film~glazba~poznate~face

A-Đ
ADAMIĆ, Stanislava
Split
Rođena 11. XII. 1921. u Koprivnici. Završila Višu pedagošku školu u Splitu, Filozofski fakultet u Zagrebu (germanistiku i romanistiku), i studij Bogoslovnih znanosti na Teološkom institutu u Splitu. Predavala strane jezike na srednjim i višim školama. Pjesnikinja, prevoditeljica i prozni pisac.
Objavljena djela:
Pjesme plamenih jutara (pj.), Split, 1955.; Jabuko moja prezrela (pj.), Split, 1956.; Grebeni rastu na obalama (pj.), Split 1958.; Krotka zemlja (pj.), Split, 1960.; Suočenja (pj.), Split, 1963.; Močvara i zvijezde (pj.), Split, 1970.; Demoni (pr.), Split, 1974.; Raspuće (pj.), Split, 1977.; Spirale (pj.), Split, 1978.; Alla fine un torrente / Na kraju bujica / (pj.), Napoli, 1983.; Zlo jutro, ne oskvrni molitvu /koautor s T. Božinović /, (pj.), 1994.; Priče, ptice, svađalice (pj. za dj.), /koautor s T. Božinović/, Split, 1996.
Stanislava Adamić živi i radi u Splitu. Pisala pod pseudonimima: A. Maurius, Alma Fides, Ignis Leticija, Ava Mislan.
ADAMIĆ STANISLAVA, Poljana G. Ninskog 5, 21000 Split
ALIĆ, Džemaludin
Split
Rođen 19. V. 1947. u Zenici. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Uređivao studentski list "Naši dani" i "Polet". Radio kao novinar i dopisnik "Oslobođenja" iz Zagreba, 1975. vraća se u Zenicu gdje pokreće biblioteku "Dostignuća", a 1976. je urednik Radio-Sarajeva. Izabran 1979. za tajnika Udruženja književnika Bosne i Hercegovine. Bio urednik i u izdavaštvu "Oslobođenja". Pjesnik, prozni i dramski pisac. Objavljuje kritike, polemike i eseje.
Objavljena djela:
Sezona lova, Zagreb, 1974.; Tamni kristal (pj.), Zagreb, 1969.; I smrt će proći (ro.), Zagreb, 1978.; Razbijanje površine (pj.), Sarajevo 1969.; Pjev sve tišeg srca (pj.), Zagreb, 1971.; Nesanica (pj.), Sarajevo, 1976.; Komadanje Orfeja (es., pol., erot., zap.), Tuzla, 1986.; Trošenje grijeha (ro.), Sarajevo, 1980.; Demijurg, Tuzla, 1989.; Rađanje Atlantide (spj.), Sarajevo, 1987.; Zamka za Ishaka Ledinu (pč.); Sarajevo, oko moje (pj.), Split, 1992.
Izvedena djela:
Prikradanje suncu (radio-dr.); Psi (radio-dr.)
Džemaludin Alić živi i radi u Splitu. Sastavio Antologiju bosansko-hercegovačke poezije. Nagrađivan i prevođen na strane jezike i zastupljen u više pjesničkih zbornika i antologija.
ALIĆ DŽEMALUDIN, Mažuran. šetalište 34, 21000 Split
ALILOVIĆ, Ivan
Ružići (Grude)
Rođen 25. II. 1922. u Ružićima (Grude). Završio Višu pedagošku školu i Filozofski fakultet. Radio kao učitelj, nastavnik i srednjoškolski profesor od 1946.–1970. Poslije 1970. uhićen i osuđen na tri godine zatvora. Po izlasku iz zatvora više se nije mogao zaposliti.
Objavljena djela:
Pustinjakove pripovijesti iz seoskog života zapadne Hercegovine, 1972.; Tri zaboravljena imena iz kulturne prošlosti Hercegovine (stu.), Zagreb, 1974.; Duhan i život naroda u Hercegovini (rasp.), Zagreb, 1976.; Hrvatski narodni običaji u Hercegovini (stu.), Zagreb, 1977.; Doktor Ante Radić, velikan hrvatske kulture (mo.), Zagreb, 1979.; Tragom hrvatske kulturne baštine u Hercegovini (stu.), Zagreb, 1980.; Hercegovci u hrvatskoj poeziji (zbor.), 1982.; Hrvatski pripovjedači u Hercegovini (zbor.), 1983.; Bio-bibliografija hrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine do 1918.,1986.; Bio-bibliografija hrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine između dvaju ratova, Zagreb, 1989.; Tragom moga slučaja, Ljubuški, 1993.; Ivan Zovko: Hrvatstvo u narodnoj predaji Herceg-Bosne (stu.), Zagreb, 1990.
Ivan Alilović živi i radi u Ružićima kraj Gruda. Član je Hrvatskog društva političkih zatvorenika u Zagrebu.
ALILOVIĆ IVAN, Nehajska 39 d, 10000 Zagreb

ANDRIĆ, Mirko
Zagreb
Rođen 16. V. 1926. u Svinjištima. Završio srednju školu (gimnaziju). Radio u nakladničkoj djelatnosti. Pripovjedač i pjesnik.
Objavljena djela:
U tišini (pj.), Zagreb, 1955.; Nevreme (ro.), Zagreb, 1975.; Dolazak (pj.), Zagreb, 1976.; Žena i zemlja (pj.), Zagreb, 1977.; Videćete čoveka (ro.), Zagreb, 1988.; Ptica pakla (pj.), Zagreb, 1997.
Mirko Andrić živi i radi u Zagrebu. Prevođen na makedonski: Dolazak, Makedonska revija, Skopje, 1976.
ANDRIJIĆ, Zdenka
Korčula
Rođena 25. V. 1953. u Zagrebu. Završila Višu ekonomsku školu. Jedno je vrijeme radila kao službenica, a od 1992. u izdavaštvu vlasnica i ravnateljica nakladničke kuće.
Objavljena djela:
Kockanje (pj.), Zagreb, 1984.; Staklareva kći (pj.), Zagreb, 1989.; Ova sedma kuća (pj.), Zagreb, 1992.; Ovo je čisto zemaljska stvar (pj.), Zagreb, 1998.
Knjige s područja astrologije:
Astrološki rječnik, 1992.; 1993.; Astrološka gramatika, 1994; Sve do 2000., 1994., 1995.; Astrologija za potpune početnike, 1997.; Ako volite, 1998.
Zdenka Andrijić živi i radi u Korčuli. Pojedini ciklusi prevedeni i objavljeni u književnim časopisima na slovenskom, makedonskom, engleskom i njemačkom jeziku. Knjiga Astrološki rječnik prevedena je na slovenski jezik 1993. Prevela s engleskog desetak knjiga s područja spiritualnog razvoja, popularne psihologije, okultizma, a javlja se i kao prevoditeljica poezije.
ANDRILOVIĆ, Vlado
Kraljev Vrh
Rođen 25. XI. 1937. u Vinkovcima. Doktorirao na Filozofskom fakultetu psihologijske znanosti. Radi kao sveučilišni profesor (psihologija odgoja i obrazovanja), bio istraživač za industrijsku andragogiju. Uz strukovne knjige, piše pjesme, pripovijetke, drame i romane.
Objavljena djela:
Veliki hrast (ro.), Vinkovci, 1989.; Ovraćenje Ivana Bognara (radio-dr.), Zagreb, 1991., 1994.; Crni čagalj (radio-dr.), Zagreb, 1992.; Vrapčeva smrt (prip.), Zagreb, 1992.; Obraćenje Ivana Bognara (ro.), Zagreb, 1994.; Tiha soba (ro.), Zagreb, 1995.
Vlado Andrilović živi i radi u Zagrebu i Kraljevom Vrhu. Nagrađen za kratku priču, radio-dramu i roman.
ARALICA, Ivan
Zagreb
Rođen 10. IX: 1930. u Promini kraj Drniša. Završio Filozofski fakultet u Zadru. Radio kao učitelj u selima Dalmatinske zagore, a kasnije kao upravitelj Učiteljske škole i ravnatelj Pedagoške gimnazije u Zadru, i kao srednjoškolske profesor. Prozni pisac, esejist i scenarist.
Objavljena djela:
Svemu ima vrijeme(pr.), Zagreb, 1967.; A primjer se zvao Laudina (ro.), Split, 1969.; Filip (ro.), Zadar, 1970.; Konjanik (ro.), Zagreb, 1071.; Ima netko siv i zelen (ro.), Zagreb, 1977.; Opsjene paklenih crteža (pr.), Zagreb, 1977.; Psi u trgovištu (ro.), Zagreb, 1979.; Put bez sna (ro.), Zagreb, 1982.; Duše robova (ro.), Zagreb, 1984.; Graditelj svratišta (ro.), Zagreb, 1986.; Okvir za mržnju (ro.), Zagreb, 1987.; Asnidejev šal (ro.), Zagreb, 1989.; Tajna sarmatskog orla (ro.), Zagreb, 1989.; Propast Magnuma (pr.), Sarajevo, 1988.; Zadah ocvalog imperija (ogl.), Zagreb, 1991.; Majka Marija (ro.), Zagreb, 1991.; Pir Ivanjskih krijesnica (ogl.), Zagreb, 1992.; Sokak triju ruža (ogl.), Zagreb, 1992.; Spletanje i raspletanje čvorova (ogl.), Zagreb, 1993.; Knjiga gorkog prijekora, Zagreb, 1994.; Što sam rekao o Bosni, Zagreb, 1995.; Gdje pjevac ne pjeva, Rijeka, 1996.; Četverored, Zagreb, 1997.; Pisac i njegov urednik /sa Z. Crnkovićem/, Zagreb, 1998.; I tu je kraj (ogl.), Zagreb, 1999.
Ivan Aralica živi i radi u Zagrebu. Neka njegova djela doživjela su više izdanja, a i ekranizirana su i dramatizirana. Potpredsjednik Županijskog doma Hrvatskog državnog sabora i redovni član HAZU. Nagrađivan za književni rad.
ARAMBAŠIN, Tatjana
Pula
Rođena 12. I. 1922. u Pagu (otok Pag). Završila Trgovačku akademiju u Splitu.
Objavljena djela:
Zvjezdani brojevi sitnica (ro.), Rijeka, 1964.; Lutaoci (ro.), Rijeka, 1968.; Priče iz ljeta 1965., Kruševac, 1970. Balada o morskom konjicu (ro.), Zagreb, 1971.; Pripovijesti o Šimunu, Pula, 1971.; Ljepotica s otoka (ro.), Rijeka, 1973.; Novoljetne pripovijesti, Pula, 1984.; S prijateljem do zida (pr.), Beograd, 1985.; Moji londonski susreti (pr.), Osijek, 1991.; Priče putuju vlakom (pr.), Zagreb, 1995.; Koliko su te voljeli, moja Pulo (es.), Zagreb, Pula, 1996.
Izvedena djela:
Lijevo u raj (dr.), Istarsko narodno kazalište, 1968.
Tatjana Arambašin-Slišković živi i radi u Puli od 1954. kao profesionalna spisateljica. Oko 200 dužih i kraćih proza objavljeno po književnim revijama. Surađuje u dnevniku "La Voce" i vodi kolumnu u "Glasu Istre". Članica je DHK od 1966., a PEN-a od 1986. Dobitnica je mnogih književnih nagrada.
AREŽINA, Duško
Zagreb
Rođen 23. VIII. 1038. u Mrkonjić-Gradu. Završio gimnaziju u Jajcu, Filozofski fakultet i magisterij iz književnih znanosti u Zagrebu. Radio kao profesor, redaktor, urednik izdanja kuće "Vjesnik" i komentator na HRT. Kritik, esejist i prevoditelj. Utemeljio televizijsku književnu kritiku.
Objavljena djela:
Veliki romantičari (stu.) /koautor/, Zagreb, 1970.; Iz noći u noć (krit.), Zagreb, 1976.; Sto romana jugoslavenskih književnosti (ant.), /koautor s V. Pavletićem(, Zagreb, 1982.; Sto pjesnika jugoslavenskih književnosti (ant.) /koautor s V. Pavletićem/, Zagreb, 1984.; Crnogorski diptih (stu.), Zagreb, 1998.; Nevjerni Toma (es.), Zagreb, 1999.
Duško Domenico Arežina živi i radi u Zagrebu. Surađuje u brojnim dnevnim listovima i časopisima, a pokrenuo niz zanimljivih televizijskih emisija o kulturi i književnosti. Ostvario je više od 50 filmova o hrvatskim piscima (Simić, Barac, Cesarec, Krleža, Cesarić, Šegedin, Kaleb, Majdak, Secer...). Priredio za tisak brojne knjige (Andrić, Njegoš, Alić...).
ARMANINI, Ante
Zagreb
Rođen 26. VII. 1943. u Rabu, na otoku Rabu. Pjesnik, esejist, prozni i dramski pisac.
Objavljena djela:
Maslinska gora (pj.), 1971.; Kritika književnog uma (es.), 1982.; Nosorog i paradoksalna ruža, Beograd, 1987.
Ante Armanini živi i radu u Zagrebu. Surađuje u književnim listovima i časopisima.
BAGOLA BRAZINŠČAK, Božidar
Hum na Sutli
Rođen 9. XI. 1947. u Vrbišnici, općina Hum na Sutli, Hrvatsko zagorje. Završio Teološki i Filozofski fakultet. Urednik novina, općinski načelnik i ravnatelj Humskog kulturnog središta. Piše pjesme, prozu, eseje i bavi se prevođenjem.
Objavljena djela:
Bjegunac svete uspomene (pj.), Zagreb, 1971.; Samoobsodba (pj.), Ljubljana, 1974.; Traganje za samim sobom (pr.), Beograd, 1980.; U ime pračovjeka (pj.), Zagreb, 1983.; Sve hladnija svanuća (pj.), Zagreb, 1984.; Staklo u nama (pj.), Zagreb, 1990.; Razdruživanje (crt., pr.), Zagreb, 1992.; Zapisi jednog bogoslova (isp.), Zagreb, 1994.; Zavičajna radost življenja (es.), Zagreb, 1997.
Božidar Brezinščak Bagola živi i radi u Humu na Sutli.
BAJUK, Lidija
Zagreb
Rođena 23. XI. 1965. u Čakovcu. Završila osnovnu glazbenu školu i Pedagošku akademiju. Radila kao učiteljica glazbene kulture i razredne nastave, a sada radi kao bibliotekar.
Objavljena djela:
Osmijeh je moja najbolja obrana (pj.), Čakovec, 1991.; Besput (pj.), Zagreb, 1992.; Razgovor s tišinom (pj.), Čakovec, 1995.; Z mojega srca ružica (pr.), Čakovec, 1995.
Lidija Bajuk živi i radi u Zagrebu.
BAKARIĆ, Tomislav
Zagreb
Rođen 10. I. 1940. u Kljevcima, Sanski Most. Poslije završene gimnazije u Daruvaru i Zadru, pohađa Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao spiker na Radio-Zagrebu, te kao ratni direktor Hrvatskog radija, a sada je savjetnik direktora Hrvatske radio-televizije za kulturne aktivnosti HRT. Dramski pisac i pripovjedač.
Objavljena djela:
Kako je umro grad (ro.), Zagreb, 1966.; Hrvatski triptih (dr.), Zagreb, 1988.; Malleus maleficarum (dr.), Zagreb, 1994.; Mrtva priroda s pticom (pr., dr.), Zagreb, 1997.
Izvedena djela:
Amerika, Amerika, DK "Gavella", Zagreb, 1970.; Smrt Stjepana Radića, Nar. kazalište Varaždin, 1971., ZKM 1978., HNK Split, 1992.; Anno Domini 1573., ZKM, 1973. /nagrada za najbolji tekst na Festivalu malih scena u Sarajevu/; Malj koji ubija, ZKM, 1976.; Mora, Nar. kazalište Varaždin, 1978. i HNK, Zagreb, 1988.; Hasanaga, Nar. kazalište Zenica, 1990., Radio drame: Vrijeme, Buđenja i Rasap izvedene su i višestruko reprizirane na Hrvatskom radiju.
Tomislav Bakarić živi i radi u Zagrebu.

BAKMAZ, Ivan
Zagreb
Rođen 8. I. 1941. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet. Radio kao nastavnik, bibliotekar-informator, a sada je znanstveni asistent u Staroslavenskom institutu. U književnosti se javlja kao dramski pisac 1968. kada mu se izvodi dramski prvijenac Pastirska igra.
Objavljena djela:
Vjerodostojni prizori (izb. dr.), Zagreb, 1980.; Biblijski prizori, Zagreb, 1998.
