film~glazba~poznate~face

LAĆA, Josip
Zagreb
Rođen 30. XI. 1946. u mjestu Dubravice. Završio Filozofski fakultet. Radio kao hotelski recepcioner, gimnazijski profesor, komercijalist i novinar. Sada je glavni urednik u nakladnoj kući “Mosta” i urednik u tjedniku za kulturu “Hrvatska”.
Objavljena djela:
Kamion trubi dvaput (ro. za dj.), Zagreb, 1987.; Gospodar od Ključa (ro. za dj.), Zagreb, 1989.; Nema mira među maslinama (rat. zap.), Šibenik, 1994.; Grand hotel (ro. za ml.), Zagreb, 1995.; Dobri duh rijeke (pč. za dj.), Zagreb, 1996.
Josip Laća živi i radi u Zagrebu. Povremeno se javlja literarnim kolumnama u dnevnom tisku i surađuje u književnim časopisima i tjednim listovima.

LADAN, Tomislav
Zagreb
Rođen 25. VI. 1932. u Ivanjici. Završio Filozofski fakultet. Radio kao tumač, prevoditelj, novinar, urednik u nakladničkim kućama, leksikograf u Leksikografskom zavodu “Miroslav Krleža”, gdje je sada glavni urednik Osmojezičnog enciklopedijskog rječnika. Prozni pisac, esejist i kritičar.
Objavljena djela:
Zoon graphicon (es., krit.), Sarajevo, 1962.; Premišljanja (es.), Zagreb, 1974.; U škarama (es., krit.), Zagreb, 1965.; Ta kritika (es., krit.), Zagreb, 1970.; Ante Starčević: Politički spisi (izb. tek. s uvod. mo.), Zagreb, 1971.; Bosanski grb (slobodna romaneskna kompozicija, svojevrstan work in progress), Zagreb, 1975., /ponovljeno izdanje romana s prošircima i tumačenjima, sv. 1 i 2, 1990./; Pjesništvo, pjesme, pjesnici (es., krit.), Zagreb, 1976.; Parva mediaevalia (es., rasp.), Zagreb, 1983. Prijevod sa starogrčkog: Biblija /Mudre izreke, Propovjednik, Knjiga mudrosti, Knjiga Sirahova/, 1968.; Eshil: Orestija, 1978., 1988.; Ivanovo evanđelje, 1989.; Aristotel: Nikomahova etika, 1982.; Matejevo evanđelje, 1983.; Evanđelje po Luki, 1985.; Aristotel: Metafizika, 1985.; Euripid: Medeja, 1986.; Aristotel: Fizika, 1987.; Euripid: Elektra, 198.; Aristotel: Politika, 1988. Sva su ta četiri glavna Aristotelova djela objavljena 1992., s izvornim grčkim tekstom i hrvatskim prijevodom uz prevoditeljev sedmojezični tumač temeljnih pojmova. Prijevodi s latinskog: Hrvatski latinisti, I-II (K. Pucić, I. Crijević, V. Petrović, B. Stay), 1969.-70.; Ovidije: Ljubavi, Umijeće ljubavi, Lijek od ljubavi, 1973,; Rene Descartes: Meditacije o prvoj filozofiji, 1975.; Dante Alighieri: O položaju i obliku vode i zemlje, Poslanice, 1976.; Frane Petrić. Nova sveopća filozofija, 1978.; Aurelije Augustin: O državi Božjoj (I), 1980, /do 1996. objavljen je i II. i III. dio Augustinova veledjela, latinski izvornik uz hrvatski prijevod/; Josip Franjo Domin: Fizikalna rasprava, 1987.
Prijevodi s njemačkog: Peter Weiss: Patnje gospodina Mockinpotta, 1973.; Saga (Pjesma) o Nibelunzima, 1974.
Prijevodi sa švedskog: Ingmar Bergman: Filmska trilogija, 1966.; Prizori iz bračnog života, 1976.; August Strinberg: Sablasna sonata, 1978.; Otac, 1984.
Prijevodi s norveškog: Henrik Ibsen: John Gabriel Borkman, 1972.; Peer Gynt, 1981.; Žena s mora, 1986.
Prijevodi s engleskog: T. S. Eliot: Pjesme /s I. Slamnigom i A. Šoljanom/, 1962.; Max Horkheimer: Pomračenje /Pomrčina/ uma, 1963., 1988.; Herbert Marcuse: Eros i civilizacija, 1965., 1980.; Norman Mailer: Zašto smo u Vijetnamu?, 1969.; Ezra Pound: Cantos, 1970.; Vladimir Nabokov: Ada, 1971.; Virginia Woolf: Svjetionik, 1974.; William Shakespeare: Tit Andronik, 1977.; Michael Herr: Izvještaji s bojišta, 1979.; James Jones: Tanka crvena crta, 1980.
Tomislav Ladan živi i radi u Zagrebu. Uz navedena djela objavljuje rasprave i prikaze jezikoslovne naravi.

LASIĆ, Stanko
Zagreb
Rođen 25. V. 1927. u Karlovcu. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao. Radio kao izvanredni profesor na katedri za noviju hrvatsku književnost zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Više puta lektor i predavač hrvatske književnosti u Francuskoj. Uređivao časopise “Croatica” i “Književna smotra”. Nastavnik na Sveučilištu u Amsterdamu. Književni povjesnik, esejist i teoretik. Objavljuje književnopovijesne studije, eseje i bibliografske radove. Djela su mu prevođena na više europskih jezika.
Objavljena djela:
Sukob na književnoj ljevici 1928.-1952. (mo.), Zagreb, 1970.; Poetika kriminalističkog romana (mo.), Zagreb, 1973.; Struktura Krležinih “Zastava” (mo.), Zagreb, 1974.; Problemi narativne strukture (mo.), Zagreb, 1977.; Krleža: Kronologiaj života i rada (mo.), Zagreb, 1982.; Izabrana djela, PSHK, knj. 161, Zagreb, 1984.; Književni počeci Marije Jurić Zagorke 1873.-1910. (mo.), Zagreb, 1986.; Mladi Krleža i njegovi kritičari 1914.-1924. (mo.), Zagreb, 1987.; Krležologija ili povijest kritičke misli o Miroslavu Krleži (mo.), Zagreb, 1989.-1993. /I-VI/; Tri eseja u Europi, Zagreb, 1992.; Hermeneutika individualnosti - mitološki strukturalizam (stu.), Zaggreb, 1994.
Stanko Lasić živi i radi u Zagrebu, Parizu i Amsterdamu. Nagrađivan za književno-znanstveni rad.

LAUŠIĆ, Jozo
Zagreb
Rođen 16. I. 1936. u Kreševu (Omiška Zagora). Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao korektor, znanstveni suradnik i suurednik u književnim časopisima. Danas je urednik-redaktor u izdavačkoj kući “Naprijed”. Piše prozu, drame, eseje i kritike.
Objavljena djela:
Kostolomi (ro.), Zagreb, 1960.; Opsada (ro.), Zagreb, 1965.; Klačina (ro.), Zagreb, 1970./1980.; Samostan (ro.), Zagreb, 1971.; /policijski razvaljen u slogu, ipak tiskan 1973., pa zabranjen/; Bogumil (ro.), Zagreb, 1983.; Jaram (ro.), Zagreb, 1989.; Bogotvorci (dr. disp. – prik. u pet priz.), Zagreb, 1992.; Sutoka (ro.), Zagreb, 1996.
Izvedena djela:
Magarac (radio-dr.), Zagreb, 1976.; Zubalo (radio-dr.), Zagreb, 1976.; Pemzija (radio-dr.), Zagreb, 1976.; Spomenik (TV-monodr.), Zagreb, /uprizorenje iste drame na pozornici Nar. sveučilišta u Imotskom/; Lovci (far.), Radio-Zagreb, 1984.; Izbavitelj (radio-dr.), Zagreb, 1992.
Jozo Laušić živi i radi u Zagrebu. Nagrađivan za književno stvaralaštvo.

LEKO, Zdenka
Osijek
Rođena 1. XI. 1959. u Osijeku. Završila Pravni fakultet. Sudac Općinskog suda u Osijeku. Piše pjesme i pripovijetke.
Objavljena djela:
Pamti pa vrati (pj.), Velika Gorica, 1980.; Posjeta (pj.), Osijek, 1983.; Ožiljak (pj.), Osijek, 1985.; Čemu sve to (pč.), Osijek, 1996.
Zdenka Leko živi i radi u Osijeku.

LEOPOLD, Anton
Beč
Rođen 13. VI. 1928., Frakunava. Završio Glavnu školu u Gradišću. Radio kao radnik i namještenik u uredu. Pjesnik i pisac samouk.
Objavljena djela:
Cvijeće iz Gradišća (pj.), 1954.; Gradiščanski hrvatski gaj (pj. ant.), 1967.; Štorice i pjesme (pj., prip.), 1989.; Hrvatske povidajke (pč. iz Gradišća), 1992.; Svitli kolobar (pj.), 1995.; Sunce domovine (pj.), 1996.
Anton Leopold živi i radi u Beču. Surađuje u tisku i časopisima Gradišćanskih Hrvata.

LETINIĆ, Stjepan Vladimir
Zagreb
Rođen 19. IX. 1935. u Savru, na Dugom otoku. Srednju školu završio u Vinkovcima. Diplomirao agronomiju na osječkom sveučilištu. Radio je u struci kao agronom i u hortikulturnoj radnoj organizaciji “Zrinjevac” u Zagrebu. Uređuje znanstveni i stručni časopis “Hortikultura” od 1980. Bio urednik novina i časopisa (“Zrinjevac”, “Posavski tokovi”...). Piše pjesme na sva tri hrvatska dijalekta. Obnovio čakavštinu zadarskog područja.
Objavljena djela:
Mirte i maestrali (pj.), Slavonski Brod, 1967.; Zaljubljeni vidici (pj.), Slavonski Brod, 1968.; Čempresi u rodnom selu (pj.), Slavonski Brod, 1968.; Gola sanjarenja (pj.), Slavonski Brod, 1969.; Gravitacije (pj.), Osijek, 1974.; Peludi (pj.), Osijek, 1975.; Rastružbe (pj.), Vinkovci-Zagreb, 1982.; Bojovnički psalmi (pj.), Zagreb, 1995.
Stjepan Vladimir Letinić živi i radi u Zagrebu. Dobitnik priznanja kao pjesnik čakavštine i organizator pjesničkih susreta. Dragovoljac Domovinskog rata.

LIPOVČAN, Srećko
Zagreb
Rođen 25. IX. 1942. u Zagrebu, gdje je završio i Filozofski fakultet. Novinar i publicist, znanstveni djelatnik, književni i kazališni kritičar, nakladnik i voditelj Zagrebačkih književnih razgovora Društva hrvatskih književnika.
Objavljena djela:
Tin Ujević (izb. iz dj.), Croatica, Vinkovci, 1999.; Mladi Ujević. Prozno književno djelo 1909.-1919. (dis.), Zagreb, 1999.
Srećko Lipovčan živi i radi u Zagrebu.

LISICA, Ante
Split
Rođen 15. XI. 1944. u Splitu. Završio trgovačku školu. Radio kao portir u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu. Piše pjesme.
Objavljena djela:
Iz velike daljine (pj.), Split, 1968.; Duboko u snu (pj.), Split, 1973.; Tišina (pj.), Split, 1977.
Ante Lisica živi i radi u Splitu. Surađuje u splitskim časopisima i listovima. Uređivao književni časopis “Vidik”.

LOBOREC, Božena
Koprivnica
Rođena 2. VI. 1926. u Koprivnici. Završila Visoku pedagošku školu u Zagrebu. Radila kao nastavnik u Osnovnoj školi i Gimnaziji, upravitelj knjižnice i urednik književnih listova i časopisa lokalnih izdanja u rodnom mjestu. Pjesnikinja i pripovjedačica.
Objavljena djela:
Čez mene ljudi idu (pj.), Zagreb, 1970.; Četiri dječaka i jedan pas (prip. za dj.), Zagreb, 1973., 1975., Koprivnica, 1994.; S one strane oblaka (ro.), Zagreb, 1979.; Bajkači /Strašila/ (sat. pj.), Koprivnica, 1984.; Dječak je korak do prašume (pj.), Koprivnica, 1989.; Skriveno u riječima koprivničkih pisaca (es.), Koprivnica, 1994.
Božena Loborec živi i radi u Koprivnici. Javljala se pod pseudonimom Ivan Husni. Zastupljena u antologijama i nagrađivana. Po knjizi Četiri dječaka i jedan pas snimljena je TV-serija za djecu, 1974.

LOMPAR, Mladen
Cetinje
Rođen 22. III. 1944. na Cetinju. Filološki fakultet diplomirao u Beogradu. Radio kao direktor Umjetničkog muzeja Crne Gore (na Cetinju). Bio je glavni urednik časopisa “Ars”. Pjesnik, esejist i kritik. Objavljuje i likovne kritike i oglede.
Objavljena djela:
Pustinožitelj (pj.), 1970.; Karabojno žitije (pj.), 1972.; Tajni osvit (pj.), 1975.; Noć poslije (pj.), 1981.; Uzalud riječ (pj.), 1981.; Prostor izgubljene svjetlosti (pj., pr.), 1990.
Mladen Lompar živi i radi na Cetinju, Crna Gora. Bio je član Udruženja književnika Crne Gore do 1989., a od tada član je Društva hrvatskih književnika. Član je i Hrvatskog Centra PEN-a.

LORGER, Srećko
Split
Rođen 17. XII. 1944. u Dubrovniku. Završio gimnaziju u Splitu, a studirao u Zagrebu i Beogradu. Radi kao novinar i urednik u nakladništvu. Objavljuje eseje, kritike i novinske članke. Piše uglavnom pjesme.
Objavljena djela:
Reparacije (pj.), Split, 1968.; Obrazac P-1 (post.-art.), Split, 1981.; Elektroliza je kao malo dijete (pj.), Rijeka, 1985.
Srećko Lorger živi i radi u Splitu.

LORKOVIĆ, Hrvoje
Ulm
Rođen 12. XI. 1930. u Zagrebu. Studij biologije diplomirao u Beogradu, a doktorirao iz fiziologije u Zagrebu. Odlazi 1962. u iseljeništvo. Najprije boravi u Tuebingenu, zatim u Londonu, Minneapolisu, Iowa Cityju, a nakon toga se vraća ponovno u Europu. Bavi se znanstvenim i pedagoškim radom. Od 1978. sveučilišni je profesor u Ulmu. Piše kronike, studije i romane.
Objavljena djela:
Karakteristika (stu., ro., kro.), /pod pseudonimom Rok Remetić/, Hills – Salzburg, 1972.; Das kroatische Trauma (tri rasp. s A. Pinterovićem i M. Schwartzom), 1991.; Odjeci izrona (ogl.), Zagreb, 1994.; Ogledi o narodima, Zagreb, 1995.
Hrvoje Lorković živi i radi u Ulmu (Njemačka). Napisao oko pedesetak stručnih publikacija, više od sedamdeset eseja i članaka u hrvatskim iseljeničkim časopisima. Za svoj stručni i znanstveni rad nagrađivan.

LOVRENČIĆ, Sanja
Zagreb
Rođena 15. II. 1961. u Kninu. Školovala se u Zagrebu. Završila Filozofski fakultet. Pisac i prevoditelj.
Objavljena djela:
Insula dulcamara (pj.), Zagreb, 1987.; Skrletne tkanine (pj.), 1994.; Esperel – grad malih čuda (pč. za dj.), Zagreb, 1994.; Kuća iznad čudovišta (pč. za dj.), Zagreb, 1996.; Wien fantastic (prip.), Zagreb, 1998.
Izvedena djela:
Albatros (radio-dr.), Zagreb, 1991.; Mlinovi (radio-dr.), Zagreb, 1993.; Arielov otok (radio-dr.), Zagreb, 1995., WDE, 1996.; Pisma drugom čuvaru (radio-dr.), Zagreb, 1996.; Krivotvoritelji (radio-dr.), Zagreb, 1997.; Devet oktava (radio-dr.), Zagreb, 1999.
Sanja Lovrenčić živi i radi u Zagrebu.

LOVRENOVIĆ, Ivan
Zagreb
Rođen 1943. u Zagrebu. Završio gimnaziju i Filozofski fakultet u Zagrebu. Privatno studira u Parizu 1965. godine. Radio u Mrkonjić-Gradu, a od 1976. godine živi i radi u Sarajevu. Piše prozu, pjesničku prozu, književne eseje i kritiku te esejistiku s područja povijesti i kulture.
Objavljena djela:
Obašašća i basanja (pt. lir. u pr.), Sarajevo, 1975.; Putovanje Ivana Frane Jukića, Mostar, 1977.; Književnost bosanskih franjevaca (izb. tek. iz st. hrv. knjiž.), Sarajevo, 1982.; Skice, lajtmotivi, Banja Luka, 1986.; Labirint i pamćenje (kul. pov. es. o Bosni), Sarajevo, 1989.; Sedam stoljeća bosanskih franjevaca, Sarajevo, 1991.; Liber memorabilium: quasi roman, Zagreb, 1994.; Bosna, kraj stoljeća, Zagreb, 1996.; Bosnien und Herzegowina /eine Kulturgeschichte/, Wien, 1998.; Unutarnja zemlja (kratki pregled kulturne povijesti Bosne i Hercegovine), Zagreb, 1998.
Ivan Lovrenović danas živi i radi u Zagrebu, gdje i surađuje povremeno u književnim listovima, novinama i časopisima.

