film~glazba~poznate~face

E-K

FABRIO, Nedjeljko
Zagreb
Rođen 14. XI. 1937. u Splitu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Predavač u Narodnom sveučilištu, dramaturg u Narodnom kazalištu "Ivana Zajca" – Rijeka, urednik u Dramskom programu Televizije i Radio-Zagreba, a danas profesor na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Pripovjedač, dramski pisac i prevoditelj.
Objavljena djela:
Odora Talije (teat. es.), Rijeka, 1963.; Partite za prozu (prip.), Rijeka, 1966.; Apeninski eseji (es.), Zagreb, 1969.; Labilni položaji (prip., dr.), Zagreb, 1969.; Reformatori (dr.), 1968.; Admiral Kristof Kolumbo (dr.), 1969.; Čujete li svinje kako rokću u ljetnikovcu naših gospara? (dr.), 1969.; Meštar (dr.), 1970.; Kralj je pospan (dr.), 1971.; Drame, Zagreb, 1976.; Magnificat (dr.), 1976.; Štavljenje štiva (es.), Zagreb, 1977.; Lavlja usta (prip.), Zagreb, 1978.; Vježbanje života (ro.), Zagreb, 1985., 1986, 1990., 1996., Pečuh, 1994.; Kazalištarije (teat. es), Zagreb, 1987.; Berenikina kosa (ro.), Zagreb, 1989., 1990., Klagenfurt, 1992., Milano, 1995.; Smrt Vronskog (ro.), Zagreb, 1994., i 1998.; Koncert za pero i život (čl., fe.), Zagreb, 1997.; Mestro i njegov šegrt (glaz. es.), Zagreb, 1997.; Izabrane pripovijetke, Zagreb, 1990.
Izvedena djela:
Reformatori (dr.), NK "Ivan Zajc", Rijeka, 1968.; Čujete li svinje kako rokću u ljetnikovcu naših gospara? (dr.), NK, "Ivan Zajc", Rijeka, 1970., ZKM, Zagreb, 1977.; Meštar (dr.), SEK, Zagreb, 1971.; Vježbanje života /dramatizacija D. Gašparović/, NK "Ivan Zajc", Rijeka, 1989.; Berenikina kosa (dr.), HNK, Zagreb.
Nedjeljko Fabrio živi i radi u Zagrebu. Danas je redovni član HAZU i dopredsjednik MH u Zagrebu. Bio je predsjednik DHK, član Društva hrvatskih književnih prevoditelja, kazališnih kritičara i teatrologa. Piše i objavljuje glazbene kronike i kritike. Dobitnik je zapaženih nagrada.

FALIŠEVAC, Dunja
Zagreb
Rođena 3. II. 1946. u Požegi. Završila Filozofski fakultet i doktorat književnih znanosti u Zagrebu. Profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Književna povjesničarka i znanstvenica. Piše rasprave, eseje i monografije.
Objavljena djela:
Hrvatska srednjovjekovna proza (rasp.), Zagreb, 1980.; Ivan Bunić Vučić (mo.), Zagreb, 1987.; Stari pisci hrvatski i njihove poetike (rasp.), Zagreb, 1989.; Kaliopin vrt (stu.), Split, 1997.
Dunja Fališevac živi i radi u Zagrebu. Sa Živom Benčić-Primc uredila zbornik Književni barok, Zagreb, 1988.

FEMENIĆ, Stanislav
Zagreb
Rođen 8. X. 1924. u Carevoj Ćupriji (BiH). Završio Medicinski fakultet u Zagrebu. Radio kao liječnik, a pisanjem se bavi niz godina i uglavnom piše za djecu i mladež.
Objavljena djela:
Puž na ljetovanju (pj.), Zagreb, 1968., 1970., 1974., 1976.; Dobro jutro (slik.), Tokio, 1972.; Krijesnice (pj.), Zagreb, 1973., 1975., 1977., 1980., 1982.; Tikva s nosom (pč.), Zagreb, 1979., 1981.; Trči, trči Trčimir (pj.), Zagreb, 1979., 1984., 1986., 1988., 1990.; Vidio sam, Zagreb, 1981.; Brojalica (slik.), Zagreb, 1982., 1986.; Dosjetljivi jedan (pč.), Zagreb, 1988.; Idi pa vidi (pj.), Zagreb, 1990., 1994., 1997.; Ludi kamen (pč.), Zagreb, 1996.; Veseli svirači (slik.), Zagreb, 1997.
Stanislav Femenić živi i radi u Zagrebu. Objavio je od 1968. g. stotinjak slikovnica, među kojim je i serija fotoslikovnica.

FIAMENGO, Jakša
Split
Rođen 26. XI. 1946, u Komiži, na otoku Visu. Pohađao Pedagošku akademiju u Splitu. Novinar i urednik kulturne rubrike dnevnika "Slobodna Dalmacija".
Objavljena djela:
Pred obećanom zemljom (pj.), /s M. Popadićem zajednički naslov, Stepenište/, Split, 1966.; More koje jesi (pj.), Split, 1968.; Vjetar oko kuće (pj.), Split, 1975.; Večera u oku (pj.), Čakovec, 1976.; Svjetiljka radosnog moreplovca (pj.), Split, 1988.; Oteto iz tmine (pj.), Split, 1990.; Zaziv protiv zloduha (po.), /petojezično izdanje/, Split, 1992.; More u kamenu (pj.-graf. mapa), Split, 1992.; Zaziv protiv zloduha (pj.-lik. mapa), Split, 1992.; Kutija Gaja Utija (pj.), Solin, 1994.; Piva klapa ispo' volta (izbor skladane poezije), Zagreb, 1994.; Stupplica contro lo spirito maligno (tal. izd. mape Zaziv protiv zloduha), Lecce Italia, 1994.; U situ jeziku (pj.), Split, 1996.; Zemlja od vremena (izb. iz pj.), Rijeka, 1996.; Pedesetogodišnja pjesma (son.), Zagreb, 1996.; Sukanje kućne dobrote (pj.), Split, 1997.; Morsko i druga mora (pj. za dj.), Šibenik, 1998.; Dolazak u kruh (pj.), Zagreb, 1998.
Jakša Fiamengo živi i radi u Splitu. Pjesnik i dramski pisac, uređivao mnoge časopisa i listove, sastavio antologiju slovačke i bosansko-hercegovačke poezije. Pjesme su mu prevođene i izvođene na glazbenim festivalima i nagrađivane. Nagrađivan za književni rad.

FIJAČKO, Slavko
Koprivnica
Rođen 5. X. 1947. u Koprivnici. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radi kao srednjoškolski profesor. Piše pjesme, prozu i eseje.
Objavljena djela:
Načelo sumnje, (pj.), Koprivnica, 1988.; Pjesme, Koprivnica, 1991.; Stihija (pj.), Koprivnica, 1995.; Mistična hiža, Koprivnica, 1998.
Slavko Fijačko živi i radi u Koprivnici. Aktivno surađuje u raznim listovima i časopisima. Sudjelovao i u skupnoj zbirci domovinske poezije.

FILIPI, Goran
Pula
Rođen 18. I. 1954. u Zadru. Postigao doktorat iz romanske filologije, radi kao redovni sveučilišni profesor na Filozofskom fakultetu u Puli.
Objavljena djela:
Minule šetnje (pj.), Grozd, Pula, 1990.; Otočke balade (pj.), Pazin, 1994.; Sve hrvatske smrti (pj.), Rijeka, 1994.; Brdo do sunca (pj.), Pazin, 1997.; Nasprotna obala (Graffit line – zbirka pj. na slovenskom jeziku), Izola. 1997.
Goran Filipi živi i radi u Puli.

FILIPOVIĆ. Ljiljana
Zagreb
Rođena u Zagrebu. Završila Filozofski fakultet i doktorat filozofije u Zagrebu. Radi kao urednik u Trećem programu Hrvatskog radija i na Akademiji za kazališnu i filmsku umjetnost u Zagrebu. Piše studije, drame, eseje i bavi se znanstvenim radom.
Objavljena djela:
Nevidljivi pas, Novi Sad, 1985.; Filozofija i antipsihijatrija Ronalda D. Lainga (filozof. istr.), Zagreb, 1990.; Nesvjesno u filozofiji (stu.), Zagreb, 1997.
Koautorica u djelima: Rječnik Trećeg programa Hrvatskog radija, Zagreb, 1994.; Fin de Siecle Zagreb – Beč, Zagreb, 1997.; Ambivalenz des Fin de siecle: Wien – Zagreb, Wien, 1998. Prevoditeljica djela: T. S. Szasza: Proizvodnja ludila; R. D. Lainga: Glas iskustva; D. Coopera: Jezik ludila; M. Eliade: Okultizam, magija i pomodne kulture, i dr.
Ljiljana Filipović živi i radi u Zagrebu.

FIŠER, Ernest
Čakovec
Rođen 2. V. 1943. u Zagrebu. Pedagošku akademiju završio u Čakovcu, a Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao nastavnik likovnog odgoja, arhivski djelatnik, novinar, urednik čakovečkog radija, direktor varaždinskog kazališta i gradske knjižnice, te urednik u izdavačkoj kući "Zrinski" u Čakovcu. Piše pjesme, književne studije, eseje, likovne kritike, te novinske polemike i članke.
Objavljena djela:
Nagrizeni anđeo (pj.), Čakovec, 1965.; Drugi silazak (pj.), Čakovec, 1969.; Ishodišta (pj.), Čakovec, 1972.; Antologija hrvatskog dječjeg kajkavskog pjesništva, Zagreb, 1976.; Barokni iluzionizam Ivana Rangera (lik. stu.), Zagreb, 1977.; Morje, zvun sebe (pj.), Zagreb, 1978.; Dekantacija kajkaviana (rasp., krit.), Osijek, 1981.; Sjeverozapad (pj.), Zagreb, 1981.; Majstori zebnje (pj.), Zagreb, 1982.; Stolnik (lik. mo.), Varaždin, 1985.; Otisci (izb. pj.), Čakovec, 1989.; Varaždinske barokne večeri (mo.), Varaždin, 1995.; Varaždinski nocturno (pj. mapa), Varaždin, 1997.
Ernest Fišer živi i radi u Varaždinu, kao glavni urednik tjednika "Varaždinske vijesti". Bio je glavni urednik časopisa "Gesta" i "Kaj". Pjesnik i proučavatelj dijalektalne poezije. Nagrađivan za književni i novinarski rad.

FLAKER, Aleksandar
Zagreb
Rođen 24. VII. 1924. u Bialystoku (Poljska). Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti u Zagrebu. Radio kao redovni sveučilišni profesor ruske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Gost-profesor bio na Yale University (SAD), te na sveučilištima u Amsterdamu, Muenchenu, Grazu, Beču i Insbrucku. Književni teoretičar, esejist, te prevoditelj. Objavljuje stručne i znanstvene radove s područja ruske i hrvatske književnosti, eseje, novinske članke i recenzije.
Objavljena djela:
Suvremeni ruski pisci, Zagreb, 1962.; Stilovi i razdoblja (stu.), /sa Škrebom/, Zagreb, 1964.; Ruski klasici XIX. stoljeća (udžb.), Zagreb, 1965.; Književne poredbe (stu.), Zagreb, 1968.; Molekke der jeans – prosa, Kronberg /Ts., 1975.; Novija ruska književnost (pov. svj. knj. – knj. VII), Zagreb, 1975.; Proza u trapericama (mo.), Zagreb, 1976., 1983.; Stilske formacije (stu.), Zagreb, 1976., 1986.; Poetika osporavanja (stu,.), Zagreb, 1982., 1984.; Ruska avangarda (stu.), Zagreb, 1984.; Izabrana djela PSHK, Zagreb, 1987.; Nomadi ljepote (stu.), Zagreb, 1988.
Aleksandar Flaker živi i radi u Zagrebu. Sastavio i priredio više antologija i zbornika: Ruski pripovjedači XIX. stoljeća, Zagreb, 1953., 1961.; Heretici i sanjari, Zagreb, 1954., 1988., Suvremeni ruski pisci, I–IV, Zagreb, 1962.–1964.; Krležin zbornik (s I. Frangešom), Zagreb, 1964.; Ruska književna kritika, Zagreb, 1966.; Sovjetska književnost 1917.–1932., Zagreb, 1967.; Hrvatska književnost prema europskim književnostima od preporoda prema našim danima (s K. Pranjićem), Zagreb, 1970.; Formalismus, Strukturalismus und Geschichte (s V. Žmegačem), Kronberg/Ts., 1974.; Literaturtheoretische modelle und kommunikatives System (s W. Krollom), Kronberg/Ts., 1974.; Hrvatska književnost u europskom kontekstu (s K. Pranjićem), Zagreb, 1978. Prevodio s ruskog jezika Vladimira Majakovskog, Jurija Olješu, Venjamina Kaverina. Član je HAZU i dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, počasni član Mađarske akademije znanosti i umjetnosti. Nagrađivan za svoj književno-znanstveni rad važnim nagradama i priznanjima.

FORETIĆ, Miljenko
Dubrovnik
Rođen 5. V. 1939. u Dubrovniku. Diplomirao Filozofski fakultet u Zagrebu. Znanstveni djelatnik u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Povjesnik i esejist, teatrolog i kritičar. Bio je dugogodišnji glavni i odgovorni urednik časopisa "Dubrovnik" i voditelj izdavačke djelatnosti Matice hrvatske – Ogranak Dubrovnik.
Miljenko Foretić živi i radi u Dubrovniku

FRANGEŠ, Ivo
Zagreb
Rođen 15. IV.1920. u Trstu. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti u Zagrebu. Radio kao docent za talijansku književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Bio i lektor za hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Firenci i profesor novije hrvatske književnosti pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Objavljena djela:
Stilističke studije, Zagreb, 1959.; Talijanske teme, Zagreb, 1967.; Studije i eseji, Zagreb, 1967.; Matoš/Vidrić/Krleža, Zagreb, 1974.; Realizam, Povijest hrvatske književnosti, knj. IV, Zagreb, 1976.; Antun Barac, Zagreb, 1978.; Izabrana djela PSHK, knj. 149, Zagreb, 1980. Nove stilističke studije, Zagreb, 1986.; Povijest hrvatske književnosti, Zagreb, 1987.; Suvremenost baštine, Zagreb, 1992.; Geschichte der Kroatischen literatur, Koeln/Weimar/Wien, 1995.; Hrvatska novela. Interpretacije. (zajedno s V. Žmegačen/, Zagreb, 1998.
Prijevodi: Niccolo Machiavelli: Vladar (tal.), Zagreb, 1952.; Francesco de Sanctis: Povijest talijanske književnosti (tal.), Zagreb, 1955.; Alessandro Manzoni: Zaručnici (tal.)
Ivo Frangeš živi i radi u Zagrebu kao književnik povjesnik, esejist, prevoditelj. Redovni član HAZU. Bio je i predsjednik DHK (1970.–1972.). Poznati su mu i prijevodi djela: Giovannija Verge, Stendhala, Domenica, Rea, Erosa, Sequija, Giorgia, Vasarija i dr.
Dopisni je član Slovenske Akademije znanosti i umjetnosti. Uz rad na objavljivanju književno-povijesnih studija, monografija i kritika, uredio je zbornik Miroslav Krleža, Jagićev zbornik, pokretač i suurednik časopisa "Croatica" i urednik "Rada". Razreda za suvremenu književnost HAZU. Dobitnik je važnih nagrada i priznanja.

FRNDIĆ, Nasko
Zagreb
Rođen 3. IV. 1929 u Zenici. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Uređivao književne časopisa "Izvor", "Republika",... i radio kao urednik u izdavačkom poduzeću "Zora" i grafičkom zavodu – Zagreb. Pjesnik i novinar, kazališni kritičar i antologičar.
Objavljena djela:
Tri jednočinke (dr. za jd.), Zagreb, 1958.; Antologija epigrama, Zagreb, 1964.; Antologija muslimanske epske poezije, Zagreb, 1969.; Narodni humor i mudrost Muslimana, Zagreb, 1972.; Mostovi (pj.), Zagreb, 1975.
Nasko Frandić živi i radi u Zagrebu. Objavio je oko dvije tisuće kazališnih kritika i tridesetak studijskih eseja u književnim časopisima "Forum", "Mogućnosti", "Marulić" i u godišnjim zbornicima HAZU – "Dani hvarskog kazališta"...

FUNDA, Željko
Varaždin
Rođen 1950 u Varaždinu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Predaje kao profesor engleskog jezika na varaždinsko gimnaziji. Jedan je od pokretača časopisa "Haiku", koji je izlazio u Varaždinu od 1978. do 1981. Zastupljen u zbornicima i antologijama haiku poezije te kajkavske poezije i proze. Pjesnik i prozaist.
Objavljena djela:
Varaždinske priče (no.), Čakovec, 1988.; Srečovnjača (kaj. pj.), Varaždin, 1991.; Mocarenje (kaj. pj.), Varaždin, 1997.
Željko Funda živi i radi u Varaždinu. Surađivao u programu Radio-Zagreba, gdje su mu izvedene dvije priče Proprium et ordinarium, 1990. i Tri lubanje, 1993. Član je Uredništva časopisa "Haiku", koji izlazi u Zagrebu. Nagrađivan za haiku poeziju u Japanu (Itoen, 1989., Kusamakura, 1998., Ashyja, 1998.) Bavi se happeningom.

GALOVIĆ, Alen
Rugvica
Rođen 24. V. 1971. u Zagrebu. Pohađao Filozofski fakultet. Radi u "Vjesniku" gdje objavljuje kulturološke tekstove – kolumne, komentare i kraće eseje uglavnom o fenomenima postmodernog doba. Piše i pjesme.
Objavljena djela:
Malo tijelo jutra (pj.), Zagreb, 1994.; Usamljeni fragment (pj.), Karlovac, 1995.
Alen Galović živi i radi u Rugvici, kraj Dugog Sela i u Zagrebu. Objavljivao u mnogim književnim časopisima, a pjesme su prevođene na poljski jezik. Dobitnik je književnih nagrada za mlade pjesnike.

GANZA, Mate
Zagreb
Rođen 15. X. 1936. u Brštanovu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao novinar, dramaturg – urednik u Dramskom programu Hrvatskog radija. Piše pjesme, adaptira i dramatizira djela hrvatske i svjetske književnosti za radijski program.
Objavljena djela:
Pjesme strpljenja, Split, 1962.; Trg dobre smrti (pj.), Zagreb, 1964.; Opustošenja (pj.), Zagreb, 1968.; Strepnje (pj.), Zagreb, 1972.; Dalje nište (mapa sa slikaricom Nives K. Kurtović), Zagreb, 1976.; Zemlja koje nema (pj.), Zagreb, /sa serigrafijama V. Nevjestića/, 1976.; Lomljenje kruha (pj.), Zagreb, 1977.; Gutač vatre (pj.), Zagreb, 1989.; Svjetlopis, Zagreb, 1991.; Knjiga bdijenja (pj.), 1994.; Kamen na zemlji (pj.), Zagreb, 1998.
Mate Ganza živi i radi u Zagrebu. Dobitnik je više književnih nagrada i pjesme su mu prevođene na strane jezike.

GARDAŠ, Anto
Osijek
Rođen 21. V. 1938. – Agići, kod Dervente. Završio Pravni fakultet u Zagrebu. Uglavnom radi kao rukovoditelj pravnih i kadrovskih poslova u poduzećima. Piše pjesme i prozu.
Objavljena djela:
Na jedno obali (pj.), Slavonski Brod, 1968.; Balada o kapetanovu povratku (pj.), Osijek, 1975.; Jež i zlatni potok (pč., igr.), Zagreb, 1978., 1985., 1986., 1987., 1989.; Tajna zelene pećine (ro.), Osijek, 1979., Zagreb, 1996.; Ljubičasti planet (ro.), Zagreb, 1981., 1986., 1993., 1996.; Zaboravljena torba (pč.), Osijek, 1982.; Bakreni Petar (ro.), Zagreb, 1984., 1990., 1994.; Izum profesora Leopolda (ro.), Zagreb, 1986., 1995.; Zvijezda u travi (pč.), Zagreb, 1986.; Uvijek netko nekog voli (pj.), Zagreb, 1986.; Prvi suncokreti (pj.), Zagreb, 1987.; Pigulica (ro.), Zagreb, 1988., Wuppertal, 1995.; Postelja gospođe Jelene (no.), Osijek, 1988.; Duh u močvari (ro.), Zagreb, 1989., 1990., 1994., 1998.; Sunčanin cvijet (sli.), Zagreb, 1990.; Uz more (haiku), Užička Požega, 1991.; Priče iz Kopačkog rita (pč.), Vinkovci, 1993., Osijek 1998.; Grm divlje ruže (haiku), Osijek, 1994.; Filip, dječak bez imena (ro.), Zagreb, 1994., 1998.; Miron na tragu Svetog Grala (ro.), Zagreb, 1995.; Prikaza (ro.), Zagreb, 1995.; Hej, bećari (pj.), Vinkovci, 1996.; Damjanovo jezero (bajke), 1006., Bratislava, 1998.; Žuborenje (haiku), Osijek, 1996.; Sto sunovrata – Hundred daffodils (haiku), Samobor, 1997.; Kuća od drvenih kocaka (ro.), Vinkovci, 1997.; Plavokrila ptica (pj. igr.), Osijek, 1998.; Miron u škripcu (ro.), Zagreb, 1999.
Izvedena djela:
Brončani kotlić (igr. za dj.), Dječje kazalište, Osijek, 1997.; Zašto je tatin ormar prazan (igr. za dj.), Radio-Zagreb, 1975., 1981.; Freske (igr. za dj.), Radio-Zagreb, 1981., 1983., 1985., 1989.; Dječak i konj (igr. za dj.), Radio-Zagreb, 1996.; Ledendvor (igr. za dj.), Dječje kazalište Dubrava, Zagreb, 1999.
Anto Gardaš živi i radi u Osijeku. Pjesme su mu izvođene i na glazbenim festivalima, dobitnik je i nekoliko književnih nagrada. Objavljuje novinske članke i književne prikaze.