Izvedena djela:
Pastirska igra, Kazalište ADD, Zagreb 1968.; Akcija i čistilište (dr.), DK "Gavella", Zagreb, 1969.; Kupido (past.), HNK, Zagreb, 1984.; Vježbe u Goethe-Institutu (dr.), Narodno kazalište Varaždin, 1976.; Šimun Cirenac (dr.), ZKM, Zagreb, 1977.; Vjerodostojni doživljaji sa psima (dr.), Narodno kazalište Varaždin, 1979.; Jahači apokalipse (dr.), Narodno kazalište Mostar, 1980.; Ispit iz hrvatske književnosti (dr.), DK "Gavella", Zagreb, 1982.; Na kućnoj njezi (dr.), Narodno kazalište Varaždin, 1983.; Ozračje (dr.), ZKM, Zagreb, 1987.; Šešir i šeširica (lut. igr.), Kazalište Banja Luka, 1975.; Jeronim i lav (lut. igr.), ZLK, 1979.; Miško predobri (dr.), ZKM, Zagreb, 1987.; Stepinac – glas u pustinji (dr.), Narodno kazalište Varaždin, 1992.; Trnoružica i crna kraljica (igr. za dj.), Kazalište "Trešnja", 1993.
Ivan Bakmaz živi i radi u Zagrebu. Uz brojne adaptacije kazališnih djela u Dramskom programu Radio-Zagreba izvedene su mu i radio-drame: Preobražaj, 1968.; Kočnice i zvona, 1969.; Most, 1970.; Stadion, 1973.; Imam svoju računicu, 1983.; Automortabile, 1985.; Otvoreni studio, 1990.; Susret u Damasku, 1992.; Bazen, 1995. i druge. Dobitnik je više književnih nagrada i odlikovan Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića.
BAKOVIĆ, Stanko
Zagreb
Rođen 22. X. 1946. U Velikom Guberu. Završio Filozofski fakultet i danas je sveučilišni nastavnik sociologije u Zagrebu. Piše uglavnom pjesme.
Objavljena djela:
Pjesme, 1980.; Noć i san (pj.), 1981.; Sunce i pepeo (pj.), 1983.; Lepet duše (pj.), 1990.; Jutro i sjena (pj.), 1990.; Zvjezdani oluj (oj.), 1991.; Ponoćne krijesi (izb. pj.), 1994.; Kasna večer (pj.), Zagreb, 1999.
Stanko Baković živi i radi u Zagrebu.
BALENTOVIĆ, Ivo
Umag
Rođen 25. IV. 1913. u Županji. Poslije srednjoškolskih klupa bavi se novinarstvom i publicistikom. Brojni su njegovi prepjevi s bugarskog jezika: niz poetskih ciklusa, te prijevodi proze, romana E. Staneva, Blage Dimitrove... Također prevodi sa slovenskog i makedonskog. Neka njegova djela prevođena su na bjeloruski, bugarski, talijanski i češki jezik. Prva mu je knjiga izašla 1936. pod naslovom Život za opanke, u Zagrebu. Pripovjedač, pjesnik i prevoditelj.
Objavljena djela:
Krvavi ples (pj.), Županja, 1939.; Polomljene grane (no.), Zagreb, 1942.; Balkanske priče (pč.), Vinkovci, 1956.; Ljubav, smijeh i suze (pč.), Zagreb, 1959.; Boema naša jučerašnja (rasp.), Umag, 1961.; Među šumama i vodama (pč.), Rijeka, 1962.; U sjeni zaborava (čl.), Vinkovci, 1963.; Dječak i limena truba (ro.), Zagreb, 1969.; Gole priče (pč.), Vinkovci, 1973.; Proljetni nemir (pč.), Umag, 1978.; Sreća je nešto drugo (pč.), Vinkovci, 1981.; Kronika mrtvog doma (no.), Vinkovci, 1983.; Doživljaji Martina Klina (no.), Umag, 1985.; Osmijeh zlatne doline (ro.), Vinkovci, 1996.; Slom Ivana Mekog (ro.), Vinkovci, 1997.; Ničiji čovjek (ro.), Vinkovci, 1998.
Ivo Balentović živi i radi u Umagu. Javlja se i kao nakladnik vlastitog književnog lista "Susreti", od 1967. do 1993. (trideset brojeva). Nagrađivan je za književni rad.
BALOG, Zvonimir
Zagreb
Rođen 30. V. 1932. u mjestu Sv. Petar Čvrstec. Završio školu primijenjenih umjetnosti i Pedagošku akademiju u Zagrebu, te studirao na Pedagoškom fakultetu. Radio kao administrator, pipničar, dekorater, odgajatelj, soboslikar, nastavnik u osnovnoj školi, predavač na Pedagoškoj akademiji, urednik revija za mladež i urednik programa za djecu i mladež na Hrvatskoj televiziji. Član je HDLU, izlagao vlastita likovna djela u inozemstvu i domovini. Pjesnik i prozni pisac.
Objavljena djela:
Knjiga sedmorice (pj.), Zagreb, 1957.; Ekvilibrij (pj.), Zagreb, 1961.; Pepeo i pepeo (pj.), Zagreb, 1968.; Razlavljeni lav (pj.), Zagreb, 1971.; Preporučena ptica (pj.), Zagreb, 1975.; Nj (pj.), Zagreb, 1976.; Riba na biciklu (pj.), Zagreb, 1977.; Sklon disanju (pj.), Zagreb, 1982.; Omča (pj.), Rijeka, 1987.; Pogled na zemlju (pr.), Zagreb 1988.; Leonardo nad Zagrebom (pj., pč.), Zagreb, 1994.; Savski rez (afor.), Zagreb, 1999.; 3ce i s3čevi (pj.), Zagreb, 1999.
Knjige za djecu: Male priče o velikim slovima (pj.), Zagreb, 1970.; Nevidljiva Iva (pj.), Zagreb, 1970.; 365 braće (pj.), Zagreb, 1972.; Pjesme sa šlagom ili šumar ima šumu na dlanu (pj.), Zagreb, 1975.; Šašavi (pj.), Zagreb, 1975.; Zeleni mravi (pr.), Zagreb, 1977.; Zlatna nit (pj.), Zagreb, 1978.; Kako sam došao na svijet (pj.), Novi sad, 1981.; Jednodžeki Ok (pj.), Beograd, 1981.; Veseli zemljopis (pj.), Zagreb, 1983.; Pljesak travi i zvijezdama (pj., pr. na hrv. i njem. jeziku), Zagreb, 1984.; Okrugla knjiga (pj.), Zagreb, 1986.; Bonton (pr.), Zagreb, 1986.; Bosonogi general (ro.), Zagreb, 1988.; Ide jedna iduskara (pr., pj.), Novi sad, 1988.; Bijesne gliste (pj.), Zagreb, 1989.; Sto najzanimanja: što ću biti kad odrastem, Zagreb, 1990.; Ljubav za početnike, Zagreb, 1991.; Male ljudetine: hrvatske stilske vježbe, Zagreb, 1993.; Pusa od krampusa, Zagreb, 1993., 1996.; Izbor iz djela, Zagreb, 1996.; Ja magarac, Zagreb, 1994.; Šus zvijezda, Zagreb, 1997.
Zvonimir Balog živi i radi u Zagrebu. Pisao scenarije za TV serije i uredio antologije: Zlatna knjiga svjetskog pjesništva za djecu, i Antologija hrvatskog humorističkog pjesništva. Prevođen na strane jezike, i nagrađivan za književni i likovni rad. Pojedina djela tiskana u više izdanja.
BAN, Kristijan Hrvoslav
Chicago
Rođen 13. VIII. 1924. u mjestu Stobi (Makedonija). Polovicom šezdesetih odlazi na studij filozofije i teologije u Rim. Postao franjevac i danas živi i djeluje u Chicagu. Surađivao kao novinar na Radio-Vatikanu. Dramski pisac, esejist i romanopisac.
Objavljena djela:
Bojište i krijesi (dr.), Šibenik, 1970.; Krađa Marijina kipa (dr.), Split, 1970.; Opsada crkve u Bistrici (ro.), Split, 1971.; Robovi zlatne magle (ro.), New York, 1974.; Buntovnik na Manhattanu (ro.), Chicago, 1979.; Hrvatski Parsifal (ro.), New York, 1980.; Parsifal od Ternina (skr. Buntovnik na Manhattanu na engl. jeziku), Chicago, 1983.
Hrvoslav Kristijan Ban živi i radi u Chicagu. Uređivao tjednik "Danica", mjesečnik "Hrvatski katolički glasnik" i godišnjak "Hrvatski kalendar".
BARBARIĆ-FANUKO, Marija
Zagreb
Rođena 30. VII. 1936. u Resniku kod Požege. Pjesnikinja i prozna spisateljica za djecu i mladež. Studirala na Filozofskom fakultetu (povijest umjetnosti i psihologiju). Bavi se umjetničkim oblikovanjem vune i scenskim radom.
Objavljena djela:
Jedna ptica pjeva u pustinji (pr.), Zagreb, 1968.
Marija Barbarić-Fanuko živi i radi u Zagrebu kao samostalna umjetnica. Poznate su joj kazališne pantomime Crveno, žuto, modro; Kralj i luda; Detektivska priča izvođene na Hvaru i DK "Gavella" (1961.–1970.).
BARBIERI, Veljko
Zagreb – Makarska
Rođen 14. V. 1950. U Splitu. Završio klasičnu gimnaziju. Profesionalni je književnik od 1974. Sada je bojnik Hrvatske vojske. Od početka Domovinskog rata aktivni sudionik i branitelj.
Objavljena djela:
Priča o gospodinu Zaku (ro.), Zagreb, 1972.; Novčić Gordijana Pia (pč.), Zagreb, 1975.; Zatvor od oleandrova lišća (ro.), Zagreb, 1977.; Trojanski konj (ro.), Zagreb, 1980.; Epitaf carskog gurmana (ro.), Zagreb, 1983.; Odisejev erotikon (ro.), Zagreb, 1984.; Tko je sa mnom palio kukuruz /Pakrački dnevnik/, Zagreb, 1996.
Izvedena djela:
Gospodin Zak (radio-dr.), Radio-Zagreb, 1977.; More (TV-dr.), Zagreb, 1978.; Kentaur XII (bal. igra), HNK, Zagreb, 1979.; Epitaf (dr.), Teatar ITD, Zagreb, 1984.; Kruh s planine (dok. TV-serija), TV-Zagreb, 1982.; Polis Issa (dok. TV serija), TV-Zagreb, 1982.; Hanibal Lucić (TV-serija), 1987.; Petar Hektorović (ig. dok. serija), TV-Zagreb, 1988.; Haloa (ig. film), Jadran-film, Zagreb, 1988.; Cvijet oleandra (TV-serija), TV-Zagreb.
Veljko Barbieri živi u Zagrebu i Makarskoj. Pripovjedač, scenarist i dramski autor čija su djela prevođena i na strane jezike.
BARBIR, Hrvoje - Barba
Ploče
Rođen 25. I. 1961. u Pločama. Završio Pravni fakultet (I. stupanj). Radi kao pravnik.
Objavljena djela:
Balada o cvrčku i tovaru (pj.), Sarajevo, 1986.; Drugalica (ro. u stihovima), Sarajevo, 1990.; Najniže klase poezija (pj.), Rijeka, 1991.; Za šaku zemlje (pj.), Rijeka, 1993.; Bermudski trokut (pj.), Rijeka, 1997.
Hrvoje Barbir-Barba živi i radi u Pločama. Piše i drame uz poeziju i romane. Objavio je dramu Telmah u časopisu "Glumište", Zagreb, 1998.
BARKOVIĆ, Josip
Zagreb
Rođen 16. I. 1918. u Otočcu. Završio učiteljsku školu. Radio kao novinar i urednik kulturnih rubrika tjednika, časopisa i nakladnih kuća.
Objavljena djela: Pjesme slobodi (pj.), Gospić, 1940.; Iza prve linije (prip.), Zagreb, 1945.; Sinovi slobode (ro.), Zagreb, 1948.; Tri smrti (prip.), Zagreb, 1951.; Na rubu noći (prip.), Zagreb, Zagreb, 1954.; Dolina djetinjstva (ro.), Zagreb, 1955.-1956.; Pođimo časak umrijeti (ro.), Zagreb, 1958.; Zeleni dječak (prip. za dj.), Zagreb, Zagreb, 1960.; Alma (ro.), Zagreb, 1963.; Sante (ro.), Zagreb, 1969.; Četiri slavne godine (prip. za dj.), Zagreb, 1970.; Tračak (ro.), Zagreb, 1973.; Mala Jalta (no.), Zagreb, 1974.; Vinograd (ro.), Zagreb, 1978.; Droga na seoski način (ro.), Zagreb, 1980.; Bane Petre Zrinski (prip.), Zagreb, 1988.
Josip Barković živi i radi u Zagrebu. Djela su mu prevođena na strane jezike.
BARTOLIĆ, Zvonimir
Čakovec
Rođen 20. II. 1930. u Dolnjoj Dubravi. Završio Filozofski fakultet i doktorat filoloških znanosti. Novinar, zatočenik na Golom otoku, srednjoškolski profesor, sveučilišni profesor, zastupnik u Hrvatskom državnom saboru, sada dekan Visoke učiteljske škole u Čakovcu i predsjednik Matice hrvatske u istom gradu.
Objavljena djela:
Za vuglom provincija (es.), Čakovec, 1978.; Sjevernohrvatske teme (stu.), Čakovec, 1980.; Sjevernohrvatske teme 2, Tomaš Goričanec i njegov spjev opseđenje i poboj sisački (stu.), Čakovec, 1982.; Sjevernohrvatske teme 3, Književno djelo Jurja Habdelića (mo.), Čakovec, 1985.; Hrvatski pučki pjesnik Florijan Andrašec (mo.), Čakovec, 1988.; Sjevernohrvatske teme 4, Krležina geneologija i druge rasprave (stu.), Čakovec, 1989.; Kronika jednog kritika (es.), Čakovec, 1991.; Sjevernohrvatske teme 5 (stu., rasp.), Čakovec, 1998.
Suautor monografija: Nedelišće, 1993.; Prelog, 1995.; Mala Subotica, 1997.
Zvonimir Bartolić živi i radi u Čakovcu.
BATUŠIĆ, Nikola
Zagreb
Rođen 18. II. 1938. u Zagrebu. Diplomirao Filozofski fakultet u Zagrebu, gdje je i doktorirao. Radi kao profesor na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Teatrolog i kritičar. Piše eseje, književne i kazališnopovijesne studije.
Objavljena djela:
Hrvatska kazališna kritika, Zagreb, 1971.; Drama i pozornica (kaz. krit.), Novi Sad, 1975.; Hrvatska drama od Demetra do Šenoe (stu.), Zagreb, 1976.; Povijest hrvatskog kazališta (mo.), Zagreb, 1978.; Gavella - književnost i kazalište (mo.), Zagreb, 1983.; Skrovito kazalište, ogledi o hrvatskoj drami, Zagreb, 1984.; Hrvatska drama XIX. stoljeća (dr. hrest.), Split, 1986.; Uvod u teatrologiju, Zagreb, 1991.; Narav od fortune (stu.), Zagreb, 1991.
Nikola Batušić živi i radi u Zagrebu. Priredio antologijski zbornik "Pučki igrokaz XIX. stoljeća", Zagreb, 1973. Od 1979. uređuje teatrologijsku biblioteku Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa. Redovni je član HAZU.
BAUER, Ludwig (Ljudevit)
Galgovo
Rođen 13. VIII. 1941. u Sisku. Diplomirao slavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U Pragu je poslijediplomski studirao slavistiku i teoriju književnosti. Radio je kao srednjoškolski profesor i učitelj u Zagrebu, Londonu, Washingtonu, glavni urednik "Globusa" i časopisa "Naša knjiga", propagandist, televizijski scenarist, voditelj škole kreativnog pisanja, profesionalni vozač, istraživač i kolumnist.
Objavljena djela:
Parnjača Colombina (pr. za dj.), Zagreb, 1979. i 1986.; Parolod Kolombina (pr. za dj.), Bratislava, 1983.; Trag u travi (ro.), Zagreb, 1984.; Trik (ro.), Zagreb, 1985.; Stopa v trave (ro.), Bratislava, 1986.; Dokaz da je zemlja okrugla (ro. za dj.), Zagreb, 1987. i 1990.; Poliglot i pas (pr. za dj.), Sarajevo, 1988.; Kratka povijest porodice Weber (ro.), Sarajevo, 1990. Tri medvjeda i gitara (pr. za dj.), Zagreb, 1991., 1993., 1996. i 1998.; Biserje za Karolinu (ro.), Sarajevo, 1997.
Ludwig (Ljudevit) Bauer živi u Galgovu. Bavio se prevođenjem stručnih djela, među kojima je i prvi prijevod knjige o kibernetici na hrvatskom jeziku - J. Bober: Čovjek, stroj, društvo, Zagreb, 1967. Prevođen je i na druge jezike, a osim na hrvatskom piše i na engleskom. Dobitnik je i zapaženih nagrada.
