tag:blogger.com,1999:blog-137757332011-04-21T10:43:41.933-07:00Antenoreply@blogger.comBlogger1581100tag:blogger.com,1999:blog-13775733.post-1148426567935596892006-10-17T16:20:00.000-07:002006-10-17T17:11:05.236-07:00Naslov/Title<br />Jubilej gospodina Ikla<br />Granice Svemira <br />Gdje je Magdalena Kazimirovic <br />Monolog o Splitu<br />Pravac<br />Sibyl <br />Stela <br />Rondo (1966)<br />U potrazi za Sutejem <br />Gospodski zivot Stipe Zvonareva <br />Ljubavna pisma s predumisljajem<br />Koreografija za kameru i plesace<br />Povratak<br />Abeceda straha<br />Mala seoska priredba<br />Prometej s otoka Visevice<br />Vidimo se<br />Djevojka i hrast<br />Razmedja<br />Gle kako lijepo dan pocinje<br />Pont neuf<br />Vlak bez voznog reda<br />Zivi bili pa vidjeli<br />Sluzbeni polozaj<br />Mars na Drinu<br />Winnetou und Shatterhand im tal der Toten<br />Winnetou III<br />Winnetou I<br />Winnetou II<br />Winnetou & das Halbblut Apanatschi<br />Old Shatterhand<br />Der Schatz im Silbersee<br />Zona Zanfirova <br />Pop Cira i pop Spira <br />Serafin svjetionicarev sin<br />Branimir Stulic klincek stoji pod oblokom<br />Tako je govorio Tito<br />Thompson najveci! (2002)<br />Stud,The <br />Kapetan Lesi<br />Carrie (2002)<br />Cudo nevidjeno<br />Zivot je lep<br />Leptirica<br />Thief of Bagdad,The <br />White Heat<br />A thousand and one nights<br />Place in the sun<br />Goldberg who's next?<br />Duel<br />Jawes<br />Plot to kill Hitler,The <br />Donnie Brasco<br />Oficir s ruzom<br />Samo jednom se ljubi<br />Bomba u 10 i 10<br />Ona voli zvezdu<br />Nizvodno od sunca<br />Trainspotting<br />Ljubav i poneka psovka<br />3 palme za 2 bitange<br />Valter brani Sarajevo<br />Colonia <br />Groznica ljubavi<br />Medeni mjesec<br />Radopolje<br />Bombasi<br />Igmanski mars<br />Vuk sa prokletija<br />Varljivo ljeto '68<br />Zajebancija <br />Slave of the desert<br />Kljuc <br />Poplava <br />Crne vode <br />Kuca<br />Tunolovci<br />Fine mrtve djevojke<br />Bitka na neretvi<br />Druzba Pere Kvrzice<br />Zaseda<br />Medeni mjesec<br />Normalni ljudi<br />Drugi covek<br />Rat uzivo<br />Potrazi Vandu Kos<br />Porno film<br />Natasa <br />Vlakom prema jugu<br />Breza <br />Crveni udar<br />Bonnie and Clyde<br />Specijalno vaspitanje<br />Za sada bez dobrog naslova <br />Bosanski gradovi<br />U Zatvoru<br />Una<br />Dubrovacki suton<br />Garcia<br />Oficir s ruzom<br />San o Ruzi<br />Tko pjeva zlo ne misli<br />Midnight Dancers<br />Morituri<br />Buba u uhu (1986)<br />Sest dana juna <br />Prosijaci i sinovi<br />Uzrok smrti ne pominjati<br />Posljednja volja (2001)<br />Ljepota poroka<br />Tko to tamo peva<br />Kad golubovi polete<br />Moj tata na odredjeno vrijeme<br />Radopolje<br />Bestije<br />Cao inspektore III<br />Svemirci su krivi za sve<br />Vrhovi zelengore<br />Potraga<br />Uzavreli grad<br />Colonia the best<br />Rafal u nebo<br />Gospa (1995)<br />Moj stan<br />Pravda<br />Jedan dan u turopoljskj zadrugi<br />Kavana Corso<br />Procesija Sv. Duje<br />Sinji galeb<br />Zagreb u svetlu velegrada<br />Stare slave djedovina<br />Zivjet ce ovaj narod<br />Hotel sunja<br />Lasica <br />Okupacija u 26 slika<br />Mirisi, zlato i tamjan<br />U okruzenju<br />Bino, oko galebovo<br />More, galebovi, pisma<br />Recital<br />Sokol ga nije volio<br />Dvostruki obruc<br />Mirta uci statistiku<br />Putovanje<br />U potrazi za Sutejem<br />Kad cujes zvona<br />U gori raste zelen bor<br />Cvor<br />Halo Munchen<br />Hop Jan<br />Izbavitelj<br />Zelena ljubav<br />Kuzis, stari moj<br />Smogovci episode 14<br />Dubrovnik<br />Suncani Split<br />Zivi bili pa vidjeli<br />Hildegard<br />Lisinski<br />Nebo, saletiti<br />Posebna voznja<br />Prijeki sud<br />Smogovci episode 13<br />Glembajevi<br />Koncert<br />Lisice<br />Nek se cuje i nas glas<br />Visoki napon<br />Da mi je biti morski pas <br />Horvatov izbor<br />Smogovci<br />Imam dve mame dva tate<br />Tko pjeva zlo ne misli <br />Lov na jelene<br />Novinar<br />U raljama zivota<br />Za srecu je potrebno troje<br />Nicija zemlja<br />Kako je poceo rat na mome otoku<br />Makedonska krvava svadba<br />Nedeljni rucak<br />Treci kljuc<br />Svoga tela gospodar<br />Ziva istina<br />Kapetan Mikula mali<br />Vuk samotnjak<br />Lito vilovito<br />Mala pljacka vlaka<br />Sutjeska<br />Dimples<br />Little Miss Marker<br />Now and forewer<br />Puska za uspavljivanje<br />Wee weeie wink<br />Holding<br />Fortune and men's eyes<br />Killing Time,The<br />A time of destiny<br />Born to ride<br />Princess Academy,The <br />Love Sory<br />Book of Shadows: Blair Witch 2<br />Carrie<br />Raging Bull<br />Naked Truth,The <br />The Brave<br />Gladiator<br />Mummy returns<br />Mummy,The <br />Deliverance <br />Viva Zapata<br />Valentine<br />Satanic Rites of Dracula,The <br />Little Princess,The<br />Svecani mimohod oruzanih snaga <br />Necista krv<br />Sarajevski atentat<br />Sex partijski neprijatelj no.1<br />Usijanje<br />Isprani<br />Nazovi 92<br />Vidimo se u citulji<br />Prekobrojna<br />Od petka do petka<br />O pokojniku sve najlepse<br />Prozvan je i V3<br />Ni na nebu ni na zemlji<br />Tale I,II/VI<br />Tale III,IV/VI<br />Tale V,VI<br />Tale I-VI<br />Vecer uz Cecu <br />Mi smo prvaci<br />Otpor Bosne cuo se do neba<br />Cipelice na asfaltu<br />Virdzina<br />Ajmo zuti<br />Ambasador<br />Djuka Begovic<br />Shark atack III Megalodon<br />Viza za buducnost<br />Ceca koncert Marakana<br />Viza za buducnost<br />Viza za buducnost<br />Cuvar plaze u zimskom periodu<br />Magic Snowman,The<br />Zivot sa stricem<br />3 ljetna dana<br />Hajde da se volimo<br />Skupljaci perja<br />Sve ili nista<br />Ljubica<br />Braca po materi<br />Appaloosa,The<br />Boziji oklop<br />Steam Turkish bath <br />Forgotten,The<br />Pink Flamingo<br />Project: Alien<br />Zbogom XX vek<br />Crvena prasina<br />Tito medju srbima<br />Blood in Blood Outh<br />9/11<br />Bloodline<br />City on Fire<br />Cold Steel<br />Pope must diet!,The <br />Bridge to Nowhere<br />Merchant of Venice,The<br />I'm no Angel<br />A woman's view pf pro football<br />Lorenzo's oil<br />Spasitelj<br />Prica iz hrvatske<br />Hud<br />Payton Place<br />Ljubica<br />Uzicka republika<br />Caruga<br />Shinoig <br />Rubaway,The <br />Lovac na Tita<br />Srpkinja<br />Vuk samotnjak<br />Zaboravljeni<br />Brigadoon<br />Glengarry Glen Roos<br />Grand hotel<br />Balkan express II<br />Nosterdamus<br />Most<br />Outhsider<br />Stigmata<br />X man<br />Mildred Pierce<br />Nevada Smith<br />Paper moon<br />2YK<br />Most wanted man,The <br />Do koske<br />Krvopijci<br />Sutjeska<br />Lady vanishes,The<br />Bombasi<br />Otac na sluzbenom putu<br />Svedski arazman<br />Invasion of body snatchers<br />Kozara<br />Marsal<br />Once upon a time in America<br />What ever happend to Baby Jane?