LUBURIĆ, Zdravko
Remscheid
Rođen 26. X. 1942. u Pakracu. Završio gimnaziju i pohađao Filozofski fakultet u Zagrebu i Kolnu. Studirao je i na univerzitetu Gesamthochschule u Hagenu. Radi kao službenik općine grada Remscheida i kao profesionalni pisac. Piše pjesme i pripovijetke.
Objavljena djela:
Rasplinuti tragovi lovorova vijenca (pj.), /dvojez. izd. na hrv. i njem./, Struga, 1991.; Riječi koje samo vjetar prisluškuje (pj.), /dvojez. izd. na hrv. i njem./, Slavonski brod – Zagreb; Kalt und zart zugleich /Hladno i istovremeno toplo/ (pj.), Triga Verlag, D – Gelnhausen, 1997.
Zdravko Luburić živi i radi u Remscheidu (Njemačka). Zastupljen je u antologijama na hrvatskom, njemačkom, francuskom i engleskom jeziku. Neke su mu pjesme uglazbljene, a aktivno surađuje u časopisima i prevodi s hrvatskog na njemački jezik (Esej Gojka Sušca o poeziji Slavka Mihalića…). Član je Društva njemačkih književnika i Udruženja belgijskih i internacionalnih književnika.

LUČIĆ, Antun
Mostar
Rođen 13. VI. 1958. u Bugojnu. Završio Filozofski fakultet i magisterij iz filoloških znanosti. Radio kao profesor u srednjoj školi, knjižničar, urednik časopisa i nakladničke kuće “Obzorja”. Predavač svjetske i starije hrvatske književnosti na Pedagoškom fakultetu u Mostaru.
Objavljena djela:
Pitanja Luciusu (poet. pr.), 1985.; Lutak i dvojnica (lut. igr.), 1987.; Prizori (pj.), 1988:; Sestre, zapravo susreti (dr.), 1990.; Naovamo (pj.), 1996.
Antun Lučić živi i radi u Mostaru.

LUČIN, Bratislav
Split
Rođen 4. IV. 1956. u Splitu. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zadru, magistrirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio kao srednjoškolski profesor i kao redaktor u “Slobodnoj Dalmaciji”, od 1986. kao urednik u Književnom krugu Split, a od 1995. kao voditelj Centra “Marulianum”. Izvršni je urednik Sabranih djela Marka Marulića, urednik časopisa “Mogućnosti” te suurednik (s M. Tomasovićevm) godišnjaka “Colloquia Maruliana”.
Bio je priređivač sljedećih knjiga: Sentimentalni odgoj Antun i Faust Vrančić (s D. Novaković), Šibenik, 1995.; Ivan Dražić: Proslavljenje sv. Dujma (s D. Damjanovićem i D. Fališevac), Split, 1996.; Bibliografija Marka Marulića: Prvi dio: Tiskana djela (1447.-1997.), (s B. Jozićem), Split, 1998.
Bratislav Lučin živi i radi u Splitu. Suradnik je Hrvatskog biografskog leksikona, Leksikona hrvatskih pisaca i Hrvatske enciklopedije. Objavljuje studije i oglede o hrvatskoj književnosti. XV. i XVI. stoljeća (osobito o M. Maruliću), prijevode s latinskog, engleskog i francuskog jezika, osvrte i recenzije. Radovima se javlja uglavnom u izdanjima Književnog kruga (“Colloquia Maruliana”, “Mogućnosti”).

LUKIĆ, Darko
Zagreb
Rođen 8. IX. 1962. u Sarajevu. Magistar teatrologije. Pisac, dramaturg, teatrolog, dramski i kazališni pedagog, umjetnički direktor Međunarodnog kazališnog festivala mladih u Puli i ravnatelj zagrebačkog teatra ITD. Piše romane, eseje, studije i drame.
Objavljena djela:
Gonetanje zrcala (pč.), 1989.; Noći punog mjeseca (ro.), 1990.; Misliti igru? (es., stu.), 1990.; Uzaludnost (ro.), 1996.
Izvedena djela:
Sarajevska trilogija (dr.), Kazalište mladih, Sarajevo, 1989., 1990., 1991.; Orest zadatak (dr.), HNK, Pula, 1994.; Zona sumraka – Sretan Božić mr. Bookman (dr.), SNG, Maribor, 1995.; Plastične kamelije (dr.), HNK “Ivan Zajc”, Rijeka, 1997.
Darko Lukić živi i radi u Zagrebu.

LUKŠIĆ, Irena
Duga Resa
Rođena 10. III. 1953. u Dugoj Resi. Završila Filozofski fakultet i doktorat znanosti u Zagrebu. Prozna spisateljica, prevoditeljica i esejistica. Samostalna umjetnica.
Objavljena djela:
Konačište vlakopratnog osoblja (ro), Zagreb, 1981.; Ruska književnost u hrvatskim književnim časopisima I (desk. bibl.), /suautorstvo s J. Užarevićem/, Zagreb, 1982.; Zrcalo (ro. za dj.), Zagreb, 1983.; Sedam priča ili jedan život (pč.), Osijek, 1986.; Traženje žlice (ro.), Rijeka, 1987.; Ruska književnost u hrvatskim književnim časopisima II (desk. bibl.), /suautorstvo s J. Užarevićem/, Zagreb, 1992.; Noći u bijelom satenu (pč.), 1995.; Nova ruska poezija (mo.), 1998.; Soc-art (mo.), 1998.; Antologija ruske disidentske drame (ant.), 1998.; Jednostavne istine / Ruske pripovijetke XX. stoljeća (ant.), 1998.
Izvedena djela:
Ja, Melita (TV-dr.), Zagreb, 1992.; Eleazar (radio-dr.), Zagreb, 1995.; Divlja ruža (radio-dr.), Zagreb, 1996.; Aelita (radio-dr.), Zagreb, 1996.; Lovac na štakore (radio-dr.), Zagreb, 1996.; Mi (radio-dr.), 1996.; Sjajna zvijezda Rovinja, 1999.
Irena Lukšić živi u Dugoj Resi. Uređivala tematske brojeve časopisa i zbornika: Ruska književnost u dijaspori, Teški dim, Egzil, Emigracija, Novi kontekst i XX. stoljeće.

LJUBETIĆ, Jerko
Split
Rođen 5. VII. 1933. u Sutivanu (otok Brač). Završio Filozofski fakultet. Radio kao nastavnik hrvatskog i engleskog jezika, prosvjetni savjetnik za strani jezik, urednik i glavni urednik časopisa “Mogućnosti” i kulturne rubrike “Nedjeljne Dalmacije”. Prozni pisac i esejist. Bavi se i prevođenjem.
Objavljena djela:
Valovi i pijesak (dr.), 1963.; Mrežnica (ro.), Split, 1970.
Jerko Ljubetić živi i radi u Splitu. Objavljuje priče u časopisima, novinama i radiju. Bavi se književnošću čileanskih pisaca hrvatskog podrijetla. Drama Valovi i pijesak igrana je na pozornicama Splita i Zagreba, 1963.

MACHIEDO, Mladen
Zagreb
Rođen 9. VI. 1938. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti. Lektor talijanskog jezika, asistent, docent, redovni sveučilišni profesor za talijansku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Predavao na desetak talijanskih sveučilišta. Pjesnik, esejist, teoretik, pisac studija i prevoditelj.
Objavljena djela:
Novi talijanski pjesnici (ant.), Split, 1971.; Od kanconijera do svemirske nepoznanice (stu.), Split, 1973.; Otto poeti croati (ant.), Zagreb, 1974.; Leonardo da Vinci i poezija (znan. rad.), Zagreb, 1981.; Aeroliti (pj.), Zagreb, 1982.; Antologija talijanske poezije XX. stoljeća (ant.), Sarajevo, 1982.; Aeroliti (pj. na tal.), Udine, 1989.; Vicini Ignoti (es., prij.), Zagreb, 1992.; Na strani dima (pj.), Zagreb, 1994.; Senza risposta (pj. na tal.), Zagreb, 1995.; O modusima književnosti (knj. teor.), Zagreb, 1996.; Umješnost previda (es. na hrv. i franc.), Zagreb, 1997.; Sotto varie angolazzioni (stu.), Zagreb, 1997.; Duž obale (es.), Zagreb, 1997.; Diptih (po., es.), Zagreb, 1998.
Mladen Machiedo živi i radi u Zagrebu. Poznati su mu prijevodi: Leonardo da Vinci: Quadrifollium; Nikola Šop: In cima alla sfera; Eugenio Montale: Mediteran; Bartolo Cattafi: Poezija i dr. Neka su mu djela objavljena kao ponovljena izdanja. Nagrađivan za književni rad u Hrvatskoj i Italiji.

MAĆEŠIĆ, Milan
Privlaka
Rođen 2. XI. 1960. u Privlaci. Završio srednju školu. Radio kao turistički vodič, zidar, novinar i urednik. Piše pjesme, priče, novinske kolumne i kritike, a javlja se i na radio-valovima. Samostalni umjetnik.
Objavljena djela:
Bitka za pomrčinu sunca (pj.), 1985.; Bermudski trokut (pj.), 1987.; Vatikanska knjiga mrtvih (pj.), 1991.; Nepal, Ganges, Bosut Putra (radio-dr.), 1993., 1994.; Vinkovci – Zagreb via Hrvatska (pj.), 1994.
Milan Maćešić živi i radi u Privlaci.

MAĐER, S. Miroslav
Zagreb
Rođen 1. VII. 1929. u Hrtkovcima (Srijem). Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao profesor, rukovoditelj kazališta, novinar, urednik-dramaturg. Pjesnik, prozni i dramski pisac.
Objavljena djela:
Mislim na sunce (pj.), Zagreb, 1955.; Raskršće vjetra (pj.), Zagreb, 1955.; Utaman (pj.), Zagreb, 1957.; U čovjeku (pj.), Zagreb, 1961.; Antene riječi (pj.), Vinkovci, 1962.; Lenije zelene lenije (pj.), Zagreb, 1965.; Izabrane pjesme, Zagreb, 1969.; Velika polja (pj.), Osijek, 1974.; Pišta s vašarišta (pj.), v75.; Pjesme iz nedoumice (pj.), Zagreb, 1975.; Asser savus (pr.), Zagreb, 1978.; Četrdeset devet (pj.), Split, 1979.; Ispod klupe (pj.), Čakovec, 1981.; Djedovo slovo (pč.), Zagreb, 1981., 1986., 1987., 1990.; Pjevat će Slavonija, Vinkovci, 1982.; Izabrana djela PSHK, knj. 165. Zagreb, 1984.; Nedavna davnina (pj.), Zagreb, 1986.; Neput (pr.), Vinkovci, 1989.; Izabrane pjesme, Zagreb, 1991.; Žita zemlje (pj.), Vinkovci, 1993.; Putna glazba (pj.), 1996.; Leteći šaran (pč.), Vinkovci, 1996.; Gdje lopoči cvjetaju (ro.), Vinkovci, 1996.
Izvedena djela:
Takve sude za lude (radio-dr.), Zagreb, 1964.; Čovjek koga nema (TV-dr.), Zagreb, 1972.; Junaci (radio-dr.), Zagreb, 1973., Ljubljana, 1975.; Zagonetka (radio-dr.), Zagreb, 1974.; Nevidljivi iz šume Sume (radio-igr.), Zagreb, 1974.; Kako je bilo ili nije bilo (radio-igr.), Zagreb, Novi Sad, 1975.; Posjet u kasni dan (radio-dr.), 1975.; Krstarica na Savi (radio-igr.), Zagreb, 1975.; Pišta s vašarišta (dr.), “Žar-ptica”, Zagreb, 1982.; Befels protokol (dr.), Kazalište Vinkovci, 1983.; Glasovi šume (radio-dr.), Zagreb, 1988.; Pričam pjesmu (radio-dr.), Zagreb, 1989.; Ljerkina tajna (dr.), “Žar-ptica”, Zagreb, 1990.; Pravo stanje stvari (radio-kom.), Zagreb, 1991.; Natrag u mir (radio-dr.), Zagreb, 1993.; Srijemski put (radio-dr.), Zagreb, 1995.
Dokumentarne drame: /koautorstvo/ Pjesniku u pohode, Drvosječe, Gdje kormorani lete...
Miroslav S. Mađer živi i radi u Zagrebu i Vinkovcima. Surađuje s književnim časopisima i listovima. Pjesme su mu prevođene na strane jezike i uglazbljivane. Uredio niz književnih adaptacija za radio, televiziju i kazalište: Đuka Begović, Mrtvi kapitali, HNK Osijek i Zagreb… i literarnih scenarija za radijske i televizijske emisije, festivale i prigodne priredbe: “Susreti s piscima”, “Vinkovačke jeseni”… Dobitnik je više priznanja, odličja i nagrada.

MAHIĆ, Admiral
Sarajevo
Rođen 19. I. 1948. u Banjoj Luci. Pohađao studij komparativne književnosti u Sarajevu. Međutim, prekida studij i putuje; boravio je u više od dvadeset zemalja, bavio se raznim poslovima, bio konobar, drvosječa, ribar. Piše pjesme.
Objavljena djela:
Ljubavna inspiracija (pj.), Sarajevo, 1977.; Epilepsija cvjetova (pj.), Sarajevo, 1981.; Atlasna imperija (pj.), Sarajevo, 1985.; Glasno zrim (pj.), Sarajevo, 1988.; Kameni stol (pj.), Sarajevo, 1990.; Zvono (pj.), Sarajevo, 1990.
Admiral Mahić živi i radi u Sarajevu. Član je Društva hrvatskih književnika od 1989.

MAHMUTEFENDIĆ, Sead
Sarajevo
Rođen 29. V. 1949. u Sarajevu. Završio Filološki fakultet u Beogradu. Radi duže vrijeme kao profesor i knjižničar u srednjim školama. Piše romane, novele, kolumne i polemike.
Objavljena djela:
Knjiga opsjena i privida (no.), Zagreb, 1991.; Kelvinova nula (ro.), Zagreb, 1993.; Knjiga sna i nespokoja (no.), Rijeka, 1994.; Ribe i jednooki Jack (ro.), Zagreb, 1995.; Memorandum za rekonkvistu (kol., gov., pol.), Zagreb, 1995.; Teosaurusov konj (es.), Rijeka, 1996.; Centrifugalni građani (ro.), Zagreb, 1997.; Zezanje salke pirije (ro.), Zagreb, 1997.; Ruske lutke (romaneskna duologija: Suze Dauta Arfadžana – Demoni), Sarajevo, 1998.; Začešljani vjetar (pj.), Tešanj, 1998.
Sead Mahmutefendić živi i radi u Sarajevu.

MAJDAK, Zvonimir
Zagreb
Rođen 26. I. 1938. u mjestu Zrinska, kod Grubišnog polja. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Bio urednik književnih časopisa “Republika” i “Polet”, i uređivao biblioteku stranih pisaca u “Mladosti”. Pjesnik, prozni pisac i kritičar. Piše i TV-drame, radio-drame i komedije, feljtone, putopise i novinske članke.
Objavljena djela:
Tip na zelenoj livadi (pj), Zagreb, 1960.; Pjesme, Zagreb, 1960.; Ukleti motociklist (pj.), Zagreb, 1963.; Bolesti (ro.), 1964., 1988.; Mladić (ro.), Zagreb, 1965.; Gledaoci (pr.), Zagreb, 1966.; Igrači (ro.), Zagreb, 1969.; Glavno da se gura (pj.), Zagreb, 1974.; Frajerski nokturno (pj.), Zagreb, 1976.; Kužiš, stari moj (ro.), Zagreb, 1970., 1973., 1975., 1995.; Pazi, tako da ostanem nevina (ro.), Zagreb, 1971.; Stari dečki (ro.), Zagreb, 1971.; Tiha jeza (ro.), Rijeka, 1975.; Marko na mukama (ro.), Zagreb, 1977.; Ženski bicikl (ro.), Zagreb, 1978.; Kupanje s Katarinom (ro.), Zagreb, 1978.; Gadni parking (ro.), Zagreb, 1980.; Ratne šljive (pr.), Zagreb, 1982.; Hrvatska kuhinja (dr.), Zagreb, 1983.; Vođa navale (pr.), Zagreb, 1983.; Lova do krova (ro.), Zagreb, 1984.; Biba, okreni se prema zapadu (ro.), Zagreb, 1984.; Gradski ljubavnici (pj.), 1985.; Daske za sunčanje (ro.), 1986.; Muška kurva (ro.), Zagreb, 1986.; Ruska kneginjica iz Zagreba (pr.), Zagreb, 1988.; Starac (ro.), Zagreb, 1988.; Lugarnica (ro.), Zagreb, 1989.; Krevet (ro.), Zagreb, 1990.; Motreći sa stropa Irenu i njenog muža (pr.), Zagreb, 1990.; Oproštajni gableatz (ro.), Zagreb, 1991.; Mala hrvatska grofica iz Austrije (ro.), 1993.; Umrijeti u Tuškancu (ro.), Zagreb, 1993.; Tajna trga N. (ro.), Zagreb, 1994.; Kćerka (ro.), Zagreb, 1995.
Pod pseudonimom Suzana Rog romani: Baršunasti prut, Zagreb, 1987.; Gospođa, Zagreb, 1988.; Ševa na žuru, Zagreb, 1988.; Ponovno sam nemoralna i pokvarena, Zagreb, 1996.
Izvedena djela:
Hrvatska kuhinja, HNK, Zagreb; Vježbe iz gađanja (TV-dr.); Kvit posla (TV-dr.); Shela (TV-dr.); Gorčina u grlu (TV-dr.); Tri kralja (radio-dr.), Zagreb, 1964.
Zvonimir Majdak živi i radi u Zagrebu. Dobitnik je važnih književnih nagrada i priznanja.