BAUMAN, Ivan
Zagreb
Rođen 4. VIII. 1944. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu i studirao mađarski jezik u Budimpešti. Radio kao novinar u informativnoj službi HPT-a i kao lektor i knjižničar. Pjesnik, prozni pisac i književni kritičar.
Prevodi i s mađarskog jezika.
Objavljena djela: Zemlja, vrijeme (pj.), Zagreb, 1969.; Dvornica (pj.), Zagreb, 1970.; Već (pj.), Čakovec, 1977.; Penta (pj.), Zagreb, 1989.; Častan zrak (pj.), 1990.; Izabrane pjesme, 1997.
Ivan Bauman živi i radi u Zagrebu.
BAZINA, Mario
Zagreb
Rođen 12. IX. 1928. u Splitu. Završio gimnaziju i studirao čistu filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio kao novinar, urednik u izdavaštvu, suradnik informatičkih časopisa. Prozni pisac i esejist.
Objavljena djela:
Otuđeni (prip.), Zagreb, 1968.; Rastava (ro.), Zagreb, 1978.; Povratna karta (pt.), Zagreb, 1987.; Kraljevi, kanovi, sovjeti (pt.), Zagreb, 1989.; Član (ro.), Zagreb, 1997.
Mario Bazina živi i radi u Zagrebu. Osim pripovijedaka, romana i putopisa piše TV-scenarije te snima i režira dokumentarce (Južno od Rusije, Zaljubljenici zvjezdanog neba...)
BEBEK, Borna
Zagreb
Rođen 17. IV. 1948. u Zagrebu. Školovao se u domovini i u inozemstvu (Engleska, SAD, Njemačka). Bio je gost-profesor na Oxford Christ Church-Plater. Putopisac i znanstvenik. Piše i eseje, kritike i novinske članke. Znanstveni savjetnik.
Objavljena djela: The Third City (rasp.), London, 1982.; Stakleni grad (pt.), Zagreb, 1985.; Opća kritika ekonomije (stu.), Zagreb, 1988.; Jugoslavija u ekonomskom prostoru Europe (stu. s Beletićem i Kulićem), Zagreb, 1990.; Santana (pt.), London-Zagreb, 1997.
Borna Bebek živi i radi u Zagrebu.
BEGOVIĆ, Sead
Zagreb
Rođen 20. IV. 1954. u Zagrebu. Završio na Filozofskom fakultetu kroatistiku i komparativnu književnost. Radio kao radnik, knjižar, knjižničar, propagandist, mornar. Sada radi kao novinar u zagrebačkom "Vjesniku".
Objavljena djela: Vođenje pjesme (pj.), Zagreb, 1979.; Nad pjesmama (pj.), Split, 1984.; Ostavljam trag (pj.), Zagreb, 1988.; Bad blue boys (pj., pč.), Zagreb, 1989.; Nova kuća (pj.), Zagreb, 1997.; Književna otkrivanja (knj. krit.), Zagreb, 1998.
Sead Begović živi i radi u Zagrebu.
BENČIĆ, Nikola
Eisenstadt
Rođen 12. X. 1938. u Nagynardi (Mađarska). Školovao se u Mađarskoj i Austriji. Završio Filozofski fakultet i radio kao profesor na gimnaziji, te na Pedagoškoj akademiji u Gradišću. Lektor na Sveučilištu u Beču. Esejist i lingvist. Uz eseje piše i prikaze o gradišćansko-hrvatskoj kulturi u hrvatskim i njemačkim časopisima i zbornicima.
Objavljena djela: Bencsics - Finka - Šojat - Vlasits - Zvonarich, Deutsch- Burgenlaendisch-Kroatisch-Kroatisches woerterbuch (pt., es.), Eisenstadt, Zagreb, 1982.; Književnost gradišćanskih Hrvata od XVI. st. do 1921., Zagreb, 1998.
Nikola Benčić živi i radi u Eisenstadtu (Željezno). Uredio i sastavio više knjiga i publikacija kao što su Novine i časopisi gradišćanskih Hrvatov, 1989.; Geosits Stefan: Die burgenlaendischen Kroaten im Wandel der Zeit, 1986.; Augustin Blazović: Rosa i dim, Trajštof, 1977.; Mlado Gradišće, 1966.; Rompotanje, 1987. i dr. Dopisni je član HAZU u Zagrebu.
BENČIĆ-RIMAY, Tea
Sisak
Rođena 6. XII. 1956. u Sisku. Završila Filozofski fakultet i doktorirala iz humanističkih znanosti. Viši predavač hrvatskoj jezika i književnosti na Visokom učilištu u Petrinji.
Objavljena djela: Zidovi i zvijezde (stu.), Zagreb, 1997.; Pjesma u prozi (poetika i primjeri), Zagreb, 1997.
Tea Benčić-Rimay živi u Sisku. Pripremila Izabrane pjesme Dobriše Cesarića; Sonet u krugu Nikole Miličevića; Ispitivanje tišine Slavka Mihalića (hrv.-franc. izd.); Izabrane pjesme Dražena Katunarića.
BENIĆ, Gordana
Split
Rođena 1. XII. 1950. u Splitu. Završila Filozofski fakultet u Zadru i poslijediplomski studij književnosti u Zagrebu. Novinar u kulturnoj rubrici "Slobodne Dalmacije".
Objavljena djela:
Soba (pj.), Split, 1984.; Kovači sjene (pj. u pr.), Split, 1989.; Trag morie (pj. u pr.), Zagreb, 1992.; Dubina (pj. u pr.), Zagreb, 1994. Laterna magica (pj.), Split, 1998.
Gordana Benić živi i radi u Splitu. Dobitnica je nagrade "Tin Ujević" DHK za pjesničku zbirku Laterna magica.
BENIĆ, Silvija
Split
Rođena u Splitu 1955. Završila Filozofski fakultet u Zagrebu. Piše prozu, drame i poeziju.
Objavljena djela:
Amdeo ili čovjek klaun (ro.), Split, 1996.
Silvija Benić živi i radi u Splitu. Objavljuje pod pseudonimom Sima Zorić. Bavi se i prevođenjem, a surađuje u brojnim književnim časopisima.
BERKOVIĆ, Zvonimir
Zagreb
Rođen 21. III. 1928. u Beogradu. Završio studij filozofije i Akademiju za kazališnu umjetnost u Zagrebu. Kazališni je i filmski redatelj i redovni profesor filmske dramaturgije na Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu. Scenarist, redatelj, esejist i kritičar. Uz scenarije objavio je i niz kazališnih kritika i eseja. Bio je dramaturg kazališta "Gavella" i "Jadran filma". Surađuje u novinskom tisku kao kolumnist i feljtonist.
Objavljena djela:
Opsada (sc.), Zagreb, 1956.; H-8 (sc.), Zagreb, 1958.; Zboj jednog tanjura (sc.), Zagreb, 1959.; Karolina riječka (sc.), Zagreb, 1960.; Mala kronika (sc.), Zagreb, 1962.; Poslije predstave (u omnibusu "Ključ"), 1965.; Moj stan (sc.), Zagreb, 1967.; Scenariji i režije: Rondo, 1967; Putovanje na mjesto nesreće, 1970.; Ljubavna pisma s predumišljajem, 1985.; Dora Pejaković, 1990. (sve igrani filmovi).
Zvonimir Berković živi i radi u Zagrebu. Nagrađivan za umjetnički rad.
BIGA, Vesna
Zagreb
Rođena 13. III. 1948. u Zagrebu. Završila Filozofski fakultet. Djeluje kao profesionalna književnica. Prozna spisateljica. Uz prozni rad objavljuje i poeziju.
Objavljena djela: Oprezne bajke (pr.), Zagreb, 1981.; Iz druge ruke (ro.), Zagreb, 1983.; Vlasnik smrti (ro.), Rijeka, 1987.; Slike iz novog sjećanja (pr.), Zagreb, 1986.
Izvedena djela: Premještaj (radio-dr.), Zagreb; Kućni posjet (radio-dr.), Zagreb; Vrata (radio-dr.), Zagreb; Petero ili tišina (radio-dr), Zagreb; Soba i nesporazum s desetercem (radio-dr.), Zagreb.
Vesna Biga živi i radi u Zagrebu. Djela su joj prevođena i na strane jezike.
BILANKOV, Ivo
Zagreb
Rođen 14. X. 1940. u mjestu Grohote, na otoku Šolti. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Profesor filozofije.
Objavljena djela:
Računalo (pj.), Zagreb, 1980.; Stakla za usporavanje (pj.), Zagreb, 1980.
Ivo Bilankov živi i radi u Zagrebu. Piše publicističke tekstove i kritike.
BILETIĆ, Boris
Rovinj
Rođen 22. III. 1957. u Puli. Završio Filozofski fakultet i magistrirao književnost u Zagrebu. Radio kao profesor hrvatskog jezika i književnosti, bibliotekar, voditelj knjižnice i urednik.
Objavljena djela: zublja šutnje (pj.), Pula, 1983.; Maški vrisak (pj. na mak.), Skopje, 1985.; Primorski nokturno (pj.), Pula, 1986.; Pjena brzih oblaka (pj.), Pula, 1990.; Radovi na nekropoli (pj.), Zagreb, 1996. I ča i što i kaj (ant. suvr. hrv. istar. lir.), Pula, 1997-; Književno djelo Mate Balote (es., krit., stu.), Zagreb, 1998.; Oblik za dušu (pj.), Buzet, 1999.
Boris Biletić živi i radi u Rovinju. Dobitnik pjesničkih nagrada "Mlada Struga" i "Tin Ujević". Glavni i odgovorni urednik časopisa "Nova Istra".
BILIĆ, Jolanda
Zagreb
Rođena 20. II. 1929. u Smedrevu. Srednju školu završila u Sarajevu. Piše pjesme, bavi se glazbom, grafikom i adaptacijom novela za radio.
Objavljena djela:
Ljudska geometrija (pj.), Zagreb, 1963.
Jolanda Bilić poslije Zagreba, od 1968. živi i radi u Austriji.
BILOPAVLOVIĆ, Tito
Zagreb
Rođen 7. I. 1940. u Novoj Gradiški. Diplomirao Pravni fakultet u Zagrebu. Radio kao službenik, novinar, samostalni umjetnik i djelatnik u kulturi. Bio je tajnik DHK, kolumnist u tjednicima, a danas radi kao urednik "Smiba" u "Školskoj knjizi", Zagreb.
Objavljena djela:
Pijesku već oplakanom (pj.), Novi Sad, 1967.; Vrt za prijatelje (pj.), Zagreb, 1969.; Exodus (pj.), Zagreb, 1971.; Svuci svoju kožu (pj. sa Ž. Kneževićem), Zagreb, 1972.; Lov na uzvanike (pj.), Zagreb, 1974.; Plavuša i atleta (pč.), Novi Sad, 1974.; Ciao, slinavci (ro.), Zagreb, 1977.; Paunaš (pč za dj.), Zagreb, 1978.; Kutija za male i velike igračke (pj. za dj.), Split, 1979.; Stid (pč.), Zagreb, 1980.; Sudbina u ruci (feljt.), Zagreb, 1981.; Škola za sjećanje (pč.), Zagreb, 1984.; Otmica Labinjanki (ro.), Zagreb, 1988.; Filipini iza ugla (pč. za dj.), Zagreb, 1988.
Tito Bilopavlović živi i radi u Zagrebu. Nagrađivan za svoja književna djela ("G. Vitez", "V. Nazor"...)
BILOSNIĆ, Tomislav Marijan
Zadar
Rođen 18. I. 1947. u Zemuniku kod Zadra. Završio gimnaziju i pohađao Filozofski fakultet u Zadru. Radio kao strojarski tehničar, građevinski radnik, konobar, vozač, administrator, knjigovođa, novinar. Bio časnik Hrvatske vojske, a sada je direktor "Zadarskog lista".
Objavljena djela:
Senza luna (pj.), Zadar, 1968.; Hoće djeca da ulove zeca (pj. za dj.), Zadar. 1971.; Pred zavjesama (pj.), Umag, 1974.; Koji jedu ribe (pj.), Čakovec, 1975.; Apsolutni labudov pjev (pj.). Zagreb, 1976.; I društvo koje ostaje (pj.), Zagreb, 1977.; Sužanj – riba u vodi srca (pj.), Split 1977.; Zario ruku u srce (pj.), Split, 1979.; Približavanje ptica (pj.), Zagreb, 1980.; Il capricorno alato (pj.), Napoli, 1983.; Potez mača (pj.), Smederevo, 1984.; Čelo za metak (po.), Mostar, 1984.; Krilati kozorog ili ponoćne prijateljice (pj.), Novi Sad, 1984.; Ispovjed isuvišna čovjeka (ro.), Zagreb, 1985.; Iž (pj.), Odžaci, 1986.; Ljubavnici iz Aleksandrije (pj.); Šid, 1986.; Pustolovine morskog konjica (ro. za dj.), Zagreb, 1988.; Rika jelena (pj.), Split, 1988.; Okrugla kanta za smeće (feljt.), Osijek, 1988.; Hodajući preko vode (pč.), Rijeka, 1989.; Tajni život (krit.), Zadar, 1989.; Tajni život (krit.), Split, 1990.; Kontejner (feljt.), Osijek, 1990.; Tijesni prostor (ro.), Zadar, 1990.; Iški kralj (ro. za dj.), Sarajevo, 1992. /uništeno u ratu/; Znaci za uzbunu (pj.), Zadar, 1993.; Vila Velebita (po.), Zadar, 1993.; Štit(i) slovo hrvatsko (pj), Zadar, 1994.; Kalendar sna (pj.), Zadar, 1995.; Čajni pribor (pj.), Zadar, 1995.
Izvedena djela:
Putovanje (radio-dr.); Telefonski poziv iz oblaka (radio-dr.); Pustolovine morskog konjica (TV-serija).
Tomislav Marijan Bilosnić živi i radi u Zadru. Uz književni rad bavi se i slikarstvom. Predstavio se nizom izložbi pastela, monotipije, ulja, crteža i umjetničkih fotografija. Prevođen na strane jezike i javlja se u književnoj periodici i medijima.
BITENC, Jadranko
Ivanić Grad
Rođen 229. VI. 1951. u Vrhniki. Završio književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio kao nastavnik, bibliotekar. Bavi se novinarstvom, a sada je voditelj Centra za kulturu Narodnog sveučilišta Ivanić Grada. Uglavnom piše romane.
Objavljena djela: Statist (ro.), Zagreb, 1983.; Lana - godina mačke (ro.), Zagreb, 1987.; Twist na bazenu (ro.), Zagreb, 1988.; Ljeto na koljenima (ro.), Zagreb, 1990.; Pyjama Blues (ro.), Zagreb, 1996.; Trava iz asfalta (dr.), Zagreb, 1997.
Jadranko Bitenc živi i radi u Ivanić Gradu.
BJAŽIĆ, Mladen
Zagreb
Rođen 26. I. 1924. u Zlarinu. Završio Učiteljsku školu i studirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio kao novinar. Bio urednikom dječjih listova i časopisa, te programa za djecu i mladež na Televiziji Zagreb. Uz poeziju, piše prozu i kazališne tekstove za djecu, književne eseje, novinske putopise i reportaže, televizijske adaptacije i scenarije.
Objavljena djela: Sjenica (pj., pč.), Zagreb, 1951.; Pjesmice seki i braci (pj.), Zagreb, 1952.; Dok more bjesni (pj., pr.), Zagreb, 1956.; Ratni dnevnik kurira Miše (po.), Zagreb, 1966.; Pjegica (pj.), Split, 1977.; Od admirala do ždrala (pj.), Zagreb, 1979.; Pioniri ratnici (po.), Zagreb, 1983.; Patrolni čamac (pč.), Karlovac, 1987.; Tata nema vremena (pj., zag.), Zagreb, 1990.; Opasno po život (ro.), / nagrada I. B. Mažuranić /, Zagreb, 1993.; Valentinovo, mali ljubić, 1996.; Ispo leroja (pj.), 1998.
Djela napisana sa Z. Furtingerom: Osvajač 2 se ne javlja (ro.), Zagreb, 1959.; Zagonetni stroj profesora Kružića (ro.), Zagreb, 1960.; Svemirska nevjesta (ro.), Zagreb, 1960., 1977.; Varamunga - tajanstveni grad (ro.), Zagreb, 1960.; Tajna stare opeke (ro.), Zagreb, 1960.; Lažni kurir (ro.), Zagreb, 1963.; Mrtvi se vraćaju (ro.), Zagreb, 1965.; Ništa bez Božene (ro.), Zagreb, 1970., 1973., 1981., 1986.; Meksičko sedlo (ro.), Zagreb, 1984.