<br />Cetverored<br />Mondo Bobo<br />Oficir s ruzom<br />Sjecas li se Dolly Bell<br />Matrix,The<br />Od zlata jabuka<br />Orlovi rano lete<br />Usijanje<br />Slozna braca<br />Crveni udar<br />Gnjurac<br />Senke uspomena<br />Tajna manastirske rakije<br />Big parade,The <br />Goodfellas<br />Avanture Borivoja Surdilovica<br />Mehanizam<br />Nebeska udica<br />Dervis i smrt<br />Lepa sela lepo gore<br />Tudja Amerika<br />Notorius<br />Balada o svirepom<br />Gossip<br />Tunel<br />Uzavreli grad<br />Nema problema<br />Idemo dalje<br />Like mother like son<br />Kostana<br />Ambasador je ubijen u Stokholmu<br />Cijena zivota <br />Vlak u snijegu<br />Nizvodno od sunca<br />Covek iz hrastove sume<br />Gorile se kupaju u podne<br />Usijanje<br />Skyscraper<br />Transylvania 6-5000<br />War Boy<br />Cros of iron<br />Survivor<br />Warriors,The <br />Bure baruta<br />Hasanaginica<br />Zadah tela<br />Nadrealisti II<br />Nadrealisti I<br />Vukovar jedna prica<br />Hrvatski glazbeni spotovi<br />Fight club<br />Lijepa nasa<br />Moby Dick<br />Suvivor<br />Psycho<br />Black and blue<br />It happend one night<br />Dom za vjesanje<br />Treasure of the Sierra Madre,The <br />Brat doktora Homera<br />Moljac<br />Salas u malom ritu<br />Rose tattoo,The <br />Temple of doom<br />Voyage of the damned<br />Three kings<br />Blood and sand<br />Buterfield 8<br />Rose tatoo,The <br />Gilda<br />Underground<br />Red river<br />Witnes for the prosecution<br />Mirko i Slavko<br />Djekna <br />Djekna<br />Marriage of Maria Braun,The<br />Double jeoprardy<br />Crvenkapica<br />Gluvi barut<br />Kraljevski voz<br />Ovo malo duse<br />Serpico<br />Getaway,The<br />Diner at eight<br />Tarzan finds a son<br />Tarzan and the lost city<br />Nadrealisti V<br />Nadrealisti VI<br />Nadrealisti III<br />Sami<br />S. B. zatvara krug<br />Kamiondzije I <br />Kamiondzije I<br />Kamiondzije I<br />Kamiondzije I<br />Kamiondzije I<br />Sayonara<br />Free Money<br />Star Spangler Rhythm<br />Towering inferno,The <br />Private war<br />Fury,The<br />Out of control<br />Night of fox<br />Player,The <br />Gods must be crazy II,The<br />Intrigue<br />Odessa file,The <br />Pornografer,The <br />Last time i saw Paris,The<br />Ransom<br />Charlie Barnett's Terms of Enrolment<br />Caine mutiny,The <br />Contaminated man<br />A dry white season<br />Nightcomers,The <br />Burn!<br />Prince of Tides,The <br />Primal fear<br />Debeli i mrsavi<br />Laf u srcu<br />Sekula III nevino optuzen<br />Tijesna koza II<br />Rebel withouth a cause<br />Giant,The<br />Crna Macka beli macor<br />Key Largo<br />Lost Horizon<br />Vreme cuda<br />Kamiondzije II<br />Kamiondzije II<br />Kamionzije II<br />Subterfuge<br />Body of Work<br />Body for life<br />Psycho<br />Frame up<br />Sleepy Hollow<br />Prisoners<br />Sunset Boulevard<br />Broken English<br />Flood<br />Blue bird,The <br />Where the day takes you<br />Reversal of Fortune<br />Naked Gun 2 1/2 The Smell of Fear,The <br />Artists and Models<br />It started with a kiss<br />My Man Godfrey<br />Picture Mommy Dead<br />Picture Mommy Dead<br />Man Who Wouldn't Talk,The<br />A New Kind of Love<br />Don't go near the water<br />Legend of Bruce Lee,The<br />Young Bruce Lee,The <br />Fist of Fury<br />A Dragon Story<br />Chinese Connection,The <br />Littlest Rebel,The<br />East of Eden<br />Poor Little Rich Girl<br />Hedda Hipper's Hollywood<br />Detonator<br />Dirty Dozen: Next Mission,The<br />Isadora<br />Cry Baby<br />Rebels: Marlon Brando,The <br />Necista Krv<br />Tamna Strana Sunca<br />Zena s Krajolikom<br />Beat the Devil<br />Once Were Warriors<br />Eje of The Beholder<br />Eje of The Killer<br />Perfect Storm,The <br />Fearless<br />Ishtar<br />Caged Heart,The <br />Scorpion King,The <br />Zaboravljeni<br />Treci kljuc<br />Ne okreci se sine<br />Od 3 do 22<br />Crni biseri<br />Doktorova noc<br />Izgubljeni zavicaj<br />Pad Italije<br />Zimovanje u Jakobsfeldu<br />Insider,The<br />Gangster no. 1<br />Kuca duhova<br />Nausikaja <br />Top lista nadrealista novogodisnja<br />Plasticni Isus<br />Bijelo Dugme<br />Pilot Wife,The <br />TT sindrom<br />Do koske<br />Force of Evil<br />Le Cage aux folles<br />I am a fugitive from a chain gang<br />Sea Hawk,The <br />Rosemary's Baby<br />Sophie's Choice<br />Red ballon,The <br />A Nightmare on Elm Street III<br />A Nightmare on Elm Street IV<br />Milton Berle Shaw,The<br />Milton Berle Show,The <br />Lili<br />Movie Maker,The <br />People Vs Zsa Zsa Gabor,The <br />People Vs Zsa Zsa Gabor,The <br />Much goes to Hollywood<br />Zagreb preko Sarajeva Beograd<br />Blagajnica hoce ici na more<br />Je li jasno prijatelju<br />Godson,The<br />Curly Top<br />Nosferatu The Vampyre<br />Frankenstein's Great Aunt Tillie<br />Stella Adler Awake and Dream<br />Pilotos de combate<br />Eagle,The<br />Pee Wee's playhouse christmas special<br />Touch of Evil<br />Baby Cakes<br />Beverly Hillibillies,The <br />Now and Then<br />Metropolis<br />For the First Time<br />Sports bloopers awards<br />Green acres<br />A Very Brady Sequal<br />Queen og Outer Space<br />Wake me when the war is over<br />Gigi<br />Eva Gabor<br />Boys night out<br />Moulin Rouge<br />Road to Hong Kong,The <br />Lovely to look at<br />Zsa Zsa Gabor it's Simple darling<br />Tony Curtis<br />We're not married<br />Heidi<br />From here to eternity<br />North by Northwest<br />A Star is born<br />Traficantes asesinos<br />Cudotvorni mac<br />Muzikanti<br />Muzikanti<br />On meni nema Bosne<br />Praznik u Sarajevu<br />Balada o svirepom<br />Sekula i njegove zene<br />Kamiondzije I<br />Smogovci<br />Divlji Andeli<br />Sluzbeni polozaj<br />Karolina rijecka<br />Oficir s ruzom<br />Slavica<br />Tajna starog tavana<br />Vlakom prema jugu<br />Final destination<br />Leo i Brigita<br />Orao<br />Divlja stranica Prkos<br />Donator<br />I to ce proci<br />Mejdan Simeuna Djaka<br />Partizani<br />H 8<br />Sreca dolazi u devet<br />Oficir s ruzom<br />Osma vrata<br />Decameron nights<br />Hercules<br />Secret agent,The <br />Maltese Falcon,The<br />Red dust<br />Hitles's henchmen<br />Nosterdamus<br />Chopper<br />Querelle<br />Baby take a bow<br />Ritam zlocina<br />Papillon<br />Partizanska eskadrila<br />Boomerang<br />Masmediologija na Balkanu<br />Opasni trag<br />Sedma kronika<br />Urnebesna tragedija<br />Dvoje<br />Winds of War <br />Winds of War<br />Winds of War<br />Winds of War<br />Madmoiselle Midnight <br />Ghost Ship<br />Mrtav i beo<br />Ringeraja<br />Crvena prasina<br />Hamburg Altona<br />Savrseni krug<br />Zena s krajolikom<br />Serafin svetionicarev sin<br />Shark attack II<br />A River runs through it<br />A Dry White Season<br />Rambo First Blood Part II<br />Rocky Marciano<br />Fortunes of War<br />Cobra<br />Godfather I,The<br />Godfather II,The<br />Kidnaped in Paradise<br />Trut About Women,The <br />One Eyed Jacks<br />A Simple plan<br />Wild One,The <br />Teahouse of the August Moon,The <br />Sexette<br />Chase,The <br />Great Honeymoons<br />Man,The<br />Desire<br />Appaloosa,The<br />Edward R. Murrow The Best of Person to Person<br />Last tango in Paris<br />Formula,The<br />Larry King Live I<br />Larry King Live II<br />Apocalypse Now<br />Raoni<br />Don Juan DeMarco<br />A Streetcar Named Desire<br />Mutiny on the Bounty<br />Reflection in Golden Eye<br />Rage Carrie II,The <br />First Blood<br />Kramer Vs. Kramer<br />Jaws the Revenge<br />Poseidon Adventure,The <br />Heart<br />Don is Dead,The<br />Princess Academy,The <br />Fugitive Kind,The<br />A Streetcar Named Desire<br />On the Waterfront<br />Hearts of Darkness<br />Bedtime Story<br />Missouri Breaks,The<br />Julius Caesar<br />One Eyed Jacks<br />Island of Dr Moreau,The<br />Hear no Evil<br />Mister Scarface<br />Psycho IV<br />Psycho II<br />Midnight Express<br />08 min. Abs<br />Escape from Wildcat Canyon<br />My Little Chickadee<br />Freshman,The<br />Meteor<br />Lord of Discipline,The<br />Carrie<br />Braveheart<br />Deer Hunter,The<br />Godfather III,The<br />Some Like it Hot<br />Scarface<br />Judgment in Berlin<br />Young Lions,The <br />Way We Were,The <br />Gods and Monsters<br />Ugly American,The <br />Marsal<br />Otpisani<br />Pad Srebrenice<br />Policijska stanica<br />Povratak<br />Kraljica noci<br />Dorucak sa Djavolom<br />Esalon Doktora M<br />Smrt Jugoslavije I<br />Smrt Jugoslavije II<br />Smrt Jugoslavijev III<br />Mlijecni put<br />Variola vera<br />Dogadjaj<br />Druge<br />Kaja , ubit cu te<br />Muzikanti <br />Granica<br />Coming to America<br />Al Capone<br />Resume<br />Valachi, Luciano, Genovese<br />Kennedy Connection<br />Gallo, Colombo, Bonnano<br />Hoffa<br />Vegas<br />Gotti<br />Hollywood<br />Rani snijeg u Munchenu<br />Berlin kaput<br />Sve je za ljude<br />Vukovar jedna prica <br />Kamionzije I <br />Kamiondzije II<br />I to ce proci<br />Stanica obicnih vozova<br />Bedazzled<br />Broken English<br />Crocodile<br />Spijuni na stiklama<br />Tito i ja<br />Zadah tela<br />Tamna je noc<br />Miris poljskog cveca<br />Put oko sveta<br />Krvava bajka<br />Valter brani Sarajevo<br />Postman Always Ring Twice,The <br />Cat on Hot Tin Roof,The <br />In Dog Day Afternoon<br />Desant na Drvar<br />Paket Aranzman<br />Kraljeva zavrsnica<br />Velo misto<br />Untochables,The <br />Tri muskarca Melite Zganjer<br />Kapelski kresovi<br />Kapelski kresovi<br />Kapelski kresovi<br />Kapelski kresovi<br />Kapelski kresovi<br />Kapelski kresovi<br />Dominion<br />Bogorodica<br />Djed i baka se rastaju<br />Jubilej gospodina Ikla <br />Krvopijci<br />Transatlantik<br />Kad mrtvaci zapjevaju<br />Prepoznavanje<br />Sedma kronika<br />Puska za uspavljivanje<br />Gotcha<br />Mad Magician,The<br />A Man Called Horse<br />Tin drumer,The <br />Tin Drum,The <br />Love & Anarchy<br />A Sense of Freedom<br />Before the Rain<br />Happily Ever After<br />Croats in America<br />Djed i baka se rastaju<br />Stepinac<br />Stepinac znak vremena<br />Jews and Croatia<br />Croatian Religious Art<br />Croatia land of 1100 islands and 101 Dalmatians<br />Return of a Man Called Horse,The <br />Cry from the Mountain<br />Escape<br />Out of Control<br />Long Time Companion<br />That Summer of White Roses<br />Thay Shoot Horses Don't Thay?<br />Earthquake<br />Sophie's Choice<br />Caged Fury<br />Victory<br />Crni Biseri<br />Vukovar se vraca kuci<br />Kraljica noci<br />Rebecca of Sunnybrook Farm<br />Mafia<br />Mighty Jungle,The<br />Holcroft Convenant,The<br />Plasticni Isus<br />Zimovanje u Jakobsfeldu<br />Treci kljuc<br />Working Girl<br />War Boy,The <br />Out of Control<br />Aviator,The <br />Force 10 from Navarone<br />Superman the Movie<br />Deth of Scoundrel<br />Tales of Klondike<br />Tales of the Klondike<br />Every Girl Should Have One<br />Dervis i smrt<br />Audicija<br />Decko koji obecava<br />Uvod u drugi zivot<br />Radio vihor zove Andjeliju<br />Boce bice<br />Bog je umro uzalud<br />Kuduz<br />Deseti brat<br />Uvek spremne zene<br />Kad mrtvi zapjevaju<br />San o Ruzi<br />Bitka na neretvi II <br />Macak pod sljemom<br />Macak pod sljemom<br />Macak pod sljemom <br />Kapetan Mikula mali<br />Kapetan Mikula mali<br />Kapetan Mikula mali<br />Kapetan Mikula mali<br />U registraturi<br />U registraturi<br />U registraturi <br />U registraturi<br />U registraturi<br />Vrijeme za..<br />Tajna Nikole Tesle<br />Zlatne Godine<br />Narodni poslanik<br />Orlovi rano lete<br />Idemo dalje<br />Veliki i mali<br />Zivot sa stricem<br />Kozara<br />Smrt gospodina Goluze<br />Bitka na Neretvi I<br />Bitka na Neretvi II<br />Cao inspektore<br />Muzikalno prase<br />Signali nad gradom<br />Tisina molim:Fabijan Sovagovic<br />Veliki Provod<br />Znatizelja<br />Album<br />Plop<br />Predstava Hamleta u selu Mrdusa Donja<br />Put k susjedu<br />Satiemnania<br />Krava na mjesecu<br />Lutka snova<br />Mouseferatu<br />Seljacka buna<br />Utakmica<br />Deveti krug<br />Dnevnik<br />Surogat<br />Pakleni otok<br />Doktor ludosti<br />Ispod crte<br />Profesionalac<br />Pjacka treceg rajha<br />Testament<br />Kajmak I marmelada<br />Kico Show<br />Nesto izmedju<br />Lavirint<br />U okruzenju II Prijatelji<br />Brisani Prostor I,II TV serija<br />Brisani Prostor III,IV TV serija<br />Nase malo misto TV serija I,II<br />Nase malo misto TV serija III,IV<br />Nase malo misto TV serija V,VI<br />Nase malo misto TV serija VII,VIII<br />Nase malo misto TV serija IX,X<br />Nase malo misto TV serija XI,XII<br />Spadijer jedan zivot<br />Hanka<br />Dvoje<br />Volim te najvise na svetu<br />Remake<br />Mali svet<br />Jagoda u supermarketu<br />Krvava bajka<br />Putovanje tamnom polutkom<br />Sivi dom TV serija I,II<br />Sivi dom TV serija III,IV<br />Sivi dom TV serija V,VI<br />Sivi dom TV serija VII,VIII<br />Sivi dom TV serija IX,X<br />Velo misto TV serija 1<br />Velo misto TV serija 2<br />Velo misto TV serija 3<br />Velo misto TV serija 4<br />Velo misto TV serija 5<br />Velo misto TV serija 6<br />Prosjaci I sinovi I,II,III<br />Prosjaci I sinovi IV,V,VI<br />Prosjaci I sinovi VII,VIII,IX<br />Prosjaci I sinovi X,XI<br />Prosjaci I sinovi XII,XIII<br />Porobzije I,II<br />Porobzije III,IV<br />Porobzije V,VI<br />Haloa praznik kurvi<br />Kanjon opasnih igara<br />Covjek koga treba ubiti<br />Kuda idu divlje svinje<br />Kuda idu divlje svinje<br />Kuda idu divlje svinje<br />Kuda idu divlje svinje<br />Kuda idu divlje svinje<br />U ime ljubavi Brena I Boba<br />Zivot Radnika<br />Smrt gospodina Goluze<br />Istocno od Rajha (Indexovo pozoriste)<br />Nadrealisti III<br />Tajna Nikole Tesle<br />A Countess from Hong Kong<br />Ponedjeljak ili utorak<br />Zdravko Colic<br />Lutalic<br />Cudnovate Zgode Segrta Hlapica<br />Pezimiti u Riu<br />Fate did bot let me go<br />Svjedoci<br />Bore Lee<br />Mahovina na asfaltu<br />Slozna braca II<br />Audicija sarajevo<br />Pun mesec nad Beogradom<br />Sirota Marija<br />Konjankik<br />Ne okreci se sine<br />Od 3 do 22<br />Lude godine VII<br />Noz<br />Cudna devojka<br />Pusti snovi<br />Vanbracna puovanja<br />Miris poljskog cveca<br />Kad porastem bicu kengur<br />Tri karte za Hollywood<br />Suncokreti<br />Vojnikova ljubav<br />Vinko 8/8<br />Cudesna suma<br />Sretno dijete <br />Titova smrt<br />Vinko 1/7<br />Jelenko 1/13<br />Munje Divx<br />Mujo I Haso<br />Provalnik<br />Sivi kamion crvene boje<br />Kraj vikenda<br />Dani od snova<br />Svemirci su krivi za sve<br />Mala<br />Ljubav I bes<br />Ljepote Jugoslavije<br />Tren<br />Bice bice 2<br />Neka cudna zemlja<br />Ljubav I moda<br />1 na 1<br />Snajperist shot true hart<br />I bog stvori kafansku pevacicu<br />Zivjeti od ljubavi<br />Put oko sveta<br />Policijska stanica III<br />Druga generacija<br />Boj na Kosovu<br />Razvod na odredjeno vreme<br />Kuzis stari moj<br />Tesna koza<br />Skoro sasvim obicna prica<br />Kraj vikenda<br />Doslo doba da se ljubav proba<br />U ime ljubavi Brena I Boba<br />Zdravko Colic<br />Avanture Borivoja Surdilovica<br />Sesta Brzina<br />Ledina<br />Horvatov izbor<br />Zivot je cudo<br />I bog stvori kafansku pevacicu<br />Kod amidze Idriza<br />Go West<br />Ivkova slava<br />Plavi 9<br />Potonulo groblje<br />Hajducka vremena<br />Tu<br />Kako je propao rokenrol<br />Galeb I ja<br />Sretno dijete <br />Ta