MAJETIĆ, Alojz
Zagreb
Rođen 30. VIII. 1938. u Rijeci. Pohađao Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao korektor, novinar, samostalni književnik i urednik. Pjesnik, prozaik i dramski pisac.
Objavljena djela:
Dijete s brkovima priča (pj.), Zagreb, 1956.; Ponovo će se popeti more (pj.), Zagreb, 1961.; Čangi (ro.), Novi Sad, 1963., Zagreb, 1985.; Otimam (pj.), Zagreb, 1963.; Čangi of gottoff (ro.), Zagreb, 1970., 1980.; Zapovjedni način (pj.), Čakovec, 1976.; Kako uspjeti u životu (pj.), Zagreb, 1977.; Omiški gusari (ro. za dj.), Zagreb, 1981., 1986., 1991., 1994.; Narcis – časopis za sva područja vlastitog samoveličanja (pr., pj., es.), Zagreb, 1987.; Himna fetusa (pj. graf. mapa sa slikarom T. Hrabarom), Zagreb, 1987.; Glavata priča (ro. za dj.), Zagreb, 1996.; Tkači je dara (pj.), Zagreb, 1997.; Vrata iza pučine (pj.), Zagreb, 1998.
Izvedena djela:
Kamo brziš, stari (radio-dr.), Zagreb, 1972.; Škola za frajere (radio-dr.) Zagreb, 1973.; Lopata (radio-dr.), Zagreb, 1974.; Šuplja kuća (radio-dr.), Zagreb, 1975.; S one strane (radio-dr.), Zagreb, 1975.; Bubu (radio-dr.), Zagreb, 1976.; Zajamčeno bezbolno (radio-dr.), Zagreb, 1977.; Kuća u srcu zemljina sna (radio-dr.), Zagreb, 1994.; Sjećanje na zavičaj (radio-dr.), Zagreb, 1995.; Zvona za ptice (radio-dr.), Zagreb, 1995.
Alojz Majetić živi i radi u Zagrebu. Bio je i tajnik DHK i urednik časopisa “Paradoks” i “Republika”, uređivao biblioteku “Svršetak stoljeća”, “Prizma” i “Pjesnikov izbor” u nakladničkoj kući “Mladost”. Nagrađivan za svoj književni rad.

MAJIĆ, Vlatko
Pag
Rođen 26. VIII. 1956. u Vitini – Ljubuški. Profesor hrvatskog jezika i književnosti. Piše pjesme, priče, književne kritike i igrokaze.
Objavljena djela:
Glazba češlja (pj.), Sarajevo, 1982.; Pjevač pod zemljom (pj.), Rijeka, 1987.; Kairos (pj.), Zagreb, 1989.; Najviše je plave boje (pj. za dj.), Zagreb, 1991.; Jezičak (pj.), Rijeka, 1992.; Kad srce brodi /Che navighi il cuore/ (pj. mapa na hrv. i tal. jez. sa slikarom J. Martinkom), Pag – Zagreb, 1992.; Vrijeme soli (pč., pj. u pr.), Senj, 1996.
Vlatko Majić živi i radi u Pagu. Nagrađivan i prevođen.

MAKOVIĆ, Zvonko
Zagreb
Rođen 6. II. 1947. u Budrovcima. U Zagrebu završio Filozofski fakultet, gdje i predaje na Odsjeku za povijest umjetnosti. Uređivao “Studentski list”, “Tlo”, “Telegram”, “Most”, “Oko”… Pjesnik, esejist, književni i likovni kritičar, te znanstvenik. Objavljuje stihove, kritike, eseje, feljtone i studije o likovnim umjetnostima. Priredio mnoge izložbe u zemlji i inozemstvu.
Objavljena djela:
U žilama će ljepota teči (pj.), Zagreb, 1968.; Prostor voštanice (pj.), Split, 1969.; Karta svijeta (pj.), Zagreb, 1971.; Oko u akciji (es., krit.), Zagreb, 1972.; Komete, komete (pj.), Zagreb, 1978.; Miroslav Šutej (mo.), Zagreb, 1981.; Činjenice (pj.), Split, 1983.; Ivan Meštrović (mo.), Zagreb, 1983.; Strah (pj.), Zagreb, 1985.; Mauro Stipanov (mo.), Zagreb, 1987.; Ime (pj.), Zagreb, 1987.; Nenapisano (es.), Zagreb, 1989.; Točka bijega (pj.), Zagreb, 1990.; Prah (pj.), Zagreb, 1992.; Izvješće o stanju, Zagreb, 1994.
Zvonko Maković živi i radi u Zagrebu. Plan je Hrvatskog centra PEN-a. Nagrađivan za stvaralački rad.

MALEKOVIĆ, Vladimir
Zagreb
Rođen 29. III. 1936. u Brdovcu. Filozofski fakultet završio u Zagrebu. Likovni kritičar, povjesničar umjetnosti, muzealac i esejist.
Objavljena djela:
Crtež u hrvatskoj naivnoj umjetnosti (mo.), 1972.; Le dessin dans Part Croate naif (mo.), 1972.; Drawing in Croatian naive art (mo.), 1972.; Die Zeichnung in der kroatischen naiven Kunst (mo.), 1972.; Hrvatska izvorna umjetnost (mo.), 1973.; Ivan Lacković Croata (mo. na hrv. i engl.), 1973.; Croatian naive art (mo.), 1974.; I naifs Croati (mo.), 1975.; Skurjeni (mo.), 1976.; Rabuzin (mo.), 1976.; Murtić (mo. na tal., hrv. i engl.), 1978.; Ivan Lacković Croata (mo. na više jez.), 1978.; Antun Babić (mo. na hrv. i engl.), 1979.; Kosta Angeli Radovani (mo. na hrv. i engl.), 1981.; Friščić (mo. na franc., engl., rus., tal. i hrv.), 1982.; Krsto Hegedušić, Leben und Werk (mo.), 1985.; Nino Vranić, krajolici (mo. na hrv. i engl.), 1986.; Janez Boljka (slo. mo.), 1987.; Dubravka Babić (mo. na hrv., engl. i franc.), 1987.; Pirnat (slo. mo.), 1987.; I Maestri die Ceramica moderna (mo. na tal. i engl.), 1987.; Josip Generalić (mo. na hrv. i engl.), 1988.; Mijo Kovačić (mo. na tal.), 1989.; Mijo Kovačić (mo. na njem.), 1989.; Ferdinand Kulmer (mo. na franc. i hrv.), /suautor/, 1990.; Rabuzin (tek. na više jez., zbor. stu., es., krit., prik., int.), /suautor/, 1992.
Vladimir Maleković živi i radi u Zagrebu. Danas je direktor Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu.

MALEŠ, Branko
Zagreb
Rođen 18. I. 1949. u Zagrebu. Apsolvirao na Tehnološkom fakultetu, diplomirao na Filozofskom fakultetu komparativnu književnost u Zagrebu. Bio glavni urednik časopisa “Republika”, zatim rock-magazina “Heroina”, urednik dvotjednika “Oko”, te časopisa “Most” i “Off”. Pjesnik, kritičar i esejist.
Objavljena djela:
Tekst (pj.), Zagreb, 1978., 1989.; Praksa laži (pj.), Rijeka, 1986.; Crveni zec (kol.), Zagreb, 1989.; Placebo (pj.), Zagreb, 1992.; Treniranje države (kol.), Zagreb, 1994.; Luna park, Zagreb, 1996.; Trickster, Zagreb, 1998.
Branko Maleš živi i radi u Zagrebu. Sastavio Zbornik off poezije, Zagreb, 1979.; izbor: Mlada hrvatska proza u kontekstu poslijeratne produkcije, Zagreb, 1979.; Goethe u samoposluživanju (s Draženom Karamanom); Izbor iz mlade njemačke poezije V. Parun, B. Bošnjaka i proze V. Desnice. Nagrađivan za književni rad.

MALEŠEVIĆ, Bogdan
Zagreb
Rođen 15. V. 1959. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet i magisterij književnosti. Samostalni umjetnik. Piše eseje, putopise, romane i drame.
Objavljena djela:
Poetika adolescencije (es.), 1989.; Tajni plamen svijeća (es.), 1992.; Crkva posinjena (es., pt.), 1994.; Orao slomljenih krila (dr.), 1995.; Posljednji sud Marije iz Montpelliera (prip.), 1996.; Veliko obećanje (dn.-ro.), 1997.; Ana Marija Marović (mo. prik.), /koautorstvo s dr. Perčinom/, 1997.; Mala Terezija (dr.), 1997.; Iz tame u svijetlo (dok. ro.), 1998.; Rimski dnevnik, Zagreb, 1999.
Bogdan Malešević živi i radi u Zagrebu. Pokrenuo časopis “Zlatno pero” i biblioteku “Dva srca”.

MANDIĆ, Igor
Zagreb
Rođen 20. XI. 1939. u Šibeniku. Filozofski fakultet završio u Zagrebu. Književni i glazbeni kritičar, esejist, feljtonist, prevoditelj, novinski komentator (kolumnist) i antologičar. Objavljuje književne kritike, socio-kulturološke feljtone, eseje i polemike.
Objavljena djela:
Uz dlaku (krit.), Zagreb, 1970.; Mysterium televisionis (es.), Split, 1972.; Gola masa (feljt.), Zagreb, 1973.; Nježno srce (pol.), Zagreb, 1975.; Mitologija svakidašnjeg života (feljt.), Rijeka, 1976.; Od Bacha do Cagea (es., krit.), Zagreb, 1977.; 101 kratka kritika (krit.), Zagreb, 1977.; U sjeni ocvale glazbe (pol.), Zagreb, 1977.; Policajci duha (pol.), Zagreb, 1979.; Šok sadašnjosti (es.), Zagreb, 1979.; Arsen (mo.), Zagreb, 1973.; Književnost i medijska kultura (es.), Zagreb, 1984.; Što, zapravo, hoće te žene? (feljt.), Zagreb, 1984., Varaždin i Pula, 1985.; Principi krimića (es.), Beograd, 1985.; Jedna antologija hrvatske poratne poezije (ant.), Prokuplje, Zagreb, 1987.; Zbogom dragi Krleža (pol.), Beograd, 1988.; Bračna kuhinja (feljt.), /sa Sl. Mandić/, Zagreb, 1989.; Ekstaze i mamurluci (es.), Zagreb, 1989.; Romani krize (krit.), Beograd, 1996.; Književno stratište (krit.), Zagreb, 1998.; Za našu stvar (krit. pol.), Zagreb, 1999.
Igor Mandić živi i radi u Zagrebu. Djeluje kao dugogodišnji svestrani suradnik mnogih radio-televizijskih centara. Preveo s francuskog jezika: Simone de Beauvoir – Gisele Halimi: Damila Boupacha; Yves Bonnefoy: Poezija I, Zagreb, 1967. Nagrađivan za književni rad.

MANOJLOVIĆ, Sonja
Zagreb
Rođena 15. III. 1948. u Zagrebu. Završila Filozofski fakultet. Pjesnikinja i prozna spisateljica.
Objavljena djela:
Tako prolazi tijelo (pj.), Zagreb, 1965.; Davnog stranca ljubeći (pj.), Zagreb, 1968.; Sarabanda (pj.), Zagreb, 1969.; Jedan esspreso za Mariju (pj.), Čakovec, 1977.; Mama, ja sam Don Juan (pr.), Zagreb, 1978.; Civilne pjesme (pj.), Rijeka, 1982.; Babuška (pj.), Rijeka, 1987.; Njen izlog darova (pj.), Zagreb, 1999.
Sonja Manojlović živi i radi u Zagrebu kao samostalna umjetnica.

MARČETIĆ, Sanja
Zagreb
Rođena 1961. u Zagrebu. Studirala književnost. Piše pjesme i prozu.
Objavljena djela:
“S”, Zagreb, 1984.; Kuc – Kuc, Zagreb, 1989.; Knjiga o Seboru, Zagreb, 1991.
Sanja Marčetić živi i radi u Zagrebu.

MARIĆ, Šime
Zagreb
Rođen 21. II. 1955. u Vukšiću – Benkovac. Završio srednju trgovačku školu.
Objavljena djela:
Uglazbljene vode (pj.), Zagreb, 1986.; Prah i vode (pj.), Zagreb, 1989.; Prekoračivost visina (pj.), Zagreb, 1991.; Luciferski fair play (pj.), Zagreb, 1993.; Bogatstvo svjetla (pj.), Zagreb, 1997.; Odabrane pjesme /hrv.-franc./, Zagreb, 1998.
Šime Marić živi i radi u Zagrebu. Član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.

MARIJANOVIĆ, Stanislav
Osijek
Rođen 3. III. 1935. u Kloštru Podravskom. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti u Zagrebu. Radio kao srednjoškolski profesor, urednik tjednika “Mala štampa”, suurednik osječke “Revije”. Bio je dekan Pedagoškog fakulteta, prorektor i rektor osječkog Sveučilišta, a sada je redovni sveučilišni profesor hrvatske književnosti, književni i kazališni povjesničar.
Objavljena djela:
Povratak zavičajnicima (mo.), Osijek, 1983.; Hrvatsko pjevačko društvo “Lipa” u Osijeku 1876.-1986. (mo.), Osijek, 1987.; Fin de siecle hrvatske moderne (mo.), Osijek, 1990.; Njemački teatar u Osijeku (stu.), Osijek–Zagreb, 1992.; Laszlo Hadrovics, Zagreb, 1995.; Slavonski preporod (glazb.-scen. slika), izvedba HNK Osijek, 1994.; Od turskog do suvremenog Osijeka (mo.), /suautor/, Osijek, 1996.
Stanislav Marijanović živi i radi u Osijeku. Predsjednik Ogranka DHK za Slavoniju i Baranju. Priredio niz važnih izdanja: Matija Petar Katančić: Izbor iz djela; Jan Panonije Vitez: Elegije i epigrami; Iso Cepelić: Kroza smijeh i suze; Ivica Vrkić: Izgubljena vremena; Književni Osijek i dr. Objavio u separatima brojne književno-povijesne i kazališne studije i eseje.

MARINKOVIĆ, Pavo
Zagreb
Rođen 10. VI. 1967. u Zagrebu. Pohađao Akademiju dramske umjetnosti – Odsjek za dramaturgiju. Prozni, dramski pisac i esejist. Piše i filmske kritike.
Objavljena djela:
Filip Oktet i drugi šaljivi komadi, Zagreb, 1990.
Izvedena djela:
Diverzija (radio-dr.), Omladinski radio 101, Zagreb, 1988.; Solumov kraj (dr.), HNK Split, 1989.; Na leđima dupina (film. sc.), Zagreb, 1990.; Filip Oktet i čarobna truba (dr.), Teatar ITD, 1991.; Filip Oktet i čarobna truba (radio-dr.), Hrvatski radio Zagreb, Zagreb, 1992.; Krokodil (radio-dr.), Hrvatski radio, 1991.; Filip Oktet i čarobna truba (radio-dr.), Zagreb, 1992.; Glorietta (dr.), ITD, 1994.; Glorietta (radio-dr.), Hrvatski radio, Zagreb, 1994.; Dom od kiše (dr.), ZKM, 1999.
Pavo Marinković živi i radi u Zagrebu. Bavi se i prevođenjem. Neka njegova dramska djela objavljena su u časopisima i zbornicima. Drama Filip Oktet i čarobna truba mu je prevedena na njemački jezik. Nagrađivan.