Izvedena djela:
Zec i kornjača, vuk i pas (igr.), 1952.; Vuk i janje, cvrčak i mrav (igr.), 1952.; Lijenčina (radio-dr.), 1953.; Pijetao i lisac, cvrčak i mrav (igr.), 1958.; Kilimandžaro (radio-dr., sa Z. Furtingerom), 1973.; Djevojčica koja nije znala ni kravu pomusti (TV-dr.), 1974.; Fali more drž' se kraja, Šibensko kazalište, 1978.; Halo, halo, svijete cijeli, ZKM, Zagreb, 1986.; Mačak, pjetlić i lija (igr.), 1997.
Mladen Bjažić živi i radi u Zagrebu.
BLAHA, Karel
Daruvar
Rođen 14. V. 1941. u Daruvaru. Završio Pedagošku akademiju. Profesionalni novinar. Radi od 1961. kao novinar u češkom tjedniku "Jednota" u Daruvaru.
Sluneční štít (pj.), Daruvar, 1972.; "Studnice" a naše literární tvorba (pred.), Zagreb, 1984.; Lípy na korze (prip.), Novi Sad, 1989.; Dosnené obrázky (pj.), Daruvar, 1990.; Ranení - Ranjeni (pj.), / dvojezična zbirka /, Daruvar, 1992.; Literární tvorba české menšiny v Chorvatsku (pred.), Bjelovar, 1992.; Daruvarski literarni krug (es.), Daruvar, 1996.; Osmijeh nakon suza (pj.), Daruvar, 1997.
Karel Bláha živi i radi u Daruvaru i jedan je od prvih urednika "Vrela", časopisa Matice hrvatske u Daruvaru koji izlazi od 1991.
BLAZOVIĆ, (Franjo) Augustin
Beč
Rođen 29. I. 1921. u Frakanavi (Gradišće). Studirao teologiju, završio matematiku i fiziku na Sveučilištu u Budimpešti, a filozofske i sociološke znanosti na Filozofskom fakultetu sveučilišta u Beču. Doktorirao s područja sociologije. Vršio i svećeničku službu - benediktinac, nastavnik na benediktinskoj gimnaziji, dušobrižnik gradišćanskih Hrvata u Beču, prefekt vicerektor Bogoslovnog sjemeništa Željezanske biskupije u Beču. Od 1973. superior mađarskih benediktinaca u zapadnoj Europi, urednik "Crikvenog glasnika Gradišća". Član PEN kluba u Beču.
Objavljena djela: Vigilija (pj.), Beč, 1961.; Sveci u crikvenom ljetu (prip.), knj. I, 1966.; knj. II, 1970., knj. III, 1974., knj. IV, 1980.; Od Vulke u Velebit (ro.), Željezno, 1968.; Rosa i dim (ant. pj.), Trajštof, 1977.; S licem prema narodu (pj.), Željezno, 1987.; Psalmi (prij.), Beč, 1981.; Tri drame, Željezno, 1983.; Gavran i šćipavac (ro.), / o životu Nikole Jurišića, u nastavcima "Glasnik", Gradište od 1962. do 1965 /.
Izvedena djela: Hiža Drašković, 1955.; Koliko smo to smo, 1959.; Noe, 1960.; Jutro, napodne, navečer, 1968.; Vratarica nebeska, 1970.; Gospodin Špan, 1974.; Ribar ljudi, 1975.; Popareni zaručnjak, 1981.; Skrbitelji sirot, 1981.; Biskup protiv volje, 1985.
Sve navedene drame prikazane su na gradišćanskim hrvatskim pozornicama, a neke i više puta. Drame su i nagrađivane.
Augustin Franjo Blazović živi i radi u Beču kao pjesnik, prozni i dramski pisac, te prevoditelj.
BLAŽETIN, Stipan
Totszerdahely
Rođen 24. X. 1941. u Santovu (Mađarska). Završio Višu pedagošku školu u Pečuhu, a fakultet SLTE u Budimpešti. Radio kao učitelj, nastavnik, profesor, savjetnik, doravnatelj, ravnatelj, znanstveni suradnik i državni savjetnik za odgoj i obrazovanje.
Objavljena djela: Sunčana polja (pj. za dj.), Budimpešta, 1980.; Srce na dlanu (pj.), Budimpešta, 1981.; Bodoljaši (ro. za dj.), Budimpešta, 1986.; Visszhang (pj.), Zalaegerszeg, 1983.; Tralala, tralala, propjevala svirala (pj. za dj.), 1991.; Poemaro de Kroatoj en Hungario (pj.), 1992.; Korenje (dr.), 1998.
Stipan Blažetin živi i radi u mađarskom gradu Totszerdahely.
BLAŽEVIĆ, Neda Miranda
Zagreb
Rođena 2. I. 1951. u Gračacu. Završila Filozofski fakultet u Zagrebu. Radila kao urednica u Obrazovnom programu Hrvatskog radija. Pjesnikinja, pripovjedačica, esejistica i prevoditeljica. Objavljuje književne i likovne kritike i putopise.
Objavljena djela: Zebra preko struka (pj.), Zagreb, 1976.; Vrt dobre nade (pj.), Zagreb, 1979.; Razglednica (pč.), Zagreb, 1979.; Mimikrija (pj.), Zagreb, 1981.; Nedogled (pj.), Zagreb, 1984.; Chagallov rođendan (pč.), Zagreb, 1988.; Ianus (pj.), Zagreb, 1989.; Američka predigra (ro.), Zagreb, 1989.; NeoNTINTA (pj.), Berlin, 1992.; Ples na pepelu (pr.), Zagreb, 1994.; Kao da počinje vjetar (pj.), Zagreb, 1997.
Izvedena djela: Koenig (radio-dr.), Zagreb, 1985.; Trajni put Alice James (radio-dr.), Zagreb, 1989.
Nada Miranda Blažević živi i radi u Minneapolisu (Minnesota). Bila je i predavač na Sveučilištu Minnesota, Minneapolis, SAD. Članica je udruženja američkih umjetnika u Minneapolisu. Nastupila je i kao autor više likovnih izložbi u zemlji i inozemstvu. S engleskog prevela pjesme R. Carvera: Novi put do vodopada, Zagreb, 1989. Nagrađivana za književni rad.
BOBAN, Vjekoslav
Zagreb
Rođen 23. II. 1957. u Sarajevu. Filozofski fakultet završio u Zagrebu. Radio kao urednik "Studentskog lista", "Poleta", "Quoruma" i "Foruma", te uređivao izdanja "Goranovog proljeća" i koprodukcijska izdanja Grafičkog zavoda Hrvatske. Pjesnik, prevoditelj, kritičar i prozni pisac.
Objavljena djela: Nijednim umom zamišljeno (pj.), Osijek, 1975.; Orator (pj.), Zagreb, 1982.; Kutija žigica (ro.), Zagreb, 1984.; Gangamon-Ganglion (pj.), Osijek, 1985.; Kritika sintetizma (es.), Rijeka, 1990.; Jahačica na vjetru (pr.), Zagreb, 1997.; Uskrsna priča sunčeva glasnika (no.), Zagreb, 1998.; Božić sunčeva glasnika (no.), Zagreb, 1998.
Vjekoslav Boban živi i radi u Zagrebu. Zajedno s B. Čegecom i I. Kustićem uredio panoramu minimalističke priče 64 priče, 29 redaka, Zagreb, 1983. i antologiju Slovenska ljubavna poezija (zajedno s T. Pavčekom i L. Paljetkom), Zagreb-Ljubljana, 1988. Bio je urednik "Hrvatskog slova". Danas je urednik "Osvita".
BOGIŠIĆ, Rafo
Zagreb
Rođen 2. III. 1925. u Konavlima, Dubrovnik. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti u Zagrebu. Bio srednjoškolski profesor u Dubrovniku, lektor na Filozofskom fakultetu i Fakultetu političnih znanosti u Firenzi, te redovni profesor starije hrvatske književnosti na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Objavljena djela: O hrvatskim starim pjesnicima, Zagreb, 1968.; Književnost prosvjetiteljstva /s M. Franićevićem i F. Švelecom/; Povijest hrvatske književnosti III, Zagreb, 1974.; Na izvorima, Split, 1976.; Književne rasprave i eseji, Split, 1979.; Riječ književna stoljećima, Zagreb, 1982.; Tragovima starih, Split, 1987.; Mladi dani Marina Držića, Zagreb, 1987.; Hrvatska pastorala, Zagreb, 1989.; Tisuću života jedan put, Zagreb, 1991.; Dnevnik Vladike Deše, Zagreb, 1993.; Zrcalo duhovno (stu.), Zagreb, 1997.
Rafo Bogišić živi i radi u Zagrebu. Priredio četiri knjige u biblioteci Pet stoljeća hrvatske književnosti: Nalješković - Benetović - Palmotić, Zagreb, 1965.; Zbornik stihova XVII. stoljeća, Zagreb, 1967.; Zbornik stihova XV. i XVI. stoljeća, Zagreb, 1967.; Zbornik stihova i proze XVIII. stoljeća, Zagreb, 1973.; Ivan Gundulić: Djela, 1972.; August Šenoa: Povjestice i druge pjesme, Zagreb, 1973. Sastavio antologije: Leut i trublja, Zagreb, 1971.; Die altere kroatische lyrische Dichtung, Zagreb, 1972. i Hrvatski petrarkisti, Zagreb, 1975. redovni je član HAZU.
BOROZAN, Nenad Valentin
Mostar
Rođen 31. XII. 1949. u Mostaru. Završio Pedagošku akademiju. Bavi se novinarstvom. Radi na Hrvatskom radiju - Radiopostaji Mostar.
Objavljena djela: Osipalo se proljeće (pj.), 1971.; Sudbine i bezbrižja (pj.), 1975.; Put do dana (pj.), 1979.; Boj i svjedokinja (pj.), 1985.; Oštrica stud (pj.), 1987.; Svir po sjenama (pj.), 1995.; Molitva s anđelom (pj.), 1998.
Nenad Valentin Borozan živi i radi u Mostaru. Surađuje u mnogim časopisima ("Forum", "Književna Rijeka", "Osvit", "Motrišta", "Hrvatsko slovo"...).

BOŠKOVIĆ, Ivan
Split
Rođen 14. III. 1936. u Dubrovniku. Završio srednju glazbenu školu, Pedagošku akademiju u Splitu i Pedagoški fakultetu Rijeci. Radio kao nastavnik glazbenog odgoja i umjetnosti u Trogiru, splitskim gimnazijama, bibliotekar, vršio dužnost direktora splitske opere i šefa propagande. Skladatelj scenske glazbe, dirigent i jezični savjetnik u dramskim predstavama. Obradio niz književnih djela, a bavio se i režijom. Od 1995. godine predsjednik Matice hrvatske Split. Uređuje književne časopise, a od 1997. član Županijskog poglavarstva Splitsko-dalmatinske županije (resor kulture).
Objavljena djela: Dulčićev "Krist kralj" (stu.), Split, 1993.; Pjesma nad pjesmama (sc. po. prema biblijskim tekstovima), Split, 1996. i 1997.
Ivan Bošković radi i živi u Splitu. Objavljuje članke, studije i rasprave s područja hrvatske književnosti, muzikologije, kazališnih, koncertnih, književnih i likovnih kritika i osvrta. Pisao o Marku Maruliću, Petru Hektoroviću, Marinu Držiću, Ivu Vojnoviću, Jakovu Gotovcu, Borisu Papandopulu... Priredio je kritičku redakciju posljednjeg dramskog djela Iva Vojnovića, kao i prvu zbirku pjesama tragično preminulog hrvatskog pjesnika Dubravka Škurle.
BOŠKOVIĆ, J. Ivan
Split
Rođen 22. X. 1953. u Sinju. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao profesor hrvatskog jezika u Sinju, a sada profesor jezične gimnazije u Splitu.
Objavljena djela: Prozna vremena (osobni abecedarij), Zagreb, 1997.
Ivan J. Bošković živi i radi u Splitu. Dobitnik je Nagrade "Julije Benešić".
BOŠNJAK, Branimir
Zagreb
Rođen 9. XI. 1943. u Vrbici pokraj Vinkovaca. Završio Filozofski fakultet i doktorat u Zagrebu. Diplomirao novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Suradnik i urednik mnogih književnih publikacija i časopisa, te programa kulture na televiziji i radiju. Sada je urednik-dramaturg u Dramskom programu Hrvatskog radija. Piše pjesme, eseje i kritike.
Objavljena djela: Sve što nam prilazi (pj.), Zagreb, 1969.; Slovo razlike (es.), (suautor), Zagreb, 1969.; Trošenje maske (pj.), Zagreb, 1974.; Pisanje i moć (es.), Zagreb, 1977.; Demon žudnje (es.), Zagreb, 1977.; Gimnastičar u pidžami (pj.), Zagreb, 1978.; Potrošeni govor (es.), Osijek, 1980.; Apokalipsa avangarde (es.), Zagreb, 1982.; Semantička gladovanja (pj.), Zagreb, 1983.; Zlatno književno runo (es.), 1983.; Nove pjesme (pj.), Zagreb, 1988.; Proizvodnja života (es.), Zagreb, 1988.; Sječivo za nevine (pj.), Zagreb, 1989.; Posude za vrijeme (pj.), Zagreb, 1996.; Modeli moderniteta (znan. rad), Zagreb, 1998.
Branimir Bošnjak živi i radi u Zagrebu. Priredio panoramu Hrvatsko pjesništvo u ratu, časopis "Dometi", Rijeka, 1991./1992. i Hrvatska bojna 1991./1992., panorama zajedno s F. Zagoričnikom u časopisu "Borec", 1994. Dobitnik je književnih nagrada i priznanja.
BOŽANIĆ, Joško
Komiža
Rođen 29. X. 1948. u Komiži na otoku Visu. Završio Filozofski fakultet, magisterij i doktorat iz filologije u Zagrebu. Pjesnik, prozni pisac i esejist. Objavljuje studije iz stilistike i dijalektologije.
Objavljena djela: Perušće besid (pj.), Zagreb, 1981.; Komiška ribarska epopeja (dij. prip. pr.), Split, 1984.; Komiške facende (poetika i stilistika usmene nefikcionalne priče Komiže), Split, 1990.; Lingua Franca, Split, 1997.
Joško Božanić živi i radi u Komiži.
BOŽIČEVIĆ, Ivan
Zagreb
Rođen 29. X. 1955. u Križpolju (Brinje). Diplomirani komparatist, apsolvent kroatistike. Bavi se književnom kritikom i aktivno sudjeluje u književnim listovima i časopisima.
Objavljena djela: Čitateljev svjedok (knji. krit.), Zagreb, 1996.
Ivan Božičević živi i radi u Zagrebu.
BOŽIĆ, Dragan
Sisak
Rođen 20. X. 1931. u Obljaju kod Gline. Završio Tehničku školu, arhitektonski smjer u Rijeci. Radio kao građevinar i projektant, bio direktor lista "Jedinstvo" i Radio-Siska. Pokrenuo i uređivao časopis "Riječi" i urednik izdanja biblioteke sisačkog ogranka Matice hrvatske.
Objavljena djela: Zarobljenik bez broja (pj.), Novi Sad, 1960.; Prekosutra (ro.), Rijeka, 1963.; Dječak je bacio kamen (ro.), Beograd, 1964., Priština, 1966., Sarajevo, 1973.; Mladić koga zovu kiša (ro.), Zagreb, 1965.; Kiša za nedjelju (ro.), Rijeka, 1966.; Kad se pojavi crveni konj (ro.), Beograd, 1967., Zagreb, 1978.; Vojska (ro.), Zagreb, 1970.; Adamovo oduzimanje (pr.), Zagreb, 1972.; Adamov povratak (ro.), Zagreb, 1973.; Prvi partizanski odred (publ. s M. Matovinom), Zagreb, 1981.; Tuđi konj Cvjetko (pr. za dj.), Zagreb, 1982.; Ustanici iz žita (pr.), Zagreb, 1982.; Četiri ispričnice iz revolucije (pr.), Zagreb, 1988.; Put u drugo vrijeme (ro.), Zagreb, 1988.; Željeznička stanica Caprag (pr.), Zagreb, 1991.
Dragan Božić živi u Sisku. Djela su mu prevođena na albanski i slovenski jezik.
BRATULIĆ, Josip
Zagreb
Rođen 13. II. 1939. u mjestu Sv. Petar u Šumi (Istra). Završio Filozofski fakultet u Zagrebu i postigao doktorat znanosti. Radio kao asistent i znanstveni suradnik u Staroslavenskom institutu u Zagrebu, 1977. prešao na Filozofski fakultet; od 1987. redovni profesor, predaje stariju hrvatsku književnost. Bio dekan u ratnom razdoblju. Piše znanstvene studije, monografije i stručne komentare s područja hrvatske književnosti i kulture.