GASSNER, Herbert
Eisenstadt
Rođen 11. XI. 1955. u Željeznom /Austrija/. završio Pravni fakultet i doktorat znanosti u Beču. Vrši dužnost predsjednika Visoke hrvatske narodne škole u Željeznom. Piše pjesme, novinske članke i kratke priče na njemačkom jeziku.
Objavljena djela:
Ledolomac (pj.), Beč, 1983.
Herbert Gassner živi i radi u Eisenstadtu (Austrija).

GAŠPAROVIĆ, Darko
Rijeka
Rođen 27. IV. 1944. u Zagrebu. Završio Klasičnu gimnaziju, Filozofski fakultet, te postigao magisterij i doktorat društveno-humanističkih znanosti iz područja filologije u Zagrebu. Urednik, teatrolog, dramaturg, kazališni kritik i esejist, sveučilišni predavač, umjetnički ravnatelj drame, intendant nacionalnog kazališta i sveučilišni docent za teoriju književnosti u Rijeci.
Objavljena djela:
Aratudova ideja kazališta i drugi eseji (es.), Zagreb, 1974.; Dramatica Krležiana (stu.), Zagreb, 1977., 1989.; Pismo i scena (kaz. es. i kr.), Rijeka, 1982.; Kamov, apsurd, anarhija, groteska (mo.), Zagreb, 1988.; Barač – život za rafineriju (dr.), 1994.
Darko Gašparović živi i radi u Rijeci. Član je Društva hrvatskih kazališnih kritičara i teatrologa, Hrvatskoga društva političkih zatvorenika, Međunarodne udruge katoličkih intelektualaca Pax Romana, te Lions Club Rijeka – Croatia. Objavljuje kazališne kritike i oglede, teatrološke studije, književno-teoretske rasprave i članke. Dramatizirao romane Vježbanje života N. Fabrija i Vuci M. C. Nehajeva (izvedbe u HKN "I. pl. Zajca" Rijeka). Muku Franića Vodarića Crisanina (izvedba JAK, M. Lošinj), i druga djela. Bavi se i prevodilaštvom s francuskog jezika

GAVRAN, Miro
Zagreb
Rođen 3. V. 1961. u Gornjoj Trnavi. Diplomirao dramaturgiju na Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu. Radio kao dramaturg Teatra ITD, a kasnije i kao ravnatelj. Sada se uglavnom profesionalno bavi književnim radom.
Objavljena djela:
Kreontova Antigona (dr.), 1983.; Urotnici (dr.), 1984.; Noć bogova, 1986.; Ljubavi Georgea Washingtona (dr.), 1988.; Čehov je Tolstoju rekao zbogom (dr.), 1989.; Zaboravljeni sin (ro.), Zagreb, 1989.; Mali neobični ljudi (prip.), Zagreb, 1989.; Kraljevi i konjušari (dr.), 1990.; Svašta u mojoj glavi (knj. za dj.), 1991.; Muž moje žene (dr.), 1991.; Najduži dan Marije Terezije (dr.), 1991., 1992.; Pacijent doktora Freuda (dr.), 1993.; Shakespeare i Elizabeta (dr.), 1994.; Kako je tata osvojio mamu (knj. za dj.), 1994.; Sretni dani (knj. za dj.), 1994.; Igrokazi s glavom i repom (knj. za dj.), 1995.; Teško je reći zbogom (dr.), 1995.; Zaljubljen u crnu kraljicu (dr.), 1995.; Kako smo lomili noge (ro.), 1995.; Deložacija (dr.), 1995.; Kad umire glumac (dr.), 1995.; Veseli četverokut (dr.), 1995.; Pokušaj zaboraviti (knj. za dj.), 1996.; Povratak muža moje žene (dr.), 1996.; Traži se novi suprug (dr.), 1996.; Bit će sve u redu (dr.), 1996.; Klara (ro.), 1997.; Margarita (ro.), 1999.
Izvedena djela:
Kreontova Antigona (dr.), DK "Gavella", Zagreb, 1983.; Urotnici (dr.), Teatar ITD, Zagreb, 1985.; Noć bogova (dr.), CNP-Titograd, 1986.; Ljubavi Georga Washingtona (dr.), Teatar ITD, Zagreb, 1988.; Čehov je Tolstoju rekao zbogom, ITD, Zagreb, 1990.; Muž moje žene (kom.), "4 G", Zagreb, 1991.; Najduži dan Marije Terezije (dr.), Kazalište "M. Držić", Dubrovnik, 1992.; Pacijent dr. Freuda (dr.), ZKM, Zagreb, 1994.; Deložacija (kom.), "Epilog teatar" i ITD, Zagreb, 1995.; Kad umire glumac, "Epilog teatar", Zagreb, 1995.; Povratak muža moje žene (kom.), Šibensko kazalište, Šibenik, 1996.; Traži se novi suprug (kom.), "Epilog teatar", Zagreb, 1996.; Bit će sve u redu (monodr.), "Kerempuh", Zagreb, 1996.; Shakespeare i Elizabeta, HNK, Rijeka, 1997.; Veseli četverokut (kom.), "Epilog teatar", Zagreb, 1998.; Otelo sa Suska (pučka kom.), Kazalište "JAK", Mali Lošinj, 1999.
Miro Gavran živi i radi u Zagrebu. Većina njegovih objavljenih drama izvedena je na mnogim pozornicama. Pisao je i filmske scenarije (Djed i baka se rastaju) pokretač je i voditelj scene "Suvremena hrvatska drama", gl. urednik časopisa "Plima". Idejni je začetnik i stalni autor "Epilog teatra".

GEIĆ, Duško
Trogir
Rođen 18. V. 1943. u Novom Mestu. Završio Pedagoški fakultet. Radi kao profesor fizike i elektronike.
Objavljena djela:
Stihovi (pj.), Rijeka, 1969.; Kroz ponistru djetinjstva (pj.), Kruševac, 1977.; Trogirski akvareli (pj. u pr.), /s M. S. Šilović/, 1973.; Nocine i morine (pč.), 1985.; Štajuni (pj.), Rijeka, 1980.; Gremo svome kraju (pj.), Split, 1991.; Moje ca je sve samije (pj.), Split, 1997.
Duško Geić živi i radi u Trogiru. Piše na čakavštini. Autor je Gramatike trogirskog cakavskog govora, 1998., te koautor Rječnika trogirskog cakavskog govora, 1994. s M. Sladeom Šilovićem.

GIKIĆ, Tea
Osijek
Rođena 30. V. 1958. u Karlovcu. Završila Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Magistrira farmacije.
Objavljena djela:
Bez pucanja (pj.), Vinkovci, 1993.; Zadihana tišinom, Zagreb, 1995.; Melankolija obilja (pj.), Zagreb, 1996.
Tea Gikić živi i radi u Osijeku.

GJEREK-LOVREKOVIĆ, Maja
Koprivnica
Rođena 24. IX. 1961. u Koprivnici. Završila Filozofski fakultet u Zagrebu, diplomirala komparativnu književnost. Pjesnikinja i prozna spisateljica. Piše eseje, romane, književne kritike, novinske članke i priče za djecu.
Objavljena djela:
Tajna (pj.), 1979.; Iskrene bajke (pj.), 1982.; Trag nevidljivog (pj.), 1983.; Zlatno zrcalo (pj.), 1990.; Vino ili zaborav (ro.), 1991.; Mjesečeva karta (pj.), 1991.; Agora (ro.), 1992.; Srce sfinge (ro.), /s. A. Gjerek/, 1992.; Zvjezdana košulja (no.), /s A. Gjerek/, 1993.; Nove krilate bajke (prip. za dj.), / s A. Gjerek/, 1990.; Sin sunca (ro.), 1994.; Rođena riječ (pj.), 1995.; Zavjetna ruža (ro.), 1996.; Bijeli dimnjačar (ro. za dj.), /s A Gjerek/, 1997.; Posvećene pjesme (pj.), 1998.
Maja Gjerek-Lovreković živi i radi u Koprivnici kao profesionalna književnica i članica HZSU. Zastupljena u antologijama i lektiri, a prevođena na španjolski, mađarski, slovenski, engleski i talijanski jezik. Sudjelovala kao autorica u više televizijskih projekata. Nagrađivana.

GLIGO, Nikša
Zagreb
Rođen 6. IV. 1946. u Splitu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu, doktorat muzikologije u Ljubljani. Redovni profesor za muzikološke predmete na Glazbenoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu.
Objavljena djela:
Vrijeme glazbe (es.), Zagreb, 1977.; Varijacije razvojnog kontinuiteta (stu.), /skladatelj Natko Devčić/, Zagreb, 1985.; Problemi nove glazbe 20. stoljeća (stu.), Zagreb, 1987.; Pojmovni vodič kroz glazbu 20. stoljeća, Zagreb, 1996.
Nikša Gligo živi i radi u Zagrebu. Član je Upravnog odbora Hrvatskog društva skladatelja, Muzikološkog društva, član-suradnik HAZU, voditelj Zavoda za povijest hrvatske glazbe HAZU...
Objavio je niz stručnih i znanstvenih radova u časopisima i zbornicima. Za svoj rad nagrađivan i odlikovan Redom Hrvatske Danice s likom Marka Marulića.

GODLAR-BREŠAN, Jela
Šibenik
Rođena 6. III. 1936. u Slavonskom Brodu. Završila Filozofski fakultet u Zagrebu i radila kao profesor hrvatskog i engleskog jezika na šibenskoj gimnaziji. Sada vodi projekt "Šibenik – metropola mladih".
Objavljena djela:
Limenke i ciklame (pr.), Split, 1992.; Helka Stapp i njene sanje (pr.), Šibenik, 1992.
Jela Godlar-Brešan živi i radi u Šibeniku.

GOLDSTEIN, Albert
Zagreb
Rođen 31. I. 1943. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Uređivao časopis "Teka", profesionalni urednik u izdavačkim kućama. Pjesnik, prozni pisac i prevoditelj.
Objavljena djela:
Pamfilos ili pripovijesti dokonjaka (pr.), Zagreb, 1971.; Usmjereni odgoj Anne Boleyn (po.), Zagreb, 1982.; Orfejev posao (po.), Zagreb, 1990.
Albert Goldstein živi i radi u Zagrebu. Preveo s francuskog M. Kunderu: Knjiga smijeha i zaborava.

GOLDSTEIN, Slavko
Zagreb
Rođen 22. VIII. 1928. u Sarajevu. Bio urednik "Vjesnika u srijedu", Radio-Zagreba, filmski scenarist, gl. urednik izdavačke kuće "Stvarnost", direktor Sveučilišne naklade "Liber", savjetnik u "Cankarjevoj založbi". Sada direktor "Novog Libera". Publicist.
Objavljena djela:
Prijedlog 85 – glas iz privrede (publ.), Zagreb, 1985.; Prijedlog 90 – glas iz privrede, 1990.; Okrug Karlovac, 1941. /s I. Butkovićem i M. Bekićem/.
Slavko Goldstein živi i radi u Zagrebu. Napisao scenarije za filmove: Signali nad gradom, 1960.; Prometej s otoka Višovice, 1964.; Akcija Stadion, 1977. Uredio više od 150 knjiga, a kao nakladnik radio na još oko 400 naslova. Najveći projekti: Biblioteka Liber, Croaticus, Temelji, Historiae, Biografije – monografije, Kritička izdanja sabranih djela hrvatskih pisaca, Erasmus... Dobitnik je nagrada, odlikovanja i priznanja za književnu i nakladničku djelatnost.

GOLUB, Ivan
Zagreb
Rođen 21. VI. 1930. u Kalinovcu. Završio Teološki fakultet Papinskog sveučilištva Gregorijane u Rimu. Doktorirao teologiju i magistrirao na Papinskom biblijskom Institutu u Rimu biblijske znanosti. Svećenik, sveučilišni profesor u Zagrebu i Rimu. Pjesnik, povjesničar kulture i književni prevoditelj.
Objavljena djela:
Maximus in minimis (pj.), Zagreb, 1978.; Kalnovečki razgovori (pj.), Zagreb, 1979.; Strastni život (pj.), Zagreb, 1983.; Trinaesti učenik (pj.), Zagreb, 1985.; Izabrana blizina (pj.), Zagreb, 1988.; Der dreizehnte Junger (pj.), Osnabruck – Munster, 1993.; Trag (pj.), Zagreb, 1993.; L'uomo di terra (pj.), Milano, 1994.; Oči (pj.), Zagreb, 1994., 1995.; De drtiende leerling (pj.), Breda, 1994.; Molitva vrtloga (pj.), Zagreb, 1996.; Il Tredicesimo discepolo (pj.), Milano, 1997.; Ultima solitudo personae – Lice osame (pj.), Zagreb, 1997.; Hodočasnik / Peregrino (pj.), Barcelona, Zagreb, 1998.; Moji Božići (pj.), Zagreb, 1998.
Dnevničko-putopisna proza: Mjesec nad Tiberom, Zagreb, 1986.; Holdfeny a Tiberis folot, Novi Sad, 1991.; Hodočasnik u Hrvatsku, Zagreb, 1997. Epistolografija: Pisma, Zagreb, 1995.
Meditativno-poetska proza: Čežnja za licem, Zagreb, 1981., 1982., 1983.,1988.; Ich suche dein Antlitz, Graz, 1992.; Sehnsuch nach dem Angesicht, Heidelberg, 1988.; Hrepenjenje po obličju, Ljubljana, 1981.; Svjetiljka za vazda, Zagreb, 1984., 1985.; Od kompromisa do ljubavi, Zagreb, 1984., 1985.; Ususret dolasku, Zagreb, 1985., 1995.; No me escondas tu rostro, Salamanca, 1998.
Znanstvena proza: Križanić, Zagreb, 1987.; Slavenstvo Jurja Križanića, Zagreb, 1983.; The slavio vision of Juraj Križanić, Zagreb, 1993.; Prisutni, Zagreb, 1969., 1983., 1995.; Prijatelj Božji, Zagreb, 1990.; Darovana riječ, Zagreb, 1984.; Dar dana šestoga, Zagreb, 1999.
Ivan Golub živi i radi u Zagrebu. Piše pjesme, prozu, putopise, epistolografiju, znanstvene radove, televizijske scenarije... Za svoj je rad i nagrađivan.

GOSTL, Igor
Zagreb
Rođen 23. V. 1938. u Splitu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu, gdje je magistrirao i doktorirao iz filoloških znanosti. Filolog i leksikograf, viši znanstveni suradnik, član Odbora za leksikografiju Razreda za filologiju HAZU, pomoćnik ravnatelja Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža".
Objavljena djela:
Jelačićevi novi dvori, 1990.; Zagrebački perivoji i promenade, 1994.; Ban Jelačić i događaji u Hrvatskoj od godine 1848. Josipa Neustadtera, /1. sv., priređivač kritičkog izdanja/, 1994.; Bogoslov Šulek, otac hrvatskoga znanstvenoga nazivlja, 1995.; Najsjajnija zagrebačka predstava, 1996.; Bogoslav Šulek, otac chorvatskej odbornej terminologije, 1997.; Dragutin Antun Parčić i njegov filološki rad, 1998.; Ban Jelačić i događaji u hrvatskoj od godine 1848. /2. sv., priređivač/, 1998.; Hrvatska aneksna leksikografija XVIII. i XIX. stoljeća, 1998.
Igor Gostl živi i radi u Zagrebu. Objavljuje stručne i znanstvene radove u domovini i inozemstvu. Javlja se i sa stručnim i književnim prijevodima. Osim filoloških obrađuje i povijesne teme.

GOVORČIN, Slavko
Zadar
Rođen 18. X. 1927. u Malom Ižu (otok Iž). Završio Vojno učilište. Piše humoristične priče, satire, pjesme i surađuje u raznim listovima i časopisima.
Objavljena djela:
Uljanica moje matere (pj.), 1984., 1988.; Vazda budi Ivane Jerin (hu., sat. pr.), 1990.
Slavko Govorčin živi i radi u Zadru. Piše scenarije za dokumentarne filmove: Iška ognjišta, 1987.; Na kraju stoljeća. Film Na kraju stoljeća dobio je prvu nagradu u Bilbau. Piše na čakavštini zadarskih otoka.

GRČIĆ, Marko
Zagreb
Rođen 17. IX. 1938. u Sinju. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao urednik i redaktor u novinskoj kući "Vjesnik". Sada je redaktor u reviji "Globus". Pjesnik, esejist, novinar i književni prevoditelj. Objavljuje članke, reportaže, intervjue i eseje u novinama i književnim časopisima.
Objavljena djela:
Nebeska vučica (pj.), Zagreb, 1969.; Behemot (pj.), Zagreb; Provincia deserta (es.), Zagreb, 1970.
Marko Grčić živi i radi u Zagrebu. Važniji prijevodi: W. Blake, T. S. Eliot. H. Džubran. J. L. Borges. Vergilije, dijelovi Biblije, Slovo o Vojni Igorevoj, preveo na suvremeni književni jezik djela starijih hrvatskih pisaca /Marulić, Hektorović, Lucić/. Nagrađivan za stvarateljsku djelatnost.

GRGUROVAC, Martin
Vinkovci
Rođen 12. XI. 1953. u Privlaci. Završio studij novinarstva. Radio kao turistički djelatnik, novinar i nakladnik. Sada je producent, glavni urednik i vlasnik Slavonske naklade "Privlačica" i nakladničke kuće "Riječ" u Vinkovcima. Pisac dnevničkih proza i noveleta.
Objavljena djela:
Privlačani (mo.), Privlaka, 1982.; Život i djelo Josipa Lovretića (stu.), Vinkovci, 1983.; Kulturno umjetnički amaterizam u Privlaci od 1894. do 1984. godine (mo.), Privlaka, 1984.; Pučko stvaralaštvo Slavonije i Baranje (stu.), Vinkovci, 1987.; Vinkovački ratni dnevnik (dn.), Vinkovci, 1992.; Dnevnik, drugi put (dn.), Vinkovci, 1994.; Dnevnik jednog pravoužitnika (dn.), Vinkovci, 1996.; Dnevnik, još jednom (dn.), Vinkovci, 1998.; Sjene rata (fotografije), Vinkovci, 1999.; Grgurova loza (prip.), Vinkovci, 1999.
Martin Grgurovac živi i radi u Privlaci i Vinkovcima. Inicijator i producentski realizator objavljivanja kapitalnih biblioteka "Slavonica" (1–100), Vinkovci, 1994. i "Croatica" – hrvatska književnost u 100 knjiga, Vinkovci, 1997.–2000.

GRLJUŠIĆ, Ivan
Poljica
Rođen 6. VII. 1953. u mjestu Poljica. Diplomirao studij hrvatskog jezika i književnosti (VSS).Radio kao lektor, urednik edicija i časopisa i nakladnik. Bavi se uglavnom pisanjem – samostalni umjetnik. Piše pjesme, romane i drame, prozu i eseje.
Objavljena djela:
Knjiga (pj.), /zajednička zb./, 1975.; Bez naslova (pj.), 1976.; Tjedan (po.), 1977.; Ne sagradi grada (po.), 1984.; Kaktusov cvijet (pj.), 1990.; Smiješi se svijet bivajući mekšim (pj.), 1994.; Krhotine pjesme (pj.), 1995.; Ulomci o Don Quijoteu i quijotizmu (pr., es.), 1995.; Put u mir (ro.), 1997.; Domovina (po.), 1997.; Prsten planina (pj.), 1998.; Molitva (pj.), Sarajevo, 1999.
Ivan Grljušić živi i radi u Poljicima. Objavljuje u književnim časopisima i drame: Od kada nije pala kiša, Dosadno popodne na dvoru jednoga cara i Razgovor (radio-dr.)...

GRUBIŠIĆ, Vinko
Zagreb
Rođen 5. IV. 1943. u Posuškom Gradcu (Hercegovina). Pohađao Filozofski fakultet u Zagrebu, magistrirao u Švicarskoj, a doktorirao u Francuskoj. Radio kao srednjoškolski profesor, prevoditelj, sudski tumač i sveučilišni profesor. Pjesnik i dramski pisac.
Objavljena djela:
Robotov poljubac (pj.), Muenchen – Barcelona, 1974.; O hrvatskom jeziku (es.), Rim, 1975.; Grafija hrvatske lapidarne ćirilice (jezikoslovni rad), Muenchen – Barcelona, 1978.; Tri drame, Chicago – Roma – Zurich – Toronto, 1981.; Ne začuđuju čudesa (dr.), Toronto, 1982.; Bibliography on the Croatian language, Sudbury, 1977.; Georgijanske šutnje (pj.), Muenchen –Barcelona, 1989.; Bitarion (pj.), Chicago, 1987.; Hrvatska književnost u egzilu, Druženja s tijelom (pj.); Hrvatski jezik I (udžb.), /koautor Lj. Krasić/, Hrvatski jezik II (udžb.), koautor Lj. Krasić, Sudbury.
Vinko Grubišić živi u Kanadi i Zagrebu. Prevodi s njemačkoga, francuskoga i engleskoga jezika. Uredio je s K. Šegom antologiju pjesama o Bleiburgu Pod nebom Bleiburga.