MARINKOVIĆ, Ranko
Zagreb
Rođen 22. II. 1913. u Visu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio u Ministarstvu prosvjete NRH, Nakladnom zavodu Hrvatske, a od 1946. do 1950. direktor je drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Bio i profesor na zagrebačkoj Akademiji za kazališnu umjetnost. Prozni i dramski pisac, esejist.
Objavljena djela:
Proze, Zagreb, 1948.; Ni braća ni rođaci (pč.), Zagreb, 1949.; Oko Božje (pč.), Zagreb, 1949.; Geste i grimase (es., krit.), Zagreb, 1951.; Pod balkonima (pč.), Beograd, 1953.; Ruke (pč.), Zagreb, 1953.; Glorija (dr.), Zagreb, 1956.; Poniženje Sokrata (pč.), Zagreb, 1959.; Koštane zvijezde (pr.), Sarajevo, 1961.; Karneval i druge pripovijetke (pr.), Zagreb, 1964.; Kiklop (ro.), Beograd, 1965.; Novele, Zagreb, 1966.; Zagrljaj i druge novele (no.), Beograd, 1968.; Tri drame, Zagreb, 1977.; Zajednička kupka (ro.), Zagreb, 1980.; Pustinja (dr.), Zagreb, 1981.; Izabrana djela, I-II, PSHK, knj. 137 i 138, Zagreb, 1981.; Sabrana djela, I-IV, Zagreb, 1982.; Nevesele oči klauna (es.), Zagreb, 1986.; Sabrana djela I-VII, Zagreb, 1988.; Never more (ro. – fuga), Zagreb, 1993.
Izvedena djela:
Albatros, HNK, Zagreb, 1939.; Glorija, HNK, Celje, 1955.; Zagrljaj, ZDK, Zagreb, 1959.; Maestrova smrt, ITD, Zagreb, 1973.; Kiklop, HNK, Zagreb, 1976.; Politeia ili Inspektorove spletke, HNK, Zagreb, 1977.; Pustinja, HNK, Zagreb, 1982.; Zajednička kupka, HNK, Zagreb, 1989.
Ranko Marinković živi i radi u Zagrebu. Djela su mu prevođena na više stranih jezika, a i višestruko izvedena na mnogim pozornicama, televizijski, radijski i filmski adaptirana. Redovni je član HAZU, nagrađivan i odlikovan za svoj stvaralački umjetnički rad.

MARJANOVIĆ, Mirko
Sarajevo
Rođen 13. VII. 1940. u Tramošnici (BiH). Završio Višu pedagošku školu (likovni odjel). Radio kao nakladnik, urednik tromjesečnika “Hrvatska misao” i novinar. Danas je predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Sarajevu. Piše romane, dnevnike i sastavlja likovne monografije.
Objavljena djela:
U ime oca i sina (ro.), 1969.; Središte (pč.), 1973.; Povijest izgubljene duše (ro.), 1980.; Braća (ro.), 1983.; Voda teče kako teče (izb.), 1984.; Topot divljih konja (ro.), 1989.; Živjeti smrt (sarajevski rat. dn.), 1996.; Fra Petar Perica Vidić (lik. mo.), 1997.
Mirko Marjanović živi i radi u Sarajevu.

MAROEVIĆ, Tonko
Zagreb
Rođen 22. X. 1941. u Splitu. Diplomirao Filozofski fakultet i doktorirao u Zagrebu. Bio znanstveni suradnik Centra za povijesne znanosti u Zagrebu, lektor na Slavistici u Milanu. Sada je profesor na katedri povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Uređivao je “Teku”, “Život umjetnosti” i “Republiku”. Pjesnik, esejist, književni i likovni kritičar, povjesničar umjetnosti i prevoditelj. Piše monografije iz likovne umjetnosti i studije.
Objavljena djela:
Primjeri (pj.), Zagreb, 1965.; Slijepo oko (pj.), Zagreb, 1969.; Polje mogućeg (es., krit.), Split, 1969.; Motiv Genoveve (pj.), Zagreb, 1986.; Dike ter hvaljenja (es.), Split, 1986.; Trag roga, ne bez vraga (pj.), Zagreb, 1987.; Zrcalo Adrijansko (es., prik.), Rijeka, 1989.; Četveroručno (pj.), 1992.; Sonetna struka (pj.), 1992.; Black & Light (versi od prigode), Zagreb, 1995.
Izvedena djela:
Dundo Marojević ili otac u Rimu (radio-dr.), Zagreb,; Novela od Stanice (radio-dr.), Zagreb.
Tonko Maroević živi i radi u Zagrebu. Preveo je u suradnji: Dante Alighieri: Novi život, O monarhiji; Petrarca: Iz kanconiera; Jorge Luis Borges: Djela; Leonardo Sciascia: Kontekst; Giovanni Papini: Zrcalo koje izmiče; Jorge Luis Borges: Atlas i urotnici. Pripremio je malu antologiju katalonskog pjesništva Bikova koža i u suradnji antologiju hrvatske poezije Uskličnik. Dobitnik je zaslužnih nagrada i odličja.

MARTIĆ, Anđelka
Zagreb
Rođena 1. V. 1924. u Zagrebu. Završila srednju trgovačku školu (bivša Ekonomska). Poslije Drugoga svjetskoga rata radila u “Vjesniku”, “Omladinskom borcu”, te u časopisu “Pionir”. Bila je glavna i odgovorna urednica Izdavačkog poduzeća “Naša djeca” i časopisa za djecu “Radost”. Spisateljica za djecu i prevoditeljica. Piše pripovijesti i romane za djecu. Prevodi sa slovenskog, a njezina djela prevedena su na više stranih jezika.
Objavljena djela:
Mali konjovodac i druge priče, Zagreb, 1951.; Pirgo, Zagreb, 1953.; Jezero na planini, Zagreb, 1956.; Vuk na Voćinskoj cesti, Zagreb, 1956.; Bjelko, Zagreb, 1956.; U vihoru, Zagreb, 1958.; Dječak iz šuma, Zagreb, 1960.; Kurir Dragan i njegovo konjče, Sarajevo, 1961.; Neugasivi životi, Zagreb, 1961.; Mali borac, Zagreb, 1964.; Proljeće, mama i ja, Zagreb, 1968.; Baba Kata, Zagreb, 1971.; Djedica Pričalo i čarobni vrutak, Zagreb, 1977.; Mali konjovodac, Zagreb, 1985.; Izabrana djela, PSHK, knj. 181/1, Zagreb, 1991.; Zarobljenik šumske kuće, Zagreb, 1999. i veći broj slikovnica.
Anđelka Martić živi i radi u Zagrebu. Nagrađivana za književni rad i dobitnica jedinstvenog odličja “Orden osmijeha” od poljske djece.

MARTIĆ, Nikola
Split
Rođen 5. VIII. 1938. u mjestu Višićima (Hercegovina). Studirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio urednik u izdavačkoj kući “Logos” u Splitu. Pjesnik.
Objavljena djela:
Vrtovi zemlje humske (pj.); Znamen (pj.); Bogumilska bajka (pj.); Sedmo godišnje doba (pj.); Svanuće davnine (pj.); Izabrane pjesme; Duša i tijelo (pj.); Stablo nasred tijela (pj.); Gdje su meni krila (pj.).
Nikola Martić živi i radi u Splitu.

MARTINAC, Ivan
Split
Rođen 28. III. 1938. u Splitu. Pohađao Arhitektonsko-geodetsko-građevinski fakultet u Zagrebu i diplomirao Arhitektonski fakultet u Beogradu. Apsolvirao dvogodišnju filmsku školu u Zagrebu. Radio kao arhitekt, izvođač objekata visoke gradnje, designer, filmski redatelj, scenarist i montažer. Pjesnik, likovni umjetnik i publicist.
Objavljena djela:
Elipse (pj.), Novi Sad, 1962.; Alveole (pj.), Split, 1968.; Patmos (pj.), Split, 1970.; Aura (pj.), Split, 1975.; Filmska teka (filmografija), Split, 1977.; Stradanje Ivane Orleanske (rekonstrukcija filma Carla Th. Dreyera), Split, 1980.; Pohvale (pj.), Split, 1981.; Pisma Teofilu (pj.), Split, 1985.; Obračun za studeni (dok. Jakova Martinca), Split, 1991.; Ulazak u Jeruzalem (pj.), Split, 1992.; Ljubav i ništa (izb. pj.), Split, 1997.
Ivan Martinac živi i radi u Splitu. Prema vlastitim scenarijima režirao kratkometražne filmove: Avantira, moja gospođa; Monolog o Splitu; Rondo; Mrtvi dan; Život je lijep; Fokus; Atelijer Dioklecijan; Sve ili ništa; Uska vrata; Most; Izgnanstvo; Lutke; Grad u sivom, te dugometražni film Kuća na pijesku.

MARTINI, Lucifero
Rijeka
Rođen 25. III. 1916. u Firenci. Ekonomsku školu i Sveučilište završio u Trstu. Bio je glavni urednik “La Voce del Popolo” i “Panorame”, te urednik književnog časopisa “La battana”. Pjesnik, prozni i dramski pisac. Piše i stvara na talijanskom jeziku.
Objavljena djela:
Le avventure del capitan Parapatan / Doživljaji kapetana Parapatana, (ro.), 1964.; Erba di casa / Domaća trava (ro.), Rijeka, 1966.; Giorni di dolore / Dani tuge, (ro.), Rijeka, 1971.; La bora spegne ili fuoco / Bura gasi vatru (pj.), 1972.; Aroma d’alga / Aroma algi, (pj.), Rijeka, 1973.; L’ultima paura / Zadnji strah, (ro.), 1973.; Il segno del mare / Znak mora, (pj.), 1975.; Nuvole in cielo / Na nebu oblaci, (pj.), Rijeka, 1975.; Vento sul mare / Vjetar na moru, (pj.), 1975.; Il muro della memoria / Zid sjećanja, (ro.), 1976.; Parlano i protagonisti. Memorie e documenti per una storia die Fiume nella lotta popolare di liberazione fino al 1943. / Protagonisti govore, (publ.), Rivogno, 1976.; L’erba non e ancora verde / Trava još nije zelena, (pj.), 1977.; Il ritorno / Povratak, (ro.), 1978.; Simiglianze / Sličnosti, Rijeka, 1982.; I protagonisti raccontato / Protagonisti pripovijedaju, Rijeka, 1983.; Novi dom (pr.), Rijeka, 1989.; L’uomo nel parco / Čovjek u parku, (dr.),; Essere liberi / Biti slobodan, (dr.); Il mulino di Pola / Pulski mlin, (dr.).
Izvedena djela:
C’e il sole / Sunce je, (radio-dr.); Il telefono /Telefon, (radio-dr.); La porta / Vrata, (radio-dr.); L’anello / Prsten, (radio-dr.); La coscienza / Savjest, (radio-dr.); Essere uomo / Biti čovjek, (radio-dr.).
Lucifero Maritni živi u Rijeci.

MARTINOVIĆ, Marko
Vitez
Rođen 8. III. 1933. u Polju kod Travnika. Završio Višu PTT školu. Radio kao poštanski ekonomist. Sada je samostalni umjetnik. Piše pjesme, pripovijesti i reportaže.
Objavljena djela:
Zvona i tišine (pj.), Travnik, 1962.; Tražio sam Augusta (prip.), Sarajevo, 1981.; Ljudi u vremenu (rep.), 1987.; Ljubavi i smrti u dolini Lašve (pr., pj.), 1990.; Vitez i lov (rep.), 1990.; Isus u podrumu (prip.), N. Travnik, 1995.; Zvona i tišine (pj. – dop. izd. ratnom lirikom), 1996.
Marko Martinović živi i radi u Vitezu.

MARUNA, Boris
Zagreb
Rođen 12. IV. 1940. u Podpragu (Jesenice). Školu polazio u Obrovcu, Zaprešiću i Zagrebu, gdje je i maturirao. Kao dvadesetogodišnjak pobjegao s dvojicom braće na Zapad. Živio u Italiji, Argentini, Engleskoj, Sjedinjenim Državama i Španjolskoj do 1990. kad se vraća u Hrvatsku. Diplomirao i magistrirao na Sveučilištu Layola u Los Angelesu. Završio je španjolske studije na Sveučilištu u Barceloni, te računalnu školu. Sada je urednik časopisa “Hrvatska revija” u Zagrebu. Bio je urednik Matičnog lista “Vijenac”. Pjesnik.
Objavljena djela:
I poslije nas ostaje ljubav (pj.), Buenos Aires, 1964.; Govorim na sav glas (pj.), Muenchen – Barcelona, 1972.; Ograničenja (pj.), Muenchen – Barcelona, 1985.; Ovako (domovinska zb. pj.), 1990.; Otmičari ispunjena sna, Zagreb, 1995.; Bilo je lakše voljeti te iz daljine (pj.), Zagreb, 1996.
Boris Maruna živi i radi u Zagrebu. Bio član Sabora hrvatskog narodnog vijeća, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, član hrvatskog i američkog PEN-a.

MASLAĆ, Mile
Zagreb
Rođen 21. II. 1949. u Cerovici (Hercegovina). Filozofski fakultet završio u Zagrebu. Radio kao urednik, lektor i korektor u nakladnim kućama. Bio zamjenik glavnoga urednika u “Hrvatskom slovu”. Pjesnik i prevoditelj. Prevodi sa slovenskoga i njemačkog jezika.
Objavljena djela:
Odraslima ulaz zabranjen (pj.), Zagreb, 1976.; Metafizički posjetilac (pj.), Zagreb, 1978.; Ljubav na granici (pj.), Zagreb, 1981.; Privid svetkovine (pj.), Zagreb, 1990.; Križni put (pj.), Zagreb, 1992.
Mile Maslać živi i radi u Zagrebu. Suautor je vodiča “Istra”, a preveo je poznato djelo Ive Pilara (Floriana Lichttragera) Immer wieder Serbien /Uvijek iznova Srbija/, koje je objavljeno kod nas u časopisu “Forum”.

MAŠIĆ, Jozo
Tomislavgrad
Rođen 13. XI. 1956. u Tomislavgradu. Završio Filozofski fakultet. Novinar i kazališni redatelj.
Objavljena djela:
Roman o Ljiljani (pč.), 1986.
Izvedena djela:
Netko mora biti leptir (dr.), Kazališna predstava, Tomislavgrad, 1994.
Jozo Mašić živi i radi u Tomislavgradu.

MAŠIĆ, Mehmed
Zagreb
Rođen 12. VI. 1939. u Moševcu kod Maglaja. Završio Pedagošku akademiju i Filozofski fakultet u Zagrebu. Novinar i pjesnik. Piše pjesme, priče i radio-drame.
Objavljena djela:
Vječita dugovanja (pj.), Zagreb, 1965.; Bogumilke (pj.), Zagreb, 1969.
Mehmed Mašić živi i radi u Zagrebu. Objavljuje eseje, prikaze knjiga i likovnih izložbi, a neke su mu radio-drame izvođene na Radio-Zagrebu (Kuglana)...

MAŠTROVIĆ, Tihomil
Zagreb
Rođen 6. III. 1952. u Zadru. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu na kojem je postigao i doktorat znanosti iz područja filologije. Sada je znanstveni savjetnik u Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU. Izvanredni je sveučilišni profesor na Filozofskom fakultetu u Zadru i predsjednik stručnog vijeća Hrvatskog studija Sveučilišta u Zagrebu. Književni povjesničar, teatrolog i kritičar.
Objavljena djela:
Riječi za prozu (pj. u pr.), Zadar, 1967.; Hrvatsko kazalište u Zadru (mo.), Zagreb, 1985.; Drama i kazalište hrvatske moderne u Zadru (mo.), Zagreb, 1990.; Der kroatische Essay der achtziger Jahre (ant.), Zagreb, 1991.; General Nikola Maštrović – život i djelo jednog hrvatskog časnika (mo.), Zagreb, 1996.; Pedeset godina hrvatske kazališne kuće Zadar 1945.-1995. /Kazalištarije jednog repertoara/, (mo.), Zadar, 1996.
Izvedena djela:
Pjesnikova kob (dr.), HNK “Ivan Zajc”, Rijeka, 1996., Zadarsko kaz. ljeto, Zadar, 1996.
Tihomil Maštrović živi i radi u Zagrebu. Urednik je brojnih znanstvenih edicija i član uglednih hrvatskih kulturnih institucija.

MATAGA, Vojislav
Zagreb
Rođen 14. I. 1946. u Opuzenu. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti u Zagrebu. Radi kao bibliotekar i profesor hrvatskog jezika. Pjesnik i esejist.
Objavljena djela:
Bludeć predvorjem (pj.), Zagreb, 1975.; Književna kritika i teorija socijalističkog realizma (knj.-pov. rasp.), Zagreb, 1987.; Opća mjesta (pj.), Osijek, 1990.; Književna kritika i ideologija (knj.-pov. rasp.), Zagreb, 1995.; Mjere i utezi (pj.), Zagreb, 1996.
Vojislav Mataga živi i radi u Zagrebu.