Objavljena djela:
Apokrif o prekrasnom Josipu u hrvatskoj književnosti, 1972.; Istarski razvod (stu., tek.), 1978.; Aleja glagoljaša Roč–Hum, 1983.; Žitija Konstantina Ćirila i Metodija i druga vrela, 1985.; Istarske književne teme, 1987.; Vinodolski zakon, 1988.; Istarski razvod (krit. tek., kom., rj.), 11988.; Sjaj baštine, 1990.; Izazov zavičaja, 199).; Želimir Janeš (mo.), 1992.; Aleja glagoljaša, Zagreb, 1994.; Mrvice sa zagrebačkog stola. Zagreb, 1994.; Biblija u Hrvata, 1996.; Hrvatska propovijed od Sv. Metoda do biskupa Strossmayera, 1996.
Josip Bratulić živi i radi u Zagrebu. Predsjednik je Matice hrvatske i član-suradnik HAZU. Aktivno surađuje na radiju, televiziji, javnom tisku i stručnim publikacijama.
BREŠAN, Ivo
Šibenik
Rođen 27. V. 1936. u Vodicama kod Šibenika. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao profesor na gimnaziji, od 1960. do 1983., i umjetnički voditelj šibenskog kazališta od 1983. do danas.
Objavljena djela:
Groteskne tragedije (dr.), Zagreb, 1979.; Nove groteskne tragedije (dr.), Zagreb, 1989.; Ptice nebeske (ro.), Zagreb, 1990.; Tri drame (dr.), Zagreb, 1993.; Ispovijedi nekarakternog čovjeka (ro.), Zagreb, 1996.; Utvare (dr.), Zagreb, 1997.
Izvedena djela:
Četiri podzemne rijeke (dr.), 1970.; Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja (dr.), 1971.; Smrt predsjednika kućnog savjeta (dr.), 1979.; Svečana večera u pogrebnom poduzeću (dr.), 1980.; Arheološka iskapanja u selu Dilj (dr.; Nečastivi na Filozofskom fakultetu (dr.), 1982.; Anera (dr.), 1984.; Viđenje Isusa Krista u kasarni V.P. 2507 (dr.), 1985.; Hidrocentrala u Suhom Dolu (dr.), 1985.; Veliki manevri u tijesnim ulicama (kom.), 1990.; Kratki kurs dugog propadanja (dr.), 1991.; Islamski stražar (dr.), 1993.; Ledeno sjeme (dr.), 1993.; Stani malo, Zvonimire (dr.), 1994.; Potopljena zvona (dr.), 1994.; Julije Cezar (dr.), 1995.; Nihilist iz Vele Mlake (dr.), 1998.; Utvare (dr.), 1998.; Spletke, Zagreb, 1998.; Gnjida, Zagreb, 1999.
Ivo Brešan živi i radi u Šibeniku, poznat je kao dramski pisac i filmski scenarist. Nagrađivan za svoj rad. Jedan je od najizvođenijih suvremenih dramskih autora u nas.
BREŠIĆ, Vinko
Zagreb
Rođen 17.VIII.1952, u Grgurićima, Livno. Školovao se u Slavonskom Brodu, završio Filozofski fakultet (književnost i filozofiju) i postigao doktorat znanosti u Zagrebu. Neko vrijeme predavač hrvatskog jezika i književnosti na njemačkom sveučilištu Ruhr u Bochumu. Danas redovni profesor Sveučilišta u Zagrebu.
Objavljena djela:
Srebrni dlan (pj.), Slavonski Brod, 1971.; 44 pjesme, Slavonski Brod, 1977.; Dobriša Cesarić (mo.), Zagreb, 1984.; Časopisi Milana Marjanovića (stu.), Zagreb, 1990.; Dragi naš Šenoa – uspomene na Augusta Šenou (zbor.), Zagreb, 1992.; Hrvatsko pjesništvo osamdesetih (bibl., 1980.–1989.), Zagreb, 1993.; Autobiographies by Croatian Writers (zbor.), Zagreb – Dubrovnik, 1993.; Novija hrvatska književnost (rasp., čl.), Zaggreb, 1994.; Autobiografski Zagreb (ant. suvr. hrv. pj. o Zagrebu), Zagreb, 1994.; Autobiografije hrvatskih pisaca (zbor.), Zagreb, 1996.; Hrvatski putopisi (zbor.), Zagreb, 1996. i 1997.; Mila si nam ti jedina /hrv. rod. pjesništvo od Bašćanske ploče do danas/, (zbor. s J. Bratulićem, S Damjanovićem i B. Petračem), Zagreb, 1998.
Vinko Brešić živi i radi u Zagrebu. Priredio za tisak više djela hrvatskih pisaca, te sastavio nekoliko školskih izdanja pjesništva (Budi svoj, Visoki jablan, Zabreg...). Osnovao je i uređivao časopis "Zrcalo". Član PEN – kluba i Hrvatskog filološkog društva.
BRKAN, Božica
Zagreb
Rođena 10. II. 1955. u Okešincima. Završila Filozofski fakultet. Radi kao novinar i urednik.
Objavljena djela:
Vatrenica ili obiteljska arheologija (pj.), 1990.; Enciklopedija špeceraja (feljt.), 1990.; Lift (ro.), 1990.
Gastronomske knjige (koautorica): Hrvatska jela na suvremeni način, 1992.; Slastice u Hrvata, 1994.; Hrvatska za stolom, 1996.
Božica Brkan živi i radi u Zagrebu.
BRKOVIĆ, Jevrem – Dukljanin
Zagreb
Rođen 29. XII. 1933. – Piperi, stara Duklja, Crna Gora. Završio višu novinarsku školu u Sarajevu. Neko vrijeme radio kao urednik kulturne rubrike Radio-Titograda, današnje Podgorice, a sve do danas je profesionalni književnik. Osnivao i pokretao književne časopise i bio predsjednik Društva književnika Crne Gore.
Objavljena djela:
Retorika kiše (pj.), Beograd, 1954.; Raport vječnosti (pj.), Beograd, 1958.; Ispod samog neba (pj.), Titograd, 1958.; Osobine noći (pj.), Cetinje, 1962.; Rat se nastavlja (pj.), Kruševac, 1963.; Oporuke (pj.), Cetinje, 1969.; Putovanje Jevrema Preblagog (pj.), Cetinje, 1970.; Tajna večera (pj.), Titograd, 1972.; Brđanska zemlja (pj.), Beograd, 1972.; Krivda i pravda (pj. za dj.), Beograd, 1972.; Brđanski Homer je mrtav (pj.), Sarajevo, 1975.; Međudnevica (pj.), Beograd, 1975.; Priče o kostrikovačkom narodu (pč.), Novi Sad, 1975.; Stolica za stranca (pj.), Cetinje, 1977.; Zrelo doba (pj.), Beograd, 1981.; Pustinja (pj.), Novi Sad, 1981.; Domaće vaspitanje (pj.), Beograd, 1982.; Bašta starca Radosava (pj. za dj.), Zagreb, 1983.; Kučkini sinovi (pj.), Beograd, 1983.; Vrijeme gradi grad (pj.), Titograd, 1985.; Minska polja estetike (pol.), Osijek, 1985.; Ljubljanska drama (pol.), Zagreb, 1986.; Staljin, Mocart i Marija Judina (pj.), Split, 1986.; Komitske balade (pj.), Titograd, 1986., Zagreb, 1992.; Kamenštaci (ro.), Titograd, 1987.; Ljetopis Domaša Dukljanina (pj.), Zagreb, 1987.; Dukljanske molitve (pj.), Zagreb, 1988.; Razgovor s noćnom damom (pol.), Zagreb, 1988.; Lideri, udbaši, generali (pol.), Zagreb, 1988.; Starinska magla oko doma (pj.), Banja Luka, 1989.; Pantelej na drijenu (ro.), Zagreb, 1989. Revolver pod jastukom (pj.), Zagreb, 1992, Monigreni (ro.), Rijeka, 1992.; Unakaženo lice demokratije (pol.), Zagreb, 1992.; Prljavi rat (pol.), Zagreb, 1992.; Kneževi ljudi (ro.), Zagreb, 1993.; Prokletstvo (pj.), Zagreb, 1993.; Pjesnik s potjernice (pol.), Zagreb, 1997.; Glosarij (pol.), Zagreb, 1997.; Dukljanski epistolarij (pol.), Zagreb, 1997.; Zidanje i razur Kule Ozrovića (pj.), Zagreb, 1998.; Pjesnik ili Hamlet u progonstvu (pj.), Zagreb, 1998.
Izvedena djela:
Provalija (dr.), CNP, Titograd, 1962.; Svečanost se odlaže (dr.), CNP, Titograd, 1972.; Rupa na nebu (dr.), CNP, Titograd, 1978.; Put generala Dromire (dr.), CNP, Titograd, 1988.
Jevrem Brković danas živi i radi u Podgorici. Članom Društva hrvatskih književnika postao je 1989. Član je Hrvatskog centra PEN-a. Nagrađivan za književni rad
BROZOVIĆ, Dalibor
Zagreb
Rođen 28. VII. 1927. u Sarajevu. U Zagrebu diplomirao na Filozofskom fakultetu i postaje doktorom znanosti. Bio je redovni sveučilišni profesor na Filozofskom fakultetu u Zadru, te na University of Michigan, Ann Arbor, USA, i na Sveučilištu Regensburg, Bavarska, Njemačka. Lingvist, književni historik, teoretik, prevoditelj, numizmatički djelatnik i esperantist. Uz lingvističke književno-povijesne, i književnoteorijske, objavljuje i političke studije, ocjene i monografije, te prijevode poezije s više jezika.
Objavljena djela:
Rječnik jezika i jezik rječnika; Zagreb, 1969.; Standardni jezik, Zagreb, 1970.; Voprosnik Ola /u suradnji/, I svezak, 1977., a II sv. 1979.; Fonološki opisi /u suradnji/, 1981.; O problemu ijekavskošćakavskog (istočnobosanskog dijalekta (mo.), 1966.; Hrvatski jezik, njegovo mjesto unutar južnoslavenskih i drugih slavenskih jezika, njegove povijesne mijene kao jezika hrvatske književnosti (mo.), 1978.; Fonologija hrvatskog književnog jezika (mo.), 1991.; Kune i lipe. Novac Republike Hrvatske, 1994., II izd. 1994., The Kuna and the Lipa. The Currency of the Republic of Croatia.
Dalibor Brozović živi i radi u Zagrebu. Glavni je ravnatelj Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža". Predsjednik Hrvatsko-bugarskog društva i Saveza hrvatskih esperantista. Urednik je Atlasa europskih jezika, Ale, Firenza – Moskva, Općeslavenskog lingvističkog atlasa Ola, Moskva, Bosanskohercegovačkog dijalektološkog zbornika i "Rada" – Razreda za filološke znanosti HAZI. Redovni je član HAZU i dobitnik više važnih nagrada i priznanja. Godine 1990. potpredsjednik Republike Hrvatske.
BRUČIĆ, Zoran
Zagreb
Rođen 25. VI. 1957. u Zagrebu. Zavšio Fakultet političkih znanosti u Zagrebu. Radi kao glazbenik, producent, tonski režiser i scenarist. Sada samostalni umjetnik.
Objavljena djela:
Divljac (ro.), 1987.; Diploma za smrt (ro.), 1989.
Zoran Bručić živi i radi u Zagrebu. Prema njegovim romanima snimljen film (producent "Marijan-film", Split, 1989.) i TV-serija u tri nastavka na HRT.
BRZIĆ, Žarko
Zadar
Rođen 3. IV. 1922. u Filip Jakovu, Završio Bogoslovni fakultet u Đakovu i Zagrebu. Bio svećenik i župnik u Silbi. Objavljuje rasprave i članke u katoličkom tisku.
Objavljena djela:
Stazama živote (pj., pr.), Zagreb, 1959.; Uzdignuta pogleda (pj., pr.), Zagreb, 1961.; Iskre svjetla (pj., pr.), Zagreb 1965.; Čovjek podijeljen u sebi (rasp.), Đakovo, 1972.; Nade i ohrabrenja (hr.), Zagreb, 1978.; Uči se od sunca (es.), Zagreb, 1981.; Nikad na gubitku (es.), Zagreb, 1985.; Najljepši ukras (es.), Zagreb, 1987.; Nasmijano lice, 1990.; Oslonjen na nadu, 1994.; Budite postojani, 1995.
Žarko Brzić živi i piše u Svećeničkom domu u Zadru.
BUDAK, Pero
Zagreb
Rođen 21. VI. 1917. u Trebinju. Apsolvirao Medicinski fakultet i završio Kazališnu akademiju u Zagrebu. Dramski kazališni glumac, redatelj, pedagog govora, recitacije i glume, dugogodišnji predsjednik amaterskih kazališta Hrvatske i direktor kazališta "Gavella". Uz kazališna djela piše pjesme za djecu, pripovijetke, eseje, kritike i članke.
Objavljena djela:
Lipe su procvale (pj.), Zagreb, 1953.; Mećava (dr.), Zagreb, 1954.; Klupko (kom.), Zagreb, 1955.; Na trnu i kamenu (kom.), Zagreb, 1959.; Svjetionik (dr.), Zagreb, 1960.; TIšina! Snimamo! (kom.), Zagreb, 1961.; Proljeće bez ljeta (dr.), Zagreb, 1963.; Zaboravljeni (dr.), Zagreb, 1965.; Dlanom o dlan (kom.), 1965.; Pun pogodak (lib.), Zagreb, 1966.; Svilen konjic (pj.), Zagreb, 1968.; Žedan izvor (dr.), Zagreb, 1968.; Dosta je i čemu (pj.), Zagreb, 1969.; Nakot Balabana (dr.), Zagreb, 1970.; Mećava i druge drame (dr.), Zagreb, 1970.; Sanci u dezdanci (pj.), Zagreb, 1972.; Visoko gore (pj.), Zagreb, 1973.; Povratnik (kom.), Zagreb, 1976.; Teštamenat (lakr.), Zagreb, 1976.; Klupko i druge komedije, Zagreb, 1976.; Lovac Mile (pj.), Zagreb, 1977.; Igrali se konji vrani (pj.), Zagreb, 1977.; Izabrana djela, PSHK, knj. 146, Zagreb, 1977.; Neznana rijeka (pj.), Vinkovci, 1986.; Posljednji valcer (pj.), Zagreb, 1987.; Kajkavije (pj.). Zagreb, 1987.; Kaj je. je (kom.), Zagreb, 1990.; Karanova sofa (ro.), Zagreb, 1990.; Sonata u de molu (ro.), Zagreb, 1994.; Atelje (ro.), Zagreb, 1994.; Moja domovina (pj.), Zagreb, 1994.; Nadolaze vode (ro.), Zagreb; Kobna mržnja (ro.), Zagreb; Uzvitlane strasti (ro.), Zagreb, Prag doma moga, Zagreb.
Izvedena djela:
Mećava (dr.), HNK, Zagreb, 1952.; Klupko (kom.), Kazalište "Komedija", Zagreb, 1953.; Na trnu i Kamenu (dr.), HNK, Zagreb, 1955.; Suza u radosnom svitanju (dr.), Kazalište mladih, Zagreb, 1955.; Potez kistom (dr.), Nar. kazalište Šibenik, 1955.; Svjetionik (dr.), Zagrebačko dramsko kazalište, 1956.; Zaboravljeni (dr.), Kazalište Našice, 1956.; Dlanom o dlan (kom), Am družina Šibenik, 1958.; Tišina! Snimamo! (kom.), DK "Gavella", Zagreb, 1961.; Nakot Balabana (dr.), 1981.; Teštamenat (kom.), Am. kazalište Belišće.
Pero Budak živi i radi u Zagrebu. Bio je urednik poznatih dramskih publikacija i dugogodišnji član umjetničkih udruženja i društava. Dobitnik je nagrada i priznanja.
BUJ, Vinko
Jelsa
Rođen 3. II. 1938. u Jelsi (Hvar). Završio Filozofski fakultet i doktorski seminar. Diplomirani psiholog, specijalist za medicinsku psihologiju.
Objavljena djela:
Modra strana svijeta (nov.), 1991.; Neobične novele (nov.), 1993.; Kameni biskup (hum., nov., af.), 1995.; Crni vali (ro.), 1996.; Grob pored mora (nov., af.), 1996.; Modra barka (nov., af.), 1998.
Vinko Buj živi i radi u Jelsi na otoku Hvaru.
BULJAN, Mirjana
Zagreb
Rođena 10 .II. 1931. u Nišu. Završila Filozofski fakultet (anglistiku i književnost). Novelistica i dramska spisateljica, publicist i novinar.
Objavljena djela:
Nevjesta iz Binča, 1957.; Vrtuljak, 1964.; Košuta Jesen, 1967.; Dugo putovanje u bijelo, 1989.; Ludi dani u Lodolandiji, 1990.; Košuta Jesen i druge bajke, 1955.; Dreqi i Zi /Crni vrag/, 1962.
Izvedena djela.