GULIN, Stjepan
Zagreb
Rođen 28. IX. 1943. u Šibeniku. Završio Pravni fakultet u Zagrebu. Radio kao carinski pravni referent, profesor privrednog prava, a sada se uglavnom bavi književnim radom.
Objavljena djela:
Kovine (pj.), Zagreb, 1978.; Istovjetne pjesme (pj.), Zagreb, 1987.; Protutijekovi (pj.), Zagreb, 1988.; Ljubavne pjesme, Zagreb, 1992.; Riječi (pj.), Zagreb, 1995.
Stjepan Gulin živi i radi u Zagrebu.

HADŽIĆ, Fadil
Zagreb
Rođen 23. IV. 1922. u Bileći. Diplomirao Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Bio. gl. urednik "Vjesnika u srijedu", "Telegrama", "Oka", "Kerempuha", pokretač i umjetnički rukovoditelj kazališta "Jazavac", danas "Kerempuha", kazališta "Komedija" i intendant Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Dramski pisac, putopisac, feljtonist i filmski redatelj.
Objavljena djela:
Budha me lijepo primio (put.), Zagreb, 1955.; Hrvatski Olimp (koz.), Zagreb, 1970.; Ljudi i majmuni (koz., af.), Zagreb, 1975.; Pet ludih sinova (kom.), Zagreb, 1975.; Zabranjeno voće (sat. pr.), Beograd, 1979.; Tele s dvije glave (sat. pr.), Zagreb, 1979.; Žensko pitanje (kom.), Zagreb, 1979.; Punjena ptica i druge komedije, Zagreb, 1981.; Crna vrana u bijelim rukavicama (sat. pr.), Zagreb, 1982.; izabrane komedije, Zagreb, 1984.; Gospoda i drugovi (kom.), Zagreb, 1985.; Nevini lopovi (sat. pr.), Zagreb, 1989.; Glumac, to čudno stvorenje (sat.), 1996.; Crveni mozak (sat. ro.), 1997.; Anatomija smijeha (stu. o fenomenu komičnog), 1998.
Izvedena djela:
Dosadna komedija, Kazalište "Komedija", Zagreb, 1952.; Žuto dugme, Kazalište "Komedija", Zagreb, 1953.; Pet ludih sinova, Kazalište "Komedija ", Zagreb, 1954.; Svi smo mi samo ljudi, HNK, Zagreb, 1956.; Sitne duše, Kazalište "Komedija", Zagreb, 1961.; Ljudi i majmuni, Kazalište "Komedija", Zagreb, 1962.; Dijalog za žive, HNK, Zagreb, 1964.; Ličnost, Narodno pozorište, Zenica, 1965.; Političko vjenčanje, kazalište "Komedija", Zagreb, 1968.; Trgovački putnik (I. izvođenje pod naslovom Ljubavni roman u Satiričkom kazalištu "Jazavac"), Zagreb, 1969.; Revolucija u dvorcu, Kazalište "Komedija", Zagreb, 1970.; Ukradeno božanstvo, "Jazavac", Zagreb, 1971.; Telefonski imenik, Narodno pozorište, Leskovac, 1972.; Dobro jutro lopovi, Satiričko kazalište "Jazavac", Zagreb, 1973.; Naručena komedija, Kazalište "Komedija", Zagreb, 1974.; Hitler u partizanima, Satiričko kazalište "Jazavac", Zagreb, 1974.; Sudski slučaj Andrije Buvača, TV Zagreb, 1975.; Muholovka, Kazalište "Komedija", Zagreb, 1975.; Centrala, Satiričko kazalište "Jazavac", Zagreb, 1976.; Žensko pitanje, Satiričko kazalište "Jazavac", Zagreb, 1977.; Karijera, Satiričko kazalište "Jazavac", Zagreb, 1977.; Čovjek na položaju, Narodno pozorište Bosanske krajine, Banja Luka, 1978.; Ugledni gost, Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb, 1979.; Punjena ptica, Satiričko kazalište "Jazavac", Zagreb, 1980.; Češalj, Kazalište "Komedija", Zagreb, 1981.; Špijun, Narodno pozorište Bosanske krajine, Banja Luka, ‚ 1981.; Piramida, Satiričko kazalište "Jazavac", Zagreb, 1981.; Ljubav na prvi pogled, Teatar u gostima, Zagreb, 1982.; Neprijatelj u tramvaju (I: izvođenje u zagrebačkom tramvaju br 11 za vrijeme vožnje 12. 2. 1983., a zatim u Satiričkom kazalištu "Jazavac"); Zmija, Narodno pozorište, Tuzla, 1983.; Požar u operi. Libreto za komičnu operu uz glazbu Borisa Papandopula (I: izvođenje u operi HNK), Zagreb, 1983.; Gospoda i drugovi, Satiričko kazalište "Jazavac", Zagreb, 1983.; Glavni zgoditak, Satiričko kazalište "Jazavac", Zagreb, 2984.; Bogovi su umorni (raniji naslov Antigona mrzi Herakla), Satiričko kazalište "Jazavac", Zagreb, 1984.; Ljubavni otrov, Satiričko kazalište "Jazavac", Zagreb, 1985.; Orhideja; Narodno pozorište, Priština, Albanska drama, 1986.; Heroj u smokingu, Satiričko kazalište "Jazavac", Zagreb, 1987.; Grand spektakl, Satiričko kazalište "Jazavac", Zagreb, 1987.; Ajkula, Satiričko kazalište "Jazavac", Zagreb, 1989, Duhovi na Zrinjevcu, kazališna skupina "Histrioni", Zagreb, 1990.; Fiškal, Vodvilj, 1990.
Fadil Hadžić živi i radi u Zagrebu. Javljao se i pod pseudonimom Zaoran Zec. Prevođen na engleski, ruski, poljski, češki i arapski jezik. Uredio Antologiju hrvatskog humora, 1999. i antologiju Život pod reflektorima. Snimio 14 igranih i 10 dokumentarnih filmova. Izlagao na 14 samostalnih izložbi. Nagrađen Nazorovom nagradom za životno djelo i drugim nagradama.

HEBRANG, Dunja
Zagreb
Rođena 11. XI. 1943. u Otočcu. Završila Filozofski fakultet i poslijediplomski studij na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Pjesnikinja i esejistica.
Objavljena djela:
Utočišta (pj.), Zagreb, 1975.; Dnevni glasovi (pj.), Zagreb, 1978.; Kazaljka vremena (pj.), Zagreb, 1981.; Gospoda mužjaci (es.), Zagreb, 1983.; Polvere e vento (pj.), Napulj, 1983.; Izvan kalendara (pj.), Varaždin, 1984.; Mrak i ruža (pj.), Ljubljana – Zagreb, 1989.; Osjetljivi barbar (es.), Beograd, 1989.; Kronika zla i mučnine (publ.), Beograd, 1990.; Kugla cijele zemlje (pj.), Zagreb, 1993.; Prva baština (es.), Zagreb, 1995.
Dunja Hebrang živi i radi u Zagrebu.

HEĆIMOVIĆ, Branko
Zagreb
Rođen 9. III. 1934. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet i doktorat iz dramske književnosti u Zagrebu. Radio kao urednik Dramskog i Umjetničkog programa Radio-Zagreba, a potom u Nakladničkom poduzeću "Školska knjiga". Viši je znanstveni suradnik i znanstveni savjetnik u Zavodu za književnost i teatrologiju HAZU, te njegov voditelj. Sada je voditelj Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta. Piše kazališne eseje, kritike, članke i feljtone.
Objavljena djela:
Hrvatska dramska književnost između dva rata, Zagreb, 1968.; Dvije komedije Tita Brezovačkog (stu.), Zagreb, 1971.; Velika imena hrvatskog glumišta (stu.), Zagreb, 1975.; 13 hrvatskih dramatičara (mo.), Zagreb, 1976.; Dramaturški triptihon (stu.), Zagreb, 1979.; Može li se Lauri vjerovati (stu.), Zagreb, 1982.; Razgovori s Pometom, Desdemonom i Poljskim Židovom, Zagreb, 1995.; Pod Krležinim kišobranom (es.), Zagreb, 1997.
Branko Hećimović živi i radi u Zagrebu. Član suradnik HAZU i urednik važnijih leksikografskih izdanja. Priredio Repertoar hrvatskih kazališta 1840., 1860., 1980., prva i druga knjiga, Zagreb, 1990. Suradnik Odbora Dana hvarskog kazališta, utemeljitelj kazališno-teatraloške manifestacije "Krležini dani" u Osijeku. Uredio i priredio niz antologija i zbornika: Pometova družba, Zagreb, 1973.; Antologija suvremene hrvatske drame, Split, 1973.; Das kroatische Drama des 20. Jahrhunderts, Zagreb, 1977.; Izabrane slovenske drame, Zagreb, 1982.; Antologija hrvatske drame 1–3, Zagreb, 1988.; Antologio de Kroataj unuaktaj dramoj, Zagreb, 1997... Prevođen na strane jezike i nagrađivan kao svestrani književni i kazališni djelatnik.

HEGEDUŠIĆ, Mirjana
Zagreb
Rođena 2. IV. 1941. u Zagrebu. Pohađala studij povijesti, umjetnosti i arheologije u Zagrebu. Samostalna umjetnica. Piše i slika.
Objavljena djela:
Rijeka (pj.), Zagreb, 1966.; Otvaranje izložbe (pj.), Zagreb, 1983.; Slike Krste Hegedušića (pj.), Zagreb, 1991.; Sve je skriveno u tvom imenu (lik. mapa), /s. Z. Pozaić/, Zagreb, 1997.
Mirjana Hegedušić živi i radi u Zagrebu. Objavljuje knjige i pod pseudonimom: Mirjana Jelen.

HEKMAN, Jelena
Zagreb
Rođena 10. XI. 1944. u Splitu. Filozofski fakultet završava u Zagrebu. Radila kao tajnica biblioteke "Pet stoljeća hrvatske književnosti", a sada je glavna urednica izdanja Matice hrvatske u Zagrebu. Pjesnikinja i kritičarka. Uz pjesme i kritike, piše eseje, recenzije i prikaze.
Jelena Hekman živi i radi u Zagrebu. U biblioteci "pet stoljeća..." priredila izbore iz djela Mirjane Matić-Halle, Ivanke Vujčić-Laszowski, Side Košutić, Dušanke Popović-Dorofejeve, Branka Belana, Fedora Vidasa, Bogdana Stopara, Višnje Stahuljak i djela Slobodana Novaka u šest svezaka.

HITREC, Hrvoje
Zagreb
Rođen 14. VII. 1943. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet. Radio kao novinar, urednik, redaktor, lektor, filmski i televizijski scenarist, glavni urednik "Kerempuha", umjetnički ravnatelj kazališta "Trešnja", generalni direktor HTV, ministar informiranja, direktor Jadran-filma, zastupnik u Hrvatskom državnom saboru.
Objavljena djela:
Pustinjakov pupak (ro.), Zagreb, 1975.; Smogovci (ro.), Zagreb, 1976.; Priča o Osmanu (prip. po Gundulićevom Osmanu), Zagreb, 1977.; Manijak (ro.), Zagreb, 1978.; Eko, Eko (ro.), Zagreb, 1979.; Petrica Kerempuh (prip.), Zagreb, 1980.; Ur (ro.), Zagreb, 1982.; Kratki ljudi (prip.), Zagreb, 1984.; Petrica Kerempuh i hrabri krčmar (prip.), Zagreb, 1985.; Petrica Kerempuh i praznoglavci (pr.), Zagreb, 1986.; Smogovci i strašni Bongo (ro.), Zagreb, 1987.; Ljubavi na crnom baršunu (ro.), Zagreb, 1987., Petrica Kerempuh i čarobne kuglice (prip.), Zagreb, 1989.; Zbogom, Smogovci (ro.), Zagreb, 1989.; Vanjkuš zagrebački (publ. pr.), Zagreb, 1990.; Lijepa moja (mem. zap.), Zagreb, 1992.; Smogovci i biće iz svemira (ro.), Zagreb, 1993.; Tomislav i Adrijana (prip.), Zagreb, 1993.; Dan kad se rodio Isus (prip.), Zagreb, 1993:; Smogovci u ratu (ro.), Zagreb, 1994.; Zagrebačke legende (prip.), Zagreb, 1994.; Pahuljica (prip.), Zagreb, 1994.; Kanjon opasnih igara (ro.), Zagreb, 1994.; Dragi naš Zagreb (vodič kroz Zagreb za dj.), Zagreb, 1995.; Hrvatska povjesnica, Zagreb, 1996.; Hrvatska Bogorodica (ro.), Zagreb, 1996.; Staklena cipelica (prip.), 1997.
Izvedena djela:
Oh, smiješni Zagreb grad, "Jazavac", 1972.; Televizijo, dobar dan, "Jazavac", 1974.; Ludnica prve klase, "Jazavac", 1975.; Drugovi Glembajevi, "Jazavac", 1977.; Let iznad nogometnog gnijezda, "Jazavac", 1978.; Zagreb cabaret 1930., "Jazavac", 1980. Dundo na Majni, "Jazavac", 1982.; Eko, Eko, GK "Trešnja", 1983.; Kajinov grijeh, GK "Trešnja", 1984.; Smogovci u strašnom dvorcu, GK "Trešnja", 1985.; Alan Ford, GK "Trešnja", 1987.; Kafić, Regionalno kazalište Virovitica, 1988.; Doživljaji dobrog pisca Hašeka, Narodno kazalište, Varaždin, 1989.; pepeljuga, GK "Trešnja", 1990.; 21. stoljeće, "Jazavac"; Tomislav i Adrijana, GK "Trešnja", 1992.; Dan kad se rodio Isus, GK "Trešnja", 1992.; Petrica Kerempuh i spametni osel, Zagrebačko kazalište lutaka, 1995.
Hrvoje Hitrec živi i radi u Zagrebu. Prozni i dramski pisac, scenarist i humorist. Djela su mu prevođena na strane jezike i nagrađivan je za stvarateljski rad.

HORKIĆ, Dragutin
Bregana
Rođen 23. IV. 1925. u Slavonskom Brodu. Filozofski fakultet završio u Zagrebu. Višegodišnji novinar i urednik na Radio-Zagrebu, numizmatičar i urednik časopisa "Obol". Pjesnik. prozni i dramski pisac.
Objavljena djela:
Iz svako džepa ponešto (pr.), Zagreb, 1959.; Viđeno i neviđeno (pt.), Zagreb, 1965.; Čađave zgode (pr. – 16. izdanja). Zagreb, 1971.; Safari s povećalom (numiz. listići). Zagreb, 1974.; Ja, inspektor (pr.), Zagreb, 1975.; Pa ipak leti (pč., cr.), Zagreb, 1989.; Lješnjak u vitrini (pr.), Zagreb, 1993.; Nizvodno, Ivani (pr.), Slavonski Brod, 1998.; Lađa na krošnjama (pj.), Samobor, 1998.; Odabrane priče, PSHK, Zagreb; Pozlaćeni rep (pr.), Zagreb, 1998.
Izvedena djela:
Abrakadabra (radio-dr.), Zagreb, 1958.; Bajka o prvom pripovjedaču (radi-dr.), Zagreb, 1990.
Dragutin Horkić živi i radi u Bregani. Djela su mu prevođena na slovački, njemački, poljski i švedski jezik. Bavi se i prevodilaštvom Nagrađivan za književni rad.

HOROZOVIĆ, Anjuša
Zagreb
Rođena 11. VII. 1952 u Banjoj Luci, gdje je i diplomirala na Pedagoškoj akademiji. Pjesnik i prozni pisac. Bavi se dizajnom i opremom knjiga. Priredila četiri samostalne izložbe ulja i akvarela.
Objavljena djela:
Lutkine igračke (vinjete Anjuša Horozović), Banja Luka, 1986.; Dijagram noći, Tuzla, 1987.
Anjuša Horozović živi i radi u Zagreb.

HOROZOVIĆ, Irfan
Zagreb
Rođen 27. IV.1947. u Banjoj Luci. Završio Filozofski fakultet. Piše pjesme, pripovijetke, drame, kritike i eseje.
Objavljena djela:
Talhe ili Šedrvanski vrt, 1972.; Salon gluhonijemih krojačica, 1979.; Zvečajsko blago (pj.), 1969.; Soba (dr.), 1970.; Testament iz mladosti (pj.), 1980.; Šeremet (dr.), 1982.; Karta vremena (prip.), 1983.; Noćne ceremonije (izb. pč.), 1984.; Vauvan (prip.), 1986.; Rea, 1987.
Irfan Horozović živi i radi u Zagrebu.

HORVAT, Ana
(Jasna Palčec)
Zagreb
Rođena 24. IV. 1943. u Zagrebu. Diplomirala na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Radila kao pravnica i novinarka. Svojedobno bila balerina. Bavi se zaštitom životinja.
Objavljena djela:
Kutija za suncokrete (pj.), Zagreb, 1983.; Mjera blizine (pj.), Zagreb, 1988.; Neke druge riječi (pj.), Zagreb, 1988.; Male pjesme, Zagreb, 1988.; Kuharica za zaljubljene (pj.), /s novinarkom V. Ogrizović/, Zagreb, 1990.; Modri pleter (pj.), Zagreb, 1993.; Pješčana ogrlica (pj.), Zagreb, 1993.; Zaljubljeno voće i povrće (pj. slik.), /sa slikaricom N. Macolić/, Zagreb, 1994.; Zahvalnica životinjama (pj.), Zagreb, 1998.; Izabranice (pj.), Zagreb, 1998.
Ana Horvat živi i radi u Zagrebu.

HORVAT, Joža
Zagreb
Rođen 10. III. 1915. u Kotoribi (Međimurje). Pohađao Filozofski fakultet. Radio kao tajnika Matice hrvatske, bio urednik “Kola” i časopisa “Republika”. Piše romane, pripovijetke i drame, filmske scenarije, novinske članke i radio-drame. Poznati moreplovac.
Objavljena djela:
Sedmi be (ro.), Zagreb, 1939.; Crvena lisica (ro.), Zagreb, 1958.; Ni san, ni java (ro.), 1958.; Mačak pod šljemom (ro.), Zagreb, 1962.; Besa (brodski dnevnik), Zagreb, 1973.; Operacija stonoga (ro.), Zagreb, 1982.; Waitapu (ro.), Zagreb, 1984.; Ciguli miguli (ro.), Zagreb, 1989.; Molitva prije plovidbe (ro.), Zagreb, 1995.; Dupin Dirk i lijena kobila (ro.), Zagreb, 1997.
Izvedena djela:
Prst pred nosom (kom.), Zagreb, 1947.
Joža Horvat živi i radi u Zagrebu kao profesionalni književnik. Knjige su mu prevođene na ruski, poljski, češki, slovački i albanski jezik. Njegov roman Ciguli miguli ostvaren je i kao cjelovečernji film. Neka njegova književna djela inspirirana su morem i čestim putovanjima brodom oko svijeta, a roman Mačak pod šljemom ostvaren je i kao televizijska serija. Nagrađivan za svoj stvarateljski rad.

HORVATIČEK, Albin
Biograd na moru
Rođen 11. II. 1947. u Zagrebu. Završio građevinsku tehničku školu i pohađao Fakultet za vanjsku trgovinu.
Objavljena djela:
Prošetao sam (pj.), Zagreb, 1971.; Ptice (pj.), Zagreb, 1975.; Ljubav za Isidoru Duncan (ro.), Zagreb, 1979.; Uomin E/O Cani (pj. na tal. jeziku), Napulj, 1983.
Albin Horvatiček živi i radi u Biogradu na moru. Uređivao je časopis “Off”.

HRANJEC, Stjepan
Čakovec
Rođen 18. VIII. 1946. u Goričanu. Završio Filozofski fakultet, magistrirao i doktorirao u Zagrebu. Radi kao profesor na srednjim školama, direktor Centra za kulturu u Čakovcu. Docent za dječju književnost na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu, i docent za Hrvatsku dječju i Usmenu književnost na Pedagoškom fakultetu u Osijeku.
Objavljena djela:
Međimursko narodno stvaralaštvo (mo.), 1977.; Usmena narodna književnost na tlu Međimurja (knj. znan. dj.), /suautorstvo/, I. knj. 1980., II. knj. 1987.; Goričan, povijest i sadašnjica mjesta (mo.), 1988.; Književno djelo Jože Horvata (mo.), 1989.; Zipka vu horvatskom cvetnjaku, /Narodna kultura Hrvata u Međimurju,/ I. knj. 1991., II. knj. 1997.; Zrno do zrna (es.), 1994.; Hrvatska kajkavska dječja književnost (knj. znan. dj.), 1995.; Hrvatski dječji roman (knj. znan. dj.), 1998.
Stjepan Hranjec živi i radi u Čakovcu.

HRASTOVEC, Stjepan
Windsor
Rođen 10. XII. 1909. u selu Kućan Gornji, kraj Varaždina. Studirao teologiju i Pravni fakultet završio u Zagrebu. Pohađao studij prava i u Grazu. Radio kao upravitelj odjela bolnice u gradu Windsoru, Ontario. Piše pjesme, pripovijetke i uglavnom se bavi književnim radom.
Objavljena djela:
Budna zemlja (pj.), Zagreb, 1940.; Darovi vremena (pj.), Barcelona, 1978.; Susret snova (pj.), Barcelona, 1983.; Tragom riječi (pj.), Barcelona, 1989.; Časovi i otkrivenja (pj.), Zagreb, 1993.; Izabrane pjesme, Zagreb 1993.; Prisni doživljaji (pj.), Zagreb, 1994., 1995.; Na rubu zbilje (lir. prip.), Zagreb, 1994.; Viđenja i priviđenja (lir. prip.), Zagreb, 1997.
Stjepan Hrastovec živi od 1950. godine u Kanadi, u Windsoru, Ontario. Prije odlaska iz domovine od 1930. do 1940. radio je kao urednik zagrebačkog dnevnika “Hrvatska straža” i “Hrvatskog glasa”. Jedno vrijeme radio je i u Hrvatskoj enciklopediji pod ravnateljstvom dr. Mate Ujevića. U Kanadi surađuje u tjednim listovima hrvatskog iseljeništva i u “Hrvatskoj Reviji”. Pjesme su mu uvrštene u emigrantske antologije. Knjiga Darovi vremena izbor su iz njegove domoljubne lirike koju kao poklon, prema njegovim riječima daruje svojoj domovini.