MATANOVIĆ, Julijana
Zagreb
Rođena 6. IV. 1959. u Gradačcu (BiH). Diplomirala na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, a doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radila kao asistent na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, a sada je profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bila je urednik i voditelj “Književnog petka”, tribine Gradske knjižnice u Zagrebu i urednica u nakladničkoj kući “Znanje”. Piše prozu, književne kritike i znanstvene studije.
Objavljena djela:
Četiri dimenzije sumnje (krit. čit.), /s V. Bogišićem, K. Bagićem, M. Mićanovićem/, Zagreb, 1988.; Barok iz suvremenosti gledat (stu.), Osijek, 1992.; Ivan Gundulić /Ključ za interpretaciju književnog djela/, Zagreb, 1993.; Prvo lice jednine (stu.), Osijek, 1997.; Zašto sam vam lagala (pr.), Osijek, 1997., III. izd.
Julijana Matanović živi i radi u Zagrebu. Priredila je /s V. Bogišićem/ panoramu hrvatske proze Krhotine vremena. Uredila zbornik o slavonskoj baroknoj književnosti Ključevi raja 1995. Javlja se u književnim časopisima i publikacijama. Nagrađivana i odlikovana za svoj stvaralački rad.

MATIĆ, Ante
Zagreb
Rođen 27. II. 1945. u Borčanu, na Duvanjskom polju. Pučku školu učio u Duvnu i Šujici, a gimnaziju u Zadru, Splitu i Pazinu. Završio Teološki fakultet u Firenzi, Filozofski fakultet u Skopju i Beogradu, te Fakultet političkih znanosti u Zagrebu. Novinar i urednik. Piše pjesme, priče, novele i romane.
Objavljena djela:
Objahana zemlja (pč.), 1989.; Berlinski zid (pč., no.), 1990.; Ljudinjak (ro.), 1995.; Lijepa naša tuđina (no.), 1997.; Božićne priče (pč.), 1998.
Ante Matić živi i radi u Zagrebu. Prevodi s talijanskog. Nagrađivan za prozu i poeziju.

MATIĆ, Marko
Zagreb
Rođen 10. VIII. 1952. u mjestu Borčane. Završio Pravni fakultet i radi kao pravnik, novinar sociolog i urednik. Pjesnik, novelist, kritičar i esejist. Piše i reportaže, putopise i publicističke članke.
Objavljena djela:
Bistrenja (pj.), Zagreb, 1984.; Prisebnost (pj.), Zagreb, 1988.; Hrvatski pravac (publ.), Zagreb, 1996.
Marko Matić živi i radi u Zagrebu. Četiri godine je uređivao mjesečnik “Tomislav”, a godinu dana je bio urednik u “Hrvatskom slovu”. Odlikovan je Redom danice hrvatske s likom Marka Marulića.

MATIŠIĆ, Mate
Zagreb
Rođen 17. I. 1965. u mjestu Ričice (Imotski). Završio Pravni fakultet u Zagrebu. Dramaturg u Filmskom poduzeću “Jadran film” i urednik u Dramskom programu Hrvatskog radija. Dramski pisac.
Objavljena djela:
Bljesak zlatnog zuba (dr.), Zagreb, 1986.; Anđeli Babilona (dr.), Zagreb, 1996.
Izvedena djela:
Bljesak zlatnog zuba (dr.), HNK, Split, 1986., HNK, Osijek, 1994.; Legenda o svetom Muhli (dr.), KMD, Dubrovnik, 1988. i NK “Ivan Zajc”, Rijeka, 1988.; Božićna bajka (dr.), KMD, Dubrovnik i DK “Gavella”, 1989., HNK, Osijek, HNK Mostar, Šibenik, Pečuh i Božićna bajka (TV-drama); Cinco i Marinko (dr.), SK “Kerempuh”, Zagreb, 1992., HNK, Split, HNK, Mostar, Šibenik; Anđeli Babilona (dr.), DK “Gavella”, Zagreb, 1996.
Mate Matišić živi i radi u Zagrebu. Po njegovom dramskom tekstu Cinco i Marinko Krsto Papić snimio film Kad mrtvi zapjevaju.

MAZUR, Dražen
Zagreb
Rođen 9. VI. 1951. u Zagrebu. Završio gimnaziju i pohađao Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu. Pjesnik i prozni pisac.
Objavljena djela:
Zimske jagode (pj.), 1976.; Legende o čudnom životu (pj.), 1977.; Sendvič za gospodu (pj.), 1979.; Pas mater i ostala rodbina (pč.), 1984.; Mi pantagana (ro), 1985.
Dražen Mazur živi i radi u Zagrebu.

MEDIĆ, Marija
Osijek
Rođena 6. VIII. 1942. u Osijeku. Studij književnosti završila na osječkom Pedagoškom fakultetu. Zaposlena kao učiteljica hrvatskog jezika u Osnovnoj školi “Vijenac” u Osijeku do 1994., potom radi kao pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Osijeka, a od 1997. profesionalno na dužnosti predsjednice Gradskoga vijeća. Djelovala u osječkoj i slavonsko-baranjskoj književnoj kulturi još od 1962. godine. Piše pjesme za djecu i odrasle, haiku, te tekstove za tamburaške festivale.
Objavljena djela:
Na nebu zelena prašina oblaka (pj.), Osijek, 1968.; Puna usta žvake (pj. za dj.), Osijek, 1978.; Na grani od oblaka (pj.), Osijek, 1992.; Čungalungac i još svašta (pj. za dj.), Osijek, 1996.
Marija Medić živi i radi u Osijeku. Surađivala u književnim listovima i časopisima. Dobila “Zlatnu značku” za promicanje književnog izraza za djecu od Republičkog Zavoda za prosvjetno-pedagošku službu Hrvatske (1991.).

MEDVIDOVIĆ, Lujo
Osijek
Rođen 17. X. 1950. u Imotskom, Lokvičići. Pravni fakultet završio u Splitu, a magisterij u Osijeku. Piše uglavnom sonetnu poeziju i pjesme u prozi.
Objavljena djela:
Pjesme, 1983.; Nesnivana java (pj.), 1984.; Bezimena s Drave (pj.), 1986.; Pehar ljubavi (pj.), 1988.; Sretno sunce, 1989.; Biserna lipa (pj.), 1993.; Bolni baranjski antibarbarus (pj.), 1994.; Svjetlost maslačka, 1995.; Okopnit će snjegovi što još nisu pali (pj.), 1995.; Hrvatska sonetom (pj.), 1996.; Zatočenik riječi (pj.), 1997.; Vukovarski križ (pj.), 1998.; Miris tamarisa (pj.), Osijek, 1999.
Lujo Medvidović živi i radi kao odvjetnik u Osijeku. Objavljuje u časopisima, listovima, na radiju i televiziji. Neke su mu pjesme i uglazbljene, a prema tekstu Bolni baranjski antibarbarus snimljen je i dokumentarni film Baranjska krv.

MEHMEDAGIĆ, Enver
Milano
Rođen 29. X. 1929. u Zagrebu. Pravni fakultet i doktorat završio u Zagrebu. Piše uglavnom pjesme.
Objavljena djela:
Refleios /Odrazi/, Buenos Aires, 1954.; Svijetla i sjene (pj.), Madrid, 1968.; En pos de si /Tragom sama sebe/ (pj.), Madrid, 1970.
Enver Mehmedagić živi i radi u Milanu. Zbirke pjesama tiskane su na španjolskom, talijanskom i hrvatskom jeziku. Dobitnik je talijanskih književnih nagrada.

MERKOVIĆ, Lazar
Subotica
Rođen 14. VI. 1926. u Subotici. Pjesnik, prozaik, kritičar, esejist, publicist, prevoditelj, bibliograf i novinar. Pripada starijoj generaciji hrvatskih pisaca u Vojvodini iz subotičkog književnog kruga. Utemeljitelj je i prvi glavni urednik časopisa za književnost, umjetnost i društvena pitanja “Rukovet”.
Objavljena djela:
Odbljesci (pj.), 1953.; Između dva pola (pj.), 1957.; Put dug pet života (ro.), 1958., 1959., 1963.; San pod zvijezdama (pj.), /knjiga zabranjena tijekom slaganja u tiskari/, 1972.; Putevima zajedništva (bibl. časopisa “Rukovet” od 1955. do 1980.); Književnost slovenačkog i makedonskog naroda, albanske i talijanske, mađarske, romske etničke grupe, rumunjske, rusinske, slovačke i turske narodnosti, 1982.; Osame (pj.), 1988.
Lazar Merković živi i radi u Subotici. Preveo s mađarskog jezika više književnih naslova autora pjesnika, prozaista, esejista, dramskih pisaca, filozofa, znanstvenika i publicista iz Vojvodine i Mađarske. Jedan je od utemeljitelja Hrvatskog kulturnog društva “Bunjevačko kolo”, danas Hrvatski kulturni centar, zatim Radio-Subotica. Zbog osnivanja Pododbora Matice hrvatske u Subotici smijenjen je s položaja gl. urednika Radio-Subotice i s položaja gl. urednika “Rukoveti” i Izdavačkog odjela “Osvit”, te s još dvadesetak hrvatskih intelektualaca uklonjen iz javnog života. Dobitnik je više nagrada i priznanja, među ostalim Ordena zasluga za narod i Kolajne malog križa Republike Mađarske, za dugogodišnji prevodilački rad i istaknutu ulogu u posredovanju mađarske kulture u nas.

MERŠINJAK, Saša
Zagreb
Rođen 19. IX. 1949. u Nišu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Prozni pisac i pjesnik. Piše eseje, novinske članke, filmske i likovne kritike.
Objavljena djela:
Akrobat (prip.), Zagreb, 1975.; Predstave na granici (ro)., Zagreb, 1978.; Ispovjednik (ro.), Čakovec, 1978.; Šahovska polja spavača (pj.), Zagreb, 1979.; U ruhu gurua (pj.), Zagreb, 1993.; Lude gljive (prip.), Zagreb, 1998.
Saša Meršinjak živi i radi u Zagrebu. Stalni je kolumnist u listu “Vijenac”. Objavljivao u književnim časopisima i listovima, na radiju i televiziji i prevođen na strane jezike. Od 1990. godine voditelj je tribine “jutro poezije” u Zagrebu. Član je Hrvatskog centra PEN-a i Hrvatskog filozofskog društva.

MESINGER, Bogdan
Osijek
Rođen 25. XII. 1930. u Šidu. Završio Filozofski fakultet i doktorat iz filoloških znanosti. Srednjoškolski profesor, sveučilišni predavač, izvanredni profesor na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. Prozaik, esejist i pisac likovnih studija.
Objavljena djela:
Josip Kozarac (es.), Vinkovci, 1966.; Kiša (ro.), Vinkovci, 1970.; Likovne impresije (es.), Vinkovci, 1971.; Slavko Mađer (es.), Vinkovci, 1972.; Stvaralački nesporazum (es.), Vinkovci, 1973.; Samac (ro.), Vinkovci, 1973.; Vinkovačka čitaonica i knjižnica… (mo.), Vinkovci, 1976.; Zatvorena pučina (ro.), Osijek, 1984.; Crlenjak (lik. mo.), Borovo, Ilok, 1987.; Slavko Kolar – traganje za strukturotvornom jezgrom (mo.), Osijek, 1987.; Traktat o medalji – treći memorijal Ive Kerdića (lik. stu.), Osijek, 1987.; Predrag Goll – skicirke (lik. stu.), Osijek, 1987.; Četvrti memorijal Ive Kerdića (lik. stu.), Osijek, 1990.; Esseg lotus victoriae es: Osijek u medaljama – medalje u Osijeku (lik. stu.), Osijek, 1990.; Medaljer Vanja Radauš (lik. stu.), Osijek, 1993.; Peti memorijal Ive Kerdića (lik. stu.), Osijek, 1993.; 24 dana rata (pj.), Osijek, 1993.; Ivan Mršić, slikar – keramičar (mo.), Osijek, 1995.; Krunoslav Kern (mo.), Osijek, 1996.; Želimir Janeš – medaljerski rizničar hrvatske kulture (mo.), Osijek, 1998.; Hrvatsko medaljerstvo na kraju tisućljeća (lik. stu.), Osijek, 1998.; Medaljer Damir Mataušić (mo.), Zagreb – Varaždin, 1998.
Izvedena djela:
Krug (radio-dr.), Zagreb, 1971.
Bogdan Mesinger živi i radi u Osijeku.

MIĆANOVIĆ, Miroslav
Zagreb
Rođen 15. VIII. 1960. u Brčkom. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao profesor srednje škole, kao glavni urednik edicije “Quorum”. Pjesnik i prozni pisac. Objavljuje pjesme, priče i eseje.
Objavljena djela:
Grad dobrih ljudi (pj.), Zagreb, 1984.; Četiri dimenzije sumnje (krit.), /s V. Bogišićem, J. Matanović, K. Bagićem/, Zagreb, 1988.; Zid i fotografije kraja (pj.), Rijeka, 1989.; More i prašina (pj.), 1991.; Zib (pj.), Zagreb, 1999.
Miroslav Mićanović živi i radi u Zagrebu. Sastavio je s Hrvojem Pejakovićem pregled hrvatskog suvremenog pjesništva Les jeunes poetes Croates u časopisu “Migrations”, Pariz, 1989.

MIFKA, Ljerka
Zagreb
Rođena 22. III. 1943. u Zagrebu. Diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Uređivala časopis “Danas”. Pjesnikinja, esejistica i prevoditeljica. Prevodi s francuskog, engleskog i talijanskog jezika.
Objavljena djela:
Piramida (pj.), 1970.; Eseji, 1970.; Noćna straža (pj.), 1974.; Rano proljeće (pj.), 1976.; Pejzaž uokrug (pj.), 1977.; Suzdržani pir (pj.), 1977.; Povratak Grifona /s B. Bogdanovićem/, 1983.; Onaj koji priča i smije se (pj.), 1984.
Ljerka Mifka živi i radi u Zagrebu.

MIHALIĆ, Slavko
Zagreb
Rođen 16. III. 1928. u Karlovcu. Pohađao Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao novinar, urednik “Lykosa” i osnivač lista “Tribina”, bio pokretač i tajnik Festivala poezije Plitvice – Rijeka – Opatija – Ohrid, urednik lista “Telegram”, više puta tajnik i potpredsjednik Društva hrvatskih književnika i generalni tajnik Saveza književnika u Zagrebu i Beogradu, pokretač časopisa “The Bridge”–“Most” i Zagrebačkih književnih razgovora, tajnik biblioteke “Pet stoljeća hrvatske književnosti”. Sada je glavni i odgovorni urednik mjesečnika “Forum”. Pjesnik, prozni pisac, prevoditelj, antologičar i esejist.
Objavljena djela:
Komorna muzika (pj.), Zagreb, 1954.; Put u nepostojanje (pj.), Zagreb, 1956.; Početak zaborava (pj.), Zagreb, 1957.; Darežljivo progonstvo (pj.), Zagreb, 1959.; Godišnja doba (pj.), Zagreb, 1961.; Ljubav za stvarnu zemlju (pj.), Zagreb, 1964.; Prognana balada (izb. pj.), Kruševac, 1965.; Izabrane pjesme, Zagreb, 1966.; Jezero (pj.), Beograd, 1966.; Posljednja večera (pj.), Zagreb, 1969.; Vrt crnih jabuka (pj.), Zagreb, 1972.; Krčma na uglu – Krčma na vogalu (pj. hrv. i slo.), /na slov. preveo Ciril Zlobec/, Trst – Koper, 1974.; Petrica Kerempuh (u starim i novim pričama), Zagreb, 1975.; Klopka za uspomene (pj.), Zagreb, 1977.; Izabrane pjesme, Zagreb, 1980.; Pohvala praznom džepu (pj.), Zagreb, 1981.; Atlantida (izb. pj.), Beograd, 1982.; Tihe lomače (pj.), Zagreb, 1985.; Iskorak (pj.), Zagreb, 1987.; Izabrane pjesme, Zagreb, 1988.; Mozartova čarobna kočija (pj.), Zagreb, 1990.; Ispitivanje tišine (pj.), Ljubljana, 1990.; Zavodnička šuma (pj.), 1992.; Približavanje oluje (izb.), Zagreb, 1996.; Pandorina kutija (pj.), 1997.; Sabrane pjesme, Zagreb, 1998.
Slavko Mihalić živi i radi u Zagrebu. Urednik je poznatih antologija: Iskrišta u tmini, Zapisi umobolnih, Zagreb, 1957.; Parma, Italija, 1966.; Antologija hrvatske poezije XX. stoljeća /s J. Pupačićem i A. Šoljanom/, Zagreb, 1966.; Novi hrvatski pjesnici, Split, 1968.; L’antologie poesie Croate /s I. Kušanom/, Paris, 1972.; Novata hrvatska poezija /s G. Todorovskim/, Skopje, 1973.; Antologija hrvaške poezije, Ljubljana, 1975. i dr. Prevodio sa slovenskog jezika: E. Kocbek: Strava, Zagreb, 1970.; S. Kosovel: Kras (pj.), četverojezično izd./ Trst, 1980.; C. Zlobec: Moja kratka vječnost (izb. pj.), Zagreb, 1982. Prevodio i sa češkog: V. Holan: Noć s Hamletom (pj., po.), Zagreb, 1981. i dr. Redovni je član HAZU i dobitnik više važnih nagrada za književnost, između kojih i Vilenica 2000. Knjige izabranih stihova objavljene su mu na albanskom, češkom, engleskom, francuskom, mađarskom, makedonskom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, ruskom, slovenskom, švedskom i talijanskom, a pojedini na još desetak jezika.