Tajni pretinac (radio-dr.), 1970.; Čitajući Jasnin dnevnik (radio-dr.), 1971.; Balada o prometačici ulica (radio-dr.), 1972.; Dugo putovanje u bijelo (radio-dr.), 1974.; Posljednji noćni tramvaj (radi-dr.), 1984.; Sedmi brat (radio-dr.), 1991.; Vilinski ples (radio-dr.), 1993.; Šaban i Davor (radio-dr.), 1989.; Kako je to bilo s Ivicom i Maricom (radio-dr.); Muzički automat (TV-dr.), 1971.; Pijesak (TV-dr.), 1974.; Doba rasta (TV-dr.), 1975.; Detektiv Ćuba (TV-dr.), 1990.
Sve navedene drame izvedene su na stranim jezicima: talijanski, njemački, mađarski, slovenski i hebrejski. Mirjana Buljan živi i radi u Zagrebu. Pisala filmske scenarije (Pijana ulična svjetiljka, Majka Božja Letnička, Janjevački dubrovački madrigal...) i bavi se prevodilačkim radom. Nagrađivana za književni rad. Član je PEN-a, DHKP, HND Europaeische Autorenvereinigung "Kogge".
BULJEVIĆ, Zvonimir
Split
Rođen 19. IX. 1933. na Cetinju. Završio gimnaziju. Radio u Urbanističkom zavodu Split i u Zavodu za zaštitu spomenika kulture. Prozni pisac.
Objavljena djela:
Priče s krova (pč.), Split 1968.; Zli otoci (ro.), 1970.; Ožiljci (prip.), Split, 1971.; Od sna i natrag (prip.), Split, 1975.; Blizanke (prip.), Split, 1980.; Knjiga tragova (prip.), Split, 1984.; Jutro prvog dana (prip.), Split, 1988.; Priče o Mišku (prip.), Split, 1997.
Izvedena djela:
Globus (radio. dr), Radio-Zagreb, 1974.
Zvonimir Buljević živi i radi u Splitu. Bavi se i fotografijom i surađuje u časopisima i listovima.
BULJOVČIĆ, Josip
Subotica
Rođen 17. I. 1932. u Subotici. Završio magisterij i doktorat znanosti. Djelovao kao profesor i direktor gimnazije, prosvjetni savjetnik, ravnatelj Drame subotičkog Narodnog pozorišta – Nepszinhaz, zatim klao lektor na varšavskom Sveučilištu, a do mirovine kao profesor na Višoj pedagoškoj školi u Subotici, Kritičar, lingvist i prevoditelj. Napisao niz znanstvenih obrada (Filološki ogledi, Udio "Bunjevačkih i šokačkih novina" u razvitku jezika bačkih Bunjevaca...) i pripremio više školskih udžbenika za osnovne škole i lektiru. Prevodio s mađarskog (Tot, Ferenc, Deže, Laslo...) književna djela i lingvističke rasprave o jeziku. U svojim brojnim člancima i prikazima širokog raspona glavnu pažnju usredotočio je na zavičajne teme, zapravo kulturnu i jezičnu problematiku bačkih Hrvata radeći intenzivno na povijesti hrvatskog književnog jezika.
Josip Buljovčić živi i radi u Subotici.
BURAZER, Diana
Zagreb
Rođena 23. X. 1953. u Zagrebu. Diplomirani inženjer matematike. Bavi se projektiranjem i informatikom. Sada je direktor informatike i organizacije u Osiguravajućem društvu "Sunce".
Objavljena djela:
Nesvanjivo (pj.), Sarajevo, 1974.; Četvrti zid (pj.), Sarajevo, 1985.; Na odmorištu između dva svijeta (pj.), Zagreb, 1994.
Diana Burazer živi i radi u Zagrebu. Zastupljena u više zbornika i antologija. Nagrađivana za svoj književni rad.
CAR-MATUTINOVIĆ, Ljerka
Zagreb
Rođena 11. VII. 1931. u Crikvenici. Završila Filozofski fakultet u Zagrebu. Radila kao profesor hrvatskog jezika i književnosti u gimnaziji, urednica književnih emisija na Hrvatskom radiju. Bila je urednica u programu za mladež Hrv. katoličkog radija. Pjesnikinja, prozna spisateljica i esejistica.
Objavljena djela:
Lirika d. Cesarića i D. Tadijanovića (stu.), Zagreb, 1964.; Pjesnička riječ D. Tadijanovića (stu.), Zagreb, 1970.; Vrijeme rastanaka (pj.), Zagreb, 1971.; Trudno kao dažd (pj.), Zagreb, 1976.; Čin riječi (es.), Čakovec, 1979.; Odiljat se (pj.), Zagreb, 1983.; La bellezza del respiro /Ljepota disanja/ (pj.), Mazara del Vallo, 1984.; Ljubavni jadi Ružice Trnoružice (prip. za odr.), Rijeka, 1986.; Kanat slaji od meda (pj.), Rijeka, 1987.; Glasovi glazba (pj.), Zagreb, 1988.; Bajkoviti soneti (pj.), Čakovec, 1988.; M i Lu (ro. za dj.), Zagreb, 1989. i 1990.; Put u Ameriku (slik.), Zagreb, 1989.; Put u Zanzibar (slik.), Zagreb, 1989.; Odjeci pjesničke riječi (razg. s književnicima), Zagreb, 1991.; Čakavske versade (pj.), Crikvenica, 1993.; Bezumlje (pj.), Zagreb, 1994.; Ma i Lu se igraju (slik.), Zagreb, 1995.; Seoba mora (prip. za odr.), Zagreb, 1996.; Tri pustolova hrabra (slk.), Zagreb, 1996.; Disanje (izb. pj.), Zagreb, 1997.; Jerbo samo tebe gledim (pj.), Zagreb, 1998.
Ljerka Car-Matutinović živi i radi u Zagrebu kao prevoditeljica. Prijevodi: (izbor) Alberto Moravia: Noso-rog (pč za dj.), Zagreb, 1991.; Gianni Rodari: Putovanje Plave strijele, Zagreb, 1995.; Carlo Collosi: Pinokio, Zagreb, 1996.;Gianni Rodari: Čipolino, Zagreb, 1998. i dr. Više puta nagrađivana za svoj književni rad.
CICULIĆ, Srećko
Rijeka
Rođen 9. VII. 1937. u Škrljevu kraj Rijeke. Završio Šumarski fakultet u Zagrebu. Prozni i dramski pisac. Uz romane i pripovijetke piše radio-igre, komedije i igrokaze. Sada radi kao viši komercijalni savjetnik.
Objavljena djela:
Pomirenje (ro.), Rijeka, 1969.; Ja sam sretan, sretan, sretan dječak (ro.), Rijeka, 1970.; Obitelj Cemolica (ro.), Rijeka, 1976.; Fiumanka (ro.), Rijeka, 1986., 1988., 1991.; Plivač (ro.), 1995.; Ruka koja sama hoda (ro.), 1997.; VIIIa na bespućima povijesti (ro.), 1998.
Izvedena djela:
Čekaonica prvog razreda, Noćno putovanje, Konkretno rješenje, Privatni detektiv Majkl Britva, Ta odvratna životinja, Ligeja, Veliki rat, Ne vraćaj poteze, Neke davne igre, Jedan dan moje obitelji, Stakleno oko, Tajni agent, Koko Popokatepetl, Arčibald je opet pobjegao, Djevojčica i ruža i Vuk nije progutao baku.
Spomenute radio-drame izvođene su na Radio-Zagrebu, Beogradu i Novom Sadu.
Komedija Vježbanje smrti i Crvenkapica izvođene na Otvorenoj sceni u Rijeci.
Srećko Cuculić živi i radi u Rijeci. Dobitnik je nagrade "Otokar Keršovani" i grada Rijeke.
CVENIĆ, Josip
Osijek
Rođen 1. I. 1952. U Osijeku. Filozofski fakultet završio u Sarajevu. Radio kao profesor na gimnaziji u Belom Manastiru, urednik u Izdavačkom centru Nar. sveučilišta u Osijeku, te kao urednik i tajnik u Matici hrvatskoj – Osijek. Sada je glavni urednik časopisa za književnost i kulturu "Književna revija".
Objavljena djela:
Protumarani zavičaji (pj.), Osijek, 1976.; Pričanja Heraklitova kušača i druga pričanja (pr.), Osijek, 1982.; Blank (ro.), Osijek, 1986.; Lektira (prip.), Zagreb, 1990.; Čvrsto drži Joy-Stick! (ro. za dj.), Zagreb, 1994.; Udžbenik priča (pr. za dj.), Zagreb, 1995.; Ogledanje s krajem stoljeća (ogl.), Osijek, 1997.; A drž pevne joystik! (ro.), Bratislava, 1997.; Kajinov pečat (ro.), Zagreb, 1997.; Priče iz Wordperfecta (prip.), Pečuh, 1998.
Josip Cvenić živi i radi u Osijeku. Prevođen na strane jezike i dobitnik nagrade "Ivana Brlić Mažuranić" za roman Čvrsto drži Joy-Stick i drugih nagrada i priznanja.
CVITAN, Grozdana
Zagreb
Rođena 20. V. 1953. u Zatonu kraj Šibenika. Završila Filozofski fakultet i poslijediplomski studij u Zagrebu. Radi kao novinar.
Objavljena djela:
Atlantida (pj.), Zagreb, 1997.; Lica čekanja (pj.), Zagreb, 1998.; Z. P. Raj (es.), Šibenik, 1997.
Izvedena djela:
Tonka (monodr.), Radio-Zagreb, 1985.; Bakino drveno ogledalo (dok dr.), Radio-Zagreb, 1986.; Quo vadis (radio- dr. iz rata), Hrvatski radio, 1992.; Djeca su meni bila sve na svijetu (radi-dr. iz rata), Hrvatski radio, Zagreb, 1992.; Netko mora (radi-dr. iz rata), Hrvatski radio, Zagreb, 1992.; Prostor slobode (radio-dr. iz rata), Hrvatski radio, Zagreb, 1992.
Grozdana Cvitan živi i radi u Zagrebu.
ČARAPINA-ĆULANIĆ, Stanislava
Slavonski Brod
Rođena 25. V. 1930. U Tomislavgradu. Završila pedagoški studij hrvatskog jezika i književnosti, i radila kao nastavnica, a sada je profesionalna spisateljica.
Objavljena djela:
Kuća djedova (pj.), Gračanica, 1985.; Za djecu koja rastu (pj.), Gračanica, 1986.; Dugouško i šumska družina (ro. za dj.), Gračanica, 1986.; Plavi grad – Maštegrad (pj. za dj.), Gračanica, 1987.; Ima jedno đače (pj. za d.), Gračanica, 1988.; Majčini poljupci (prip. za dj.), Gračanica, 1990.; Zagonetke dopunjaljke (pj. za dj.), Slavonski Brod, 1992.; Radujem ti se voljena zemljo (pj. za dj.), Slavonski Brod, 1992.; Plačite oči moje (pj.), Slavonski brod, 1993.; Moj Slavonski Brode (pj.), Slavonski Brod, 1994.; Božićnice i uskrsnice (pj. za dj.), Tomislavgrad, 1996.; Od mraka do svijetla (pj. za dj.), Vinkovci, 1997.; Utorkom uvečer (pj.), 1997.; Uzdarje (pj.), Tomislavgrad, 1988.; Brojalice (pj. za dj.), Slavonski Brod, 1998.; U progonstvu (u prip.), Tomislavgrad, 1999.
Stanislava Čarapina živi i radi u Slavonskom Brodu. Neke knjige nagrađivane. Zastupljena u antologijama: Hrvatsko pjesništvo Bosne i Hercegovine od Lovre Šitovića do danas; Mila si nam ti jedina /Hrvatsko rodoljubno pjesništvo od Bašćanske ploče do danas/ i Zlatna vrata djetinjstva (14 knjiga). Član je Društva književnika "Herceg-Bosna".
ČEGEC, Branko
Zagreb
Rođen 22. VI. 1957. u Kraljevu Vrhu kraj Vrbovca. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Uređivao književne časopisa, edicije naklade "Mladost", gl. urednik časopisa i biblioteke "Quorum", a bio je glavni urednik lista "Oko". Sada je privatni nakladnik. Pjesnik, esejist i kritik, te prevoditelj.
Objavljena djela:
Eros – Europa – Arafat (pj.), Zagreb, 1980.; Presvlačenje avangarde (es., krit.), Zagreb, 1983.; Zapadno-istočni spol (pj.), Zagreb, 1983.; Melankolični ljetopis (pj.), Rijeka, 1988.; Ekrani praznine (pj.), Zagreb, 1992.; Fantom slobode (es., čl.), 1994.; Strast razlike: Tamni zvuk praznine (Panorama hrvatskog pjesništva 80-ih i 90-ih godina, s M. Mićanovićem).
Branko Čegec živi i radi u Zagrebu. Dobitnik je više nagrada za književni rad.
ČENAR, Jurica
Eisenstadt
Rođen 25. VIII. 1956. u Dolnjoj Pulji (Austrija). Završio Ekonomski fakultet na Sveučilištu u Beču. Radi kao novinar, urednik hrvatskih radio i TV emisija ORF-a (Radio Gradišće), u Željeznom. Urednik i hrvatskih novina. Piše pjesme, objavljuje eseje, feljtone, novinske članke, kulturne i povijesne prikaze.
Objavljena djela:
Misi misli (pj.), Matrštof, 1983.; Kolo – slavuj (pj., suurednik), 1981.; Mi svi (pj.), 1992.; Bog u Duhavi (mem. Matijaša Semelikera), 1988.
Jurica Čenar živi i radi u Željeznom /Eisenstadt/, Austrija. Predsjednik je Hrvatskog akademskog kluba u Beču i Omladinske komisije Federalističke unije europskih narodnih grupa. Član je austrijskog PEN-a i dobitnik književnih nagrada.
ČOLAKOVIĆ, Zlatan
Zagreb
Rođen 13. II. 1955. Diplomirao i magistrirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Upotpunio svoje znanje na Hardvarskom sveučilištu u državi Massachusetts (SAD). Skupljao muslimanske i kršćanske epske pjesme i pjesnike, i pripremio za objavljivanje pet knjiga djela Envera Čolakovića. Bavi se tradicionalnom usmenom mitologijom.
Objavljena djela:
Tri orla tragičkoga svijeta (stu.), Zagreb, 1989.
Zlatan Čolaković živi i radi u Zagrebu. Piše i predaje na hrvatskom i engleskom jeziku.
ČOLOVIĆ-SVILIČIĆ, Jadranka
Split
Rođena 4. II. 1950. u Splitu. Završila Pedagošku akademiju. Radi kao novinar – urednik u "Slobodnoj Dalmaciji " u Splitu. Pjesnikinja, bavi se i publicistikom, a piše i drame.
Objavljena djela:
Dodiri (pj.), Split, 1967.; Raskol tijela (pj.), Split, 1968.; Naivne igre (pj.), Split, 1976.; Radoznalost, Split, 1977.
Izvedena djela:
Vodenica (radio-dr.), Zagreb, 1974.
Jadranka Čolović-Sviličić živi i radi u Splitu.
ČORAK. Željka
Zagreb
Rođena 15. III. 1943. u Zagrebu. Filozofski fakultet i doktorat iz povijesti umjetnosti završila u Zagrebu. Viša je znanstvena suradnica Instituta za povijesne znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Esejistica, kritičarka, scenaristkinja, i prevoditeljica. Uređivala "Telegram", "Život umjetnosti" i "Arhitekturu". Piše književne i likovne kritike, eseje, prijevode poezije s francuskog, talijanskog i engleskog jezika, te znanstvene radove.
Objavljena djela:
Kaleidoskop (es., krit.), Zagreb, 1970.; U funkciji znaka /Drago Igler i hrvatska arhitektura između dva rata/ (mo.), Zagreb, 1981.; Lanjski snjezi (es., prep.), Zagreb, 1979.; Zagrebačka katedrala (mo.), /s dr. A. Deanović/, Zagreb, 1988.; Krhotine – prilog poznavanju hrvatske provincije u XIX. stoljeću, Zagreb, 1991.; Le roi est mort, 1993.; Oproštajno pismo gospodinu Mitterandu, Zagreb, 1993.; Pisani prostor, Zagreb, 1994.
Željka Čorak živi i radi u Zagrebu. Prevela: Henri Bosco: Sylvius, Zagreb, 1983.; Alexandre Dumas: Pripocijest o Krckalu, Zagreb, 1987. Nagrađivana za književni rad.
ČORKALO, Katica
Vinkovci
Rođena 11. X. 1936. u Rokovcima kraj Vinkovaca. Završila Filozofski fakultet u Zagrebu, gdje je magistrirala i doktorirala. Radila kao profesor hrvatskog jezika i književnosti na gimnaziji, a sada je upraviteljica Centra za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima, te urednica Radova i Posebnih izdanja Centra.