HRIBAR, Branko
Zagreb
Rođen 22. VII. 1930. u Požegi. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio kao srednjoškolski profesor i urednik novinskih glasila. Od 1960. radio kao urednik i urednik-dramaturg na Radio-Zagrebu i u Dramskom programu Hrvatskog radija, gdje je uređivao popularnu dramsku emisiju “Panoptikum”. Pjesnik, dramski pisac i scenarist.
Objavljena djela:
Pjesme, Požega, 1955.; Moja lipanjska kotlina (pj.), Vinkovci, 1961.; Ekčapoan i ostale smiješne žalosti (pj.), Zagreb, 1973.; Adam Vučjak (ro.), Zagreb, 1976.; Kiša za Sanju (igr.), /više izdanja/, Zagreb, 1985.
Izvedena djela:
Kiša za Sanju (radio-igr. za dj.), Zagreb, 1965.; Dobrojutro, dobardan (radio-igr. za dj.), Zagreb, 1968.; Bistrooki (TV-scenario koautor), Zagreb, 1969.; Auvergnanski senatori (TV-scenario), Zagreb, 1969.; Diktati (radio-igr. za dj.), Zagreb, 1970.; Bum! Bum! Pfrt! I… gotovo! (radio-ig. za dj.), Zagreb, 1970.; Dobrojutro, dobardan! (lutk. igr.), Zagreb, 1985.; Lovac na sanje (radio-igr. za dj.), Zagreb, 1996.
Pseudonim Adam Vučjak:
Mister Adam šokira društvo (radio-kom.), Zagreb, 1966.; Macan s dugim repom (radio-kom.), Zagreb, 1967.; Punjene ptice (radio-kom.), Zagreb, 1967.; Ljetni pljusak, Zagreb, 1967.; Jedna tetka, dvije tetke, Zagreb, 1968.; Momačka soba, Zagreb, 1968.; Barbara, djevojka za sve, Zagreb, 1969.; Jubilarna noć, Zagreb, 1970.; Domaći šaran, Zagreb, 1974.; To ispod oskoruše, Zagreb, 1976.; Nagradna igra, Zagreb, 1977.; Ogledno prokockavanje, Zagreb, 1978.; Kolači gđe Kopić, Zagreb, 1979.; Utrka kornjače i zeca, Zagreb, 1980.; Lov na žitu, Zagreb, 1982.; Očekivanje novog ljeta, Zagreb, 1984.; Dan kad su imali novaca, Zagreb, 1985.; Krštenje starog vina, Zagreb, 1987.; Srce opet pati, Zagreb, 1988.; Ledeno srce, Zagreb, 1989.; Evo Eve, evo Adama! Zagreb, 1990.
Branko Hribar živi i radi u Zagrebu. Pjesme su mu i uglazbljivane, neka djela i prevođena na strane jezike (Adam Vučjak, Bratislava, 1981.), a radio-igrokazi za djecu prevedeni i igrani na slovenskom, makedonskom, mađarskom, danskom, talijanskom i češkom jeziku. Nagrađivan za književni rad.

HROVAT, Boris
Zagreb
Rođen 29. VII. 1956. u Zagrebu. Završio Pravni fakultet. Novinar i kazališni kritičar u “Večernjem listu”, “Vjesniku”, “Studiju”, član uredništva časopisa “Gordogan”, član brojnih festivalskih prosudbenih komisija /Dubrovački festival, MES, Alpe-Jadran/. Vršilac dužnosti glavnog urednika časopisa “Kazališne novosti”, prozni i dramski pisac, esejist i kritičar, prevoditelj.
Objavljena djela:
Putovanje (ro.), Zagreb, 1980.; Lorenzaccio, Zagreb, 1981.
Boris Hrovat živi i radi u Zagrebu. Prevodi s talijanskoga, engleskoga i latinskoga jezika. Sastavio antologiju nove talijanske pripovijetke i nove talijanske drame. Nagrađivan za spisateljski rad.

HUNJADI, Mirko
Vinkovci
Rođen 28. VIII. 1942. u Vinkovcima. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio kao profesor u Belom Manastiru, novinar i urednik. Uređivao “Vinkovačke novosti” i bio urednik izdanja SN “Privlačice” u Vinkovcima i u Osijeku “Novih baranjskih novina”.
Objavljena djela:
Sunčana strana ulice (pj.), /s autorima: Gledić, Nef, Pavlović/, Beli Manastir, 1969.; Boravišta (pj.), Zagreb, 1977.; Slavonski vrt (pj.), Vinkovci, 1986.; Baranja (put.), Osijek, 1989., Vinkovci, 1993.
Mirko Hunjadi živi i radi u Vinkovcima kao profesionalni književnik. Piše pjesme, putopise, kritike, a povremeno se bavi i likovnim osvrtima.

HUSIĆ, Zvonimir
Zagreb
Rođen 13. I. 1934. u Varaždinu. Pohađao Filozofski fakultet u Zagrebu. Objavljuje pjesme, eseje i novinske članke. Uglavnom se bavi književnim radom.
Objavljena djela:
Licem prema zemlji (pj.), Zagreb, 1974.; Vrijeme bez lica (pj.), Čakovec, 1977.; Pjesme povratka, Zagreb, 1984.; Sažeta ludost (pj.), Zagreb, 1988.; Čuvari slova (pj.), Zagreb, 1990.; Spaljeni prostor (pj.), Vinkovci, 1996.
Zvonimir Husić živi i radi u Zagrebu.

IDRIZOVIĆ, Nusret
Zagreb
Rođen 24. IV. 1930. u Bijelom Polju. Pohađao Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao novinar i publicist u dnevnim listovima i urednik u književnim časopisima (“Život”, “Republika”) i u Umjetničkom programu Hrvatskog radija kao urednik-dramaturg. Romanopisac, pripovjedač, pjesnik, esejist i kritičar.
Objavljena djela:
Tišine se odreći ne mogu (po.), Sarajevo, 1955.; Smrt nije kraj (ro.), Sarajevo, 1960.; Mrav i aždaha (ro.), Zagreb, 1961.; Borkina ljubav (prip.), Zagreb, 1965.; I noć i dan (ro.), Zagreb, 1966.; Divin (ro.), Zagreb, 1967.; Zvona i usne (pj.), Zagreb, 1969.; Ikona bez boga (ro.), Zagreb, 1970.; Kolo bosanske škole smrti (es.), Zagreb, 1984.; Vučje grlo (ro.), Sarajevo, 1986.; Kolo tajnih znakova (es.), Zagreb, 1987.; Kolo svetog broja (es.), Zagreb, 1990.; Hude sudbe (polit. es.), Zagreb, 1996.
Izvedena djela:
Radio-drame: Bezazleni vukovi, Obračun, Koga voli Ladislava, Pismo idolu, Ljubavni sastanak, Đavolov nokturno, Dveri svetog broja.
Navedene drame izvođene su u Dramskom programu Radio-Zagreba, i više puta reprizirane.
Nusret Idrizović živi i radi u Zagrebu.

ISAAC, Salih
Zagreb
Rođen 9. IV. 1948. u Tomislavgradu. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Posljednjih godina stvara i piše u Zagrebu. Aktivno surađuje u dječjim listovima i časopisima, najčešće u “Radosti”, “Smibu” i “Modroj lasti”. Piše poeziju i prozu uglavnom za djecu i mladež.
Objavljena djela:
Indijanac i Meksikanac, 1983.; Karirane pjesme, 1986.; Sedam i pol patuljaka, 1989.
Salih Isaac živi i radi u Zagrebu.

IVANIŠEVIĆ, Đurđica
Split
Rođena 15. III. 1951. u Kaštel Kambelovcu (Split). Završila Filozofski fakultet i magisterij iz književnih znanosti. Radi kao novinar, piše pjesme, eseje, kritike i članke o književnosti. Zastupljena u niz antologija i prevedena na talijanski, slovenski i njemački.
Objavljena djela:
Nebeska škrinja (pj.), Split, 1984.; Večernji snijeg (pj.), Split, 1990.; Očenaš iz Hrvatske – teovizija, Zagreb, 1996.; Ljudi iz akvarija (es., nov., tek.), Zagreb, 1998.; Očenaš iz Hrvatske /hrv.-tal. izd., vl. nakl./, Zagreb, 1999.
Đurđica Ivanišević surađuje u dnevnim listovima i časopisima u Splitu i Zagrebu.

IVANIŠIN, Nikola
Zadar
Rođen 18. IX. 1923. u Trebinju. Završio Filozofski fakultet i doktorirao iz književnih znanosti u Zagrebu. Radio kao asistent u Povijesnom institutu HAZU u Dubrovniku i kao asistent novije hrvatske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te kao docent i izvanredni i redovni profesor novije hrvatske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru. Književni povjesnik i esejist.
Objavljena djela:
Časopis “Slovinac” i Slovinstvo u Dubrovniku 1878.-1884. (mo.), Zagreb, 1962.; Dubrovačke književne studije, Dubrovnik, 1966.; Tradicija – eksperiment – avangarda (rasp.), Split, 1975.; Ljudi – djela – uspomene (rasp., es.), Split. 1978.; Grada Dubrovnika pjesnik (mo.), Zagreb, 1984.; Fenomen književnog espresionizma (mo.), Zagreb, 1990.; Književno-povijesno djelo Antuna Barca (mo.), Rijeka, 1996.
Nikola Ivanišin živi u Zadru, a predaje na Pedagoškom fakultetu u Puli. Suradnik brojnih književnih publikacija i časopisa u zemlji i inozemstvu. Piše i pjesme, te putopise.

IVANKOVIĆ, Željko
Sarajevo
Rođen 29. VIII. 1954. u Varešu. Filozofski fakultet završio u Sarajevu. Radi kao korektor, lektor i urednik u nakladništvu, a danas kao direktor i urednik u agencijama BiH PRESS i AIM. Uređuje književne novine, revije i časopise.
Objavljena djela:
Nešto od onog što jest (pj.), Sarajevo, 1978.; Utrka puževa (pj.), Sarajevo, 1982.; Vrijeme bez glagola (pj.), Sarajevo, 1980.; Dogledi (stu., es.), Tuzla, 1987.; Priče o ljubavi i smrti (pč.), Banja Luka, 1989.; Urušavanje slike (pj.), Sarajevo , 1990.; Zvjezdangrad (pč. za dj.), Sarajevo, 1990.; Mozart: Pisma ocu (prij.), Banja Luka, 1990., 1991.; Priče stare Kine (prij.), Sarajevo, 1991.; Dodirom i svijet poče (ro.), Sarajevo, 1992.; 700 dana opsade (dn.), Zagreb, 1995.; Izgubljeni zavičaj (pj.), Ljubljana, 1995.; Tko je upalio mrak (pr.), Zagreb, 1995.; Wuppertal (pč. za dj.), Sarajevo, 1995.; Dogledi II (stu. es.), Zenica, 1997.; Traženje zavičaja (pj.), Zagreb, 1997.; Izbor poezije, Sarajevo, 1999.; Pisci franjevci vareškog kraja (es.), Split, 1999.
Željko Ivanković živi i radi u Sarajevu. Pjesnik, pripovjedač, romanopisac, kritičar i prevoditelj. Član je DHK od 1988.

IVANJEK, Željko
Zagreb
Rođen 30. XII. 1954. u Zagrebu. Pohađao Filozofski fakultet u Zagrebu. Profesionalni književnik, piše prozu, književne kritike, eseje, članke, igrane i dokumentarne televizijske scenarije, redatelj je dokumentarnih filmova i TV-serija.
Objavljena djela:
U sjeni južnog medvjeda (ro.), Zagreb, 1978.; Epicikli u azilu (prip.), Zagreb, 1978.; Antologija američke kratke priče, 1985.; Kraj povijest (prip.), Zagreb, 1989.; Knjiga pingvina (ro. za dj.), Zagreb, 1992.
Željko Ivanjek živi i radi u Zagrebu. Uređivao kulturne rubrike u “Studentskom listu” i “Poletu”.

IVELJIĆ, Nada
Zagreb
Rođena 4. IV. 1931. u Zagrebu. Završila Filozofski fakultet u Zagrebu. Predavala kao profesor hrvatskog jezika i književnosti. Uz pjesme i prozu piše i radio i televizijske igre za djecu i odrasle. Surađuje u mnogim listovima i časopisima.
Objavljena djela:
Knjiga sedmorice (pj.) – ciklus “Jabuka”, Zagreb, 1957.; Drvo orlova (pj.), Zagreb, 1961.; Tako čisto nebo (pj.), Zagreb, 1964.; Pragovi i stijene (pj.), Zagreb, 1965.; Proboj samoće (pj.), Zagreb, 1966.; Brana (pj.), Kruševac, 1966.; Konjić sa zlatnim sedlom (pč.), Zagreb, 1968.; Dječak i ptica (prip.), Zagreb, 1969.; Kiki, mala polarna lisica (prip. za dj.), Zagreb, 1971.; Šestinski kišobran (pč. za dj.), Zagreb, 1972.; Zagrebački vrapčići (ro. za dj.), Dobro lice (ro. za dj.), Zagreb, 1974.; Kolibrić Lili (pč. za dj.), Zagreb, 1976.; Nastrijeljena vrana (pj.), Zagreb, 1977.; Zvijezda na krovu (pč. za dj.), Zagreb, 1978.; Zmajevi nad gradom (pč. za dj.), Zagreb, 1978.; Sat očeva (ro.), Zagreb, 1978.; Školsko dvorište (ro. za dj.), Čakovec, 1978.; Srce na pragu (ro. za dj.), Split, 1979.; Vodenica Sokolica (pč. za dj.), Zagreb, 1981.; Pozdravite novog jahača (ro. za dj.), Zagreb, 1982.; Kiosk na uglu ulice (ro. za dj.), Čakovec, 1983.; U zemlji Dječurliji (pj. za dj.), Zagreb, 1985.; Dođi da ti pričam (pč. za dj.), Zagreb, 1985.; Vagon-slon (ro. za dj.), Zagreb, 1987.; Vesela palačinka (slik.), Zagreb, 1987.; Leteći sag (slik.), Zagreb, 1987.; Vatrene glavice (slik.), Zagreb, 1987.; Zlatarovo malo zlato (ro. za dj.), Zagreb, 1989.; Riđokosa primadona (ro. za dj.), Zagreb, 1989.; Dječji dom (ro. za dj.), Čakovec, 1989.; Bijela kopriva (ro.), 1989.; Hvala ti, vjetre (pč. za dj.), Zagreb, 1990.; Doviđenja, Lunjo (ro. za dj.), Zagreb, 1990.; Klokan u dizalu (pč. za dj.), Zagreb, 1991.; Uokrug (pj. u pr.), Zagreb, 1991.; Božićna bajka (slik.), Zagreb, 1992.; Pronađeno blago (slik.), Zagreb, 1993.; Crna roda (no.), Zagreb, 1994.; Marijina tajna (ro. za dj.), Zagreb, 1995.; Čuvarice novih krovova (ro. za dj.), Zagreb, 1995.; Svračkovo brdo (ro. za dj.), Zagreb, 1995.; Dimnjačar i golubica (pč. za dj.), Zagreb, 1996.; Balonijada (igr.), Zagreb, 1996.; Lutke s dušom (ro. za dj.), Varaždin, 1996.; Arijadnina nit (no.), Zagreb, 1996.; Tihi stanovnici pročelja (ro. za dj.), Zagreb, 1997.; Želiš li vidjeti bijele labudove (ro. za dj.), Zagreb, 1998.
Izvedena djela:
Priča o Sunčici (radio-igr.), Zagreb, 1964.; Odisejev povratak (radio-igr.), Zagreb, 1966.; Preko ožiljaka (igr. za oml.), TV-Zagreb, 1967.; Kanarinac (igr. za oml.), TV-Zagreb, 1968.; Dobro lice (igr. za dj.), TV-Zagreb, 1969.; Pećina (radio-igr.), Sarajevo, 1970.; Kazalište na tavanu (igr. za dj.), TV-Zagreb, 1974.;
Izvedene radio-igre za djecu:
Dječak i ptica; Vidrica Dubica; Posljednji fijaker; Pokvareni telefon; Okolo-naokolo; Gdje je baka?; Gle! Ide glazbeni automat Beni; Žabica Moira; Sezona divljih kestena; Skandal na kupu basket-haklera; Pulena, zaštitnica pomoraca; Bijeli ljetnikovac.
Nada Iveljić živi i radi u Zagrebu. Nagrađivana za knjige namijenjene djeci i mladeži (“Grigor Vitez”, “I. B. Mažuranić”).

IVŠIĆ, Radovan
Pariz
Rođen 22. VI. 1921. u Zagrebu. Završio klasičnu gimnaziju i Filozofski fakultet u Zagrebu. Član Društva hrvatskih prevoditelja (jedan od osnivača) i Societe des Auteurs et Compositeurs dramatiques, Paris.
Objavljena djela:
Narcis (po.), Zagreb, 1942., /zaplijenjena knjiga/, Tanke (pj.), Zagreb, 1954.; Crno (pj.), Zagreb, 1974.; Teatar (dr.), Zagreb, 1978., II. izd. Zagreb, 1998.; Bunar u kuli (pj. pr.), Zagreb, 1981.; Izabrana djela, PSHK, Zagreb, 1985.; U nepovrat (čl., razg.), Zagreb, 1990.
Na francuskom jeziku: Airia (dr.), Pariz, 1960.; Mavena (po.), Pariz, 1960.; Le puits dans la tour (pj. pr.), Pariz, 1967.; Le roi Gordogane (dr.), Pariz, 1968.; Toyen (lik. mo.), Pariz, 1974., Tokio, 1976., /na japanskom/; Autour ou dedans (pj.), Pariz, 1974.; Quand il n’y a pas de vent, les araignees… (es.), Pariz, 1989.
Izvedena djela:
Daha (1940.-41.), Zagreb, 1980.; Radio-Zagreb, Zagreb, 1982., Dramska grupa studentskog esperantskog kluba. Kralj Gordogan (1943.), Pariz, 1956., francuska radio-mreža Chaine Nationale; Radio-Koeln, na njemačkom jeziku, 1962. Na francuskom jeziku: Pred ruševinama dvorca Lacoste markiza de Sadea, 1969., Le theatre forain, Pariz, 1976., Le theatre rituel. Kao opera: Bordeaux, 1979., Entrepots Laine. Prva izvedba na hrvatskom jeziku: Zagreb, 1979., Teatar ITD. Prva izvedba na slovenskom jeziku: Ljubljana, 1980., Glej, Pariz, 1980., La Bouche d’Ombre. Prva izvedba na grčkome jeziku: Atena, 1983., Umjetnički teatar Karolosa Kuna. Chambery (Francuska), 1988., Le miroir ouvert. Radio Atena, 1988. Nova postava na francuskoj radio-mreži France-Culture. Pariz, 1989. Montpellier, 1989., Le Theatre du Hangar. Treća postava na grčkom jeziku: Halandri (predgrađe Atene), 1996. Prva izvedba na engleskom jeziku: The Roschach Company, The Ohio Theatre, New York, 1997. Druga postava na engleskom jeziku: Stanford University Little Theatre, Stanford, 1998. Vane (1943.), Dubrovnik, 1980. Lero, Sunčani grad (1943.), Zagreb, 1945., Družina mladih, Zagreb, 1980., Družina Domaći. Kapetan Oliver (1944.), Zagreb, 1985., DK “Gavella”, Vodnik Pobjednik (1944.), Zagreb, 1945., Družina mladih. Sisak, 1981., Daska. Rijeka, 1984., “ZKL”, “ZKM”, Zagreb, 1995. Akvarij (1956.), Zagreb, 1982., Kazališna grupa Krugovi. Beograd, 1983., Omladinsko pozorište Susret. Banja Luka, 1983., Studentsko pozorište. Na francuskom jeziku, radio-mreža France-Culture, Pariz, 1986. Radio-Zagreb, Treći program, 1987. Aiaxaia ili moći reći (1982.), Zagreb, 1983., Hrvatsko narodno kazalište.
Radovan Ivšić živi i radi u Parizu. Prevodio je važna djela iz strane literature (Anouilh: Antigona; Čehov: Medvjed, Prosidba; Marivaux: Marijanin život; Moliere: Don Juan, Škrtac; Rousseau: Ispovijesti)

JAKŠIĆ, Zlatan
Zadar
Rođen 9. I. 1924. u Selcima (otok Brač). Završio Filozofski fakultet i doktorirao iz filoloških znanosti. Radio kao sveučilišni profesor na Filozofskom fakultetu u Zadru.
Objavljena djela:
Zavitri i spjaže (pj.), Knin, 1958.; Snig na Braču (pj.), Šibenik, 1977.; Vrime od škoja (pj.), Zadar, 1988.; Jesenjin po brašku i po brošku (prepj. s ruskog s J. Žuljevićem), Bol, 1989.
Zlatan Jakšić živi i radi u Zadru. Piše na čakavštini. Zastupljen u antologijama čakavske lirike.