MIHALKOVIĆ, Josip
Čakovec
Rođen 12. V. 1954. u Čakovcu. Završio Pedagošku akademiju. Nastavnik likovne kulture i novinar. Piše pjesme i prozu.
Objavljena djela:
Oko koje kopa (pj.), Prokuplje, 1980.; Mjehur od sapunice ili J. M. Superstar (po.), Čakovec, 1985.; Velika djeca (slik.), Zagreb, 1997.; Pokusna predstava (pj.), Čakovec, 1998.; Mrtva priroda (pr.), Zagreb, 1999.
Josip Mihalković živi i radi u Čakovcu. Objavljuje u raznim listovima i časopisima, zbornicima, radijskim i televizijskim emisijama poeziju, prozu, polemike, karikature, kataloge, novinske članke, te likovne, glazbene i filmske prikaze. Ilustrator je i grafički priređivač knjiga i publikacija. Pokretač je i urednik kulturnog priloga “Pazi” u listu “Međimurje”, te supokretač čakovečkog časopisa “Ako”, zatim mnogih nagrađenih književnih manifestacija. Priredio je prvu hrvatsku antologiju (video-elektronsku) poetskih minijatura pod nazivom Suvremeno hrvatsko pjesništvo.

MIHANOVIĆ, Nedjeljko
Zagreb
Rođen 16. II. 1930. u Sitnu Donjem, pokraj Splita. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti u Zagrebu. Radio u Institutu za književnost HAZU i kao lektor za hrvatski jezik na Slavenskom seminaru Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Hamburgu. U zvanju znanstvenog savjetnika i upravitelja Odsjeka za književnost u Zavodu za književnost i teatrologiju HAZU, djeluje do 1990., kada dolazi na dužnost predsjednika Odbora za naobrazbu, znanost, kulturu i šport Sabora Republike Hrvatske. Bio je i izabran za predsjednika Sabora Republike Hrvatske. Književni povjesnik, esejist i kritičar. Objavljuje eseje, kritike, bibliografske i leksikografske priloge.
Objavljena djela:
Poezija Stanka Vraza (stu.), Zagreb, 1971.; Pjesničko djelo Vladimira Nazora (mo.), Zagreb, 1976.; Portreti i eseji o hrvatskim piscima (es.), Zagreb, 1981.; Izabrana djela PSHK, Zagreb, 1984.; Oblikotvornost i smisao (es.), Zagreb, 1987.; Mjera i vrijednost (es.), Zagreb, 1989.; Govor umjetnosti (stu.), Zagreb, 1992.; Na putu do hrvatske državnosti (pol. es.), Zagreb, 1996.; Državnost izvan svega (pol. es.), Zagreb, 1998.
Nedjeljko Mihanović živi i radi u Zagrebu. Uz navedenu građu u knjigama, objavljuje političke govore i članke i aktivno sudjeluje na kongresima, simpozijima i znanstvenim skupovima u domovini i inozemstvu s nizom referata iz područja književne historiografije i teorije književnosti. Posebice se bavio priređivanjem kritičkih izdanja sabranih djela hrvatskih pisaca: Tina Ujevića, A. G. Matoša, Vladimira Nazora, Vjekoslava Majera, A. B. Šimića, Ante Kovačića i dr. U djelokrugu Obrazovnog programa Hrvatske radio-televizije ostvario je sedam scenarija i ekranizacija o hrvatskim piscima. Izabran je za člana suradnika HAZU u Razredu za književnost.

MIJATOVIĆ, Anđelko
Zagreb
Rođen 27. I. 1939. u mjestu Tihaljina. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti u Zagrebu. Radi kao povjesničar i savjetnik je predsjednika Republike Hrvatske. Objavljuje književno povijesne studije, članke i prikaze.
Objavljena djela:
Uskoci i krajišnici (ras.), Zagreb, 1974.; Senjski uskoci u narodnoj pjesmi i povijesti (stu.), Zagreb, 1983.; Obrana Sigeta o 420. obljetnici /1566.-1986./ (mo.), Split, 1987.; Ban Jelačić (mo.), Zagreb, 1990.; Zrinsko Frankopanska urota (mo.), Zagreb, 1992.; Iz riznice hrvatske povijesti i kulture (stu.), Zagreb, 1996.
Anđelko Mijatović živi i radi u Zagrebu.

MIJOVIĆ KOČAN, Stijepo
Zagreb
Rođen 14. IV. 1940. u Đurinićima, Konavle. Završio Filozofski fakultet i stekao doktorat znanosti iz filologije u Zagrebu. Radio kao profesor, novinar, urednik, sveučilišni predavač novinarskih vrsta, kazališni kritik, filmski redatelj. Pjesnik, esejist, kritik, putopisac, antologičar, scenarist i redatelj.
Objavljena djela:
Glasovi mladih (skupna zb. pj.), Dubrovnik, 1960.; Ispovjedaonica (pj., ko.), Zagreb, 1969.; Ja odozdo (pj., sat.), Čakovec, 1970.; Ta riječ (pj.), Zagreb, 1974.; Izravno u stroj (kaz.), Zagreb, 1981.; Sedmoglasnik (pj.), Beograd, 1982.; Vijenac soneta (pj.), Zagreb, 1982.; Manifestiranje elementarnog u pjesništvu (man.), 1983.; Konavle (mo.), Dubrovnik, 1984.; Pokušati slikom (ogl.), 1985.; Ono nešto (pj.), Zagreb, 1986.; Triptih o glavi (pj. u pr.), Zagreb, 1988.; Konavoski vez (pj.), Zagreb, 1988.; Kronike, kritike, jezik (stu., krit., ogl.), Zagreb, 1988.; Neke ogledničke oznake književnosti Ivana Despota (krit.), 1989.; E da mi je (pj. za dj.), 1991.; Skupljena baština (hr.), Zagreb, 1993.; Iznove starih majstora (pj.), 1995.; Prevlaka ćaćina tamburica (pj., pč. u stihu), 1996.; Josip Pupačić u književnosti i novinarstvu (knj. znan. rad), 1988.
Izvedena djela:
Ferštenzi, čoek božji (radio-dr.), Zagreb, 1976.; Zimmer frei (radio-dr.), Zagreb, 1977.; Mačka je đanki (objavljeno kao Prijeđi rijeku ako možeš TV-dr.), Zagreb, 1977.; Zelenci (radio-dr.), Zagreb, 1978.
Scenariji: Baka bijela (TV-film), Zagreb, 1993.
Stijepo Mijović Kočan živi i radi u Zagrebu. Ostvario pedesetak dokumentarnih scenarija i režija, te Antologiju književnosti Hrvatskog narodnog preporoda, LP, 1985., i Gundulićevu Dubravku, LP, 1989., priredio prvu emigrantsku zbirku Knjiga bezimenih, surađivao u književnim časopisima i listovima i danas aktivan kao književni kroničar vrijednih knjiga i izdanja.

MIKLAUŽIĆ, Đurđa
Zagreb
Rođena 9. IX. 1947. u Zagrebu. Pohađala Filozofski fakultet. Pjesnikinja i esejistica, voditeljica književnih večeri i direktorica programa Multimedijskog ženskog centra “Nona”.
Objavljena djela:
Sjena na izvoru (pj.), Zagreb, 1976.; Da nisi (pj.), Zagreb, 1985.; Prozirnost (pj), Zagreb, 1991.; Pismo iz rasapa (es.), Zagreb, 1995.; Kartonski ljiljani: zvuk vrtnje (pj.); 1996.
Đurđa Miklaužić živi i radi u Zagrebu.

MIKOLČEVIĆ, Slavko
Zadar
Rođen 23. XI. 1919. u Gunjavcima. Završio Višu pedagošku školu. Radio kao nastavnik. Pjesnik i prozaist.
Objavljena djela:
Kameni pleteri raspleteni (pj.), 1951.; Slavonijo tužna mati (pj.), 1983.; Uže s neba (ro.), 1985.; Slavonijo što su ti učinili (pj.), 1994.; Vrijeme bez primjera (pj.), 1995.; Pjev starog fauna (pj.), 1996.
Slavko Mikolčević živi i radi u Zadru. Pisao kozerije, humoreske i putopise sa svojih putovanja po Europi. Jedan je od osnivača Matice hrvatske u Zadru i časopisa “Zadarska revija”.

MILANJA, Cvjetko
Sveta Nedjelja
Rođen 7. IX. 1943. u mjestu Zaglav, na Dugom otoku. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i doktorirao iz filoloških znanosti. Kao gost predavač i lektor boravio u Kolnu. Profesor je novije hrvatske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Književni povjesničar i esejist. Piše eseje, znanstvene radove i monografije.
Objavljena djela:
Struktura i vizija Tadijanovićeve poezije (mo.), Osijek, 1976.; Alkemija teksta (es.), Zagreb, 1977.; Užas jezične moći (es.), Rijeka, 1986.; Janko Leskovar (mo.), Zagreb, 1985.; Jakša Čedomil (mo.), Zagreb, 1986.; Doba razlike (rasp., es.), Zagreb, 1991.; Hrvatski roman 1945.-1990., Zagreb, 1996.
Cvjetko Milanja živi i radi u Svetoj Nedjelji (Brezje) i u Zagrebu. Aktivno surađuje u književnim časopisima i listovima.

MILČEC, Zvonimir
Zagreb
Rođen 3. IX. 1938. u Zagrebu. Završio grafičku i novinarsku školu. Radio kao novinar, pomoćnik gl. urednika “Večernjeg lista”, gl. urednik “Zagrebačkog trga”. Sada je kolumnist “Jutarnjeg lista”. Feljtonist, pripovjedač, putopisac, scenarist, zagrebački kroničar i pisac za djecu.
Objavljena djela:
Piti ili ne piti (rep.), Zagreb, 1968.; Zadnja pošta Zagreb (feljt.), Zagreb, 1973.; Pozdravi doma (feljt.), Zagreb, 1975.; Zvižduk s Bukovca (ro.), Zagreb, 1975.; U Zagrebu prije podne (ro.), Zagreb, 1979.; Posljednji zvižduk (ro.), Zagreb, 1980.; Priča o novinama (ro.), Zagreb, 1982.; Pozdrav iz Zagreba (feljt.), Zagreb, 1986.; Pješak u Zagrebu (pt.), Zagreb, 1988.; Galantni Zagreb (feljt.), Zagreb, 1989.; Povratak bana (feljt.), Zagreb, 1990.; Čovjek od novina (ro.), Zagreb, 1997.; Zgode (feljt.), Zagreb; Zagrebački gradonačelnici (feljt.), Zagreb; Od Zagreba su ljepše samo Zagrepčanke (feljt.), Zagreb; Nečastivi na kotačima (feljt.), Zagreb.
Zvonimir Milčec živi i radi u Zagrebu. Djela su mu prevođena na strane jezike. Napisao je više scenarija za kratke umjetničke filmove i dokumentarce za televiziju, te scenarij za igrano-dokumentarni film Priča iz Maksimirske šume. Dobitnik je više književnih nagrada, uz ostalo i Nagrade grada Zagreba.

MILENIĆ, Žarko
Rijeka
Rođen 14. I. 1961. u Brčkom. Završio Višu ekonomsku školu. Radio kao fizički djelatnik u Bizovcu i Osijeku, bio hrvatski vojnik u Domovinskom ratu. Objavljuje prozu, poeziju, drame, književne kritike i eseje.
Objavljena djela:
Vrijeme velikog posta (pj.), Brčko, 1987.; Nezavršene priče (pr.), Sarajevo, 1988.; Pojela ih kiša (ro.), Zagreb, 1995.; Preludij (ro.), Zagreb, 1997.
Žarko Milenić živi u Rijeci. Objavljuje u raznim časopisima i publikacijama, javlja se u programu SFB radija u Berlinu. Dobitnik je više nagrada i priznanja za haiku na engleskom jeziku na natječaju u Tokiju.

MILOHANIĆ, Tomislav
Poreč
Rođen 21. X. 1956. u Rapavelu. Završio Ekonomski fakultet i radi kao ekonomist. Piše na štokavskom i čakavskom narječju pjesme, priče, putopise i kazališne igrokaze.
Objavljena djela:
Briskvin cvit iz bukalete (zb. čak. pj.), 1988.; Kantunali (zb. čak. pj.), 1991.; Karagujov pir (prip.), 1992.; Deštini i znamenja (prip.), 1993.; Badavca (prip. pt.), 1996.; Glavnja vognja (čak. pj.), 1996.; Cvjetni ožiljak duše (pj.), 1998.; Istarske priče i pjesme /Deštini i znamenja/, 1998.
Izvedena djela:
Valigaštar (dr.), HNK, INK, Pula, 1997.
Tomislav Milohanić živi i radi u Poreču.

MILOŠ, Damir
Opatija
Rođen 1954. u Opatiji. Diplomirao i magistrirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je u Centru SUVAG i na Filozofskom fakultetu. Prozni i dramski pisac. Osim romana piše i tekstove za slikovnice.
Objavljena djela:
Pogled grad (ro.), Zagreb, 1985.; Se (ro.), Osijek, 1987.; Smrt u Opatiji (ro.), Rijeka, 1988.; Bijeli klaun (ro.), Zagreb, 1988.; Nepoznata priča (ro.), Zagreb, 1989.; Autobiografija (ro.), Opatija, 1989.; Kapetanov dnevnik, Zagreb, 1991.; Nabukodonozor, Zagreb, 1995.; Otok snova (ro.), Zagreb, 1996.; Kravata (ro.), Zagreb, 1998.
Damir Miloš živi i radi u Opatiji.

MILOVAN, Antun
Vodnjan
Rođen 1. III. 1954. u Puli. Završio Filozofski fakultet u Zadru. Radi kao profesor hrvatskog jezika i književnosti. Piše pjesme, pripovijetke, biografije i sastavlja antologije poezije.
Objavljena djela:
Povratak (pj.), 1978.; Vilija (čak. pj.), 1984.; Grimizni veo (bio. sv. Eufemije), 1993.; Ure na placi (čak. pj.), 1994.; Svijetlo u areni (bio. sv. Germana), 1995.; Biskup s vijencem (bio. sv. Maura), 1996.; Zlatna lira čakavska (ant. čak. lir.), 1998.
Antun Milovan živi i radi u Čabrunićima (Vodnjan).

MIMICA, Bože
Rijeka
Rođen 12. X. 1942. u Omišu. Završio Pedagoški fakultet i vanjsku trgovinu. Kulturolog, nakladnik i numizmatičar.
Objavljena djela:
Numizmatika na povijesnom tlu Hrvatske (pov. knj.), 1992., 1994.; Numizmatička povijest Dubrovnika (pov. knj.), 1994.; Numizmatika na povijesnom tlu hrvatske – rani srednji vijek (pov. knj.), 1995.; Numizmatička povijest Rijeke (pov. knj.), 1996.; Numizmatička povijest Istre i Kvarnera (pov. knj.), 1997.; Numizmatička povijest Slavonije i Zagreba, Zagreb, 1999.
Bože Mimica živi i radi u Rijeci.

MIOČ, Pero
Šibenik
Rođen 12. I. 1942. u Žabljaku kod Livna. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zadru. Bio ravnatelj Kazališta lutaka u Zadru, u Livnu voditelj amaterskog kazališta, a u Šibeniku radio kao redatelj u mjesnom kazalištu i na Međunarodnom dječjem festivalu. Pjesnik, redatelj, prevoditelj, esejist.
Objavljena djela:
Perunike (pj.), Zagreb, 1997.
Izvedena djela:
Lipa Mara (dr.), Lodz i Bielsko – Biala, Poljska; Juliana Kreposna (dr.), Šibenik; Legenda o Juliani i Aleksandru (dr.); Maestro i svetac (dr.); Jaslice (dr.), Šibensko kazalište.
Pero Mioč živi i radi u Šibeniku. Prevodio dramske tekstove sa slovenskog, ruskog, poljskog jezika i objavio nekoliko knjiga prijevoda s poljskog jezika: Karol Wojtyla: Izabrane pjesme; Konstanty Ildefons Galczynski: Zelena guska, Plejada poljskih pjesnika XX. stoljeća; Czeslaw Milosz: Rodbinska Europa, Zagreb, 1999. Surađuje u raznim književnim listovima i časopisima, vrlo intenzivno prevodeći suvremenu poljsku poeziju (Ryszard, Kryniski, Adam Zagajewski, Wislawa Szymborska, Ewa Lipska, Julian Kornhauser...)