Objavljena djela:
Tragični velikani u djelu Miroslava Krleže (mo.), Osijek, 1978.; Spomenica Dionizija Švagelja, Vinkovci, 1990.; Slavonica (knj. es.), Vinkovci, 1993.; Vjekoslav Kaleb (knj. pov. mo.), Vinkovci, 1995.; Isidor Kršnjavi: Listovi iz Slavonije / Članci, Vinkovci, 1995.; Ferdo Juzbašić: Djela: Pjesme i proza, Vinkovci, 1999.; Zavičaj riječi (pr.), Vinkovci, 1999.
Katica Čorkalo živi i radi u Vinkovcima. Znanstveni je savjetnik i glavni istraživač u projektu Ministarstva znanosti i tehnologije Udio Slavonije u hrvatskoj književnosti i kulturi. Uredila je preko dvadesetak knjiga edicije "Dukat" SN "Privlačica" i objavila dvjestotinjak znanstvenih i stručnih radova.
ČOVIĆ, Danilo
Zagreb
Rođen 23. II. 1914. u Tučepima pokraj Makarske. Gimnaziju polazio u Sinju i Šibeniku. Radio kao činovnik u Makarskoj, dopisnik novinskih agencija. Jedanaest godina glavni urednik časopisa "Matica" i zbornika "Iseljenički kalendar" od 1961. do 1972. Novinar u "Vjesniku" i "Vjesniku u srijedu", redaktor i lektor u zagrebačkom "Večernjem listu". Pjesnik, prozni pisac i kritičar.
Objavljena djela:
Lirika grude (zajednička zb.), Zagreb, 1934.; Kuća u masliniku (pj.), Split, 1963.; Tako sam razmišljao u nedjelju (pj.), Zagreb, 1967.
Danilo Čović živi i radi u Zagrebu.
ČUIĆ, Stjepan
Zagreb
Rođen 1. IV. 1945. u Bukovici kod Duvna. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je urednik dvotjednika "Tlo", časopisa "Pitanja", lektor u "Oku" i "Večernjem listu", lektor hrvatskog jezika na Sveučilištu u Bambergu, Njemačka. Komentator "Slobodne Dalmacije" i kolumnist "Vjesnika". Prozni pisac i prevoditelj. Sada je urednik na HTV-u.
Objavljena djela:
Iza bregova (pr.), Osijek, 1965.; Staljinova slika i druge priče, Zagreb, 1971., 1975., 1992. i 1995.; Tridesetogodišnje priče, Zagreb, 1979.; Dnevnik po novom kalendaru (ro.), Zagreb, 1980.; Tajnoviti ponor (ro.), Zagreb, 1980.; Orden (ro.), Zagreb, 1981., 1990. i 1991.; Abeceda licemjerja, Zagreb, 1992.; Lule mira, Rijeka, 1994.
Izvedena djela:
Potvrda (radio kom.), Zagreb, 1996.; Orden (dramat. istoim. ro.), /uoči premijere 1983. skinut s kazališnog repertoara, obnovljen 1990./; Staljinova slika (dramat. pč.), Mini teatar, Osijek, 1971.
Stjepan Čuić živi i radi u Zagrebu. Nagrađivan za književni rad.
ČULIĆ, Hrvoje
Zagreb
Rođen 24. X. 1934. u Splitu. Završio Višu pedagošku školu. Radio kao nastavnik matematike i fizike, a sada je jedan od urednika časopisa "Mogućnosti".
Objavljena djela:
Pustili su me da govorim (pj.), Zagreb, 1969.; Monolog jednog fauna (pj. u pr.), Split, 1976.; Govor i šutnja (osvr. i ogl.), Split, 1977.; Eros u sjeni Thanatosa (osvr. i ogl.), Split, 1985.
Hrvoje Čulić živi i radi u Zagrebu. Bavi se i slikarstvom.
ĆORIĆ, Šimun Šito
Švicarska
Rođen i. I. 1949. u mjestu Paoča, Hercegovina. Studij bogoslovije studirao na Filozofsko-teološkom fakultetu u Sarajevu, psihologiju u New Yorku, završio Filozofski fakultet u Zagrebu, gdje je magistrirao i doktorirao. Teolog, psiholog i sveučilišni profesor. Piše pjesme i prozu.
Objavljena djela:
Hrvatske molitvene popijevke (ant.), Zagreb – Duvno, 1977.; Nazdravica s križa (pj.), Chicago – Roma – Toronto, 1980.; Iseljeničke kiše (pj.) New York, 1981.; Najpjevanije hrvatske pjesme (ant.), Sudbury, 1982.; Gubilište (igr.), Toronto – Zuerich – Chicago, 1983.; Afera Palestinac (pj. u pr.), Mostar, 1984.; Hercegorčina (pj.), Split – Duvno, 1985.; Od zalogaja zvijezda (pj.), Zagreb, 1986.; Tako (ni)je govorio Isus (pč., af.), Zagreb, 1987.; Mladenačke godine (psih. stu.), Mostar, 1984.; Kruh u noći (izb. pj.), Zagreb, 1990.; Tjeskobe hrvatskih migranata (psih. stu.), Zagreb, 1990.; 45 hrvatskih emigrantskih pjesnika (ant., knji. stu.), Zagreb, 1991.; Hore, Iris. Briefe aus Kroatien 199*. (pč.), Stuttgart, 1992., Buenos Aires, 1992., Chicago, 1995.; Granice su da se prijeđu (put., pis.), Zagreb, 1993.; 60 hrvatskih emigrantskih pisaca (ant., su.), Zagreb, 1995.; Hercegovci, Hrvati Hercegovine (mitovi, predrasude, zbilja), Zagreb, 1995.; D'une bouchee d'etoiles – noćobdija (izb. pj.), Mostar – Bern – Chicago, 1997.; Aengste und andere psychische Belastungen von Migranten (psih. stu.), Bern, 1997.; Psihologija religioznosti (psih. stu.), Jastrebarsko 1998.
Izvedena djela:
Igra života (ogr.), AKD, Luzern, Basel, Singen, 1973.; Slučaj Galilejac (igr.), AKD, Konjic, Duvno, Ottawa, Ljubuški, 1988.; Kroz bijelu tihu noć (igr. mjuz.), HNK, Zagreb, 1992.; Spavaj mali Božiću (lut. igr.), DK Osijek, 1992.–1993. i KL, Zagreb, 1993., 1994., 1995.
Šimun Šito Ćorić živi u domovini i Švicarskoj. Glavno mu je zanimanje redovničko u svojstvu misionara-psihologa. Javlja se u književnosti pod pseudonimom Gordan Pavić i Boris Katich. Član je Društva američkih pjesnika, švicarskih psihologa, švicarskog Centra PEN-a... Povremeno se javlja kao pjevač i glazbenik. Predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa.
DABO, Ante
Pula
Rođen 10. IV. 1025. u Novalji, otok Pag. Završio Medicinski fakultet. Liječnik-praktičar i rukovoditelj u raznim ustanovama zdravstva.
Objavljena djela:
Suhozidi (pj.), 1986.; Svečanost gromača (pj.), 1987.; Onkraj kamenjaka (pj.), 1988.; Odrazi (pj.), 1989.; Srpanjski soneti (pj. graf. mapa), 1990.; Kaleidoskop (pj.), 1991.; Sam klesan u kamen (pj.), 2994.; Na domaku zavičaja (pj.), 1995.; Bljeskalice (haiku), 1997.; Uzmorske sličice (haiku), 1998.; Zloslutno ljeto (ro.), Novalja, 1999.
Ante Dabo živi i piše u Puli.
DABO, Radoslav
Ljubljana
Rođen 10. X. 1936. u Novalji, na otoku Pagu. Studirao u Zagrebu, Zadru i Ljubljani. Završio Filozofski fakultet. Radio kao tipografski strojar u "Vjesniku", a od 1965. zaposlen je na Pedagoškoj akademiji kao profesor. Pjesnik, prozaik, kritičar i prevoditelj.
Objavljena djela:
Torzo (pj.), Zagreb, 1956.; Vjera (pj.), Zagreb, 1957.; Antemurale (pj.), Zagreb, 1959.; Čama i rajsko stanje (pj.), Zagreb, 1983.
Radoslav Dabo živi i radi u Ljubljani. Objavio kritičke izbore i antologije popraćene raspravama: Novejša hrvatska poezija, Ljubljana, 1971.; Moderna srbska poezija, Maribor, 1973.; Slobodna hrvaška noveleta, Maribor, 1974.; Nova slovenska lirika, Zagreb, 1975.; Lirika Tina Ujevića, Ljubljana, 1975.; Sončni ditirambi Vladimira Nazora, Ljubljana, 1976.; Novele Miroslava Krleže, Ljubljana, 1977.; Četiri hrvatska pjesnika, Ljubljana, 1981.; Srbski modernisti, Ljubljana, 1981.; Hrvatski modernisti, Ljubljana, 1982.; Prevodio sa slovenskog djela Jožeta Udoviča Večernji glasovi, Sarajevo, 1974.; Lirika Mateja Bora, Zagreb, 1983.
DAMIANI, Alessandro
Rijeka
Rođen 26. VIII, 1928. u Sant' Andrea Ionio, Calabria, Italia, Pohađao Filozofski fakultet u Ljubljani. Radio u Talijanskoj drami Narodnog kazališta "I. Zajc", nakon toga u Rimu kao novinar, i filmski kritičar. Radio u Novinskom izdavačkom poduzeću "Edit" gdje je uređivao kulturne rubrike u "Panorami" i u dnevniku "La voce del popolo". Prozni i dramski pisac. Član Društva hrvatskih književnika postao je 1987. Radio kazališna adaptacije i pisao eseje.
Objavljena djela:
Album di famiglia – Obiteljski album (dr.), La torre del borgo – Mjesni toranj (ro.), Note di viaggio – Bilješke s puta (pj.), Ex ponto (pj.), Liriche del tramonto – Lirike zalaska sunca (pj.), La cultura degli Italiani delli Istria e di Fiume – Kultura Talijana Istre i Rijeke (es.), Storia della cultura Italiana a Fiume – Povijest talijanske kulture u Rijeci (es.), Fragmenti (pj., pč.), I dosegnuše mjesec (ro.)
Alessandro Damiani živi i radi u Rijeci. Redovito je objavljivao svoja djela u antologiji Istria Nobilissima: Se questa e poesia (pj.); Idilli ed epigrami (pj.); Satire ed epicedi (pj.); I potesi (dr.); Apoire (dr.); Poesia e poetica di Osvaldo Ramous (es.)...
DAN-KLJENAK, Diana
Zagreb
Rođena 9. IV. 1939. u Zagrebu. Pohađala Pedagošku akademiju u Zagrebu. Radila kao službenica i novinarka. Sada profesionalni književnik.
Objavljena djela:
Otimači sna (pj.), Sisak, 1962.; Svetkovine (pj.), Zagreb, 1970.
Diana Dan-Kljenak živi i radi u Zagrebu.
DAUTBEGOVIĆ, Jozefina
Zagreb
Rođena 24. II. 1948. – Šušnjari, Derventa. Završila Pedagošku akademiju, radila kao nastavnik, bibliotekar, arhivist, dokumentarist i urednica književnih časopisa.
Objavljena djela:
Čemerike (pj.), Doboj, 1979.; Druga svjetlost /koautorica knjige pisaca Dobojskog književnog kruga/, Doboj, 1984.; Uznesenje (pj.), Doboj, 1985.; Od Rima do Kapue (pj.), Doboj, 1990.; Ručak s Poncijem (pj.), Zagreb, 1994.; Prizori podnog mozaika (pj.), Zagreb, 1997.
Jozefina Dautbegović sada živi i radi u Zagrebu.
DEDIĆ, Arsen
Zagreb
Rođen 28. VII. 1938. u Šibeniku. Diplomirao Glazbenu akademiju u Zagrebu. Studirao i pravne znanosti. Akademski glazbenik. Objavio dvadesetak kantautorskih ploča. Napisao glazbu za veliki broj filmova i kazališnih predstava, te televizijskih drama i serija. Pjesnik i glazbenik. Objavljuje novinske članke, prijevode s talijanskog i ruskog jezika i glazbene kritike.
Objavljena djela:
Brod u boci (pj.), Zagreb, 1971.; Zamišljeno pristanište (pj.), Zagreb, 1975.; Narodne pjesme, Zagreb, 1979.; Zagreb i ja se volimo tajno (pj.), Zagreb, 1986.; Hotel Balkan (pj.), Zagreb, 1987.; Ex voto (pj.), Zagreb – Split – Duesseldorf, 1987.; Poesia e canto, Napulj, 1983.; 101 pjesma, Sarajevo, 1990.: Pjesnikov bratić, Zagreb, 1990.; Pjesnik opće prakse, Zagreb, 1993.; Izabrane pjesme, Zagreb, 1997.
Arsen Dedić živi i radi u Zagrebu. Nagrađivan za pjesme, filmsku i kazališnu glazbu. Neke su mu knjige tiskane u više izdanja.
DEKANOVIĆ, Ivo
Zagreb
Rođen 12. III. 1931. u Zagrebu. Završio Pravni fakultet u Zagrebu. Pjesnik, prevoditelj. Bavi se uglavnom književnim radom. Piše eseje i kritičke prikaze.
Objavljena djela:
Poslije toliko stoljeća (pj.), Zagreb, 1963.; Zatorno očitovanje (pj.), Zagreb, 1969.; Iz nužde i nedužnosti (pj.), Zagreb, 1988.; Otkrivanje postojbine (pj.), Zagreb, 1997.
Ivo Dekanović živi i radi u Zagrebu. Prevodi s francuskog i engleskog jezika.
DEKIĆ, Marko
Budimpešta
Rođen 22. IX. 1937., Santovo-Hercegszanto (Mađarska). Završio učiteljsku školu. Radio kao učitelj, kulturni, prosvjetni djelatnik, urednik. Novinar i zastupnik Hrvata u Budimpešti.
Objavljena djela:
Duga nad zavičajem (pj.), Budimpešta, 1979.; Tišine i ljubavi (pj.), Budimpešta, 1986.; Sunčana polja (pj. za dj.), Budimpešta, 1989.; S bačvanske ravnice (pj.), Budimpešta, 1997.
Marko Dekić živi i radi u Budimpešti. Zbirka pjesama S bačvanske ravnice uprizorena mu je 1997. povodom Tjedna hrvatskog jezika, a 1998. prikazana u Hrvatskom kazalištu "Klub August Šenoa" u Pečuhu.
DEROSSI, Julije
Zadar
Rođen 9. VII. 1928. u Trogiru. Završio Višu pedagošku školu i Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao nastavnik, profesor, bibliotekar-informator, a zastupnik je u Županijskom domu Hrvatskog državnog sabora od 1993 do danas. Bavi se književnom poviješću i esejistikom.
Objavljena djela:
Cesarić (fonoenciklopedija), Zagreb, 1966.; od naslidovanja Isukarstova /M. Marulić/, Zadar – Duvno, 1989.
Julije Derossi živi i radi u Zadru. Prvi književni rad Lička janjetina ostaje (hum). objavio u zagrebačkom časopisu "Paradoks" 1967. Javljao se pod pseudonimom Jozo Krvavica, Josip Ramić i Jull. Surađuje u književnim listovima, novinama, časopisima i publikacijama ("Kerempuh", "Ličke novine", "Umjetnost riječi", "Marulić", "Pedagoški rad", "Kritika", "Pravnik", "Školske novine", "Telegram", "Hrvatski književni list", "Glas koncila"...) i član je brojnih kulturnih, umjetničkih i znanstvenih društava. Bavio se i scenskim radom (Ličko prelo iliti Ikača – šav), a neki su mu tekstovi i uglazbljeni (Veseli vrtuljak).
DESPOT, Branko
Zagreb
Rođen 6. VII. 1942. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet i postigao doktorat iz filozofskih znanosti. Bio asistent u Institutu za filozofiju od 1968. do 1971. godine, a zatim asistent na Katedri za povijest filozofije Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Redovni je profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Pisac filozofskih studija, eseja, monografija i prevoditelj.
Objavljena djela:
Filozofija Đure Arnolda (stu.), Zagreb, 1970.; Filozofiranje Vladimira Dvornikovića, Zagreb, 1975.; Logički fragmenti, Zagreb, 1977.; Filozofski dnevnik: /1978-–1982./, Zagreb, 1982.; Uvod u filozofiju, Zagreb, 1988.; Vidokrug apsoluta: prilog indiskutabilnoj dijagnostici nihilizma, Zagreb, 1989., 1992. (dop. izd.); Sitnice, Zagreb, 1991.; Filozofiranje: filozofija u potrazi za samom sobom, Zagreb, 1995.