JANEKOVIĆ, Branka
Zagreb
Rođena 21. X. 1933. u Sisku. Završila Filozofski fakultet u Zagrebu. Radi kao lektorica. Prozna spisateljica i prevoditeljica.
Objavljena djela:
Zalutala rijeka (ro.), Zagreb, 1970.
Branka Janeković živi i radi u Zagrebu. Prevela: Renard: Riđan; Duras: Moderato cantabile; Vailland: Svečanost; Camus: Zapisi, Progonstvo i kraljevstvo; Linna: Ovdje pod polarnom zvijezdom; Laine: Čipkarica; Rey: Out 1, 2; Colette: Claudine u školi, Claudine u braku; Gallo: Svi se ljudi rađaju 1, 2 i dr.
Osim navedenog objavila je 20-ak pripovijedaka u raznim književnim časopisima.

JELAČIĆ-BUŽIMSKI, Dubravko
Zagreb
Rođen 25. III. 1948. u Zagrebu. Diplomirao Pravni fakultet u Zagrebu. Propagandist u agenciji za marketing, pomoćnik ministra kulture RH, glavni dramaturg i urednik Dramskog programa HRT. Pripovjedač i dramski pisac.
Objavljena djela:
Okus mesa (pč.), Zagreb, 1972.; Surove kazališne priče (pč.), Zagreb, 1975.; Sportski život letećeg Martina (ro.), Zagreb, 1984.; Balkanska mafija (ro.), Zagreb, 1986.; Martin protiv CIA-e i KGB-a (ro.), Zagreb, 1988.; Sjene (dr.), Zagreb, 1988.
Izvedena djela:
Izložba ptica (dr.), DK “Gavella”, Zagreb, 1973.; Preludij za dobre ljude s trga (dr.), ZKM, Zagreb, 1974.; Surove kazališne priče (dr.), DK “Gavella”, Zagreb, 1978.; Gospodar sjena (dr.), Teatar ITD, Zagreb, 1979.; Poštar zvoni samo jedanput (dr.), DK “Gavella”, Zagreb, 1983.; Osvajanje kazališta (dr.), ZKM, Zagreb, 1985.; Ponoćna igra (dr.), “A. Cesarec”, Varaždin, 1985.; Troje u dvorcu (TV-serija za dj.), Zagreb, 1990.; Razgovor sa sjenama (TV-serija), Zagreb, 1993.; Mafija (dr.), ZKM, Zagreb, 1995.
Dubravko Jelačić Bužimski živi i radi u Zagrebu. Piše scenarije, radio-drame, feljtone, kazališne zapise i dramatizacije književnih djela. Djela su mu prevođena na strane jezike.

JELČIĆ, Dubravko
Zagreb
Rođen 6. XI. 1930. u Požegi. Završio Filozofski fakultet i doktora iz književnih znanosti u Zagrebu. Radio kao srednjoškolski profesor, dramaturg HNK u Osijeku, znanstveni savjetnik Zavoda za književnost HAZU. Zastupnik u Hrvatskom državnom saboru. Redovni član HAZU, a sada i tajnik Akademijina razreda za književnost. Pjesnik, esejist i kritičar, dramski pisac i romanopisac.
Objavljena djela:
Poraz pobjednika (pj.), Novi Sad, 1962.; August Šenoa njim samim (mo.), Beograd, 1966.; Teme i mete (stu., es., krit.), Zagreb, 1969.; Za i protiv (rasp., feljt., pol.), Zagreb, 1971.; Majstori realističkog pripovijedanja (stu. o A. Kovačiću), Zagreb, 1971.; Suvremena hrvatska novela I, II (ant.), Zagreb, 1971.; Literatura o A. G. Matošu 1896.-1974. (bibl.), Zagreb, 1977.; Vallis aurea (es., port.), Zagreb, 1977.; Hrvatski narodni i književni preporod (stu. s hr.), Zagreb, 1978.; Približavanje sfingi (es., dr.), Zagreb, 1979.; Šenoa (mo.), Zagreb, 1984.; Kranjčević (mo.), Zagreb, 1984.; Matoš (mo.), Zagreb, 1984.; Izabrana djela PSHK, Zagreb, 1984.; Slavonske male stvari (gl., elz., konf.), Vinkovci, 1985.; Strast avanture ili avantura strasti (mo. o J. Kosoru), Zagreb, 1988.; Riječ po riječ (es.), Zagreb, 1989.; Dnevnik od rujna do rujna 1989.-1990., Zagreb, 1991.; Preporod književnosti i književnost preporoda (stu.), Zagreb, 1993.; Strah (ro.), Zagreb, 1994.; Tri predavanja o hrvatskom pjesništvu (stu.), Zagreb, 1994.; Politika i sudbine (es.), Zagreb, 1995.; Nove teme i mete (stu., es.), Zagreb, 1995.; Pozicije i (o)pozicije (čl.), Zagreb, 1995.; Građa o Vojnoviću (kron., lit.), Zagreb, 1996.
Izvedena djela:
Prolaznici (radio-dr.), Zagreb, 1971.; Putovanja u slobodu (radio-dr.), Zagreb, 1977.
Dubravko Jelčić živi i radi u Zagrebu. Uz ostali svoj književno-znanstveni rad priređivao kritička izdanja Sabranih djela hrvatskih pisaca (T. Ujević, A. G. Matoš, V. Nazor…), pripremio stotinjak svezaka različitih djela hrvatskih književnika XIX. i XX. stoljeća, izvodio i elementarna istraživanja (bibliografije…), te bio član Uredničkog odbora biblioteke “Pet stoljeća hrvatske književnosti”, a sada je izvršni urednik reprezentativne biblioteke “Stoljeća hrvatske književnosti”. Urednik je u časopisu “Forum”.

JELIČIĆ, Neven
Split
Rođen 14. IV. 1955. u Splitu. Završio Pravni fakultet. Radio kao stručni suradnik u Zajednici općina Dalmacije. Surađuje aktivno u splitskim “Mogućnostima”. Piše uglavnom pjesme.
Objavljena djela:
Okovan zvijezdama (pj.), Split, 1975.; U vrh sebe (pj.), Zagreb, 1976.; Kruh i voda (pj.), Split, 1977.; Pod maslinom (pj.), Zagreb, 1980.; U lepezi pjesme (pj.), Split, 1985.; U prisoju (pj.), Split, 1988.
Neven Jelčić živi i radi u Splitu.

JELIĆ, Jordan
Zagreb
Rođen 25. II. 1942. u Šibeniku. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti. Viši znanstveni suradnik, prevoditelj i pjesnik, koordinator u Hrvatsko latinskoameričkom i iberskom centru, te suradnik poljskih, brazilskih i drugih institucija.
Objavljena djela:
Kiša u okusu očiju (pj.), Šibenik, 1964.; Mrijestilište (pj.), Zagreb, 1969.; Što bijaše biti (pj.), Split, 1970.; La madrugada (pj.), Beograd, 1971.; Meksiko (mo.), Beograd, 1976.; Kuba (mo.), Zagreb, 1983.; Mexicana (pj.), Zagreb, 1986.; Jednodimenzionalna antropologija (znan. stu.), Zagreb, 1989.; Cvijet i pjesma (pj.), Zagreb, 1996.
Jordan Jelić živi i radi u Zagrebu. Poznati su mu prijevodi R. Alberti: Dragana, Ljubljena, More i anđeli; P. Neruda: Isla negra; J. Borges: Blizak mjesec, Bilježnica San Martin; J. R. Jimenez: Labirint svjetlost; O. Paz: Huasteška dama; M. T. Toribio B. Lemos: Sveti asteški prostor i osvajači… Autor je antologije Kubanska suvremena poezija i pjesnici asteškog svijeta. Prevodio je i poeziju meksičkih Indijanaca i suvremene meksičke pjesnike.

JELUŠIĆ, Božica
Đurđevac
Rođena 16. XII. 1951. u Pitomači. Završila Pedagošku akademiju u Zagrebu. Novinar, animator kulture, kustos-voditelj, pedagoški djelatnik. Sada profesor engleskog jezika u Đurđevcu. Nositeljica Fulbrightove stipendije na University of Washington, Seattle. Objavljuje eseje, likovne i književne kritike, putopise, pjesme i priče za djecu, te prijevode s engleskog jezika. Pjesnikinja i prevoditeljica.
Objavljena djela:
Riječ kao lijepo stablo (pj.), Čakovec, 1973.; Golubica i pepeo (pj.), Zagreb, 1974.; Čekaonica drugog razreda (pj.), Čakovec, 1979.; Kopernikovo poglavlje (pj.), Osijek, 1983.; Herz desetka (es.), Osijek, 1983.; Meštri, meštrije (kaj. pj.), Varaždin, 1985.; Belladonna (graf.-pj. mapa na hrv. i engl.), Bjelovar, 1988.; Okrhak kontinenta (pt. pr.), Zagreb, 1988.; Zmaj od papira (pj. za dj.), Bjelovar, 1992.; Jezuši (graf. pj. mapa s I. Lackovićem-Croatom), Bjelovar, 1993.; Zimzelen (pj.), Bjelovar, 1993.; Svjetlokrug godine (pj. s bakropisima I. Lackovića-Croate), Zagreb, 1994.; Po mjeri cvijeta (pr., pj.), Zagreb, 1995.; Znak na zemlji (lik. es.), Koprivnica, 1995.; Mirko Horvat (mo.), Zagreb, 1996.; Lacković (mo.), Zagreb, 1997.; Noćna steza (kaj. pj.), Zagreb – Đurđevac, 1997.
Božica Jelušić živi i radi u Đurđevcu. Aktivno surađuje u književnim časopisima i listovima.

JEMBRIH, Alojz
Sesvete
Rođen 11. VI. 1947. u Varaždinu. Završio Filozofski fakultet i doktorat iz filoloških znanosti. Bavi se znanstvenim istraživanjima na području kroatistike i slavistike: povijest hrvatske književnosti, dijalektologije, etimologije. Predaje Povijest hrvatske književnosti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.
Objavljena djela:
Život i djelo Antuna Vramca /Prilog proučavanju hrvatske književnosti i povijesne dijalektologije/, Čakovec, 1981.; Hrvatski filološki aspekti, Osijek – Čakovec, 1990.; Grgur Pathiraeus – Mekinić i njegove pjesmarice (1609. i 1611). /dvojezično hrvatski i njemački/, Zagreb, 1990.; Hrvatsko-slovenske književno-jezične veze, Čakovec, 1991.; O Vramčevoj Kronici, Varaždin – Zagreb, 1992.; Juraj Damšić i njegov “Nauk kršćanski” (1744.), Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov, Željezno/Eisenstadt, 1994.; Juraj Dijanić i njegovo djelo, Samobor, 1994.; Na izvori gradišćanskohrvatskoga jezika i književnosti / Aus dem Werdegang der Sprache und Literatur der Burgenlandkroaten, Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov, Željezno/Eisenstadt, 1997. /dvojezično hrvatski i njemački/; Hrvatski filološki zapisi, Zagreb, 1997.; Na izvorima hrvatske kajkavske književne riječi, Čakovec, 1997.
Alojz Jembrih živi u Žerjavincu, Sesvete. Objavljuje u časopisu “Haiku” (Varaždin), “Novi glas” (Beč), “Panonia” (Eisenstadt), “Marulić” (Zagreb). Zastupljen u Antologiji hrvatskog haiku pjesništva, 1996.

JEMBRIH, Ivica
Čakovec
Rođen 8. VI. 1939. u Gregurovcu (Mihovljan – Hrvatsko Zagorje). Završio Grafičku školu u Zagrebu. Radio kao grafičar. Sada samostalni književnik. Piše pjesme i prozu za odrasle i djecu na hrvatskom književnom jeziku i kajkavskom narječju.
Objavljena djela:
Vse – i dihanje (pj.), Čakovec, 1971.; Mujceki se hinčeju (pj. za dj.), Čakovec, 1972.; Spoved zemlje (pj.), Čakovec, 1973.; U dosluhu s košutama (pj.), Čakovec, 1975.; Popievke tice kajkavčice (pj. za dj.), Čakovec, 1978.; Žerafke i vihri (pj.), Čakovec, 1980.; Oči posajene vu zutra (pj.), Varaždin, 1981.; Lamentacije svetiešnoga moždana (pj.), Čakovec, 1983.; Strahi i valitva (pj. za dj.), Čakovec, 1985.; Koreni nosećega zernja (pj.), Čakovec, 1986.; Zeleni krič (pj. za dj.), Čakovec, 1987.; Ljubav iz početka (pj. za dj.), Čakovec, 1989.; Dobro jutro Zagorje (pj. za dj.), /prep. na mak./, Čakovec, 1991.; Stonogi strahovi (pj.), Osijek, 1992.; Življenje rieči i zemlje (pj.), Krapina, 1993.; Zemlja sme / zemlja smo (pj.), /prep. na slov./, Novo Mesto, 1994.; Kries rieči z Ivanščice (pj.), Ivanec, 1995.; Moje popievke zlatar (pj.), Zlatar, 1995.; Mehenj na kamenu (pj. u pr.), Bedekovčina, 1996.; Vu perivoju Zrinskih (pj. za dj.), Čakovec, 1996.; Na ramenu križa (pj.), Marija Bistrica, 1997.; Zlato u pijesku nade (pj.), Čakovec, 1997.; Zagovor rieči (pj.), Sveti Ivan Zelina, 1998.; Hodočašće rieči (pj.), Varaždin, 1998.; Izlet u zavičaj (pr.), Varaždin, 1999.
Ivica Jembrih živi i radi u Čakovcu.

JENDRIČKO, Slavko
Sisak
Rođen 1. II. 1947. u Komarevu. Završio Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu. Radio kao urednik biblioteke i tribine Književne omladine u Sisku, a sada kao bankovni djelatnik.
Objavljena djela:
Nepotpune dimenzije (pj.), Sisak, 1969.; Ponoćna kneževina (pj.), Sisak, 1974.; Tatari kopita (pj.), Sisak, 1980.; Naslov (pj.), Rijeka, 1983.; Autoritratto con melo (pj. na tal.), 1983.; Crvena planeta (pj.), Sisak, 1985.; Proroci, novci, bombe (pj.), Zagreb, 1986.; Svečanost glagoljice (pj.), Sisak, 1989., 1990.; Hrvatska sfinga (pj.), Sisak, 1992.; To si ti (pj.), Zagreb, 1995.; Novčić za Harona (pol. es.), Sisak, 1995.; Hrvatska sfinga (pj. na slov.), Kranj – Sisak, 1995.; Zimska katedrala (pj.), Zagreb, 1999.
Slavko Jendričko živi i radi u Sisku. Piše uglavnom pjesme.

JERGOVIĆ, Miljenko
Zagreb
Rođen 28. V. 1966. u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Filozofskom fakultetu. Uređivao nekoliko omladinskih listova i časopisa. Pjesnik, prozaik, kritik i publicist. Piše književne tekstove, osvrte o filmu, rocku, stripu i medijskim fenomenima u dnevnim, tjednim i mjesečnim publikacijama.
Objavljena djela:
Opservatorija Varšava (pj.), 1988.; Uči li noćas netko u ovom gradu japanski (pj.), 1990.; Himmel comando (pj.); Sarajevski Marlboro (pr.), Zagreb, 1994., 1997.; /V. izdanje/; Karivani, Zagreb, 1995.
Miljenko Jergović živi i radi u Zagrebu kao novinar i književnik. Nagrađivan za književni i publicistički rad.

JIRSAK, Predrag
Zagreb
Rođen 24. I. 1941. u Osijeku. Pohađao Medicinski fakultet, Fakultet političkih znanosti i Filozofski fakultet u Zagrebu. Od 1967. do 1969. bio je lektor hrvatskog jezika na Fakultetu Karlova sveučilišta u Pragu. Profesor je komparativne književnosti, engleskog jezika i češke književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pjesnik, romanopisac i prevoditelj.
Objavljena djela:
Mjesečeva djeca (ro.), Zagreb, 1958.; Lunini otroci, Ljubljana, 1959.; Karavana savršenih (ro.), Zagreb, 1964.; Lova na vepra (pj.), Zagreb, 1986.
Predrag Jirsak živi i radi u Zagrebu. Prevedena djela: V. Zamarovsky: Junaci antičkih mitova (leksikon s M. Jirsakom); V. Paral: Ljubavnici/ubojice 1, 2; V. Zamarovsky: Grčko čudo (s M. Jirsakom); S. Martelli: Mitovi stare Grčke (s M. Jirsak); I. Kalaš: Šumski patuljci (s M. Jirsak); M. Varoš: Olupine zovu i dr.

JUKIĆ, Nikola
Vinkovci
Rođen 3. I. 1941. u Kovačiću kod Livna. Završio gimnaziju u Vinkovcima i apsolvirao na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu. Radio jedno vrijeme u Njemačkoj, a zatim kao bankovni djelatnik u Vinkovcima.
Objavljena djela:
Šerif u razredu (pj.), Vinkovci, 1979.; Ulični crtači (pj.), Vinkovci, 1983.; Epigrami, Vinkovci, 1984.; Čudna čuda (pj.), Vinkovci, 1984.; Čuda iza sedam čuda (pj.), Vinkovci, 1986.; Čudnotvorni vjetar (pj.), Vinkovci, 1988.; Velike male sreće (pj.), Vinkovci, 1989.; Što se radi kad se ne radi (pj.), Vinkovci, 1991.; Rafali slova oko rova (ep., ef.), Vinkovci, 1992.; Kad životinje štrajkaju (pj.), Vinkovci, 1992.; Djeca u ratu najviše gube (pj.), Vinkovci, 1994.; Izabrane pjesme, Vinkovci, 1996.; Što je tu je (ep., af., pj.), Vinkovci, 1999.
Nikola Jukić živi i radi u Vinkovcima. Piše uglavnom za djecu i mladež kao i aforizme i epigrame. Zastupljen u lektiri i čitanci.

JURČENKO, Vladimir
Sveti Juraj
Rođen 7. X. 1930. u Karlovcu. Završio Pedagošku akademiju. Radio kao nastavnik. Piše pjesme i pripovijetke.
Objavljena djela:
Srce darovano planini (pj.), 1977.; Divlje proljeće (pj.), 1980.; Neka mi brda sude (pj.), 1980.; Dobro jutro vuci (prip.), 1983., 1996.; Dan između tebe i mene (pj.), 1991.; U kamenici je vrijeme (pj.), 1993.; Prisno uz kamen (pj.), 1996.
Vladimir Jurčenko živi i radi u Svetom Jurju. Zastupljen u školskim udžbenicima i planinarskim publikacijama.

JURICA, Neven
Zagreb
Rođen 4. IV. 1952. u Dubrovniku. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Vodio književne tribine i uređivao antologijska izdanja. Bio politički tajnik HDZ-a, predsjednik Odbora za zaštitu ljudskih prava Hrvatskog državnog sabora, veleposlanik u Australiji i Bugarskoj, glasnogovornik vlade. Piše pjesme, eseje i kritike.
Objavljena djela:
Nacrt anđela (pj.), Zagreb, 1979.; Hrvatska mlada kritika (ant.), Zagreb, 1981.; Quadrispatium hrvatskog mlađeg pjesništva (ant.), Dubrovnik, 1982.; Unatrag (pj.), Zagreb, 1983.; Odsutnost (pj.), Zagreb, 1987.; U sjeni transcedencije /Hrvatsko pjesništvo od Matoša do danas/ (ant.), Zagreb, 1987., 1998.; /koautor/; U sjeni transcedencije (stu.), Zagreb, 1987.; Duša duše Hrvatske /Novija Hrvatska marijanska lirika/ (ant.), Mostar, 1988., /koautor/; Onkraj lirike (stu.), Zagreb, 1988.; Modernost hrvatskog mlađeg pjesništva (stu.), Zagreb, 1988.; O pjesnicima (stu.), Rijeka, 1989.; Bog i hrvatska poezija XX. stoljeća (stu.), Zagreb, 1991.; Jesenska gozba (pj.), Zagreb, 1994.; Anđeo bola (izb. lir. S. S. Kranjčevića), Zagreb, 1998.
Neven Jurica živi i radi u Zagrebu kao pisac i diplomat.

JURKOVIĆ, Viktor
Rijeka
Rođen 22. VII. 1927. u mjestu Brod/Moravice. Završio Višu pedagošku školu i radio kao prosvjetni djelatnik i novinar. Prozni pisac, esejist. Objavljivao kritike, feljtone i članke iz književnosti.
Objavljena djela:
Prvi susreti s literaturom (es.), Rijeka, 1959.; Ne umiru šume (no.), Rijeka, 1961.; Brod Moravice (mo.), Rijeka, 1969.; Brodmoravičko narječje (stu.), Rijeka, 1969.; Po dragom goranskom zavičaju (pt.), Zagreb, 1981.; Na zemlji goranskoj (ro.), Delnice, 1984.; Živjeti u Gorandolu (ro.), Zagreb, 1987.; Doslusi s brezom (ro.), Delnice, 1989.; Tragom ličkog ratišta (ro.), 1992.; Ljubav zauvijek (prip.), 1993.
Viktor Jurković živi i radi u Rijeci. Urednik je dječjih listova i časopisa. Član je Društva hrvatskih novinara.

KABALIN, David
Rijeka
Rođen 31. VII. 1918. u Novom Vinodolskom. Završio Šumarski fakultet u Zagrebu. Radio kao šumarski inženjer u drvnoj industriji i vanjskoj trgovini. Pjesnik i pripovjedač.
Objavljena djela:
Naša beseda (pj.), Rijeka, 1969.; Jadri brode – široko ti more (pj. za dj.), Rijeka, 1970.; Kolo mažurane (pj.), Pula, 1975.; Zač nan je noćaska jadra otvoriti (pj.), Rijeka, 1976.; Pivanja i govorenja (pj., pr.), Rijeka, 1978.; Na moru rumen (pj., pr.), Rijeka, 1984.; Moj grad kameniti (pj., pr.), Novi Vinodolski, 1987.; Juže ubo zima minu (pj., pr.), 1992.; Moje strune (pj.), 1995.; Kroz godišća (pj., pr.), 1997.
David Kabalin živi i radi u Rijeci. Piše i na čakavskom narječju. Objavljivao stručne radove u časopisima i publikacijama.