MIRIĆ, Milan
Zagreb
Rođen 14. XI. 1931. u Gornjim Dubravama kod Ogulina. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Izdavač i urednik Studentskog centra, Sveučilišne naklade “Liber” i naklade “Naprijed”. Esejist, pripovjedač, dramski pisac i feljtonist.
Objavljena djela:
Ostatak iskušenju (ro.), Zagreb, 1968.; Rezervati (es.), Zagreb, 1970.; Pisma iz rezervata (es. feljt.), Zagreb–Beograd, 1975.; Rosa (dr.), Zagreb, 1981.; Priče o grčkim bogovima (prip.), /sa Z. Šešeljem/, Zagreb, 1988.; Olovni slog (ro.), Zagreb, 1990.; Priče o grčkim junacima (prip. za dj.), /sa Z. Šešeljem/, Zagreb, 1992.
Izvedena djela:
Bombaški proces (TV-dr. kro.), TV-Zagreb, 1978.
Milan Mirić živi i radi u Zagrebu. Pokrenuo i uređivao časopis “Razlog” i istoimenu biblioteku u kojoj je tiskano 100 knjiga domaćih i inozemnih autora. Bavi se i prevođenjem i obnaša dužnost glavnog urednika nakladne kuće “Naprijed”.

MLINAREC, Robert
Zagreb
Rođen 15. IV. 1966. u Zagrebu, gdje se školovao i diplomirao na Filozofskom fakultetu. Radio kao knjižar i tehnički urednik u nakladničkoj kući “Naklada MD” u Zagrebu. Danas urednik dječjih knjiga. Prozni pisac i prevoditelj.
Objavljena djela:
Georginine suze (pč.), Zagreb, 1997.; Film od pet sekunda (pj.), Zagreb, 1998.; Quattro stagioni (pr.), /suautorstvo/, Zagreb, 1998.; Tkači snova (pč.), Zagreb, 1999.; Mali noćni pomagači (slik.), Zagreb, 2000.
Robert Mlinarec živi i radi u Zagrebu. Surađuje u mnogim književnim listovima i časopisima.
MRAOVIĆ, Simo
Zagreb
Rođen 30. III. 1966. u Kutini. Pohađao Filozofski fakultet. Urednik je biblioteke “Rever” nakladničke kuće “Areagrafika”. Radio kao novinar na televiziji, a sada je suradnik kulture u “Jutarnjem listu”. Pjesnik i pripovjedač.
Objavljena djela:
Rimljanima nedostaje milosti (pj.), Osijek, 1990.; Na zemlji je sjena (pj.), Zagreb, 1994.; Sezona otrova (pj.), Zagreb, 1996.; Između usana (pj.), Zagreb, 1997.
Simo Mraović živi i radi u Zagrebu.

MRDULJAŠ, Igor
Zagreb
Rođen 9. VIII. 1945. u Splitu. Tehničku školu i Ekonomski fakultet polazi i završava u Rijeci. Radio kao dramaturg Zagrebačkog kazališta mladih i ravnatelj, pomoćnik ministra informiranja, te pomoćnik ministra kulture i prosvjete za informiranje. Urednik časopisa “Prolog”, “Novi Prolog”, “Riječka revija”, “Kamov”, s Tahirom Mujičićem autor i voditelj kabareta “Mmanipuli”... Teatrolog i kazališni kritičar. Objavljuje kazališne kritike i teatrologijske oglede.
Objavljena djela:
Sto godina kazališta u Varaždinu, 1973.; Izbor iz hrvatske dramatike 20. stoljeća, Zagreb, 1978.; Zagrebački kabaret (stu.), Zagreb, 1984.; Kudilja i vreteno (ant.), 1980.; Kaj nam pak moreju, 1983.; Deset godina druženja, 1984.; Dramski vodič (stu.), Zagreb, 1984.; Građa za portret glumca (mo.), Zagreb, 1981.-1991.; Dubravko Dujšin, poslovi i dani (mo.), Zagreb, 1988.; Potjeh, Toporko i Neva Nevičica (dr.), Zagreb, 1994.; ad HOC, Hrvatsko ratno glumište (stu.), Zagreb, 1994.; Dramski vodič: od Vojnovića do Matišića /Hrvatska drama 20. stoljeća/, Zagreb, 1997.; O hrvatskome glumištu, Zagreb, 1999.
Izvedena djela:
/u koautorstvu s T. Mujičićem/ Mmanipuli – Teatrološko općilište, CKD, Zagreb, 1985.; Mmanipuli – Bludološko kulturilište, CKD, Zagreb, 1986.; Mmanipuli – Kulturološko bludilište, CKD, Zagreb, 1987.; Tri junaka iz Bagdada o Šeherezadi da i ne govorimo, Zagrebačko kazalište lutaka, 1997.
Igor Mrduljaš živi i radi u Zagrebu. Sada je zamjenik predstojnika Ureda za odnose s javnošću Vlade RH.

MRKIĆ, Romano
Zadar
Rođen 19. II. 1935. u Bokanjcu, kod Zadra. Završio gimnaziju u Zadru. Od 1958. živi u inozemstvu. Radio kao taksist u Muenchenu. Pripovjedač i romanopisac.
Objavljena djela:
Taksist od Muenchena (ro.), Zagreb, 1980.; Anine noći (ro.), Zadar, 1984.; Iš... (ro.), Zagreb, 1986.; Hrvatska komedija (ro.), Zagreb, 1989.
Romano Mrkić živi i radi u Zadru i Lindenrignu.

MRKONJIĆ, Zvonimir
Zagreb
Rođen 6. VI. 1938. u Splitu. Filozofski fakultet i Akademiju za kazališnu umjetnost završio u Zagrebu. Radio kao član Uredništva tjednika “Telegram” i časopisa “Prolog”. Dramaturg je Dramskog kazališta “Gavella”. Pjesnik, esejist i prevoditelj. Priređivač nekoliko zbornika i antologija.
Objavljena djela:
Gdje je što (pj.), Split, 1962.; Zemljovid (pj.), Zagreb, 1964.; Dan (pj.), Split, 1968.; Šćap mlohavih (pj.), Zagreb, 1970.; Izum beskraja (es.), Zagreb, 1971.; Suvremeno hrvatsko pjesništvo, Zagreb, 1971., I-II.; Puncta (pj.), Zagreb, 1972.; Knjiga mijena (pj.), Zagreb, 1972.; Bjelodano, crnonoćno (pj.), Zagreb, 1976.; Nadnevak (pj.), Zagreb, 1977.; Sustav i slika (es.), Zagreb, 1980.; Zvonjelice (pj.), Zagreb, 1980.; Izum beskraja (es.), Zagreb, 1981.; Opscenacija (pj.), Zagreb, 1982.; Ogledalo mahnitosti (teatr. es.), Zagreb, 1985.; Mješte hljeba (pj.), Zagreb, 1986.; Divlji Bog /Dieu Sauvage/ (pj.), Zagreb, 1987.; Crna kutija (pj.), Zagreb, 1988.; Pisma u bijelo (pj.), Zagreb, 1989.; Izvanredno stanje (ogl.), Zagreb, 1991.; Šipanski susreti (pj.), Zagreb, 1992.; Put u Dalj (pj.), Zagreb; Kao trava (pj.), Zagreb, 1998.; Antologija francuskog pjesništva /s M. Tomasevićem/, Zagreb, 1998.
Zvonimir Mrkonjić živi i radi u Zagrebu. Sastavio izbor Hrvatska mlada kritika, Split, 1970. U suradnji s B. Donatom objavio Strukturalizam, Zagreb, 1970. Preveo: Henri Michaux: Poezija; Rene Char: Poezija; Andre Frenaud: Poezija; Fridrich Holderlin: Kruh i vino; Paul Cludel: Kantata za tri glasa; Albert Camus: Pobunjeni čovjek; Francis Ponge: Poezija; Stephane Mallarme: Bacanje kocki; Andre Gide: Zemaljska hrana; Arthur Rimbaud: Djelo I, II; William Shakespeare: Soneti (zajedno s Ž. Čorak); Rainer Maria Rilke: Devinske elegije i dr. Prevođen je na više stranih jezika i nagrađivan.

MRŠIĆ, Jozo
Zagreb
Rođen 19. III. 1943. u Imotskom. Pohađao studij prava i filozofije u Zagrebu, Parizu i Tuebingenu. Iz domovine otišao 1971. Piše pjesme i objavljuje na njemačkom jeziku. Članom DHK postao je 1990.
Objavljena djela:
Uspravne jadikovke (pj.), Zagreb, 1968.; Hrvatski bard (pj.), Tuebingen, 1976.; Zapis o smislu (pj.), Grossheppach, 1989.; Podanik Babilonije – Untertan Babyloniens, Zagreb, 1994.
Jozo Mršić danas živi i radi u Zagrebu.

MUJIČIĆ, Tahir
Zagreb
Rođen 21. VII. 1947. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet. Radio kao propagandist, šef marketinga, urednik i ravnatelj više kulturnih institucija. Dramski pisac i pripovjedač, pjesnik i kritičar.
Objavljena djela:
Porod od tmine (dr.), Zagreb, 1976.; Dvokrležje (dr.), Zagreb, 1994.; Kokot u vinu (pj.), Zagreb, 1994.; Ad hoc (tek.), Zagreb, 1996.; 3 jada (dr.), Zagreb, 1996.; Tri (stare) krame (dr.), Zagreb, 1997.; Kavehaz Torso (dr.), 1997.; Zalegnimo, odlaze (dr.) i Bratoratvodna parnica (dr.), Zagreb, 1998.; Mađarski trodram (dr.), Zagreb, 1998. i tekst Hužar (dr.), /po Ibusaru Parti Nagy Lajosa/.
Izvedena djela:
Bajka o kneževiću Sveboru i svarožici Sunčici, 1972.; Vitezovi otrulog stola, 1973:; Jedna malo slađa krađa, 1973.; O’kaj, 1974.; Priobalni triptih ili domagojada, 1975.; Tri pušketira, 1976.; Novela od Stranca ili Firenze, stanotte si gala, 977.; Vatrugasi brataskvasi, 1977.; Saga o djedovima Mrazu i Vrazu, 1978.; Kavana Torso, 1978.; Glumijada ili dnevnik družine besciljnijeg, 1979.; Hist/o/e/rijada, 1983.; Trenk iliti diviji baron, 1984.; Cactus story, 1984.; Robotarnica, 1984.; Kaj 2O, 1985.; Kulturološko bludilište, 1985.; Bludološko kulturilište, 1986.; Kako skinuti Boga ili Plut, 1987.; Teatrološko općilište, 1987.; Gradovanje ili kako su nastali hrvatski gradovi, 1987.; Jeste li bili u Zagrebu, gospon Cabaret? (TV-zap.), 1989.; Bratorazvodna parnica, 1991.; Zalegnimo, odlaze, 1992.; Fric i pjevačica, 1993.; Esekerske guignol etude, 1993.; Božićna popevka, /prema pjesmi C. Dickensa/, 1993.; Neka tamo bajka, 1994.; Požar vlasti, 1994.
Tahir Mujičić živi i radi u Zagrebu. Drame potpisuje sam ili zajedno sa Senkerom, Škrabeom ili Mrduljašem. Nagrađivan za dramski rad i dobitnik odličja Ordena Danice Hrvatske s likom Marka Marulića.

MUSA, Šimun
Mostar
Rođen 4. IV. 1951. u D. V. Ograđeniku, općina Čitluk. Završio Filozofski fakultet u Zadru i doktorirao na zagrebačkom sveučilištu. Izabran u zvanje docenta na Pedagoškom fakultetu u Mostaru. Piše književne studije, prikaze i rasprave i uređuje antologije.
Objavljena djela:
Franjo Miličević i hrvatski kulturni preporod u Hercegovini, Mostar, 1992.; Sunce je otputovalo iz moje sobe, Mostar, 1994.; Antologija hrvatske ratne lirike, Mostar, 1995.; Život i književnog djelo Ilije Jakovljevića (mo.), Mostar, 1998.
Šimun Musa živi i radi u Mostaru. Član je uredništva časopisa “Osvit” i “Mostariensia”.

NAČINOVIĆ, Daniel
Pula
Rođen 29. I. 1952. u Labinu. Završio Pedagošku akademiju u Puli. Novinar – urednik u “Glasu Istre”, Pula. Pjesnik, prozni pisac, prevoditelj, esejist i kritičar.
Objavljena djela:
Tu i tamo nedjelja (pj.), Pula, 1976.; Obale, masline i trgovi (no.), Pula, 1980., II. dop. izd. Pula, 1999.; Poluotok snova (pj. za dj.), Pula, 1983.; Libar od vrimena (čak. pj.), Rijeka – Pazin, 1984.; Jednog ljeta u Poreču – Eines Sommers in Poreč (prip. za dj.), Poreč, 1985.; Moj tata brodograditelj (slik.), Pula, 1986.; Sunce ima dva barkuna (slik.), Poreč, 1987.; Pula sa starih razglednica (mo.), Zagreb, 1988.; Čovik na tin svitu (čak. pj.), Pazin, 1990.; Istra, terra magica (mo.), /s A. Mohorovičićem/, Zagreb, 1993.; Čarobna harmonika (baj.), Pazin, 1995.; Elohim (po.), Pazin, 1995.; Jadao se jedan mačak (slik.), Pazin, 1996.; Burra (slik.), /Nagrada I. B. Mažuranić/, Buzet, 1997.; Rovinj (mo.), /s M. Budicinom/, Pula, 1998.; Una povedi i mene (prip. za dj.), Pula, 1998.
Daniel Načinović živi i radi u Puli. Uz ostalo, na hrvatski prevodio talijanske i slovenske pjesnike iz Trsta, te talijanske pjesnike iz Istre i Rijeke. Na čakavski preveo pjesan Kanat Brata Sunca (Laudes creaturarum – Il cantico di Frate Sole) sv. Franje Asiškoga, te na talijanski izbor pjesama A. B. Šimića u knjizi Stupore nel mondo, Pula, 1999. Priredio knjigu Priče iz Istre, (Hrvatski pripovjedači XX. stoljeća, Izbor.), Pula, 1999.

NEKIĆ, Nevenka
Zagreb
Rođena 8. V. 1942. u Zagrebu. Završila Filozofski fakultet. Profesorica povijesti, povijesti umjetnosti, nastavnica hrvatskog jezika i bibliotekar. Sada profesor u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Piše pjesme, pripovijetke, zapise, eseje, scenarije, političke polemike i povijesne tekstove. Surađuje u novinama i časopisima.
Objavljena djela:
Život i rad dr. Antuna Bauera (bio.), Zagreb, 1994.; Moja mala suputnica iz Pregrade (zap.), 1994.; Bračka kvadrifora (prip.), Zagreb, 1995.; Ruđe iz Dubrovnika (pč. o R. Boškoviću), 1995.; Legende, kronike i zapisi (prip., zap.), Zagreb, 1997.; Grad zvijezda, Zagreb, 1998.
Nevenka Nekić živi i radi u Zagrebu. Bavi se i slikarstvom, dosad je izlagala na više samostalnih i skupnih likovnih izložbi, a vlastita izdanja sama oprema.

NEMEC, Krešimir
Zagreb
Rođen 29. V. 1953. u Županji. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti u Zagrebu. Redovni profesor hrvatske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Književni povjesničar i esejist. Objavljuje eseje, književne kritike i studije.
Objavljena djela:
Vladan Desnica (mo.), Zagreb, 1988.; Pripovijedanje i refleksija (stu., es.), Osijek, 1988.; Der Kroatische roman der achtziger Jahre, Zagreb, 1990.; Med literarno teorijo in zgodovino (stu., es.), Ljubljana 1990.; Večernji akti – P. Pavličića i Mor – Đ. Sudete (es.), Zagreb, 1994.; Povijest hrvatskog romana (stu.), Zagreb, 1994.; Tragom tradicije (stu., es.), Zagreb, 1995.; Antologija hrvatske novele (ant.), Zagreb, 1997.; Povijest hrvatskog romana, II. svezak, 1998.
Krešimir Nemec živi i radi u Zagrebu. Nagrađivan.

NIKČEVIĆ, Milorad
Osijek
Rođen 1941. u Stubici/Pješivci (Crna Gora). Završio Filozofski fakultet i postigao doktorat znanosti. Radio kao srednjoškolski profesor, republički prosvjetni inspektor/savjetnik, predavao ruski jezik na Medicinskom fakultetu i Višoj medicinskoj školi Sveučilišta u Zagrebu (dislocirani studij u Osijeku). Sada radi kao sveučilišni profesor na Odsjeku filologije, katedra za hrvatsku književnost, na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Osijeku. Studijski se usavršavao u Moskvi, Los Angelesu i San Francisku. Piše studije, rasprave, eseje, prikaze, stručno-metodičke radove.
Objavljena djela:
Literarne skice (četiri es.), Osijek, 1979.; Transformacije i strukture (knj. i metod. stu.), Zagreb, 1982.; Ideje i paralele (knj. ogl. i stu.), Osijek, 1984.; Crnogorska pripovijetka između tradicije i savremenosti (stu.), Titograd, 1988.; Metodičke – problemske književne komunikacije, Zagreb, 1991.; Hrvatski i crnogorski književni obzori, Zagreb, 1995.; Na civilizacijskim ishodištima, Osijek, 1999.
Milorad Nikčević živi i radi u Osijeku. Objavljuje znanstvene studije i rasprave u stručnim i književnim publikacijama. Sudjelovao kao gostujući profesor na slavističkoj ljetnoj školi u Californiji (USA) i na mnogim znanstvenim i stručnim skupovima i simpozijima u zemlji i inozemstvu. Član je Crnogorskog društva nezavisnih književnika i Društva estetičara i etičara Crne Gore, Hrvatskog folklorističkog društva, Hrvatskog filološkog društva… Povodom petstote godišnjice uredio je Knjigu sažetaka i Zbornik radova Pola Milenijuma Crnojevića štamparije, Zagreb, 1994., 1996. Za svoj odgojno-obrazovni stručni rad primio više priznanja i nagrada.