Branko Despot živi i radi u Zagrebu. Prevodio: Helmuth Plessner: Condicio humana (filozofijske rasprave o antropologiji); Kant Immanuel. Ideja univerziteta; Schaff Adam: Komunistički pokret na raspuću; Fink Eugen: Nitzscheova filozofija; Friedricha Wilhelm Joseph von Schelling: O bistvu slobode. Član je PEN-a.
DESPOT, Pavao
Zadar
Rođen 5. III. 1936. U Splitu. Završio Filozofski fakultet. Radio kao profesor hrvatskog jezika i povijesti umjetnosti. Piše pjesme, eseje i priče za djecu.
Objavljena djela: Na rubu sna (pj.), Pula, 1986.; Draga, neka ti to u naviku prijeđe (pj.), Zagreb, 1989.; U potrazi za smijehom (pč. za dj.), Zagreb, 1990.; Dubrovniče, diko! (pj.), Sydney, 1992.; Australijo, suzo moja, (pt. dn.), Zadar, 1992.; Soneti (pj.), Zagreb, 1994.; Krik oltara (son. vij.), Zadar, 1995.; Čovik i more (pj.), Zadar, 1996.; Split u zagrljaju (pj.), Split, 1997.; Latica na Dravi (šč., pj.), Zadar, 1998.
Pavao Despot živi i radi u Zadru.
DETONI. Dubravko
Zagreb
Rođen 22. II. 1937. u Križevcima. Završio Glazbenu akademiju. Radio kao skladatelj i glazbeni urednik Hrvatskog radija.
Objavljena djela:
Panopticum muzicum (es.), Zagreb, 1981.; Glasovir na koturaljkama (pj. za dj.), Sarajevo, 1989.; Prekrasno čudovište vremena (es.), Zagreb, 1989.; Dimnjačar briše kući nos (pj. za dj.), Zagreb, 1991.; Trulo svjetlo (pj.), Zagreb, 1994.; Noćni svirač (pj. za dj.), Zagreb, 1996.; Predasi tišine (es.), Zagreb, 1998.
Dubravko Detoni živi i radi u Zagrebu.
DETONI-DUJMIĆ, Dunja
Zagreb
Rođena 29. IX. u Križevcima. Završila doktorat književnih znanosti. Radila kao urednik-leksikograf u Leksikografskom zavodu "Miroslav Krleža". Sada je u "Školskoj knjizi" glavna urednica leksikona stranih pisaca.
Objavljena djela:
Fran Galović (mo.), Zagreb, 1988.; Dinko Šimunović (mo.), Zagreb, 1991.; Tomislav Ladan (mo.), Zagreb, 1992.; Zbirka listova (pj.), Zagreb, 1993.; Hajon (pj.), Zagreb, 1994.; Pripovijesti Dinka Šimunovića (stu.), Zagreb 1994.; Krugovi (mo.), Zagreb, 1995.; Z mojih bregov Frana Galovića (stu.), Zagreb, 1996.; Ljepša polovica književnosti (knji. pov. es), Zagreb, 1998.
Dunja Detoni-Dujmić živi i radi u Zagrebu
DEVIDÉ, Vladimir
Zagreb
Rođen 3. V. 1925. u Zagrebu. Završio Tehnički fakultet sveučilišta u Zagrebu, gdje je iz matematičkih znanosti doktorirao. Sveučilišni profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Bavi se matematikom, japanologijom i književnim radom.
Objavljena djela:
Japan, tradicija i suvremenost (es.), Zagreb 1978.; Japanska haiku poezija (es.), Zagreb, 1970., 1976., 1977., 1985., Iz japanske književnosti (es.), Zagreb, 1986.; Matematika kroz kulture in epohe (es.), Ljubljana, 1984.; Japan, poezija i zbilja (es), Zagreb, 1987.; Varijante (pj.), Odžaci, 1987.; Japan prošlosti i budućnosti u sadašnjosti (es.), Zagreb, 1988.; Bijeli cvijet (pj.), Zagreb 1988., 1994.; Japan za decu (es.), 1987.; Zen (es.), 1992.–1993.; Razgovori o haiku poeziji (es.), 1991.; Renge (pj.), /sa Z. Petrovićem i T. Maretićem/, 1995.; Matematička čitanka (es.), 1995.; Zabavna matematika (es.), 1991.; Antologija hrvatskog haiku pjesništva, 1996.; Antidnevnik prisjećanja (pr.), 1995.; Haibuni, riječi i slika (pj.), 1997.; Haibun, Words & Pictures, 1997.; Trenutak /The Moment/ (pj.), 1997.
Vladimir Devidé živi i radi u Zagrebu. Esejist i pjesnik. Objavljuje prozu, njiževnu kritiku i jedan je od najboljih poznavalaca haiku poezije u nas. Redovni član HAZU, PEN-a i Hrvatskog matematičkog društva.
DOMIĆ, Ljiljana
Zagreb
Rođena 2. V. 1952. u Rijeci. Pohađala Pedagošku akademiju u Rijeci, a završila Filozofski fakultet u Zagrebu. Uređivala rubriku kulture u listu "Val", kasnije likovnu rubriku u časopisu "Čovjek i prostor". Pjesnikinja i prozna spisateljica.
Objavljena djela:
Zb(i)rka (pj.), Rijeka, 1979.; Šest smrti Veronike Grabar (ro.), Zagreb, 1984.; Platonov trokut (pj.), Zagreb, 1992.
Ljiljana Domić živi i radi u Zagrebu.
DONAT, Branimir
Zagreb
Rođen 5. IX. 1934. u Zagrebu gdje je i pohađao Filozofski fakultet i Visoku defektološku školu. Bio urednik u Nakladnom zavodu MH i uređivao više književnih časopisa i listova. Profesionalni književnik. Esejist, kritičar i prevoditelj.
Objavljena djela:
Osporeni govor ili egzotika svakodnevnog, Zagreb, 1970.; Udio kritike, Zagreb, 1970.; O pjesničkom teatru Miroslava Krleže, Zagreb, 1970.; Strujanja u novijoj hrvatskoj noveli, Split, 1971,; Temelji modernog romana /u suradnji s I. Šafranek/, Zagreb, 1971.; Unutarnji rukopis, Zagreb, 1973.; Kafka u "Procesu" i drugi eseji, Novi Sad, 1977.; Brbljava sfinga, Zagreb, 1978.; Približavanje beskraju, Beograd, 1979.; Olisbos, Beograd, 1979.; Fantastične figure, Beograd, 1982.; Ulderiko Donadini, Zagreb, 1984.; Hodočasnik u labirintu, Zagreb, 1986.; Studije i portreti. O hrvatskim piscima, Zagreb, 1987.; Pegaz ili dada, Rijeka, 1988.; Razgolićene književne zbilje, Zagreb, 1989.; Drukčije (es., feljt.), Zagreb, 1990.; Izabrana djela, Zagreb, 1991.; Crni dossier, Zagreb, 1992.; Antologija hrvatske fantastične proze i slikarstva / s I. Zidićem/, Zagreb, 1973.; Bogatstvo vrta (stu.), Zagreb, 1993.; Zbiljski jadi, Zagreb, 1994.; Politika hrvatske književnosti i književnost hrvatske politike, Zagreb, 1998.; Društvo žrtvovanih hrvatskih pjesnika (zap.), Zagreb, 1998.
Branimir Donat živi i radi u Zagrebu. Pravo ime: Tvrtko Zane. Surađuje u kolumnama i komentarima u aktualnim revijama. Sastavljač je dvije knjige proze: Nasmijani udesi I–II; Antologija hrvatske humorističke proze, 1973.; Antologija hrvatske fantastične proze i slikarstva (s I. Zidićem), 1975.; Antologija dadaističke poezije, 1985. i Svjetska kazališna avangarda, 1985. Preveo knjige: Guillaume Apollinaire: ;odro oko; Alain Fournier: Veliki Meaulnes; R. Radignet: Đavo u tijelu i dr. Dobitnik je važnih nagrada i književnih priznanja.
DRVAR, Zvonimir
Zagreb
Rođen 2. X. 1932. u Osijeku. Pohađao Filozofski fakultet i režiju na Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu. Bavi se uglavnom književnim radom.
Objavljena djela:
Za gimnastiku glave, Zagreb, 1969.; Ekskluzivno za pametne, Zagreb, 1976.; Atomska bomba na ražnju, Zagreb, 1981.; Roman nad romanima, Zagreb, 1984.; Pepeljuga, Zagreb, 1989.; Planeta Zemlja – svemirska ludnica, Zagreb, 1989.
Zvonimir Drvar živi i radi u Zagrebu kao samostalni umjetnik. Javlja se humorističnim tekstovima i medijskim emisijama. Nagrađivan na književnim natječajima i festivalima humora.
DUGEČ, Malkica
Stuttgart
Rođena 3. VI. 1936. u Zavidovićima. Završila Filozofski fakultet. Radila kao profesorica hrvatskog i ruskog jezika i književnosti. Sada radi na računalnoj obradi životnog osiguranja novinara.
Objavljena djela:
Crveni biseri (pj.), Požega, 1960.; Zemlja moja – nebo moje (pj.), Muenchen – Barcelona, 1984.; Kriška dobrote (pj.), Zagreb, 1994.; Sve dalje od sebe (pj.), Zagreb, 1996.; Sa hrvatskom u sebi (pj.), Zagreb, 1998.
Malkica Dugeč živi i radi u Stuttgartu.
DUIĆ-JOVANOVIĆ, Ljubica
Čakovec
Rođena 7. X. 1941. u Zagrebu. Završila Filozofski fakultet i magisterij u Zagrebu. Ravnateljica Knjižnice i čitaonice u Čakovcu. Bavi se uredničkim radom. Piše pjesme, prozu, književne eseje i stručne priloge iz bibliotekarstva.
Objavljena djela:
U sjeni maloga grada (pj.), Čakovec, 1965.; Kamen u Klepsidri (pj.), Čakovec, 1973.; Dečeci i mlečeci (pj.), Zagreb, 1981.; Ostavština dra Ivana Novaka (mo. bibl.), Čakovec, 1990.; Poglednice / Warnice (pj.), Čakovec, 1993.; Monografija Čakovec, Čakovec, 1997.
Ljubica Duić-Jovanović živi i radi u Čakovcu.
DUPELJ, Mira
Zagreb
Rođena 13. I. 1922. u Zagrebu. Završila Filozofski fakultet i pohađala Visoku glazbenu školu u klasi prof. Stančića. Radila u knjižari Stjepan i Marija radić, i kao nastavnica glasovira u Glazbenoj školi u Čakovcu, u Kliničkoj bolnici za psihijatriju u Vrapču. Obranila doktorsku disertaciju i postigla akademski stupanj doktora medicinskih znanosti. Piše pjesme, kazališne drame i bavi se prevođenjem. Cikluse pjesama objavljuje u časopisima "Republika", "Foru,". Poznati su joj prijevodi Charles Baudelaira: Cvjetovi zla; R. M. Rilkea: Devinjske elegije; Marcela Prousta: Portreti slikara i glazbenika; Saint–John Perse: Brodokazi i dr. Pisala i prevodila libreta za skladatelje I. Brkanovića, N. Devčića, S. Horvata. Dramu Kamen i staklo režirao je prof. Habunek, ali je izvedba istoimene drame ubrzo skinuta s repertoara. Jedno vrijeme bavila se gestativnim slikarstvom i bila član ULUH-a. Dobitnik je nagrade za životno djelo Društva književnih prevoditelja.
Mira Dupelj, rođ. Košutić, živi i radi u Zagrebu.
DURBEŠIĆ, Tomislav
Zagreb
Rođen 11. VII. 1928. u Nišu. Studirao na Filozofskom fakultetu i Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Kazališni redatelj i redovni profesor na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Pjesnik i dramski pisac.
Objavljena djela:
Fate largo (es.), Zagreb, 1973.; P. S. (pj.), Zagreb, 1975., 1977., 1982.; Fajerunt, gospodo! (dr.), Zagreb, 1976.; Raspučin; Tako ti je to , moj Dimitrije (dr.), Zagreb, 1977.; U prkos (pj.), Zagreb, 1982.; Kome? (pj.), Split, 1987.; Pješak na autostradi, Zagreb, 1988.; Tko je ukrao Veronikin rubac (dr.), Zagreb, 1988.; Kamo idu Orfej i Euridika (dr.), Zagreb, 1989.; Kazivanje avangardnog konzervativca (es.), Zagreb, 1989.; Dosta! Dosta! (pj.), Zagreb, 1991., /prij. na talijanski/; Fajerunt, gospodo (sabrane dr.), Rijeka, 1994.; Live show (pj., dr.), Zagreb, 1995.
Izvedena djela:
Fajerunt, gospodo! (dr.), Dubrovačko kazalište "Marin Držić", 1997.; Raspućin (dr.), Teatar ITD, Zagreb, 1978.; Tako ti je to, moj Dimitrije (dr.), HNK, Zagreb, 1979.; Smrt Dimitrija (dr.), Kaz. "Marin Držić", Dubrovnik, 1982.; Raspućin (dr.), Teatar Skopje, 1982.; Tko je ukrao Veronikin rubac (dr.), scena Akademije dramske umjetnosti, 1987.; kamo idu Orfej i Euridika (dr.), Teatar ITD, Zagreb, 1994.; San revolucionarne noći (dr.); Suze sina Trešnjevčana, Scena ADU, Zagreb, 1998.
Drame su mu izvođene na Radio-Zagrebu i Skopju.
Tomislav Durbešić živi i radi u Zagrebu. Postavio je oko 150 dramskih, opernih i svojih djela na pozornice Zagreba, Dubrovnika, Beograda, Sarajeva, Prištine, Splita, Rijeke, Zenice i na nekim inozemnim kazališnim scenama. Član je Društva hrvatskih dramskih umjetnika i Hrvatskog centra PEN-a. Nagrađen državnom nagradom "V. Nazor" za životno djelo.
DŽALTO, Stjepan
Uskoplje
Rođen 21.X. 1931. u Voljicu, kod Uskoplja (Srednja Bosna). Završio teologiju u Đakovu. Kao župnik djelovao u župama Sarajevske nadbiskupije, Rostovu, Brusnici, Obrima, Modriču, Uzdolu i Glavicama kod Bugojna, gdje je i proživio s narodom tešku ratnu dramu Domovinskog rata. Pjesnik, pripovjedač i romanopisac. Pisao je i reportaže, putopisa, davao intervjue. Objavljivao u raznim časopisima i listovima.
Objavljena djela:
Selo Sbađavolo (pr.), Zagreb, 1972.; Gladne i nemirne godine (ro.), Zagreb, 1972.; priče iz Pasjih Korita (pč.), Zagreb, 1975.; Naricanje Frane Maraniova (ro.), Zagreb, 1983.; Mladenački raj i njegov sjaj (pč.), Đakovo, 1984., 1985.; Spontanosti (pj.), Mostar, 1988.; Pod Jurcanovim orahom (ro.), Zagreb, 1990.; Novo selo (ro.), Zagreb, 1995.; Birane stranice, Zagreb 1995.; Eva i ja (pč.), Zagreb, 1996.; Čudna zemlja (ro.), Zagreb, 1996.; Trzaji (pj.), Zagreb, 1997.; Fra Marijanova Bosna (ro.), Zagreb, 1997.; Krv i suze (pj.), Zagreb, 1997.; S ljudima (pč.), Zagreb, 1998.; Drug nastavnik iz predvojničke (ro.), Zagreb, 1999.
Stjepan Džalto živi i radi u Uskoplju, i privremeno u Zagrebu.
ĐURETIĆ, Nikola
London
Rođen 24. VII. 1949. u Osijeku. Diplomirao Filozofski fakultet u Zagrebu. Piše prozu, feljtone, teatrološke tekstove, kazališne kritike i televizijske scenarije. Od 1978. živi u Londonu gdje radi kao novinar BBC-a.
Objavljena djela:
Vragolovi (prip.), Split, 1974.; Vrijeme bijelih dana (prip.), Zagreb, 1978.; Albionske razglednice (es.), Zagreb, 1996.; Kazališni putokazi i krajputaši (es.), Zagreb, 1996.; Suze Martina Jesenskog (ro.), Zagreb, 1997.
Nikola Đuretić živi i radi u Londonu. Zastupljen u nekoliko antologija suvremene hrvatske proze, bio urednik kazališnog časopisa "Prolog" i ključna osoba pri uvođenju hrvatskog jezika u program BBC-a. Jedan je od osnivača londonskog Ogranka MH. Nagrađivan.
ĐURĐEVIĆ, Miloš
Zagreb
Rođen 2. VIII. 1961. u Rabu. Završio Filozofski fakultet. Pjesnik, književni kritičar, esejist i prevoditelj.
Objavljena djela:
Pejsaži ili kružno traženje riječi (pj.), 1989.; U zrcalu (pj.), 1994.; Žetva (pj.), 1997.
Miloš Đurđević živi i radi u Zagrebu.