KAJAN, Ibrahim
Zagreb
Rođen 1. XI. 1944. u Mostaru. Diplomirao na Defektološkom fakultetu u Zagrebu. Radio kao knjižničar–informator u knjižnici “Bogdan Ogrizović” u Zagrebu, gdje se javlja i kao pjesnik, prozni pisac i prevoditelj. Objavljuje kritike, članke, putopise i kratku prozu. Nekoliko radio-crtica igara izvedeno mu je u programu Radio-Zagreba. Od 1992. godine je glavni i odgovorni urednik časopisa “Behar”, pokrenutog u Kulturnom društvu Bošnjaka Hrvatske, kojem je osnivač i predsjednik. Pokrenuo je i informativni list “Behar Journal”, te časopis za pouku i zabavu bošnjačkoj mladeži “Jasmin”.
Objavljena djela:
Arabija ljubavi (pj.), Sarajevo, 1967.; Al-Sajab i kamena vaza (cr.), Zagreb, 1969.; Kuću dok nađeš (pj.), Zagreb, 1979.; Žuta ptica (pj. za dj.), Sarajevo, 1980.; Ljubavni huhujek (pj.), Sarajevo, 1989.; Zavođenje Muslimana (publ.), Zagreb, 1992.; Muslimanski danak u krvi (publ.), Zagreb, 1992.; Ljubavi je malo, Zagreb – Wuppertal, 1994.; Pod beharom moje janje spava (dj. pj.), Zagreb, 1996.; Bošnjak na Trgu bana Jelačića, Zagreb, 1998.; Tragom Božjih poslanika (dn.), Tešanj, 1999.; Melek (pj.), Sarajevo, 1999.
Ibrahim Kajan živi i radi u Zagrebu. Sastavio je izbor hercegovačkog pjesništva Od kraja do beskraja, Mostar, 1964.

KALINSKI, Ivan
Zagreb
Rođen 8. III. 1940. u Črečanu. Završio Filozofski fakultet, magisterij i doktorat iz filoloških znanosti u Zagrebu. Radi kao znanstveni suradnik u Zavodu za jezik. Od 1978. do 1980. bio je lektor za hrvatski jezik na Sveučilištu u Muensteru. Uređuje književne časopise i publikacije. Pjesnik, filolog i kritičar.
Objavljena djela:
Pha kaj (pj.), Zagreb, 1979.; Valctakt i lajno (pj.), Zagreb, 1984.; Poetika i jezik kajkavskih pjesama Dragutina Domjanića (stu.), Zagreb, 1988.
Ivan Kalinski živi i radi u Zagrebu.

KANIŽAJ, Pajo (Pavao)
Zagreb
Rođen 22. VII. 1939. u Đelekovcu. Filozofski fakultet završio u Zagrebu. Radio kao glavni urednik humorističkih listova “Paradoks”, “Paradoksi” i “Žalac”, a sada uređuje “Paradoks Petrice Pometa”, humoristički prilog “Večernjeg lista”. Uređivao je humorističke emisije, serijale i igrane serije za djecu i mladež na HRT-u gdje je trenutačno urednik Umjetničkog programa. Pjesnik, satirik, aforistik, pisac za djecu...
Objavljena djela:
Na golom otoku (sat., pč., af.), Beograd, 1967.; Jedi bližnjega svoga (af.), Zagreb, 1970.; Kralju Tomislavu (pj.), Čakovec, 1971.; Naprijed u rikverc (af.), Zagreb, 1988.; Jedna stvar na P (pj.), Zagreb, 1988.; Srhovi (pj.), Zagreb, 1995.; I onda neš pil (pj.), Zagreb, 1995.; Grebigrami (ep.), Zagreb, 1997.
Knjige za djecu i mladež:
Bila jednom jedna plava (pj.), Zagreb, 1970.; Prsluk pucam (pj.), Zagreb, 1976.; Šarabara (pj.), Zagreb, 1976.; Zapisi odraslog limača (ro.), Zagreb, 1978.; Kad sam bio odrastao (pč.), Zagreb, 1983.; Zeleni brkovi (pj.), Zagreb, 1986.; Ta divna čudovišta (pč.), Zagreb, 1988.; Zdrprmapan (pj.), Sarajevo, 1990.; 3čave pjesme (pj.), Zagreb, 1993.; Druge i treće priče (pč.), Zagreb, 1995.
Izvedena djela:
E moj Gorane, Kaz. za dj., Rijeka, 1975.; Prvi cvjetni rat, Lut. kaz., Zadar, 1976.; Tata, udajem se za crnca, Komedija, Zagreb, 1978.; Šarabaranje prije Djeda Mraza, DK “Gavella”, Zagreb, 1980.; Oprez lijevo, oprez desno, MOH, Zagreb, 1981.; Mimica, ZKL, Zagreb, 1985.; Šarabara, Teatar “Žar-Ptica”, Zagreb, 1986.; Tričave priče, Teatar “Žar-Ptica”, Zagreb, 1998.
Pajo (Pavao) Kanižaj živi i radi u Zagrebu. Piše i na kajkavskom narječju. Dobitnik je važnih nagrada i priznanja za svoj stvarateljski rad u domovini i inozemstvu (Italija, Japan). Mnogo mu je pjesama i uglazbljeno, a objavio je i 41slikovnicu za djecu, te je napisao songove za crtane filmove Čarobnjakov šešir i Čudnovate zgode šegrta Hlapića za koji je prema istoimenom romanu I. B. Mažuranić napisao i scenarij.

KARAGIĆ, Mijo
Budimpešta
Rođen 14. V. 1945. u mjestu Gara (Mađarska). Visoku nastavničku školu na hrvatskom jeziku završio u Pečuhu, a Filozofski fakultet i doktora u Budimpešti. Srednjoškolski profesor, predsjednik Zemaljske samoupravne Hrvata u Mađarskoj. Prozni pisac.
Objavljena djela:
Slobodni putovi (prip.), Budimpešta, 1987.
Mijo Karagić živi i radi u Budimpešti. Urednik i pisac predgovora niza hrvatskih knjiga u Mađarskoj, časopisa za književnost, kulturu i društvena pitanja. Od 1989. uređuje “Neven”, književni prilog Narodnih novina, kalendare i godišnjake.

KARIHMAN, Ferid
Kolumbija
Rođen 14. XI. 1930. u Vlasenici. U Sjedinjenim Američkim Državama završava poslovnu administraciju, te nakon poslijediplomskog studija i doktorira. Dugo godina radi u Srednjoj i Južnoj Americi kao trgovački predstavnik raznih američkih poduzeća. Kao rijetko tko u hrvatskoj emigraciji piše kulturno-književne eseje, studije, prikaze i članke o Muslimanima i Muslimanima hrvatskog korijena i jezika. Piše pjesme.
Objavljena djela:
Hrvatski književnici Muslimani – Četiri stoljeća od Mehmedove “Hrvatske pjesme” do Selimovićeva “Derviša i smrti”, Muenchen – Barcelona, 1970., 1974.; Antologija “Soj i odžak ehli – Islama” (pj.), Muenchen – Barcelona, 1974.
Ferid Karihman živi i radi u Kolumbiji. Najredovitije surađivao u časopisu “Hrvatska revija” i u časopisu “Studia Croatica” na španjolskom jeziku.

KATALINIĆ, Palma
Zagreb
Rođena 14. VI. 1927. u Trogiru. Završila Učiteljsku školu i pohađala novinarsko-diplomatsku školu. Radila kao novinar u dječjem tisku, kao jedan od osnivača Školskog radija i Školske televizije u Zagrebu, zatim kao urednica Dramskog programa i neko vrijeme kao urednica Kulturno-umjetničkog programa TV-Zagreb. Spisateljica za djecu i mladež.
Objavljena djela:
Djetinjstvo vjetra kapetana (ro.), Zagreb, 1964.; Pričanje Cvrčka moreplovca (ro.), Zagreb, 1969.; Snovi na dnu mora (slik.), Zagreb, 1975.; Anju voli Petra (ro.), Zagreb, 1986.; Dvoje u brodolomu (ro.), Zagreb, 1986.; More pod sjevernom zvijezdom (ro.), Zagreb, 1990.; Golubica (dok.-knj. pr.), Rijeka, 1995.
Palma Katalinić živi i radi u Zagrebu. Pisala radio drame za djecu, a 1987. izvedena joj je TV drama Razbijena vaza.

KATIČIĆ, Radoslav
Zagreb
Rođen 3. VII. 1930. u Zagrebu. Filozofski fakultet i doktorat znanosti završio u Zagrebu, a specijalizaciju na Sveučilištu u Tuebengenu. Radio kao docent, izvanredni profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, pročelnik Odsjeka za Opću lingvistiku i orijentalne studije Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Redovni je profesor slavenske filologije na Sveučilištu u Beču.
Objavljena djela:
A contribution to the general theory of comparative Linguistics (teor. stu.), The Hague – Paris, 1970.; Jezikoslovni ogledi, Zagreb, 1971.; Stara indijska književnost, Zagreb, 1973.; Osnovni pojmovi suvremene lingvističke teorije (udžb.), Zagreb, 1976.; The ancient languages of the Balkans, The Hague – Paris, 1976.; Bizantska književnost, Povijest svjetske književnosti, knj. 2, Zagreb, 1977.; Ogledi i rasprave, PSHK, knj. 161, Zagreb, 1984.; Sintaksa hrvatskoga književnog jezika, Zagreb, 1986., 1991.; Novi jezikovni ogledi, Zagreb, 1986.; Dva tisućljeća pismene kulture na tlu Hrvatske /suautor S. P. Novak/, Zagreb, 1987., 1988.; Uz početke hrvatskih početaka (stu.), Split, 1993.; Illyricum ~ Mytkologicum, Zagreb, 1994.; Na ishodištu /Književnost u hrvatskim zemljama od VII. do XII. stoljeća/, Zagreb, 1994.; Na kroatističkim raskrižjima (stu.), Zagreb, 1998.
Radoslav Katičić živi i radi u Zagrebu i Beču. Redovni je član HAZU, Austrijske akademije znanosti i umjetnosti, Akademije nauka i umjetnosti BiH, i Norveške akademije znanosti. Primio važne nagrade i odličja.

KATUNARIĆ, Dražen
Zagreb
Rođen 25. XII. 1954. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet – studij filozofije u Strasbourgu. Bavio se bibliotekarstvom, prevođenjem i uredničkim radom. Sada je urednik časopisa “Most” (The Bridge) i “Europski glasnik”. Pjesnik, putopisac, prozni pisac i esejist.
Objavljena djela:
Mramorni Bakho (pj.), Zagreb, 1983.; Pjeskolovka (pj.), Zagreb, 1985.; Himba (pj.), Zagreb, 1987.; Pučina (pj.), Zagreb, 1988.; Psalmi (pj.), Zagreb, 1990.; Strmi glas (pj.), Zagreb, 1991.; Kuća dekadencije (es.), Zagreb, 1992.; Nebo/Zemlja (pj.), Zagreb, 1993.; Crkva, ulica, zoološki vrt (pr.), Zagreb, 1994.; Povratak Barbarogenija (es.), Zagreb, 1995.; Pjesan o Stjepanu (po.), Zagreb, 1996.; Diocetian’s palace (es.), 1997.; Lijepak za slavuja (pj.), Zagreb, 1998.; Priča o špilji (pr), Zagreb, 1998.
Dražen Katunarić živi i radi u Zagrebu.

KEKANOVIĆ, Drago
Zagreb
Rođen 16. VIII. 1947. u Bratuljevcima, kod Požege. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, radio kao profesor književnosti. Godinama slobodni umjetnik, zatim urednik u Dramskom programu HTV-a. Pripovjedač, dramski pisac i pjesnik. Piše feljtone, komentare, te književne, kazališne i filmske kritike. Uređivao književne listove i publikacije.
Objavljena djela:
Svjetlost šuma (pj.), Osijek, 1965.; Mehanika, noći, spisi (pč.), Zagreb, 1971.; Dionis (dr.), Osijek, 1973.; Večera na verandi (pč.), Zagreb, 1975.; Ledena šuma i druge kratke priče (pč.), Zagreb, 1975.; Potomak sjena (ro.), Zagreb, 1978.; Ivanjska noć (ro.), Beograd, 1985.; Zaglada (pč.), Krakow, 1985.; Panonski diptih (prip.), Zagreb, 1989.
Izvedena djela:
Plaža (radio-dr.), Zagreb; Kuća na padinama noći i tihi Maksim (radio-dr.), Zagreb, /spomenute radio-drame izvedene su od 1970. do 1975./; Tena (TV-dr.), Zagreb, 1975.; Dolje s oružjem (TV-dr.), Beograd, 1976.; Karneval cvrčaka (adap.), HNK, Osijek, 1979.; Vrijeme za bajku (TV-dr. u 13 epizoda), Zagreb, 1983.; Dionis (dr.), Osijek, 1983.; Miniteatar, Hajdučki gaj (TV-dr. u dva dijela), Zagreb, 1986.; Esekerski zaljubljenici (dr.), HNK, Osijek, 1986.
Drago Kekanović živi i radi u Zagrebu.

KEKEZ, Josip
Zagreb
Rođen 6. VIII. 1937. u Katunima. Filozofski fakultet, magisterij i doktorat znanosti završio u Zagrebu. Radio kao lektor na Sveučilištu u Muensteru i profesor na Sveučilištu u Koelnu. Sada je redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Esejist, kritičar i književni povjesničar.
Objavljena djela:
Bugarščice (st. hrv. nar. pj. s uvod. rasp. i poprat. es.), Split, 1978., 1979.; Poslovice i njima srodni oblici (rasp.), Zagreb, 1984.; Svaki je kamen da se kuća gradi (hrv. posl. sakupljene u naše dane po književnim i jezikoslovnim djelima nastalim od XII. do XIX. stoljeća), Osijek, 1986., 1990.; Usmeno-pisani književni suodnosi (es., rasp.), Nikšić, 1987.; Prva hrvatska rečenica (es., rasp.), Zagreb, 1988.; Leukorn i djevojka bez grijeha, Zagreb, 1989.; Hrvatski književni oikotip (rasp.), 1992.; Naizred (opis i izb. hrv. brojilica), 1993.; Poslovice, zagonetke i govornički oblici, Zagreb, 1996.; Katuni /drevno naselje viš’ Cetine/, 1996.; Procjene i ocjene (krit.), Zagreb, 1999.
Josip Kekez živi i radi u Zagrebu. Uz navedena objavljena djela priredio je: Mile Budak: Opanci dida Vidurine; Dinko Šimunović: Alkar, Duga; Ezop: Basne. Uredio je antologiju narodnih pripovijedaka, a povjereno mu je da u suautorstvu izradi udžbenike iz književnosti za sve razrede srednjih škola.

KESIĆ, Ante
Zagreb
Rođen 24. IX. 1921. u mjestu Studenci kod Splita. Završio Fakultet političkih znanosti u Zagrebu. Radio kao politički komentator Radio-Zagreba. Pjesnik, prozni pisac i publicist.
Objavljena djela:
Pozdrav s pučine (publ.), 1950.; Tamnica gori (pj.), 1953.; Crni snijeg (pr.), 1957.; Super Dayton (pj.), /pol. gro. bal. i rom., poklon izd.), 1957.; Drugi početak (publ.), 1961.; Nesvrstani, Blistok, Rolović (publ.), 1973.
Ante Kesić živi i radi u Zagrebu.

KETIG, Tomislav
Zagreb
Rođen 17. IX. 1932. u Novoj Gradiški. Završio Filozofski fakultet. Radio kao urednk u nakladničkim kućama “Progres” i “Forum” u Novom Sadu i Leksikografskom zavodu “Miroslav Krleža” u Zagrebu. Danas samostalni umjetnik. Piše pjesme, eseje, romane i drame.
Objavljena djela:
Prometej u povratku (pj.), 1962.; Vozačev nokturno (dr.), 1964.; U cara Trajana kozje uši (dr.), 1965.; Posljednji dani Sirakuze (dr.), 1967.; Pomračenja (dr.), 1969.; Slepi putnici (ro.), 1972.; Sanjari i fotografi zore (es.), 1975.; Lude godine (ro.), 1977.; Amanet (pj.), 1981.; Kulosfera (dr.), 1978.
Tomislav Ketig živi i radi u Zagrebu.

KIEFER HELIN, Ivan
Osijek
Rođen 26. V. 1941. u Osijeku. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao trgovac i trgovački putnik, službenik, nastavnik, novinar i spiker, a sada je profesor na srednjoj školi u Osijeku.
Objavljena djela:
Dnevnici (ro.), Osijek, 1975.; 106. brigada HV Osijek (mo.), /koautor/. Osijek, 1992.; Vukovarska balada (dn.), Vinkovci, 1993.; Suživot, mir i dobro – lojalno i lokalno (čl., rep., pol.), Osijek, 1995.; A. Vukovar je bio… (mapa crteža), Osijek, 1995.; Moj vukovarski maskaron 1 – proslov (dn. 1956. – 1990.), Osijek, 1997.; Vukovar u Vukovar (dn. 1993. – 1998.), Vukovar – Osijek, 1998.
Ivan Keifer Helin radi i živi u Osijeku.

KISELI, Karl
Sydney
Rođen 1939. u mjestu Zavidovići, gdje završava osnovno i srednje obrazovanje. Poslije školovanja u rodnom mjestu dolazi u Zagreb, zatim u Maribor, a onda u Salzburg (Austrija) i konačno se nastanjuje u Sydneyu (Australija). Tu je osnovao Hrvatsko-dramsko-literarno društvo. Pjesnik, romanopisac i dramski pisac.
Objavljena djela:
Bumerang ljubomore, Zagreb, 1971.; Anita (ro.); Rapsodija jedne ljubavi (ro.).
Izvedena djela:
Sedlareva kći (dr.); Vraške sanjarije (dr.), /izv. u Sydneyju, Canberri/.
Karl Kiseli živi i radi u Sydneyu (Australija). Napisao desetak drama na engleskom jeziku i mnogo pjesama na hrvatskom i engleskom jeziku. Australsko državljanstvo dobiva 1965. Nositelj je počasne titule “Justice of Peace” od 1967.

KIŠEVIĆ, Enes
Zagreb
Rođen 1. V. 1947. u Bosanskoj Krupi. Završio Akademiju kazališne i filmske umjetnosti u Zagrebu. Glumac i pjesnik, dramski pisac.
Objavljena djela:
Mladić nosi svoje prve ljubavne pjesme na ogled (pj.), Zagreb, 1974.; Sve mirim te svijete (pj.), Zagreb, 1976.; Mačak u trapericama (pj.), Zagreb, 1979.; I ništa te kao ne boli (pj.), Zagreb, 1980.; Ne ogledalo, lice umij (pj.), Zagreb, 1983.; Smjehuljica i plačuljko (pj. za dj.); Due pozzi verdi (pj.), Napoli, 1983.; Erosa sjeme (pj.), Beograd, 1986.; Lampa u prozoru (pj.), Zagreb, 1987.; Veseli sat (pj.),; Čudotvorac (pj.); Jutarnja molitva (pj.), Sijeda djeca (pj.); Snijeg u očima (pj.).
Izvedena djela:
Mačak u trapericama, Kazalište mladih, Rijeka, 1980.; Djed Mraz i baka Mrazica, V. Lisinski, Zagreb, 1983.; Veseli sat, Kazalište “Trešnja”, Zagreb, 1987.
Enes Kišević živi i radi u Zagrebu.

KLARIĆ, Kazimir
Zagreb
Rođen 12. XII. 1940. u Okučanima. Pravni fakultet završio u Zagrebu. Radio kao pravnik u privredi i kao urednik Dramskog programa Radio-Zagreba. Novinar, pripovjedač, dramski pisac i humorist.
Objavljena djela:
Na tri noge (ro.), Zagreb, 1971.; Kolut natrag (ro.), Zagreb, 1972.; Mrnjau, grizu me (ro.), Zagreb, 1973.; Imam rep (ro.), Zagreb, 1973.; Svi na led (sat. prip.), Zagreb, 1975.; Obrazi su jasno čisti (dr.), Zagreb, 1979.; Unutrašnji neprijatelj (sat. prip.), Zagreb, 1981.; Afrička jaja iznenađenja (ro.), Zagreb, 1984.; Akupunktura za samoupravljače (sat. prip.), Zagreb, 1987.
Izvedena djela:
Kratka noć (TV-dr.), Zagreb, 1971.; Izjava (TV-dr.), Zagreb, 1973.; Samac (TV-dr.), Zagreb, 1973.; Punom parom (TV-ser.), Zagreb, 1978.; Pozitivna nula (TV-ser.), Zagreb; Ne daj se Floki (TV-ser.), Zagreb, 1979.; Unutrašnje rezerve (TV-dr.), Zagreb, 1987.; Adaptacija prestrojavanje (TV-dr.), Zagreb; Kratka Noć (TV-dr.); Bunda (TV-dr.), Zagreb, 1987.; Jarunske vještice (dr.), 1994.; Majstori (radio-dr.), 1997.; Konopac (radio-dr.), 1998.
Kazimir Klarić živi i radi u Zagrebu. Osim TV-drama emitirano mu je više radio-dramskih tekstova, humoreski i igara na valovima Dramskog programa Hrvatskog radija. Dobitnik književnih nagrada i priznanja.