NIKČEVIĆ, Sanja
Zagreb
Rođena 17. VIII. 1960. u Varaždinu. Završila Filozofski fakultet, magisterij i doktorat u Zagrebu, Fullbrightova stipendija, New York, 1995. Radila kao kazališni kritičar “Večernjeg lista”, viši savjetnik za kazalište u Ministarstvu kulture RH. Sada je u statusu slobodnog umjetnika (kazališni kritičar i teatrolog). Predsjednica je Hrvatskog centra ITI-UNESCO.
Objavljena djela:
Antologija američke drame (izb. i uvod. stu.), Zagreb, 1993.; Subverzivna američka drama ili simpatija za lasere, Zagreb, 1994.
Izvedena djela:
Mijenjala bih stan (radio-dr.), Zagreb, 1990.; Zdrava hrana (radio-kom.), Zagreb, 1991.; Tko će platiti moju kozu? (radio-kom.), Zagreb, 1992.; Odličan ručak (radio-kom.), Zagreb, 1992.; Mala sirena – drugi put (radio-igr. za dj.), Zagreb, 1993.; Oporuka (radio-kom.), Zagreb, 1996.; Tikvovizija (lutk.-igr.), Lutkovno gledališče, Maribor, 1990. i 1991.; Mala sirena (lutk.-igr.), Kazalište lutaka, Split, 1997.; Bumba-bambo (dj. igr.), DK “Dubrava”, Zagreb, 1997.
Sanja Nikčević (Hološi) živi i radi u Zagrebu. Osnovala je Hrvatski centar ITI-UNESCO (International Theatre Institute) gdje je organizirala brojne međunarodne akcije. Sudjelovala na svjetskim kongresima i simpozijima (Caracas, Venezuela, Boston, Salzburg…). Urednica je Biblioteke Mansioni i biltena “Hrvatska drama” Hrvatskog centra IT. Članica je mnogih međunarodnih i hrvatskih strukovnih udruga (AICT, ATCA, HDKKT, HĐN, Drama desk i Odbor za komunikaciju ITI-ja). Kontinuirano objavljuje novinske kazališne kritike i znanstvene i stručne radove o hrvatskom i američkom kazalištu. Piše radio-dramske i lutkarske tekstove i prevodi drame s francuskog i engleskog jezika.

NIZETEO, Anton
Fordham
Rođen 5. II. 1913. u Zadru. Polazio sveučilišne studije u Zagrebu i na sjevernoameričkim sveučilištima. Pisao kao literarni proučavatelj i kritičar o domaćoj i stranoj književnosti prije Drugog svjetskog rata, sastavljao antologije. U emigraciji surađivao u književnim listovima i časopisima. Piše pjesme, pripovijetke, prevodi i bavi se znanstvenim radom.
Objavljena djela:
Zelena harfa (pj.), 1935.; Uspavanka vremena (pj.), Zagreb, 1938.; Nevjesta na otoku (pč.), Zagreb, 1939.; The first press in Croatia (publ.), Chicago, 1960.
Anton Nizeteo živio je i radio u Fordhamu, NewYork, a danas u Hrvatskoj. S Olinkom Delorkom priredio knjigu Talijanska lirika, Zagreb, 1939. Zastupljen u antologiji hrvatskog emigrantskog pjesništva, Pod tuđim nebom, Buenos Aires, 1957. Stekao znanstvenu titulu Master of Arts povijesnom temom Croatia and the Treaty of London.

NOVAK, Slobodan
Zagreb
Rođen 3. XI. 1924. u Splitu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao korektor, lektor, urednik, novinar, ravnatelj drame HNK Split, voditelj Zavoda za povijest hrvatske književnosti HAZU. Prozni i dramski pisac, pjesnik i scenarist.
Objavljena djela:
Glasnice u oluji (pj.), 1950.; Iza lukobrana (pj.), 1953.; Izgubljeni zavičaj (ro.), 1954., 1955., 1961., 1963., 1969., 1980., 1981., 1990., Književno veče (dr.), 1958.; Trofej (dr.), /u koautorstvu/, 1960.; Tvrdi grad (pr.), 1961.; Dolutali metak (ro.), 1961., 1969., 1981., 1990.; Novele, 1963.; Mirisi, zlato i tamjan (ro.), 1968., 1969., 1974., 1980., 1981., 1985., 1990., 1997.; Izvanbrodski dnevnik (ro.), 1976., 1981., 1990.; Riba Jonina (no.), 1985.; Izabrana proza, 1981., Sabrana djela, 1990.
Izvedena djela:
Književno veče (dr.), na scenama 1960., 1966., 1973., i pod naslovom: Ispovijed koju niste zavrijedili (dr.), TV-Zagreb, 1998.; Strašno je znati (radio-dr.), 1961.; a na sceni 1962.; Trofej (radio-dr.), 1964., Dolutali metak (TV-prilagodba), 1964.; Majstore, kako vam je ime (radio-dr.), 1966.; Zakrivljeni prostor (radio-dr.), 1968.; Školjka šumi (radio-dr.), 1975.; Riba Jonina (monodr.), 1985.; Hlap (radio-dr.), 1988.; Redukcija (radio-dr.), 1992.; Zakrivljeno vrijeme (radio-dr.), 1993.; Samotnik Radio-dr.), 1995.; Mirisi, zlato i tamjan (dr.), više puta izvedena na kazališnim scenama.
Slobodan Novak živi i radi u Zagrebu. Osim romana, novela, radio-drama i pjesama pisao kritike, feljtone, polemike, kozerije, filmske scenarije… Po njegovom scenariju i po njegovim prozama snimljena su četiri cjelovečernja igrana filma. Izvedeno je nekoliko kazališnih, radio i televizijskih prilagodba. Neka njegova djela prevođena su na češki, njemački, francuski, engleski, mađarski, poljski i druge jezike. Redovni je član HAZU i dobitnik više važnih književnih nagrada, odličja i priznanja.

NOVAK, Slobodan Prosperov
Zagreb
Rođen 11. IV. 1951. u Beogradu. Filozofski fakultet i doktorat književnih znanosti završio u Zagrebu. Radio je kao redovni profesor na katedri za stariju hrvatsku književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavao je i u Zavodu za slavensku filologiju u Rimu. Uređivao časopis “The Bridge”–“Most” i bio član Uredništva časopisa “Gordogan”. Bio asistent u Zavodu za književnost i teatrologiju HAZU. Književni povjesnik i esejist. Bio urednik časopisa “Cicero”.
Objavljena djela:
Dubrovački eseji i zapisi, Dubrovnik, 1975.; Teatar u Dubrovniku prije Marina Držića (stu.), Split, 1977.; Vučistrah i dubrovačka tragikomedija (stu.), Split, 1979.; Komparatističke zagonetke (es.), Osijek, 1979.; Zašto se Euridika osvrnula (es.), Zagreb, 1981.; Hrvatska drama do Narodnog preporoda I, II, (dr. hr.), /s J. Liscem/, Split, 1984.; Planeta Držić (stu.), Zagreb, 1984.; Marko Marulić, Drame, Zagreb, 1986.; Dubrovnik iznova (rasp.), Zagreb, 1987., 1989.; Dubrovnik Revisited, Zagreb, 1987.; Dva tisućljeća pismene kulture na tlu Hrvatske (s R. Katičićem), Zagreb, 1987., 1989.; Two thousand Years of Writing in Croatia /s R. Katičićem/, Zagreb, 1987., 1988.; Kad su đavli voljeli hrvatski, Zagreb, 1988.; Urotnička pisma Marina Držića (rasp.), Zagreb, 1989.; Gundulićev san (mo.), Zagreb, 1989.; Hrvatski plusquamperfekt, 1991.; Dubrovnik, 1991.; Hrvatska književnost do narodnog preporoda; izd. čit. M. Kombola, 1992.; Stara književnost Boke, 1993.; Povijest hrvatske književnosti, knj. I /Od početka do Krbavske bitke/, Zagreb, 1996.; Povijest hrvatske književnosti, knj. II /Od humanističkih početaka do Kašićeve ilirske gramatike 1604./
Slobodan Prosperov Novak živi i radi u Zagrebu. Bio je pomoćnik ministra prosvjete, kulture i sporta RH. Predsjednik je Hrvatskog centra PEN-a. Na pozornici mu je izveden dramski tekst Ecce homo (s N. Batušićem), a za svoj književno-znanstveni rad primio je važne nagrade i priznanja.

NOVAK, Vladislav
Zagreb
Rođen 4. IX. 1922. u Starom Petrovom Selu. Gimnaziju polazio u Virovitici, a Pravni fakultet u Zagrebu. Počeo kao satiričar u “Kerempuhu” 1954., a nakon ukidanja lista u “Večernjem listu” kolumnist satiričar “u četiri humoristička oka”. Nakon zabrane djelovanja kao satiričar 1972., u istom listu pod pseudonimom pisao povijesne feljtone. Od 1990. ponovno u “Večernjem listu” djeluje kao satiričar s kolumnom “Satirični mlin”. Svojim tekstovima surađivao u satiričnom kazalištu “Jazavac” (sada “Kerempuh”) i kao koscenarist u filmu Sedmi kontinent. Od 1997. voditelj istraživanja za znanstveni projekt “Usmena povijest hrvatske vojske 1941.-1945.”.
Vladislav Novak živi i radi u Zagrebu.

NOVAKOVIĆ, Anđelko
Zagreb
Rođen 1. VIII. 1951. na Priku, Omišu (Priko). Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Profesor hrvatske i komparativne književnosti, niz godina stručni suradnik u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, glavni urednik “Mosorske vile” i biblioteke “Perun” Omiš. Povjesnik, esejist, kritik i pjesnik.
Objavljena djela:
Pet stoljeća hrvatske filologije /s D. Budišom i B. Petračem/, Zagreb, 1981.; Jedan uvod u Marinkovićevo djelo, Zagreb, 1988.; Anđeli utihe u ornjima razlike (pj.), Zagreb, 1990.
Anđelko Novaković živi i radi u Zagrebu. Bio je predsjednik Društva Poljičana “Sv. Jure” i tajnikom Sekcije DHK-a i Hrvatskog PEN centra za proučavanje književnosti u hrvatskom iseljeništvu. Tajnik hrvatskoga žirija međunarodnog natječaja za “Serra priču” i voditelj stručnih i promotivnih djelatnosti DHK-a. Priredio knjige i zbirke pjesama J. Pupačića, B. Klarića, S. Karamana, J. Ercegovića, V. Vide, J. Kaštelana, M. Čečuka, pretisak pjesama K. Mihotića iz 1942., zbornik Život i djelo Ivana Gorana Kovačića, bibliografiju i izbor poezije “Hrvatske revije” (1951.-1990.) i dr. Organizirao mnoge znanstvene skupove i izložbe.

NOVOSEL, Andreas
Beč
Rođen 1. XII. 1948. u Novoj Gori, Gradišće. Završio gimnaziju u Beču i pohađao studij prava. Radio u trgovačkoj struci, kao činovnik, novinar, policajac. Pjesnik i prozaik.
Objavljena djela:
Ptiči i slavuji (pj.), Beč, 1984.; Pohota (pj., monodr.), Celovec, 1994.
Andreas Novosel živi i radi u Beču.

NOVOSEL, Krešo
Zagreb
Rođen 21. VI. 1926. u Zagrebu, gdje je završio Ekonomski fakultet. Bio urednik “Studentskog lista”, lista “Radio-Zagreb”, jedan od osnivača i prvi dugogodišnji glavni urednik igranog programa TV Zagreba. Prozni i dramski pisac.
Objavljena djela:
Sivinov povratak (ro.), Opatija – Rijeka, 1966.; Lovišta jednog kapetana I i II (ro.), Zagreb, 1976.; Kapi krvi kapi mora (ro.), Zagreb, 1978.; Sjaj osame (ro.), Zagreb, 1978.; Stoljetno stablo (ro.), Zagreb, 1981.; Pravda (ro.), Zagreb, 1982.; Meje (ro.), Zagreb, 1983.; Buna (ro.), Zagreb, 1984.; Izgaranje olujne tišine I, i II. (ro.), Zagreb, 1985.
Izvedena djela:
Moj brat i njegova majka (dr.), “Ivan Zajc”, Rijeka, 1970.; Janus Pannonius (dr.), HNK, Osijek, 1970.; Interregnum 1608 (dr.), HNK, Zagreb, 1971.
Krešo Novosel živi i radi u Zagrebu. Napisao je i desetak radijskih i televizijskih drama. Autor je igranih i dokumentarnih TV-serija: Olujne tišine (igr. se., 6. epiz.); Mač u peru (igr. ser., 7 epiz.); Slom 1918. (igr. ser., 6 epiz.); Šuflay (igr. ser., 5 epiz.); Buna u varaždinskom generalatu 1755. (do. ser.); Daleke obale (dok. ser.); Vinko Pavletin (dok. ser.); Ponori tame (dok. ser.).

NUČIĆ-GUDELJ, Aleksandra
Zagreb
Rođena 19. X. 1935. u Zagrebu. Diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti i školi za knjižničare. Radila kao nastavnica likovnog odgoja, knjižničar, a sada se bavi uglavnom književnim radom. Piše romane.
Objavljena djela:
Nije se zbilo u Veroni (ro.), Zagreb, 1964.; Kuća u elipsi vrta (ro.), Zagreb, 1966.; Svečanost trgova i stepenica (ro.), Zagreb, 1969.
Aleksandra Nučić-Gudelj živi i radi u Zagrebu.

OPAČIĆ, Petar
Solin
Rođen 29. VII. 1952. u Solinu. Završio Filozofski fakultet u Zadru. Radio kao profesor na srednjoj školi. Sada je odgojitelj u Centru za odgoj u Splitu. Jedan je od urednika časopisa “Mogućnosti”. Pjesnik i prevoditelj.
Objavljena djela:
Salonae (pj.), Split, 1978.; Plovidba (pj.), Split, 1985.; Anastazija (pj.), Split, 1988.; Alemanski kvartet (pj.), Split, 1990.; Sutikva (pj.), Solin, 1995.; Astrolab (pj.), Split, 1997.
Petar Opačić živi i radi u Solinu i Splitu. Priredio i preveo Antologiju engleske poezije XX. stoljeća. Surađuje u raznim časopisima i zastupljen u antologijama poezije.

ORAIĆ-TOLIĆ, Dubravka
Zagreb
Rođena 1. VIII. 1943. u Slavonskom Brodu. Završila Filozofski fakultet i doktorat znanosti. Znanstvena suradnica u Zavodu za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Sada redovna profesorica za teoriju književnosti na Odsjeku za slavistiku. Piše pjesme, književno-znanstvene članke i eseje.
Objavljena djela:
Oči bez domovine (pj.), 1969.; Pejzaž u djelu A. G. Matoša (stu.), 1980.; Urlik Amerike (po.), 1981.; Teorija citatnosti (stu.), 1990.; Polindromska apokalipsa (po. es.), 1993.; Književnost i sudbina (es.), 1995.; Paradigme 20. stoljeća (stu., es.), 1996.
Dubravka Oraić-Tolić živi i radi u Zagrebu. Uredila zbornik Hrvatsko ratno pismo 1991.-1992. Surađuje u televizijskim i radijskim emisijama.

OSMAK, Milan
Zagreb
Rođen 9. III. 1940. u Pančevu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao novinar i urednik na Radio-Zagrebu i u “Vjesniku”. Bio direktor nakladne kuće “Stvarnost”, a sada je urednik u Nakladničkom društvu “Katarina Zrinski” u Varaždinu. Prozni pisac.
Objavljena djela:
Krvotok broda (ro.), Rijeka, 1965.; Sretni Posejdonov vrtlar (ro.), Zagreb, 1973.; Lovci na amfore (ro.), Zagreb, 1976.; Ribohvatanje (pr.), Zagreb, 1982., 1983.; Tajanstveni otoci (ro.), Zagreb, 1985., 1987.; Čežnja i požuda (ro.), Zagreb, 1985.; Ispraznite Titanic (ro.), Zagreb, 1987.; ZG love story (ro.), Zagreb, 1990.
Milan Osmak živi i radi u Zagrebu. Objavljuje i pod pseudonimom Willy Stenton.