divna slitska noc<br />Bad blue boys 1<br />Pucanj<br />Vila orgideja<br />Letaci velikog neba<br />BBB<br />Pucanj<br />Letaci velikog neba<br />Vila orgideja<br />TU<br />Ispod crte<br />Cetiri asa sa salate<br />Ljeto u zlatnoj dolini<br />Gori vatra<br />Marble ass<br />Dorotej<br />Brisani prostor I 1-2<br />Brisani prostor II 3-4<br />Cubok<br />Silom otac<br />New star 2005<br />Salas u malom ritu<br />Boj na Kosovu<br />Sulejman osvajac (tvrdjava Samograd)<br />Carevo novo ruho<br />U Registraturi<br />Bitange I princeze<br />Ajmo zuti<br />BBB<br />Bravo maestro<br />Prosijaci i sinovi<br />Timon<br />Zavaravanje<br />Diploma za smrt<br />U pozadini<br />Puna kuca<br />Djuka Begovic<br />Oluja nad krajinom<br />Pustolov pred vratima<br />Kapelski kresovi<br />Vidimo se<br />Pont Neuf<br />Nepokoreni grad<br />Blagajnica hoce ici na more<br />Fabijan Sovagovic & Godine hrdje<br />Nepokoreni grad<br />Djed i baka se rastaju<br />Lutalica<br />Titova sahrana<br />Okupacija u 26 slika<br />Mrtvi kutovi<br />Pod vedrim nebom<br />Otac<br />Volim te<br />Dva igraca s klupe<br />Sretno dijete <br />Sto je muskarac bez brkova<br />Oprosti za kung fu<br />Druzba isusova<br />Inspektor Vinko<br />Grbavica<br />Segrt Hlapic<br />Za slobodu<br />Nepokoreni grad udarne grupe<br />Bakonja 1<br />Bakonja 2<br />Tito po drugi put medju srbima<br />Protest<br />Nepokoreni grad Galeb<br />Kapelski kresovi 13<br />Diverzanti<br />Ne dao bog veceg zla 1, 2<br />Ne dao bog veceg zla 3, 4<br />Ne dao bog veceg zla 5<br />Decak I violina<br />Vreme cuda<br />Sarajevski atentat<br />Severina vjerujen u te(najbolje u zivo)<br />Oliver Dom sportova 07.02.2004<br />Ivkova slava<br />Jesen stize dunjo moja<br />Zivot Radnika<br />Smrt gospodina Goluze<br />Istocno od Rajha (Indexovo pozoriste)<br />Nadrealisti III<br />Tajna Nikole Tesle<br />A Countess from Hong Kong<br />Ponedjeljak ili utorak<br />Zdravko Colic<br />Lutalic<br />Cudnovate Zgode Segrta Hlapica<br />Pezimiti u Riu<br />Fate did bot let me go<br />Svjedoci<br />Bore Lee<br />Mahovina na asfaltu<br />Slozna braca II<br />Audicija sarajevo<br />Pun mesec nad Beogradom<br />Sirota Marija<br />Konjankik<br />NE OKRECI SE SINE<br />Od 3 do 22<br />Lude godine VII<br />Noz<br />Cudna devojka<br />Pusti snovi<br />Vanbracna puovanja<br />Miris poljskog cveca<br />Kad porastem bicu kengur<br />Tri karte za Hollywood<br />Suncokreti<br />Vojnikova ljubav<br />Vinko 8/8<br />Cudesna suma<br />Sretno dijete <br />Titova smrt<br />Vinko 1/7<br />Jelenko 1/13<br />Munje Divx<br />Mujo I Haso<br />Provalnik<br />Sivi kamion crvene boje<br />Kraj vikenda<br />Dani od snova<br />Svemirci su krivi za sve<br />Mala<br />Ljubav I bes<br />Ljepote Jugoslavije<br />Tren<br />Bice bice 2<br />Neka cudna zemlja<br />Ljubav I moda<br />1 na 1<br />Snajperist shot true hart<br />I bog stvori kafansku pevacicu<br />Zivjeti od ljubavi<br />Put oko sveta<br />Policijska stanica III<br />Druga generacija<br />Boj na Kosovu<br />Razvod na odredjeno vreme<br />Kuzis stari moj<br />Tesna koza<br />Skoro sasvim obicna prica<br />Kraj vikenda<br />Doslo doba da se ljubav proba<br />U ime ljubavi Brena I Boba<br />Zdravko Colic<br />Avanture Borivoja Surdilovica<br />Sesta Brzina<br />Ledina<br />Horvatov izbor<br />Zivot je cudo<br />I bog stvori kafansku pevacicu<br />Kod amidze Idriza<br />Go West<br />Ivkova slava<br />Plavi 9<br />Potonulo groblje<br />Hajducka vremena<br />Tu<br />Kako je propao rokenrol<br />Galeb I ja<br />Sretno dijete <br />Ta divna slitska noc<br />Bad blue boys 1<br />Pucanj<br />Vila orgideja<br />Letaci velikog neba<br />BBB<br />Pucanj<br />Letaci velikog neba<br />Vila orgideja<br />TU<br />Ispod crte<br />Cetiri asa sa salate<br />Ljeto u zlatnoj dolini<br />Gori vatra<br />Marble ass<br />Dorotej<br />Brisani prostor I 1-2<br />Brisani prostor II 3-4<br />Cubok<br />Silom otac<br />New star 2005<br />Salas u malom ritu<br />Boj na Kosovu<br />Sulejman osvajac (tvrdjava Samograd)<br />Carevo novo ruho<br />U Registraturi<br />Bitange I princeze<br />Ajmo zuti<br />BBB<br />Bravo maestro<br />Prosijaci i sinovi<br />Timon<br />Zavaravanje<br />Diploma za smrt<br />U pozadini<br />Puna kuca<br />Djuka Begovic<br />Oluja nad krajinom<br />Pustolov pred vratima<br />Kapelski kresovi<br />Vidimo se<br />Pont Neuf<br />Nepokoreni grad<br />Blagajnica hoce ici na more<br />Fabijan Sovagovic & Godine hrdje<br />Nepokoreni grad<br />Djed i baka se rastaju<br />Lutalica<br />Titova sahrana<br />Okupacija u 26 slika<br />Mrtvi kutovi<br />Pod vedrim nebom<br />Otac<br />Volim te<br />Dva igraca s klupe<br />Sretno dijete <br />Sto je muskarac bez brkova<br />Oprosti za kung fu<br />Druzba isusova<br />Inspektor Vinko<br />Grbavica<br />Segrt Hlapic<br />Za slobodu<br />Nepokoreni grad udarne grupe<br />Bakonja 1<br />Bakonja 2<br />Tito po drugi put medju srbima<br />Protest<br />Nepokoreni grad Galeb<br />Kapelski kresovi 13<br />Diverzanti<br />Ne dao bog veceg zla 1, 2<br />Ne dao bog veceg zla 3, 4<br />Ne dao bog veceg zla 5<br />Decak I violina<br />Vreme cuda<br />Sarajevski atentat<br />Severina vjerujen u te(najbolje u zivo)<br />Oliver Dom sportova 07.02.2004<br />Ivkova slava<br />Jesen stize dunjo moja<br />Zivot Radnika<br />100 minuta slave<br />Pogled s Ajfelovog tornja  <br />Potera za Sreckom<br />Disi duboko<br />Balkanska braca<br />Krojaceva tajna<br />BBB<br />BROCKBACK MOUNTAIN<br />BAKONJA FRA BRNE<br />Vila orgideja<br />DJEVOJKA I HRAST<br />Letaci velikog neba<br />FREAKS<br />HOLES<br />TWO FOR THE MONEY<br />STO JE IVA SNIMILA 21.LISTOPADA <br />HEIMKEHR<br />Potonulo groblje<br />FINAL DESTINATION 3<br />DVA IGRACA S KLUPE<br />GASLIGHT (1944)<br />GASLIGHT (1940)<br />20 MILLION MILES TO EARTH<br />ZVONAR CRKVE NOTREDAME (1923)<br />AJMO ZUTI<br />ABECEDA STRAHA<br />SRECA DOLAZI U DEVET<br />H 8<br />Plavi 9<br />PUCANJ<br />HAJDUCKA VREMENA<br />LOVE HAPPY<br />MODERN TIMES<br />DR. JEKYLL AND MR. HYDE (1941)<br />DR. JEKYLL AND MR. HYDE (1932)<br />LET'S MAKE IT LEGAL (1951)<br />KARAULA<br />POSLJEDNJA OAZA<br />KARADJORDJEVA SMRT<br />VELIKI TRANSPORT<br />RANE<br />KAROLINA RIJECKA<br />FROM HEL TO HEVEN<br />28 DAY LATER<br />LORD OF WAR<br />ENTER THE DRAGON<br />THE ELEFHANT MAN<br />DARK PASSAGE<br />THE ROBE<br />CARRIE<br />PRLJAVO KAZALISTE NA TRGU<br />THE OMEN<br />DINAMO-CRVENA ZVEZDA 13.05.1990<br />BAD BLUE BOYS 1<br />PROHUJALO S VIHOROM<br />MIROSLAV SKORO -MILO MOJE<br />SNIVAJ ZLATO MOJE<br />Bal-can-can<br />Thompson-Poljud<br />UP THE FRONT<br />IVO ROBIC-OPATIJSKI SUVENIRI, 60'<br />FESTIVAL ZABAVNE GLAZBE SPLIT 1984, 58'<br />TEREZA (KESOVIJA) IN CONCERT 26.X.85, 60'<br />MAKI IN AUSTRALIA (JOSIP MARACIC) 60'<br />SLAVONSKE PJESME, SALE I OBICAJI, SIMA JOVANOVAC<br />TAM FEST TORONTO 93 VOLUME 1 <br />THOMPSON-ZAGREB<br />DOKTOR LUDOSTI<br />SLAVONSKI BECARI i MIRJANA PRIMORAC<br />ALEKSA SANTIC TV SERIJA 1-4, 5-8<br />Razmjena, kupujem, prodajem, posalji svoj katalog na mail:anteraic(ne-salji-spam)@comcast.net<div class="blogger-post-footer"><img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/13775733-114842656793559689?l=umjetnici.blogspot.com' alt='' /></div>Antenoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-13775733.post-1152579881859435322006-07-10T18:04:00.000-07:002006-07-10T18:04:42.006-07:00Š-Ž <br /><br />ŠEGO, Krešimir <br />Zagreb – Međugorje <br />Rođen 11. II. 1950. u Međugorju. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Pjesnik, urednik, kritik i esejist. <br />Objavljena djela: <br />Žeđ pojilišta (pj.); Stojna kuća (pj.); Vrijeme letjelica (pj.); Hrvatska tišina (pj.), Mostar; Rubovi (es., krit.), Zagreb – Mostar; Pod nebom Bleiburga (ant.), Međugorje; Gospina šaputanja (es.), Međugorje; Anđeli moji (slik.), Međugorje. <br />Krešimir Šego živi i radi u Zagrebu i Međugorju. <br /><br />ŠEGOTA, Vladimir <br />Rođen 2. I. 1936. u Jablancu kod Senja. Pohađao gimnaziju. Radio kao novinar “Novog lista”, “Vjesnika” i “Tanjuga”. Bio je član uredništva “Riječke revije”. Pjesnik, prozni i dramski pisac. Napisao je nekoliko radio i televizijskih drama. <br />Objavljena djela: <br />Obećanje mira (pj.), 1961.; Markan (ro.), 1967.; Prah i ne prah (pj.), 1968. <br />Vladimir Šegota živi i radi u Rijeci. <br /><br />ŠEHOVIĆ, Feđa <br />Dubrovnik <br />Rođen 16. III. 1930. u Bileću. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao srednjoškolski profesor književnosti, direktor Naučne biblioteke u Dubrovniku, te voditelj Memorijalnog muzeja “Dom Marina Držića”. Pripovjedač i dramski pisac. Piše i scenarije. <br />Objavljena djela: <br />Drame, dramoleti, pučke komedije dubrovačke, Dubrovnik, 1968.; Kazin (ro.), Split, 1974.; Savršeno umorstvo (ro.), Split, 1975.; Veljun (ro.), Split, 1977.; De bello raguzino (ro.), Zagreb, 1980.; Knjiga postanka (ro.), Zagreb, 1981.; Dogon (ro.), Zagreb, 1980.; Navedeni romani, ovim redom, čine šest dijelova Dubrovačke tralalalogije; Vidra (ro.), Zagreb, 1980.; Gorak okus duše (ro.), /pseudonim Raul Mitrovich/, Zagreb, 1983.;Oslobađanje đavola (ro.), /pseudonim Raul Mitrovich/, Zagreb, 1987.; Uvod u tvrđavu (ro.), /pseudonim Raul Mitrovich/, Zagreb, 1989.; Svi kapetanovi brodolomi, Zagreb, 1992.; Dubrovački ratni dnevnik – Zla kob zaborava, Genera, 1992., drugo izd. Zagreb, 1994.; Priče iz Vitaljine, Dubrovnik, 1993.; Vidra (ro.), II. izmj. izd., Zagreb, 1994.; Četiri vozača u apokalipsi (ro.), Zagreb, 1994.; Cronica Travuniana I dio (ro.), Sarajevo, 1999. <br />Izvedena djela: <br />Raskršće (dr.), Kaz. “Marin Držić”, Dubrovnik, 1959.; Dubrovački škerac (dr.), Kaz. “Marin Držić”, Dubrovnik, 1960.; Anemi (dr.), HNK, Split, 1964.; Ereditat (dr.), Kaz. “Marin Držić”, Dubrovnik,1971.; Falsitat (dr.), Kaz. Komedija, Zagreb, 1972.; Kurve (dr.), Kaz. “Marin Držić”, Dubrovnik i Slovensko ljudsko gledališče, Celje, 1974., Ljubljana, 1995.; Majmuni (dr.), Kaz. “Jazavac”, Zagreb, 1975.; Dubrovački oriđinali (dr.), Kaz. “Marin Držić”, Dubrovnik, 1978.; Katarina druga (dr.), Kaz. “Marin Držić”, Dubrovnik, 1984.; Mala moja iz jabuke sinjske (dr.), Kaz. “Marin Držić”, Dubrovnik, 1989. <br />Feđa Šehović živi i radi u Dubrovniku. Nagrađivan za književni rad. <br /><br />ŠEMBERA, Slobodan <br />Zagreb <br />Rođen 12. V. 1947. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet u Beču. Bio je rukovoditelj Press-službe Dubrovačkih ljetnih igara. Uređivao inozemnu rubriku u listu “Telegram” i bio urednik Informativno izdavačke djelatnosti Studentskog centra u Zagrebu. Dramski pisac i feljtonist. Objavljuje feljtone, putopise i kazališne osvrte. <br />Objavljena djela: <br />Memoari jednog tajnika (feljt.), Zagreb, 1976.; Trovanje štakora (dr.), Zagreb, 1979. <br />Izvedena djela: <br />Trovanje štakora ljeta 1968. u Zagrebu, Miniteatar SSG, Osijek, 1969., Zagreb, 1970.; Vrijeme za gastritis (dr.), Teatar ITD, Zagreb, 1973.; Štrajk (radio-dr.), Zagreb, 1971. i 1980.; Toyota Corona (radio-dr.), Zagreb, 1974.; Hodanje prugom (dr.), Eksperimentalni omladinski studio Istarske scene, Pula, 1975.; Pomirdbeno ročište (dr.), Teatar ITD, Zagreb, 1975.; Aurora dolazi (radio-dr.), Zagreb, 1990.; Lord (radio-dr.), Zagreb, 1996. izved. na RAI-u i u Republici Sloveniji. <br />Slobodan Šembera živi i radi u Zagrebu. Uredio monografiju 25. godina Dubrovačkih ljetnih igara, Zagreb, 1974. <br /><br />ŠEPIĆ, Nenad <br />Zagreb <br />Rođen 2. IX. 1943. u Harpendenu, Velika Britanija. Završio Pravni fakultet i magisterij prava. Sudac Trgovačkog suda i predsjednik Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske. Pripovjedač i romanopisac. <br />Objavljena djela: <br />Granice beskraja (prip.), Split, 1969.; Majstori sreće (prip.), Zagreb, 1972.; Izdana jedra (ro.), 1991.; S mora i kraja, 1993.; Prosječnikova čest (ro.), 1995. <br />Nenad Šepić živi i radi u Zagrebu. <br /><br />ŠEŠELJ, Stjepan <br />Zagreb <br />Rođen 16. VI. 1947. u Podgradini (Opuzen). Završio Pravni fakultet u Zagrebu. Radio kao tajnik Akademije likovnih umjetnost. Sada je ravnatelj tjednika za kulturu “Hrvatsko slovo” i Naklade Društva hrvatskih književnika. Pjesnik, esejist, prozni i dramski pisac. <br />Objavljena djela: <br />Škrapa (pj.), Zagreb, 1970.; Očina (pj.), Zagreb, 1977.; Pogani Narentini (dr.), Zagreb, 1974.; Kapetan Mikula Mali (ro.), Zagreb, 1984.; Neretva od Boga / prokleta (pj.-gr. mapa), Klek – Zagreb, 1986., 1987.; Amerika Croatan America (pj.-gr. mapa) /sa slikarom A. Cetinom/, Zagreb – Toronto, 1988.; Pogani Narentini /2. proš. izd./, Zagreb – Klek, 1987.; Škrapa Očina Dulo (pj.), Zagreb, 1997.; Hrvatska jest (pr., es.), Zagreb, 1999. <br />Izvedena djela: <br />Lov (radio-dr.), Zagreb, 1970.; Vid (radio-dr.), Zagreb, 1981.; Lov (TV-dr.), Zagreb, 1974.; Krnjeval (kom.), Glum. druž. Histrioni, Zagreb, Krk, Pag, Bol, Selca, Korčula, Lastovo, Luka Šipanska, Lopud, Varaždin, 1976.; Smrt u Parizu (radio-dr.), Zagreb, 1979.; Suseda preko puta (radio-dr.), Zagreb, 1980.; Liberanovi (TV-dr.), Zagreb, 1980.; Gost s Havarda (radio-dr.), Zagreb, 1984.; Antun Branko Šimić: I smrt će biti sasma nešto ljudsko (radio-dr.), Zagreb, 1985.; Otmjenost jedne osamljenosti (dr.), Kaz. “Gavella”, Zagreb, 1985.; Božo (radio-dr.), Zagreb, 1986.; Upis (radio-dr.), Zagreb, 1986.; Susak… otok (radio-dr.), Zagreb, 1991. <br />Stjepan Šešelj živi i radi u Zagrebu. Prilagođuje za radio i televiziju djela starije hrvatske književnosti. Sastavio panoramu Pravnici hrvatskom pjesništvu, Zagreb, 1973. Jedan je od utemeljitelja Galerije “Stećak”, Klek i ravnatelj Neretvanske riznice umjetnica i inih vrijednosti, te organizator brojnih likovnih izložaba i autor niza tekstova o likovnoj umjetnosti. Osnivač i predsjednik Sekcije DHK i Hrvatskog centra PEN-a za proučavanje književnosti u hrvatskom iseljeništvu od 1989. Dobitnik nagrade za pjesničko stvarateljstvo. <br /><br />ŠICEL, Miroslav <br />Zagreb <br />Rođen 16. VIII. 1936. u Varaždinu. Završio Filozofski fakultet i doktorat iz književnih znanosti. Bio je redovni sveučilišni profesor i šef katedre za noviju hrvatsku književnost. Književni povjesnik i esejist. <br />Objavljena djela: <br />Pregled novije hrvatske književnosti, Zagreb, 1966.; Matoš (mo.), Zagreb, 1966.; Stvaraoci i razdoblja u novijoj hrvatskoj književnosti (anal., sint.), Zagreb, 1971.; Programi i manifesti u hrvatskoj književnosti, Zagreb, 1972.; Književnost moderne, Zagreb, 1978.; Hrvatska književnost, Zagreb, 1982.; Kovačić (mo.), Zagreb, 1984.; Riznica ilirska 1835.