KLEIN, Carmen
Zagreb
Rođena 31. X. 1962. u Zagrebu. Filozofski fakultet završila u Zagrebu. Objavljuje poeziju, prozu i osvrte iz književnosti, u književnim časopisima i listovima.
Objavljena djela:
Između zidova i preko njih (pr.), Zagreb, 1985.; Važno je naići na Thomasa (pr.), Osijek, 1989.
Carmen Clain živi i radi u Zagrebu.

KLIMAN, Aldo
Pula
Rođen 9. XI. 1950. u Bitoli. Gimnaziju i Filozofski fakultet pohađao u Skopju. Bio je glavni i odgovorni urednik časopisa “Istra” iz Pule i poslovni tajnik Čakavskog sabora i osnivač Istarske književne kolonije “Grozd”. Pjesnik, prozni pisac i kritičar.
Objavljena djela:
Temni igri (pr.), Skopje, 1973.; Zabraneta ovoška (pj.), Skopje, 1974.; Agol (pr.), Skopje, 1980.
Aldo Kliman živi i radi u Puli.

KLJAKOVIĆ, Vanča
Zagreb
Rođen 29. III. 1930. u Splitu. Klasičnu gimnaziju polazi u Splitu, a Akademiju dramskih umjetnosti u Zagrebu. Bio član Dramskog kazališta “Gavella” od 1955. do 1971. Od 1971. slobodni je umjetnik. Član je Društva filmskih radnika. Dramski pisac i redatelj. Piše i filmske scenarije: Lito vilovito, Kužiš, stari moj.
Objavljena djela:
Susreti (dr.) Zagreb, 1970.; Bo – bo (dr.), Zagreb, 1972.
Izvedena djela:
Susreti (dr.), DK “Gavella”, Zagreb, 1969.; Bo – bo (dr.), DK “Gavella”, 1971.; Vilijem osvajač (radio-dr.), Zagreb; Djeca pjevaju (radio-dr.), Zagreb; Čuvaj se psa (radio-dr.), Zagreb; Oslobođenje (radio-dr.), Zagreb.
Vanča Kljaković živi i radi u Zagrebu.

KLJENAK, Mladen
Zagreb
Rođen 15. III. 1933. u mjestu Poljica, pokraj Imotskog. Završio Pravni fakultet u Zagrebu. Radio kao novinar ,urednik, pravnik u gospodarstvu i odvjetnik. Prozni pisac.
Objavljena djela:
Danak (no., pč.), Sisak, 1967.; Kažnjena kula (pr.), Zagreb, 1971.; Zagora ozarena (pt.), Zagreb, 1973.; Kolijevka (knj.-graf. mapa s V. Jordanom), Zagreb, 1991.
Mladen Kljenak živi i radi u Zagrebu.

KNEŽEVIĆ, Stojan
Zagreb
Rođen 6. XII. 1923. u Splitu. Završio Medicinski fakultet u Zagrebu. Liječnik, doktor medicinskih znanosti i sveučilišni profesor. Piše pjesme i eseje.
Objavljena djela:
Tri medicinska eseja (es.), 1975.; Čovjek je vidik svijeta (pj.), 1976.; San je java snena (pj.), 1977.; Etika i medicina (es.), 1978.; Plaveti dodirnutog mora (pj.), 1981.; Medicinske razglednice (es.), 1984.; Slike koje pamtim (pj.), 1988.; Medicinski susreti (es.), 1993.; Izronci iz tmine (pj.), 1999.
Stojan Knežević živi i radi u Zagrebu. Član je Akademije znanosti u New Yorku, Societe europeene de culture…


KNEŽEVIĆ, Željko
Zagreb
Rođen 14. XII. 1943. u Gornjem Rajiću. Pravni fakultet završio u Zagrebu. Radio kao pravnik u raznim poduzećima i institucijama, a danas je tajnik Društva hrvatskih književnika u Zagrebu. Piše uglavnom pjesme i kraće prozne crtice. Objavljuje u mnogim književnim časopisima i programima Hrvatskog radija.
Objavljena djela:
Pepelom i ružom (pj.), Zagreb, 1971.; Svuci svoju kožu (pj. s T. Bilopavlovićem), Nova Gradiška, 1972.; Kuća puna vjetra (pj.), Zagreb, 1976.; Putovanja (pj.), Zagreb, 1981.; Okućnica (pj.), Zagreb, 1987.; Pod zidom (pj.), Zagreb, 1988.; U tvojim rukama (pj.), Zagreb, 1992.; Brdo na okupu (pj.), Zagreb, 1997.
Željko Knežević živi i radi u Zagrebu. Pjesme su mu uvrštene u više recentnih antologija hrvatske poezije i prevođene na strane jezike. Dobitnik je značajnih književnih nagrada i priznanja.

KOLUMBIĆ, Nikica
Zagreb
Rođen 6. X. 1930. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti. Radio kao profesor, glavni urednik u Leksikografskom zavodu i sveučilišni profesor starije hrvatske književnosti.
Objavljena djela:
Krvava rijeka F. Trankvil Andreis (romans. biografija), Zagreb, 1979.; Hrvatska književnost od humanizma do manirizma (mo.), Zagreb, 1980.; Petar Lucić: “Vartal” (krit. izd. tek.), Split, 1990.; Po običaju začinjavao (rasp.), Split, 1994.; Marko Marulić (dij. dr. tek.), Split, 1994.; Petar Zoranić: “Planine” (izbor), Zagreb, 1995.; Hanibal Lucić “Pjesnička djela” (izb.), Zagreb, 1997.
Izvedena djela:
Ivan Gundulić “Osman” (dramat.), ZKL, 1989., 1990., 1991.
Nikica Kolumbić živi i radi u Zagrebu.

KOLUMBIĆ, Tin
Hvar
Rođen 11. VII. 1936. u Svetoj Nedjelji na otoku Hvaru. Završio Višu pedagošku školu. Radio kao nastavnik. Sada novinar i profesionalni književnik. Piše pjesme, prozu, igrokaze i dramska djela, objavljuje novinske članke i književne eseje.
Objavljena djela:
Izgubljeno djetinjstvo (pč.), Požega, 1966.; U grču korijenja (pj.), Požega, 1967.; Slobodan kao vrijeme (pj.), Požega, 1968.; Živjeli mrtvi pijetli (pj.), Požega, 1970.; San o bijeloj ptici (pj. za dj.), Požega, 1976.; Balada o Jeleni (pj.), Požega, 1979.; Igramo se (igr. za dj.), Požega, 1979.; Vratit ćemo snove (pj., igr.), Požega, 1981.; U gradu svjetlosti (pj.), Požega, 1983.; Vivere errando (izb. pj.), Napoli, 1983.; Otmica Helene (pč. za dj.), Rijeka, 1988.; Priča o Sunčici (ro. za dj.), Rijeka, 1989.; Panonsko more (pj.), Požega – Zagreb, 1991.; Dobro more (pj.), Opatija, 1992.; U ime mira (pj., es., čl.), Zagreb, 1995.; Vonj murtele, duša matere (pj.), Rijeka, 1996.; Priče iz Petrova uha (pč. za dj. i ml.), Zagreb, 1998.
Izvedena djela:
Mare i Marin (dr. pjesan), Hvarsko kazalište, 1995.; Zelene škure (kom.), Hvarsko kazalište, 1998.; Čarnjena Beritica /Crvenkapica/, Opatija, 1998.
Tin Kolumbić živi i radi u Hvaru. Piše i za djecu. Nagrađivan za književni rad.

KOMARICA, Zvonimir
Zagreb
Rođen 28. I. 1920. u Banjoj Luci. Fakultet političkih znanosti studirao u Zagrebu. Pričuvni brigadir, publicist i diplomat. Bio direktor Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu. Piše dnevničku prozu, kronike i eseje. Surađuje s mnogim tjednicima i časopisima.
Objavljena djela:
Grobovi bez sjena (mrm. pr.), Zagreb, 1962.; Jugoslavija u suvremenim europskim migracijama (pol. es.), Zagreb, 1970.; Kerestinečka kronika, Zagreb, 1989.; Do smrti i nazad u Hrvatskoj (mem. proza), Zagreb, 1990.; Uznički dnevnik 1972. (dn.), v98.; Uznički zapisi 1972. (dn.), Zagreb, 1999.
Zvonimir Komarica živi i radi u Zagrebu.

KOMPANJET, Zoran
Rijeka
Rođen 17. VIII. 1919. u Opatiji. Završio Pravni fakultet i doktorat pravnih znanosti. Radio kao pravnik u Javnom tužilaštvu, u Općem trgovačkom poduzeću Rijeka, bio tajnik Kotara Buje (Istra), u poduzeću “Lukadrvo” Rijeka, Uredu za prevođenje s hrvatskog na talijanski i s talijanskog na hrvatski, te kao profesor na Ekonomskom i od 1973. na Pravnom fakultetu u Rijeci na kojima predaje trgovačko pravo. Pjesnik, komediograf, humorist i prevoditelj.
Objavljena djela:
Kvadri (pj.), Rijeka, 1959.; Sa kakovih nas je (pj.), Rijeka, 1961.; Zibrane pesni (pj.), Rijeka, 1971.; Takvi smo, pa što? (hum. pč.), Rijeka, 1975.; Opasne riječi (hum. pč.), Opatija, 1989.; Svet bi bil lep (pj., hum., pč.), Rijeka, 1995.
Izvedena djela:
Sete bandijere iliti prevrtljivac (kom.), Riječko kazalište “Ivan Zajc”, 1975.-1977.
Zoran Kompanjet živi i radi u Rijeci. Preveo s talijanskog jezika komedije za riječko kazalište (Angelo Beolco Ruzante, Carlo Goldoni…) i romane Lucifera Martinia i pjesme Giacomo Scottia. Piše pjesme na čakavskom narječju, a prozu na standardnom hrvatskom jeziku.

KORDIĆ, Zdravko
Mostar
Rođen 29. IX. 1955. u Tihaljini. Završio Filozofski fakultet. Radio kao profesor, savjetnik i društveni djelatnik. Bio je utemeljitelj HKD “Napredak” u Mostaru i predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Mostaru. Piše pjesme, književne prikaze, kritike i zapise.
Objavljena djela:
Svjetlost snovidjela (pj.), Sarajevo, 1980.; Plavet i predskazanje (pj.), Sarajevo, 1984.; Tragovi i snovi (pj.), Mostar, 1987.; Vrtovi otajstva (pj.), Sarajevo, 1992.; Miris olovne kiše (pj.), Mostar, 1994.; Iz umjetnosti pjesništva (knj. prik. i čl.), Zagreb, 1995.; Svjetlost, plodovi praha (izb. pj.), Zagreb, 1996.; Stoljetna kuća ništavila (ogl., krit., zap.), Mostar, 1997.; Zipka i smrt (pj.), Zagreb – Mostar, 1999.
Zdravko Kordić živi i radi u Mostaru.

KOROMAN, Veselko
Radišići
Rođen 7. IV. 1934. – Radišići, kod Ljubuškog. Završio Filozofski fakultet u Sarajevu. Radio kao profesor književnosti i filozofije, lektor, korektor i urednik u časopisima i nakladnim kućama. Sada uređuje mostarski časopis “Osvit”. Pjesnik, kritičar, esejist, antologičar i prozni pisac.
Objavljena djela:
Grad prema sjeveru (pj.), Mostar, 1957.; Crne naranče (pj.), Sarajevo, 1965.; Knjiga svanuća (pj.), Sarajevo, 1967.; Svjetiljka od trnja (pj.), Sarajevo, 1971.; Pogled iz zrcala (krit., es.), Sarajevo, 1974.; Sjaj i rana (pj.), Sarajevo, 1975.; Izabrane pjesme, Sarajevo, 1975.; Na tom svijetu (pj.), Sarajevo, 1977.; Svijet ili dvije polovice (razm.), Sarajevo, 1979.; Mihovil (ro.), Sarajevo, 1983.; Jezik na pašnjaku (izb. pj.), Zagreb, 1984.; Pjesme i zapisi (izb. pj., razg.), Sarajevo, 1985.; Dok vlada prah (pj.), Zagreb, 1986.; Zemljom, snovi (no.), Banja Luka, 1987.; Poems (pj.), Sarajevo, 1988.; Zeleni se što je bilo (pj.), Sarajevo, 1989.; Hrvatsko pjesništvo Bosne i Hercegovine od Lovre Sitovića do danas (ant.), Zagreb, 1990.; Hrvatska proza Bosne i Hercegovine od Matije Divkovića do danas (ant.), Mostar – Split – Međugorje, 1995.; Potraga za cjelinom (es., krit., čl., pt., razg.), Zagreb, 1996.; Na dan svega (pj.), Zagreb, 1997.; Razgovor o književnosti i ostalom, Zagreb, 1998.
Veselko Koroman živi i radi u Hercegovini (Radišići). Nagrađivan za književni rad i stvarateljstvo, prevođen na strane jezike.

KOVAČ, Mirko
Rovinj
Rođen 26. XII. 1938. – Petrovići, kod Bileće. Pohađao kazališnu akademiju – dramaturgiju. Profesionalni književnik. Piše romane, pripovijesti, eseje, scenarije i TV-drame.
Objavljena djela:
Gubilište (ro.), Novi Sad, 1962.; Moja sestra Elida (ro.), Beograd, 1965.; Životopisi Malvine Trifković (ro.), Beograd, 1971.; Rane Luke Meštrovića (prip.), Beograd, 1971.; Ruganje s dušom (ro.), Zagreb, 1976.; Vrata od utrobe (ro.), Zagreb, 1978.; Uvod u drugi život (ro.), Beograd, 1983.; Evropska trulež (es.), Beograd, 1986.; Nebeski zaručnici (prip.), Beograd, 1987.; Evropska trulež i drugi eseji, Zagreb, 1994.; Kristalne rešetke (ro.), Sarajevo, 1995.; Bodež u srcu (es.), Beograd, 1995.; Rastresen život (ro.), Zagreb, 1996.; Na odru (prip.), Beograd, 1996.; Cvjetanje mase (es.), Sarajevo, 1997.
Mirko Kovač danas živi i radi u Rovinju. Knjige su mu prevođene na engleski, francuski, njemački, talijanski, švedski, poljski... Izvedeno mu je više televizijskih drama, a napisao je i scenarije za filmove: Mali vojnici (1968.), Lisice (1970.), Muke po Mati (1973.), Okupacija u 26 slika (1976.), Pad Italije (1978.), Večernja zvona (1982.), Tetoviranje (1991.). Nagrađivan za svoj književni rad.

KOVAČ, Zvonko
Zagreb
Rođen 1. VI. 1951. u Donjoj Dubravi. Magistrirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Lektor hrvatskog jezika na Sveučilištu u Gottingenu. Sveučilišni profesor južnoslavenskih književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Pjesnik, kritičar i esejist.
Objavljena djela:
Courbette (pj.), Zagreb, 1973.; Korelacije (pj.), Rijeka, 1982.; Interpretacijski kontekst (rasp., es.), Rijeka, 1987.; Kritika knjigoslovlja i druge kritike, Osijek, 1987.; Poetika Miloša Crnjanskog (mo.), Rijeka, 1988.; Slutim sretnu ruku (pj.), Zagreb, 1988.
Zvonko Kovač živi i radi u Zagrebu. Knjiga pjesama “Courbette” bila je zabranjena 1974. godine, a 1973. nagrađena od Književnog fonda A. B. Šimić, u Zagrebu.

KOVAČEVIĆ, Anto
Zagreb
Rođen 21. III. 1952. u Novom Selu kod Odžaka. Studirao filozofiju, slavistiku i istočnoeuropsku povijest. Doktorirao u Beču. Predavao njemački jezik na Delovskoj univerzi “Boris Kidrič” u Ljubljani. Prozni pisac i esejist. Objavljuje radove iz filozofije i književnosti.
Objavljena djela:
Musa Čuzmić Ćatić (mo.), Ljubljana, 1989.; Posavski koridor smrti (dok. pr.), Zagreb, 1995.
Anto Kovačević živi i radi u Zagrebu. Zastupnik je u Hrvatskom državnom saboru.

KOVAČEVIĆ, Hrvoje
Zagreb
Rođen 27. I. 1966. u Požegi. Diplomirao studij arhitekture. Prozni i dramski pisac.
Objavljena djela:
Pravna država (dr.), 1994.; Profesionalna deformacija (dr.), 1995.; Tajna ribljeg oka (ro.), 1996.; Pravedna osveta (dr.), 1997.; Tajna Crne kutije (ro.), Zagreb, 1998.
Hrvoje Kovačević živi i radi u Zagrebu. Surađuje u književnoj periodici. Nagrađivan za književni rad.

KOVAČEVIĆ, Josip
Buševec
Rođen 9. III. 1936. u Buševcu, Turopolje. Završio srednju ekonomsku školu. Radio kao knjigovođa. Piše i povremeno režira amaterske kazališne predstave i bavi se vinogradarstvom.
Objavljena djela:
Ženidba turopoljskog plemenitaša Vida Lackovića (prip.), 1968., 1976., 1987.; Oproštajna večera (no.), 1979.; Tragom vezirskog tuga (ro.), 1981.; Smrt Marka Troce (dramat. no. za radio), 1981.; Jastreb iz turopoljskog luga (pč. za dj.), 1985.; Prememba (prip.), 1991.; Posljednji tur (prip.), 1997.
Izvedena djela:
Jankićevi snoboki (dr.), 1955., 1990., 1996.; Buđenje (dr.), 1960.; Turopoljska svadba (dr.), 1967., 1968., 1969., 1993., 1994., 1998.; Veliko turopoljsko spravišče Anno Domini 1553. (dr.), 1991., 1992., 1997.; Turopoljska svadba (radio-dr.), 1968., 1969.; Turopoljska svadba (TV-dr.), 1970., 1971., 1994.; Jankićevi snoboki (TV-dr.), 1997.
Josip Kovačević živi i radi u Buševcu. Pokretač, osnivač i urednik lokalnih listova i član kulturno-umjetničkih društava. Surađuje novelama i pripovijetkama, te člancima o folkloru u novinama i časopisima. Njegovi dramski igrokazi izvođeni su u Buševcu, Mraclinu, Velikoj Gorici, Zagrebu, ispred starog grada Lukavca, Radio-televiziji Zagreb i Ljubljani. Neki od izvođenih radova nagrađivani su od žirija publike.

KOVAČEVIĆ, Tomislav
Crikvenica
Rođen 16. VIII. 1945. u Osijeku. Završio gimnaziju u Senju. Studirao književnost u Zagrebu i Muensteru. Radi kao tehničar I, u poštanskoj manipulaciji u HP. Piše uglavnom pjesme.
Objavljena djela:
Žedne ribe (pj.), Senj, 1987.; Zadah riječi (pj.), Senj – Crikvenica, 1992.; Druga vatra u istoj ruži (pj.), Senj, 1994.; Kretnja ruke (izb. pj.), Crikvenica, 1997.; Nervozno more (pj., knj. ogl., lik. prik.), Rijeka, 1999.
Tomislav Kovačević živi i radi u Crikvenici. Javio se u zajedničkoj zbirci članova Senjskog književnog ognjišta, s rukovetom pjesama pod naslovom Predah.

KOVAČIĆEK, Miljenko
Zagreb
Rođen 17. VII. 1955. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet i magistrirao na temu iz američke književnosti u Zagrebu. Profesor engleskog jezika u Centru za strane jezike. Suradnik u književnim časopisima i prevoditelj. Piše poeziju, članke, te tekstove i prepjeve za glazbu.
Objavljena djela:
U susret (pj.), Zagreb, 1979.; Učimo Hrvatski (udžb.), /suaotur/, Zagreb, 1982., 1993., 1999.; Communicate in English (udžb.), /suautor/, Zagreb, 1986., 1988.; Pjesmored (pj.), Zagreb, 1986.; Beyond the song, Connecticut, USA, 1989., 1991.
Miljenko Kovačićek živi i radi u Zagrebu.

KRALJIĆ, Nikola
Rijeka
Rođen 29. XI. 1930. u Omišlju, otok Krk. Završio Filozofski fakultet. Radio kao psiholog i psihoterapeut. Član je uredništva časopisa “Književna Rijeka”. Pjesnik i prevoditelj.
Objavljena djela:
Vrime (pj.), Rijeka, 1972.; Žedno more (pj.), Rijeka, 1973.; U plimi vjera (pj.), Rijeka, 1973.; Put košćere (pj.), Rijeka, 1974.; Hod (pj.), Rijeka, 1976.; Čakavski haiku, Rijeka, 1977.; Barka puna vode (pj.), Rijeka, 1980.; Poludio od riba (pj.), Rijeka, 1982.; Ogni giorno il tempo (pj.), Napoli, 1983.; Dinarida (pj.), Rijeka, 1984.; Trag (pj.), Rijeka, 1985.; Ćapivanje kanta (pj.), Rijeka, 1987.; Poruka (pj.), Rijeka, 1988.; Duša morda z burum leti do mora (pj.), Rijeka, 1993.; Sedmi val (pj.), 1993.; Salon hijec (pj.), Rijeka, 1994.; Ja, meštar /Io, mastro/ (pj.), Rijeka; Plovuća sidra (pj.), Rijeka, 1994.; Izabrane pjesme, Rijeka; Pisme nadjene (pj.), Rijeka, 1996.; Bog Rožice (pj.), Rijeka, 1997.; Pikarske pjesme o Ani i Bartou (zbir. pj.), Rijeka, 1998.; Versi od mnozijeh milosti (zbir. pj.), Rijeka, 1999.
Nikola Kraljić živi i radi u Rijeci. Zastupljen je u brojnim antologijama i panoramama: Antologija čakavske poezije, Puntarska čakavska beseda, Korablja začinjavca u versih hrvacki složena mnozim cviljem opkićena po zakonu dobrih poet... i piše na čakavskom narječju i na standardnom hrvatskom jeziku. Nagrađivan.

