stu.), Konigstein – Frankfurt, 1981.; Istina fikcije (es.), Zagreb, 1982.; Književnost i zbilja (es.), Zagreb, 1982.; Krležini europski obzori (stu.), Zagreb, 1986.; Težišta modernizma (es.), Zagreb, 1986.; Povijesna poetika romana (stu.), Zagreb, 1987., 1991.; Der europaische Roman (stu.), 1990.; Duh impresionizma i secesije. Studije o književnosti hrvatske moderne, Zagreb, 1993., 1997.; Tradition und Innovation (es.), 1993.; Književnost i filozofija povijesti (es.), 1994.; Bečka moderna. Portret jedne kulture (stu.), Zagreb, 1998.; Hrvatska novela. Interpretacije /s I. Frangešom/, Zagreb, 1998.
Viktor Žmegač živi i radi u Zagrebu. Uredio izdanja: Methoden der deutschen Literatur Wissenschaft, Frankfurt, 1971.; Povijest svjetske književnosti sv. 5, Zagreb, 1974.; Walter Benjamin: Estetički ogledi, Zagreb, 1986. Član je Saksonske Akademije znanosti u Leipzigu od 1985.; Dobitnik nagrada i priznanja.

ŽUBE, Ana
Zagreb
Rođena 11. VII. 1939. u Zagrebu. Studirala povijest umjetnosti. Radila kao urednica u kući "Vjesnik". Objavljivala kratke priče u izdanjima kuće "Vjesnik" i "Forum" Novi Sad. Do sada je objavila 1248 kratkih priča.
Objavljena djela:
Sjene na suncu (zb. pč.), Zagreb, 1980.; Divlja loza (ro.), Novi Sad, 1982.; Ne traži me u sebi, Beograd, 1985.
Ana Žube živi i radi u Zagrebu. Pravo ime autorice je Ana Župan.

ŽUPAN, Ivica
Zagreb
Rođen 14. XII. 1951. u Đakovu. Završio Filozofski fakultet. Novinar, urednik, književni kritik i esejist.
Objavljena djela:
Guja u njedrima /Panorama hrvatske fantastične proze/, Zagreb, 1980.; Mickey Spillane i američka "Gruba škola krimića" (es.), Osijek, 1987.; Vedri Sizif (razg. s I. Kožarićem), Zagreb, 1997.; Boris Demur (mo.), Zagreb, 1999.
Ivica Župan živi i radi u Zagrebu.

ŽUŽUL, Ante
Imotski
Rođen 8. VI. 1946. u Grubinama, kod Imotskog. Završio Trgovinsku školu u Splitu. Knjižar i pjesnik.
Objavljena djela:
Zvjezdana smrt (pj.), Zagreb, 1978.; Otvorite škure (pj.), Split, 1982.; Licem zemlje (pj.), Zagreb, 1986.
Ante Žužul živi i radi u Imotskom. Zastupljen je u školskim čitankama i antologijama.