KRAMARIĆ, Zlatko
Osijek
Rođen 5. II. 1956. u Osijeku. Završio Filozofski fakultet i doktorat filoloških znanosti u Zagrebu. Radi kao sveučilišni profesor, gradonačelnik je grada Osijeka i saborski zastupnik. Književni kritičar, esejist i prevoditelj. Objavljuje studije, književne kritike i prijevode.
Objavljena djela:
Romanite na Slavko Janevski (mo.), Skopje, 1987.; Novi experimentum Macedonicum (stu.), Osijek, 1988.; Jezik, pravo, retorika (stu.), 1988., Uvod u naratologiju (hr.), Osijek, 1989.; Makedonske teme i dileme, Osijek, 1991.; Gradonačelniče, vrijeme je, Osijek, 1993.; Diskurs razlike, Osijek, 1994.; Diskretan šarm gradonačelnika, Osijek, 1995.
Zlatko Kramarić živi i radi u Osijeku.

KRAVAR, Zoran
Zagreb
Rođen 25. V. 1948. u Zagrebu, gdje je završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti. Radio kao docent, a sada je redovni profesor na katedri za teoriju književnosti Odsjeka za komparativnu književnost u Zagrebu. Piše studije, znanstvene radove, eseje u zbornicima i stručnim časopisima.
Objavljena djela:
Studije o hrvatskom književnom baroku, 1975.; Kultura i funkcija opisa u hrvatskom baroknom pjesništvu, 1980.; Das Barock in der kroatischen Literatur, 1991.; Lirika i proza Antuna Gustava Matoša (s D. Oraić-Tolić), Zagreb, 1996.
Zoran Kravar živi i radi u Zagrebu.

KRMPOTIĆ, Ante
Zagreb
Rođen 17. I. 1932. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet, radio kao profesor u srednjoj školi. Urednik raznih izdanja s područja jezikoslovlja, povijesti i gospodarstva. Izdavač i urednik tromjesečnika “Hrvatska”. Pripovjedač i dramski pisac.
Objavljena djela:
Dan kad je umro moj otac (ro.), Rijeka, 1965.; Poplava (ro.), Rijeka, 1966.; Prihvati pruženu ruku (ro.), Zagreb, 1969.
Izvedena djela:
Novo plavo odijelo (radio-igr. za dj.), Zagreb, 1966.; Vrata su otvorena (radio-dr.), Zagreb, 1968.; Daj mi malo (radio-dr.), Zagreb, 1969.; Puntari, hahari i jen šašavi pop (dr.), HNK, Zagreb, 1972.; Jao meni, probudio se car (dr.), ZKM, Zagreb, 1972.; Kako vrijeme brzo prolazi, draga (TV-dr.), Ljubljana, 1976.; Jožica i Pepek (radio-igr. za dj.), Zagreb, 1980.; Zlatarevo zlato (adap.), TV Zagreb, 1981.; Smrt Smail age Čengića (adap.), TV Zagreb, 1983.; Smrt starog gospodina (radio-dr.), Zagreb, 1989.; Ne tuguj za Marijom (radio-dr.), Zagreb, 1989.
Ante Krmpotić živi i radi u Zagrebu. Objavio 50-ak naslova u časopisima i novinama s područja kulturne, jezične i političke prošlosti Hrvatske.

KRMPOTIĆ, Milan
Senj
Rođen 2. IX. 1945. u Veljunu Primorskom, kod Senja. Završio Šumarski fakultet u Zagrebu. Radio kao šumarnik, direktor poduzeća za uzgoj i zaštitu šuma. Sada je stručni suradnik za uzgajanje šuma u “Hrvatskim šumama”. Tajnik je Senjskog književnog ognjišta, društva za književnost i kulturu, od njegova osnutka 1982. i urednik svih njegovih izdanja. Urednik je časopisa za književnost i kulturu “Usponi” od 1985. Pjesnik, prozaist i dječji pisac. Piše i humoreske.
Objavljena djela:
Skamenjene svirale (pj.), Senj, 1978.; Stope (pj.), Rijeka, 1980.; U grudi zemlje (pj.), Rijeka, 1985.; Zapisi iz ograda (pj.), Senj, 1987.; Zeleni vjetar (pj. za dj.), Rijeka, 1987.; Zeleni vjetar (pj. za dj.), Rijeka, 1987.; Slomljiva (prip.), Senj, 1989.; Kapi (pj.), Senj, 1990.; Kuća hrtova (ro. za dj.), Rijeka, 1990.; Gorčina jabuke (pj.), 1992.; Bunjo dida moga (pj.), 1993.; Uzbuna u sretnoj šumi (igr.), 1993., 1998.; Tek braća (ro.), 1995.; Trag božanske stope (pč.), 1996.; Osmi patuljak (ro.), 1997.; Ovaj križ ljudski (pj.), 1998.
Milan Krmpotić živi i radi u Senju. Zastupljen je u zajedničkim zbirkama i antologijama.

KRMPOTIĆ, Vesna
Beograd
Rođena 17. VI. 1932. u Dubrovniku. Završila Filozofski fakultet u Zagrebu, a bengalski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u New Delhiju. Radila kao urednica u Literarnoj redakciji Radio-Zagreba, urednica u “Prosvjeti” i “Globusu” i u kulturnoj redakciji beogradskog radija. Pjesnikinja, prozna spisateljica i prevoditeljica. Objavljuje eseje, članke, književne prikaze i bavi se prevođenjem.
Objavljena djela:
Poezija (pj.), Zagreb, 1956.; Plamen i svijeća (pj.), Beograd, 1962.; Jama bića (pj.), Beograd, 1965.; Raskorak (izb. iz pj.), Kruševac, 1965.; Indija (es., pt.), Zagreb, 1965.; Krasna nesuglasja (pj.), Zagreb, 1969.; Hiljadu lotosa (ant., es., prij.), Beograd, 1971., 1972., 1987.; Dijamantni faraon (pr.), Zagreb, 1975., 1981., Beograd, 1988.; Čas je Ozirise (pr.), Beograd, 1976., 1989.; Ljevanica za Igora (pj.), Beograd, 1978.; Eyes of eternity (pr.), New York, 1979.; Dvojevanje (pj.), Zagreb, 1980.; Jednina i dvojina (pj.), Beograd, 181.; Dvogovor (izb. pj.), Zagreb, 1981.; Vilin svlak (pj.), Zagreb, 1983.; Košulja sretnog čovjeka (pr.), Beograd, 1986., Zagreb, 1987., 1989., 1995.; Orfelija (pj.), Zagreb, 1987., 1988.; Plamen neupaljene svijeće (izb. pj. i pr.), Zagreb, 1987.; Brdo iznad oblaka (pr.), Zagreb, 1988., 1989., 1990., 1991.; Niska (izb. pj.), Banja Luka, 1989.; Pir sunca i mjeseca (es.), Zagreb, 1989.; Izgubljeni biser (pr.), Zagreb, 1990.; Tvoja takvoća (pj.), Zagreb, 1990.; Bhagavatar (pr.), Zagreb, 1990., 1991.; Stotinu i osam (pj. u pr.), knji. I, Skopje, 1990., Zagreb, 1991., Ljubljana 1996.; Stotinu i osam (pj. u pr.), knj. II, Skopje, 1990., Zagreb, 1991., Ljubljana 1996.; Una goccia di quel Mare (izb. pj. prij.), Bari, 1992.; To ljubav ide prema nama (stu.), Zagreb, 1993.; Tisuću lotosa (ant., es., prij.), Zagreb, 1994.; Stotinu i osam (pj. u pr.), knj. III, IV, V, Beograd, 1993., Zagreb, 1995., Stotinu i osam (pj. u pr.), knj. VI, VII, VIII, Beograd, 1995.; Troočica s planete svjetlosti (ro.), Zagreb, 1995.; Unus ad unam (pj.), Zagreb, 1997.; Sedam koraka oko vatre (pj.), Čačak, 1998.; Put jednote, 1998.
Izvedena djela:
Kvartet solo (radio-dr.), Zagreb, 1978.; Vetala (radio-dr.), Beograd, 1978.; Fantomatika (radio-dr.), Zagreb, 1979.; Začarani otok (radio-dr.), Beograd, 1979.; Marko Kraljević i Maurka djevojka (radio-dr.), Sarajevo, 1987.; Kešava Madhava (dr.), Kol. nar. univ., Beograd, 1987.; Baš-čelik (radio-dr.), Sarajevo, 1987.; Kraljičin zdenac (radio-dr.), Beograd, 1988.; Marija i Marija (radio-dr.), Beograd, 1990.
Vesna Krmpotić živi i radi u Beogradu. Uredila i sastavila Antologiju indijskih književnosti od najstarijih vremena do XVII. stoljeća, Antologiju stare egipatske književnosti i prevela više djela svjetskih pisaca (Vatsyayan, Erskine, Caldwell, John Steinbeck, R. Tagore…). Dobitnica je književnih nagrada i priznanja.

KRTALIĆ, Ivan
Zagreb
Rođen 20. VII. 1941. u Orahovici, pokraj Konjica. Diplomirao na Filozofskom fakultetu i doktorirao iz književnih znanosti u Zagrebu. Radio kao novinar, u ekonomskoj propagandi i kao savjetnik Ministarstva prosvjete, kulture, fizičke i tehničke kulture u Zagrebu. Esejist i kritičar. Piše studije, monografije i zbornike.
Objavljena djela:
Milan Marjanović – kritičar moderne (stu.), Ljubljana, 1975.; Med i crna mačka (es.), Čakovec, 1977.; Silvije Strahimir Kranjčević (stu.), Zagreb, 1979.; Trideset i pet godina dubrovačkih ljetnih igara (stu.), Čakovec, 1984.; Afere u hrvatskoj književnosti (stu.), Zagreb, 1987.; Krleža za i protiv (mo.), Zagreb, 1988.; Gledanje u stvarnost (es.), Rijeka, 1988.; Sukob s desnicom (stu.), Zagreb, 1989.
Ivan Krtalić živi i radi u Zagrebu. Sastavio i priredio nekoliko antologija i književnih zbornika: Moderna kroatia proza /na esp./, Zagreb, 1979.; Polemike u hrvatskoj književnosti /5. sv./, Zagreb, 1982.-1983.; Kroatia poezio /na esp./, Zagreb, 1983.; Književnici XX. stoljeća /s P. Prpićem/, Zagreb, 1984.

KUDRJAVCEV, Anatolij
Split
Rođen 26. X. 1930. u Splitu. Završio Filozofski fakultet u Zadru, a doktorat iz književnih znanosti u Zagrebu. Radio kao nastavnik u osnovnim, srednjim, višim i visokim školama. Sveučilišni je profesor na Filozofskom fakultetu u Zadru i na Odsjeku kolegija književnosti u Splitu. Kazališni kritičar i teatrolog. Objavljuje kazališne i književne kritike, eseje, putopise i kozerije.
Objavljena djela:
Gledalac sa zadatkom (kaz. krit.), Zagreb, 1983.; Vječni Split (stu.), Split, 1985.; Sitnice, starinske priče, Split, 1987.
Anatolij Kudrjavcev živi i radi u Splitu.

KUKOLJA, Božo
Zagreb
Rođen 24. VII. 1923. u Zagrebu. Završio Zemaljsku glumačku-dramsku školu, Filozofski i Pravni fakultet. Pjesnik, publicist, kazališni dramaturg i prevoditelj. Radio kao autor, glumac i dramaturg u Zagrebačkom kazalištu lutaka.
Objavljena djela:
Kap (pj.), /s B. Pavlovićem i M. Ašaninom/, Zagreb, 1954.; Teorija i povijest lutkarstva (publ.), Damask, 1962.; Crnačka poezija, Zagreb, 1955, 1957.; Indijanska poezija, Zagreb, 1955, 1957.; Japanska poezija, Zagreb, 1955, 1957.; Crni Orfej (izb. iz crnačke i madagaskarske poez.), Zagreb, 1955.; Arapska poezija, Zagreb, 1957.; Kineska poezija, Zagreb, 1957.; Korejska poezija (izb.), Zagreb, 1957.; Korejska poezija (izb.), Zagreb, 1960.; Antologija suvremene francuske poezije, Zagreb, 1960.; Eskimska poezija, Zagreb, 1962.; Egipatska poezija, Zagreb, 1963.; Aime Cesaire (pj.), Zagreb, 1967.; G. Apollinaire: “Pjesme”, Zagreb, 1975.
Božo Kukolja živi i radi u Zagrebu. Ostvario niz dramatizacija lutkarskih igrokaza i dramaturških obrada. Surađuje u književnim časopisima, listovima i na Hrvatskom radiju prijevodima iz francuske i ruske poezije.

KUSTIĆ, Ante Živko
Zagreb
Rođen 12. XII. 1930. u Splitu. Završio Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu. Svećenik grkokatoličke biskupije križevačke, župnik na Žumberku, novinar i glavni urednik “Glasa koncila”, stručni suradnik u Ministarstvu iseljeništva, glavni urednik “Žive zajednice” u Frankfurtu. Danas je glavni urednik Informativne katoličke agencije (IKA), Zagreb.
Objavljena djela:
Dobrovoljac bunkera gladi, Zagreb, 1968.; Djevojka sa zlatnim križem, Zagreb, 1969.; Sonja, Zagreb, 1970.; Denis – dječak u prozoru, Zagreb, 1971., 1979.; Tomica i njegova pisma, Zagreb, 1972.; Zaljubljeni robovi, 1973.; Velike religije svijeta, Zagreb, 1974.; Mali ključ biblije, Zagreb, 1974.; Domagoj – mirisni ključ vjerovanja, Zagreb, 1975.; Mali ključ povijesti crkve u Hrvata, Zagreb, 1976.; Hoćeš li se krstiti?, Zagreb, 1978.; Kako katolička crkva služi hrvatskom narodu, Toronto, 1981.; Svadbeno ruho, Zagreb, 1982.; Mač duha, Zagreb, 1982.; Bog za odrasle, Zagreb, 1985.; Evanđelje po Mariji, Zagreb, 1988.; Nedjeljna aBeCeDa biblijske vjere, Zagreb, 1988.; Tješitelj čudotvorni, Zagreb, 1989.; Priroda govori o Bogu, Zagreb, 1990.; Stepinac, Zagreb, 1991.; Hrvatska u devet zagrebačkih stoljeća, Zagreb, 1994.; Hrvatska mit ili misterij, Zagreb, 1995.
Ante Živko Kustić živi i radi u Zagrebu. Djela su mu mahom vjerskog sadržaja. Aktivno sudjeluje kao kolumnist u dnevnim, tjednim i časopisnim izdanjima.

KUŠAN, Ivan
Zagreb
Rođen 30. VIII. 1933. u Sarajevu. Završio Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Radio kao urednik u novinama, radiju, filmu i nakladnim kućama. Profesor je na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Prozni i dramski pisac i prevoditelj. Piše članke, kritike, eseje, filmske scenarije i drame.
Objavljena djela:
Uzbuna na zelenom vrhu (ro.), Zagreb, 1956.; Trenutak unaprijed (no.), Zagreb, 1957.; Razapet između (ro.), Beograd, 1958.; Koko i duhovi (ro.), Beograd, 1958.; Domaća zadaća (ro.), Zagreb, 1960.; Zidom zazidani (ro.), Zagreb, 1960.; Zagonetni dječak (ro.), Beograd, 1963.; Lažeš, Melita (ro.), Beograd, 1965.; Toranj (ro.), Zagreb, 1970.; Veliki dan (no.), Zagreb, 1970.; Koko u Parizu (ro.), Zagreb, 1972.; Naivci (ro.), Zagreb, 1975.; Strašni kauboj (pč.), Zagreb, 1982.; Prerušeni prosjak (pt., pr.), Zagreb, 1986.; Ljubav ili smrt, Zagreb, 1987.; 100 najvećih rupa (par.), 1993., 1997.; Medvedgradski golubovi, Zagreb, 1995.; Svrha od slobode (dr.), Zagreb, 1995.; Koko u Kninu (ro.), 1996.; Promišljeni dugi gnjev (pr.), Zagreb, 1997.; Knjiga za mladež i starež, Zagreb, 1998.
Izvedena djela:
Spomenik Demostenu (dr.), HNK, Zagreb, 1970.; Toranj (dr.), ZKM, Zagreb, 1971.; Svrha od slobode (dr.), Ljetne igre, Dubrovnik, 1971.; Vodvilj (dr.), Grupa SOS, Zagreb, 1975.; Čaruga (dr.), Teatar u gostima, Zagreb, 1976.; Naivci (dr.), ZKM, Zagreb, 1976.; Vodvilj, psihopati (dr.), ZKM, Zagreb, 1978.; Koko u Parizu (dr.), ZKM, Zagreb, 1979.; Rupa za udaju (dr.), Bagatela, Zagreb, 1982.; Ljepotica i zvijer (dr.), Trešnja, Zagreb, 1998.
Ivan Kušan živi i radi u Zagrebu. Na radiju i televiziji izvedeno je dvadesetak njegovih dramskih tekstova. Napisao scenarij za TV-serije: Dvadeset slavnih, 1968, i Sopzilj, 1978. Njegova djela prevedena su na mnoge strane jezike, a kao prevoditelj na hrvatskih jezik javlja se djelima: B. Harte: Kalifornijske pripovijesti, 1955.; A. Saint-Exupery: Noćni let, 1956., 1958.; L. N. Tolstoj: Krivotvoreni kupon, 1956., 1958.; G. Maupassant: Bel-Ami, 1960.; A. Čehov: Drama u lovu i druge priče, 1960.; M. Twain: Pustolovine Toma Sawyera, 1965.; Solženjicin: Odjel za rak (s. J. Kušanom), 1970.; E. Ionesco: Instrukcija, Stolice, Ćelava pjevačica… Dobitnik je više važnih nagrada i priznanja.

KUŠEC, Mladen
Zagreb
Rođen 24. II. 1938. u Zagrebu, gdje je i diplomirao na Filozofskom fakultetu. Radi kao novinar u programu Hrvatskog radija i surađuje na zagrebačkoj televiziji. Pjesnik i pripovjedač za djecu i mladež.
Objavljena djela:
Dobar dan (pj.), Zagreb, 1971.; Volim te (pj.), Zagreb, 1973.; Plavi kaputić (pč.), Zagreb, 1975.; Moja zemlja (pj.), Zagreb, 1980.; Tonkica Palonkica frr /pl., pj./, Zagreb, 1983.; Bijela vrana (šest slik.), Zagreb, 1984.; Jooj (pč.), Zagreb, 1986.; Moja domovina (pj.), Zagreb, 1986.; Donatela (pč.), Zagreb, 1989.; Slijedi me (pč.), Zagreb, 1989.; Čoko i Lada (pj.), Zagreb, 1989.; Potraga u šumi (pj.), Zagreb, 1989.
Izvedena djela:
Plavi kaputić (dj. ser.), TV Zagreb; Hihotići (dj. ser.), TV Zagreb; Volim te (dr.), Kaz. “Trešnjevka”, Zagreb, Pionirsko kazalište, Rijeka, 1972.; Lili i Vili ili (dr.), Kaz. “Trešnjevka”, 1973.; Zašto gnjaviš malo dijete (dr.), Pionirsko kazalište, Rijeka, 1974.; Čudo u ormaru (dr.), Dj. kaz. “O. Prica”, Osijek, 1980.; Veliki doček (dr.), Kaz. “Trešnjevka”, Zagreb, 1982.
Mladen Kušec živi i radi u Zagrebu.

KUTNJAK, Ivan
Lopatinec
Rođen 29. VII. 1941. u Žabniku. Diplomirao i apsolvirao poslijediplomski studij na Filozofskom fakultetu. Radio kao nastavnik, stručni suradnik u osnovnoj i srednjoj školi i suradnik na Filozofskom fakultetu – Odsjek Čakovec te pročelnik za kulturu Međimurske županije, a zatim kao voditelj stručnih službi MH Čakovec.
Objavljena djela:
Tu, znutra (pj.), Čakovec, 1978.; Tišina kemijski čista (pj.), Zagreb, 1983.; Gibanye chloveka (pj.), Čakovec, 1991.; Hasnovita (pj.), Čakovec, 1994.; Meni moje Međimurje, Čakovec, 1998.
Ivan Kutnjak živi i radi u Lopatincu. Urednik je nekoliko književnih edicija – književnog zbornika Reči rieč, pjesničkih zbirki i edicija dječjih literarnih radova (Kad ptice uzlete – Zbornik literarnih radova prognanih učenika, Čakovec, 1992. i Lidrano ’98., Čakovec, 1998). Osim pjesništvom, bavi se i esejistikom i književnom kritikom. Dobitnik je nagrade “Fran Galović” za poeziju 1998. godine.

KUZMANOVIĆ, Mladen
Zagreb
Rođen 20. IX. 1940. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti. Predaje na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Bivši dugogodišnji voditelj Zagrebačke slavističke škole.
Objavljena djela:
Gartlic kajkavski ili reč je materina od demanta sakoga preštimanejša (sceničko kazivanje vu pet spelavanja), /suautorstvo sa Ž. Mesarićem/, Zagreb, 1974.; Antologija novije kajkavske lirike, Zagreb, 1975.; Kerempuhovo ishodište /geneza “Balada Petrice Kerempuha” M. Krleže/, Rijeka, 1985.; Krleža u sjeni Terezije /Krležina protuslovlja i tvorbeni elementi, Zagreb, 1998.
Mladen Kuzmanović živi i radi u Zagrebu. Sada je glavni i odgovorni urednik lista Matice hrvatske za književnost, umjetnost i znanost “Vijenac”.