-1895., Zagreb, 1985.; Osmišljavanja (stu., es.), Osijek, 1987.; Ogledi iz hrvatske književnosti, Rijeka, 1990.; Rikard Jorgovanić (mo.), Zagreb, 1991.; Hrvatska književnost XIX i XX stoljeća, Zagreb, 1997.; Hrvatski književni obzori (es., stu.), Rijeka, 1997. <br />Miroslav Šicel živi i radi u Zagrebu. Koautor je udžbenika iz književnosti od I. do IV. razreda srednjeg obrazovanja. Bio je gost-profesor u Slavističkom institutu u Kolnu. Sastavio i uredio antologije: Hrvatska novela između dva rata, 1959.; Riznica ilirska (1835.-1985.), 1985.; Antun Barac o književnosti, 1986. Redovni je član HAZU. <br /><br />ŠIMENC, Vlado <br />Zagreb <br />Rođen 5. II. 1937. u Varaždinu. Završio Filozofski fakultet. Profesionalni književnik. Bio je urednik i humorist na Radio-Zagrebu. Humorist, romanopisac i dramski pisac. Objavljuje aforizme i pripovijetke. <br />Objavljena djela: <br />Priče iz vedra neba (hum.), Zagreb, 1971.; Ljudi u bojama (ro.), Zagreb, 1975.; Cirkus (hum.), /s I. Pahernikom/, Zagreb, 1975.; Neka živi sloboda (hum.), /s I. Pahernikom/, Zagreb, 1979.; Riblja stupica (ro.), Zagreb, 1998. <br />Izvedena djela: <br />Humoristički kolaž (dr.), “Jazavac”, 1964.; Divlji električar (kom.), “Jazavac”, Zagreb, 1969. <br />Vlado Šimenc živi i radi u Zagrebu. Uređivao humorističke listove “Paradoks” i “Kerempuh”. Suradnik je brojnih domaćih i inozemnih, pretežno humorističkih časopisa i radio-televizijskih stanica, te sudionik izložaba karikatura (kao autor tekstovnih predložaka). Ulazi i u Antologiju hrvatskog humora. <br /><br />ŠIMUNDŽA, Drago <br />Split <br />Rođen 20. I. 1935. u mjestu Bisko. Završio Teološki i Filozofski fakultet i doktorat iz književnih znanosti. Profesor u Gimnaziji “Don Frane Bulić”, predavač na Teološko-katehetskom institutu i na Teologiji u Splitu. <br />Objavljena djela: <br />Godina velikoga zavjeta (kršć. po. stu.), Split, 1977.; Čovjek, društvo i crkva (stu.), Split,1979.; Problem Boga u suvremenoj književnosti (stu.), Split, 1983.; Vjera i nevjera u hrvatskoj književnosti (stu.), Split, Zagreb, 1985.-1990.; Francuska književnost u “Vijencu”, Split, 1993.; Ljudske vrijednosti i kršćansko poslanje (stu.), Split, 1995.; Crkva i demokracija (stu.), Split, 1995. <br />Drago Šimundža živi i radi u Splitu. Bio je urednik teološko-filozofskog i kulturološkog časopisa “Crkva u svijetu”, te nakladnik i urednik njezinih šezdesetak knjiga zbornika i brošura. Od 1990. urednik je znanstvene knjižnice MH u Splitu. <br /><br />ŠKRINJARIĆ, Sunčana <br />Zagreb <br />Rođena 11. XII. 1931. u Zagrebu. Završila Pedagošku akademiju. Bavila se glumom, činovničkim poslom, radila u Zavodu za statistiku. Radila kao novinar u Radio-Zagrebu. Pjesnikinja, prozna spisateljica i scenaristica. <br />Objavljena djela: <br />Sunčanice (pj.), Zagreb, 1946.; Kaktus bajke (pč. za dj.), Zagreb, 1970.; Ljeto u modrom kaputu (pč. za dj.), Zagreb, 1972.; Dva smijeha (pč. za dj.), Zagreb, 1973.; Zmaj od stakla (izb. pč. za dj.), Zagreb, 1975.; Svaštara (izb. pč., pj., igr.), Zagreb, 1977.; Pisac i vrijeme (pr. za dj. i oml.), Zagreb, 1978.; Knjiga o pajacima (pč. pj.), Split, 1980.; Noć s vodenjakom (no.), Čakovec, 1978.; Ulica predaka (ro.), Zagreb, 1980.; Pisac i princeza (ro.), Novi Sad, 1983.; Cvijeće u listopadu (pj.), Zagreb, 1983.; Slikar u šumi (ro.), Sarajevo, 1985.; Kuća od slova (izb. pč. za dj. i oml.), Zagreb, 1986.; Kazališna kavana (ro.), Zagreb, 1988.; Čudesna šuma (ro.-baj.), Zagreb, 1989.; Jogging u nebo (prip.), 1991.; Kakva je to ljubav bila (pj. i pr. za dj.); Marijana u ruži vjetrova (ro.), Zagreb, 1995.; Pasji put (no.), Zagreb, 1995. <br />Izvedena djela: <br />Doživljaji čička neodoljivog (radio-igr.), Zagreb, 1960.; Bajka o maslačku (lut. igr.), ZKL; 1969., Kaz. lutaka “Domino”, Rijeka, 1972., Lutk. kaz. “Totem”, Uppsala, Švedska 1975.; Konferencija za štampu (radio-dr.), Zagreb, 1970.; Slon u gradu (igr.), ZKL, Zagreb, 1985.; Hrčak plus hrčak (radio-dr.),; Gospon Bažulek (radio-dr.), Zagreb; Sablast i noćni leptiri (radio-dr.), Zagreb; Tamna soba (radio-dr.), Zagreb; Dijete s Indijancem (radio-dr.), Zagreb; Govornik (radio-dr.), Zagreb; Skidanje s vrpce (radio-dr.), Zagreb; Suđenje danu lutalici (radio-igr.); Sestre (radio-dr.), Zagreb; Zeleni šešir (radio-igr.); Začuđena zemlja (radio-igr.); Perivoj od slame (radio-igr.); Pisac i djevojčica (radio-igr.), Zagreb, 1978.; Novi stanari (radio-igr.), Zagreb, 1982.; Putovanje u zemlju lišća (radio-igr.); Čovjek koji je postao gljiva (radio-igr.); Marijana u ruži vjetrova (radio-igr.); Kako sam bio sam (radio-igr.), Zagreb, 1994. <br />Sunčana Škrinjarić živi i radi u Zagrebu. Po njezinu scenariju snimljen je i dugometražni crtani film Čudesna šuma. Piše i slikovnice. Dobitnica je književnih nagrada “Grigor Vitez” i “I. B. Mažuranić”. <br /><br />ŠKUNCA, Andriana <br />Zagreb <br />Rođena 9. III. 1944. u Bjelovaru. Studirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu komparativnu književnost i kroatistiku. Pjesnikinja i književni kritičar. Piše eseje i poetske zapise o slikarima. <br />Objavljena djela: <br />Do neba bijelo (pj.), Zagreb, 1969.; Kratka sjena podneva (pj.), Zagreb, 1973.; Pomaci tišine (pj. u pr.), Zagreb, 1981.; Napuštena mjesta (pj.), Zagreb, 1985.; Druga strana zrcala (pj. u pr.), Zagreb, 1988.; Novaljski svjetlopis (pj. u pr.), Zagreb, 1988.; Korijen zid kutija (pj.), Zagreb, 1982.; Zeleni prah (pj. u pr.), Zagreb, 1994., 1995. <br />Andriana Škunca živi i radi u Zagrebu i Novalji. Sastavila antologiju hrvatskih pjesama u prozi Naša ljubavnica tlapnja (s. H. Pejakovićem i Z. Mrkonjićem). Priredila likovnu monografiju Ivan Večenaj (s T. Maroevićem). Urednica biblioteke “Kairos”, Hrvatske sveučilišne naklade. Članica je uredništva “Europskog glasnika” i PEN-a. Nagrađivana je za književni rad. <br /><br />ŠOVAGOVIĆ, Fabijan <br />Zagreb <br />Rođen 4. I. 1932. u Ladimirevcima kod Osijeka. Završio Akademiju dramskih umjetnosti u Zagrebu. Dramski glumac i pisac, esejist i feljtonist. <br />Objavljena djela: <br />Glumčevi zapisi (es.), Zagreb, 1977., 1978.; Sokol ga nije volio (dr.), Zagreb, 1982.; Slavonski divani Fabe Šovagova (feljt.), Vinkovci, 1996. <br />Izvedena djela: <br />Sokol ga nije volio (dr.), “Gavella”, Zagreb, 1982. <br />Fabijan Šovagović živi i radi u Zagrebu. Njegova drama Sokol ga nije volio dugo je izvođena u kazalištu, ali i ekranizirana i nagrađivana kao dramsko djelo. <br /><br />ŠPIŠIĆ, Davor <br />Osijek <br />Rođen 26. VII. 1961. u Osijeku. Pohađao Pravni fakultet. Urednik kulture i zamjenik glavnog urednika u “Glasu Slavonije”. Prozni i dramski pisac. <br />Objavljena djela: <br />Slavonska krv (pr.), /suautor s D. Topićem/, 1992.; Rubnosti (dr.), 1993.; Svlačenje smrada (pr.), 1994.; Godinu dobre berbe (dr.), 1995.; Emilija noću (dr.), 1996.; Predigre (dr.), 1996.; Kraljevi kraja (dr.), 1997.; Trbuhozborci (pr.), 1997. <br />Izvedena djela: <br />Dobrodošli u rat (dr.), HNK, Osijek, 1992. <br />Davor Špišić živi i radi u Osijeku. <br /><br />ŠPOLJAR, Eduard <br />Zagreb <br />Rođen 13. III. 1913. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet. Radio kao profesor Učiteljske škole u Pakracu, gimnazije u Bjelovaru, bio direktor Narodnog kazališta u Bjelovaru i prosvjetni savjetnik. Piše pripovijetke, igrokaze, drame i dramatizacije. <br />Objavljena djela: <br />Zbirka igrokaza, Bjelovar, 1938.; Svitanje (dr.), Zagreb, 1939.; Djeca glume (zb. igr.), Zagreb, 1940.; Mi putujemo (pt. prip.), Zagreb, 1941.; Malim glumcima (igr.), Zagreb, 1942.; Dva igrokaza, Zagreb, 1942.; Malim prijateljima (prip.), Zagreb, 1942.; Doživljaji (prip.), Zagreb, 1944.; Čiko (prip.), Bjelovar, 1954., Priština, 1957. /na alb./; Mi putujemo (pt. prip.), /na jeziku Gradišćanskih Hrvata/, Wien, 1965.; Kobna sjena prošlosti (dr.), Bjelovar, 1995.; Groteske, priče, humoreske, Bjelovar, 1995.; Novele (zb. no.), Bjelovar, 1996. <br />Izvedena djela: <br />Čovjek iz velikog svijeta (kom.), Narodno kazalište, Bjelovar, 1952.; Oliver Twist /Dickens/, (dramat. ro.), Narodno kazalište, Rijeka, 1952. <br />Eduard Špoljar živi i radi u Zagrebu. <br /><br />ŠTAMBUK, Drago <br />Zagreb <br />Rođen 20. IX. 1950. u Selcima, otok Brač. Završio Medicinski fakultet u Zagrebu i specijalizirao internu medicinu. Od 1991. godine predstavlja Republiku Hrvatsku u Velikoj Britaniji, od 1995. godine veleposlanik Republike Hrvatske u Indiji, a od 1998. u Egiptu. Pjesnik, kritičar i znanstvenik. Povremeno objavljuje filmske, kazališne, likovne i književne osvrte i kritike. <br />Objavljena djela: <br />Meu namin (pj.), Split, 1974.; Antinoy & mangal (pj.), Split, 1977.; Snijeg za Ehnatona (pj.), Zagreb, 1981.; Od onih kakve crta infantkinja (pj.), Zagreb, 1984.; Vapnena trupla (pj.), Split, 1987.; Brač (pj.), 1990.; Croatiam aeternam (pj.), 1991., 1996.; Lomna slika (pj.), 1995.; Incompatible animals (pj. na engl.), Calcutta, 1995.; Morski Božić (pj.), 1997.; Alat bola (pj.), 1997.; Krvavi most (pj.), 1997. <br />Drago Štambuk živi i radi u Zagrebu. Znanstvene radove tiskao u međunarodnim publikacijama. Sastavio antologiju Hrvatskog mlađeg pjesništva Quadrispatium, 1982.; Maslinov vijenac 1996. Tiskao je prijevode pjesama Hermanna Hessea Domotužje (dvojezično izd.), 1984. Utemeljitelj je baštinskih dana “Croatia rediviva” (1991.) u Selcima, na otoku Braču. Zalaže se za koineizaciju hrvatskog jezika. <br /><br />ŠTIVIČIĆ, Ivo <br />Zagreb <br />Rođen 13. V. 1936. u Rešetarima kod Nove Gradiške. Studirao na Pravnom i Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Filmski i likovni kritičar “Studentskog lista”, filmski kritičar Radio-Zagreba, dramaturg i scenarist zagrebačke televizije, urednik Dramskog programa Hrvatske televizije, a danas savjetnik za umjetnička i dramaturška pitanja glavnog urednika HTV-a i profesor dramaturgije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Književnik i novinar. <br />Objavljena djela: <br />Ratnici (dr.), Zagreb, 1968. <br />Izvedena djela: <br />Balkon (TV-dr.), Zagreb, 1959.; Vražji otok (TV-dr.), Zagreb, 1960.; Oko božje (TV-dr.), Zagreb, 1960.; Ujak Vanja (TV-dr.), Zagreb, 1960.;Svadba (dr.), Zagreb, 1960.; Vučjak (dr.), TV- Zagreb, 1960.; Kurir (TV-dr.), Zagreb, 1960.; Treći je došao sam (TV-dr.), Zagreb, 1960.; Gola cesta (TV-dr.), 1961.; Treba zaklati pijetla (TV-dr.), 1961.; Jutro još nije dan (TV-dr.), 1961.; Sektor DE (TV-dr.), Beograd, 1961.; Vruć je zrak (TV-dr.), Zagreb, 1962.; Dvostruki obruč, Jadran-film, Zagreb, 1962.; Ulica bez izlaza (TV-dr.), Zagreb, 1962.; Parnica (TV-dr.), 1963.; Kandidat smrti (TV-dr.), 1963.; Usnuli ratnik (TV-dr.), 1963.; Apel /TV-dr.), 1965.; Mokra koža (TV-dr.), Zagreb, 1966.; Spasavanje časti (TV-dr.), 1966.; Prikupljanje hrabrosti (TV-dr.), 1966.; Mediteranska klima (dr.), Zagreb, 1966.; Mirotvorci (TV-dr.), 1966; Subota (TV-dr.), 1966.; Zatezanje konopca (TV-dr.), 1967.; Sedam i petnaest (TV-dr.), 1967.; Jednog dana ili nešto kasnije (TV-dr.), 1967.; Godine ratne – godine mirne (TV-dr.), 1968.; Vrijeme rakova (TV-dr.), 1968.; Kokošari (TV-dr.), 1968.; Kuda idu divlje svinje (TV-serija, 10 epizoda), Zagreb, 1970., 1971.; Pijetlov kljun (TV-dr.), Zagreb, 1972.; Zeleni dan (radio-dr.), Zagreb, 1974.; Istarska rapsodija 1921. (TV-dr.), 1976.; Karmine (TV-dr.), Zagreb, 1977.; Tomo Bakran (film u dva di.), Zagreb, 1978.; Puška u cik zore (TV-dr.), Zagreb, 1980.; Brisani prostor (ser. u 4 epi.), TV Sarajevo, 1981.; Tamburaši (film u dva di.), 1982.; Putovanje u Vučjak (ser. u 15 epiz.), Zagreb, 1984.; Horvatov izbor (film), Zagreb, 1985.; Sjeta i skepsa (TV-dr.), Zagreb, 1993.; U potrazi za zavičajem (TV-dr.), Zagreb, 1993.; Roktanje intelektualnih krmača (TV-dr.), Zagreb, 1995.; Uskrsnuće nade (TV-dr.), Zagreb, 1996.; Planetarij – glumački portreti (20 emis.), 1995.-1996. <br />Ivo Štivičić živi i radi u Zagrebu. <br /><br />ŠUR-PUHLOVSKI, Marina <br />Zagreb <br />Rođena 20. IX. 1948. u Zagrebu. Završila Filozofski fakultet. Spisateljica romana i kratkih priča. <br />Objavljena djela: <br />Trojanska kobila (ro.), Zagreb, 1991.; Zec na tavanu (pč.), Zagreb, 1996.; Tajni život (pr.), Zagreb, 1998.; Za točeno znanje (pj.), Zagreb, 1998.; Pripovijest o bivšoj pjevačici… (prip.), Zagreb, 1999.; Ništarija (ro.), Zagreb, 1999. <br />Marina Šur-Puhlovski živi i radi kao samostalna umjetnica u Zagrebu. <br />ŠUŠKO, Mario <br />Garden City <br />Rođen 17. XII. 1941. u Sarajevu. Završio Filozofski fakultet u Sarajevu, magisterij u Zagrebu, a doktorat znanosti u New Yorku. Radio kao profesor na Odjelu za anglistiku na Sveučilištu u Sarajevu. Od 1993. godine predaje na Nassau Com. Collegeu u Garden Cityju, država New York. Pjesnik, esejist i prevoditelj. <br />Objavljena djela: Prvo putovanje (pj.), Sarajevo, 1965.; Drugo putovanje ili patetika uma (pj.), Zagreb, 1968.; Fantazije (pj.), Sarajevo, 1970.; Preživljenje (pj.), Sarajevo, 1974.; Ispovijesti (pj.), Sarajevo, 1976.; Skladbe i odsjevi (pj.), Sarajevo, 1977.; Duh i glina (ogl.), Sarajevo, 1978.; Zemljoviđenje (pj.), Zagreb, 1980.; Gravitacije, 41 (pj.), Sarajevo, 1982.; Izabrane pjesme (pj.), Sarajevo, 1984., 1986.; Physika Meta (pj.), Rijeka, 1989.; Knjiga izlaska (pj.), Tuzla, 1991.; Priručnik za poeziju (pj.), Rijeka, 1994.; Mothers, Shoes and Other Mortal Songs (pj.), Stamford, CT, 1995.; Buduća prošlost (pj.), Ljubljana, 1996.; Majke, cipele i ine smrtne pjesme (pj.), Zagreb, 1997.; Versus Exsul (pj.), Stamford, CT, 1998. <br />Mario Šuško živi i radi u Garden Cityju, država New York. Uredio antologije i zbornike: Gramatika, semantika, znanje, 1977.; Twenty Yugoslav Poets; The Meditative Generation, 1982.; Theodore Roethke: Glad za postojanjem, 1982.; The Mythmakers, 1984.; Donald Barthelme: Otčaravanja, 1985.; Američka novela XX. stoljeća, 1986., 1990.; Suvremena britanska poezija: e. e. cummings: JESTee(t)c, 1988.; Suvremena američka poezija, 1990.M SAul Bellow: Djela, 1990.; Contemporary Poetry of Bosnia and Herzegovina, 1993. <br />Važniji prijevodi: I. Southall: Divlje nebo, 1970.; Sontag: Stilovi radikalne volje, 1971.; J. Dickey: Izbavljenje, 1975.; M. Sjöwall - P. Wahlöö: Čovjek koji je u dim otišao, 1978.; S. Bellow: Humboldtov dar, 1979.; M. Jay: Dijalektička imaginacija; D. K. K.: Nova kineska poezija, 1985. Prevodio je i naše pisce na engleski jezik (V. Koroman, M. Jerković...). Nagrađivan je za svoj pjesnički rad i prevodilaštvo. <br /><br />ŠVELEC, Franjo <br />Zadar <br />Rođen 17. III. 1916. u mjestu Koškovec pokraj Varaždina. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti o književnosti. Radio kao sveučilišni profesor na Filozofskom fakultetu u Zadru. Književni povjesnik, pisac studija, monografija i eseja. <br />Objavljena djela: Mavro Vetranović (mo.), Zadar, 1960.; Komički teatar Marina Držića (mo.), Zagreb, 1968.; Hrvatska književnost XVII. stoljeća / Povijest hrvatske književnosti, knj. 3 /, Zagreb, 1974.; Po stazi netlačeni (stu.), Split, 1977.; Izbor rasprava, PSHK, knj. 162, 1984.; Povijesni pregled književnosti Zadra pod mletačkom upravom, Zadar, 1987.; Iz naše književne prošlosti (stu.), Split, 1990.; Iz starije književnosti hrvatske (stu.), Zagreb, 1998. <br />Franjo Švelec živi i radi u Zadru. Uređivao časopis "Zadarska revija" i nekoliko godišta "Radova" Filozofskog fakulteta u Zadru. Redovni je član HAZU. <br /><br />TABAK, Josip <br />Zagreb <br />Rođen 1. III. 1912. u Sarajevu. Studij žurnalistike, romanistike i germanistike pohađao u Pragu, Parizu, Madridu i Zagrebu. Radio kao novinar i prevoditelj. Poslije zatvora 1947. godine zaposlio se kao istovarni radnik, jer je ostao bez namještenja. Od 1950. radi kao pomoćni urednik za zapadnoeuropsku književnost u izdavačkom poduzeću "Novo pokolenje", a zatim u "Mladosti". Radi i kao lektor u slobodnoj profesiji, a bavi se i novinarstvom. Objavljuje eseje i članke o jeziku i prevođenju. Priredio je izbor španjolskih pripovjedača 20. stoljeća: Španjolske pripovijetke, Zagreb, 1951.; Objavio je oko sedamdeset prijevoda iz stranih književnosti, ponajviše iberske i skandinavske. <br />Josip Tabak živi i radi u Zagrebu. Nagrađivan u inozemstvu za prevodilačku djelatnost. <br /><br />TADIJANOVIĆ, Dragutin <br />Zagreb <br />Rođen 4. XI. 1905. u Rastušju kod Slavonskog Broda. Pohađao Gospodarsko-šumarski fakultet, a diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio kao korektor, urednik u Nakladnom zavodu Hrvatske, izdavačkom poduzeću "Zora", bio direktor Akademijinog Instituta za književnost i teatrologiju. Pjesnik, urednik i prevoditelj. Objavljuje kratke priče, autobiografsku prozu, ulomke iz dnevnika, bilješke i biografije, članke o pojedinim piscima i njihovim književnim ostavštinama. <br />Objavljena djela: Lirika (pj.), Zagreb, 1931.; Sunce nad oranicama (pj.), Zagreb, 1933.; Pepeo srca (pj.), Zagreb, 1936.; Dani djetinjstva (pj.), Zagreb, 1937.; Tuga zemlje (pj.), Zagreb, 1942.; Pjesme (izb. pj.), Zagreb, 1951.; Intimna izložba iz Raba (pj.), Zagreb, 1955.; Blagdan žetve (sab. pj.), Zagreb, 1956.; Srebrne svirale (izb. pj.), Zagreb, 1960.; /17. izd. 1994./; Prsten (izb. pj.), Zagreb, 1963. /5. izd. 1985./; Pjesme i proza (pj., čl., feljt.), Zagreb, 1969.; Poezija (izb. pj.), Zagreb, 1973. /4. izd. 1980./; Vezan za zemlju (pj.), /sa 16 grafičkih list. Ivana Lovrenčića/, Zagreb, 1976.; Prijateljstvo riječi (pj.), Zagreb, 1981.; Svjetiljka ljubavi (izb. ljub. pj.), Zagreb, 1984.; Moje djetinjstvo (pj.), Zagreb, 1985.; Kruh svagdanji (pj.), Zagreb, 1986., 1987.; More u meni (izb. pj. s autografima), Valjevo, 1987.; Sabrana djela I-V: Sv. I. Knjiga pjesama prva 1920.-1945., Zagreb, 1988.; Sv. II. Knjiga pjesama druga 1951.-1987., Zagreb, 1988.; Sv. III. Knjiga o sebi i svojima, Zagreb, 1989.; Sv. IV. Knjiga o hrvatskim piscima I, Zagreb, 1989.; Sv. V. Knjiga o hrvatskim piscima II., Zagreb, 1989.; Selected Poems/Izabrane pjesme (na engl. preveli Edward Goy i Dennis Ward), Zagreb, 1993.; Dom tajnovitosti (pj.), /sa 10 grafičkih listova D. Babić/, Zagreb, 1993.; Dom djetinjstva /Bibliofilsko izdanje autografa iz 1935./, Zagreb, 1993.; Čarolije (pj.), Zagreb, 1994.; Djela I-V, Zagreb, 1995.; Prsten /na bug. preveo Georgi Mickov/, Sofija, 1996.; Des vers en cadeau /Stihovi na poklon/ (na franc. preveli Pierre Calderon i Blaženka Bubanj), Zagreb, 1997. <br />Dragutin Tadijanović živi i radi u Zagrebu. Uređivao je u Nakladnom zavodu Hrvatske biblioteku "Hrvatski pisci", u "Zori" biblioteku "Djela hrvatskih pisaca", u Matici hrvatskoj (1952.-1965.) biblioteku "Hrvatski pjesnici", u Nakladnom zavodu Matice hrvatske (1960. do danas) biblioteku "Pet stoljeća hrvatske književnosti". Uredio je više od stotinu knjiga hrvatskih pisaca, posebice kritička izdanja djela Draženovića, Kranjčevića, Matoša, Vidrića, Polića Kamova, Ujevića, Gorana Kovačića. Sastavio je i uredio antologije i zbornike: Hrvatska moderna lirika (s Olinkom Delorkom), Zagreb, 1933.; Novija hrvatska poezija (s A. Stipčevićem i G. Vitezom), Zagreb, 1952.; pregled mlade hrvatske lirike Četrdesetorica (s D. Cesarićem i Š. Vučetićem), Zagreb, Antologija hrvatskih pjesama u prozi (sa Z. Tomičićem), Zagreb, 1958.; Zbornik radova o Vidu Došenu i Blažu Tadijanoviću (s M. Matkovićem), Osijek, 1981.; Zbornik radova o Marijanu Lanosoviću (s Đurom Berberom), Osijek, 1985. Sa stranih jezika preveo je knjige: Vitezslav Nezval: Akrobat, Zagreb, 1936.; Johann Wolfgang Goethe: Knjiga poezije (s D. Cesarićem, M. Kombolom i V. Nazorom), Zagreb, 1950.; Heinrich Heine: Poezija, Zagreb, 1951.; Antologija svjetske lirike, Zagreb, 1956.; Ciril Zlobec: Antologija slovenske poezije, Zagreb, 1974. Prevodio je Goethea, Holderlinga, Novalisa, Cankara, A. Vodnika i Kocbeka. Na strane jezike prevedene su mu knjige pjesama: Kanto al mia koro / Pjesma mom srcu, (preveo Josip Velebit), Zagreb, 1936.; Večer nad gradom (preveo na mak. Aco Šopov, a na slov. Ivan Minatti), Beograd, 1966.; Seize poemes (Šesnaest pjesama; prevela na franc. Janine Matillon-Lasić), Zagreb, 1968.; Choix de poemes (izb. pj. prevela Janine Matillon), Zagreb, 1971.; Kesei arato / Kasni žetelac, (preveo na mađ. Ferenc Feher), Novi Sad, 1974.; La bague / Prsten, (na franc. prevela Janine Matillon-Lasić), Pariz, 1976.; Lirika (na slov. preveo Ivan Minatti), Ljubljana, 1980.; Prikovan za zemjata /Vezan za zemlju, (na bug. preveo Ivan Kolarov), Sofija, 1982.; L'ombara della vita / Sjena života, (na tal. preveo Eros Sequi), Rijeka, 1986.; La verdure de la terre / Zelenilo zemlje, (preveo na franc. J. Gospodnetić), Zagreb, 1990. <br />Članom Društva hrvatskih književnika postao je 1936., tajnik DHK bio je od 1937. do 1940., a predsjednik od 1964. do 1965. Redovni član HAZU od 1965. godine. Član je Hrvatskog Centra PEN-a. Prevođen na strane jezike i nagrađivan visokim nagradama, odličjima i priznanjima u domovini i inozemstvu. <br /><br />TAŽKY, Petar <br />Bratislava <br />Rođen 2. VIII. 1968. u Bratislavi. Završio Filozofski fakultet i magisterij. Novinar, prevoditelj i prozni pisac. <br />Objavljena djela: <br />Ferje na dobrom polju (ro.), 1995. <br />Petar Tažky živi i radi u Bratislavi (Slovačka). <br /><br />TIŠLER, Jolanka <br />Totszerdahely <br />Rođen 28. V. 1948. u Totszerdahelyju (Mađarska). Završila Filozofski fakultet u Budimpešti. Visoku nastavničku školu pohađala u Pečuhu. Nastavnica je i ravnateljica Osnovne škole u Serdahely. Pjesnikinja. <br />Objavljena djela: <br />Gdje nastaje glas (ant.), Budimpešta, 1984.; Masszoval (ant.), Pečuh, 1988.; V modrini neba (pj.), Budimpešta, 1988.; U zrcalu vodice (pj.), Zalaegerszeg, 1998. <br />Jolanka Tišler živi i radi u Totszerdahelyju (Mađarska). <br /><br />TOLJ, Ivan <br />Zagreb <br />Rođen 17. I. 1954. u mjestu Blatnici (Hercegovina). Diplomirao književnost na Filozofskom fakultetu, studirao na Teološkom i Pravnom fakultetu u Zagrebu. Pjesnik, kritik i urednik. Prevođen na strane jezike. Uređuje list "Hrvatski vojnik". <br />Objavljena djela: <br />Otočanka (pj.), Zagreb, 1980.; Biokovski val (pj.), Zagreb, 1983.; Kozmopolitska jesen (pj.), Zagreb, 1983.; Slavenske zime (pj.), Zagreb, 1987.; Anima Croatorum (pj.), Zagreb, 1990.; Križnice (pj.), Zagreb, 1990.; Drinske elegije, 1992.; Za Hrvatsku, Zagreb, 1992. <br />Ivan Tolj živi i radi u Zagrebu. Aktivni je sudionik hrvatskoga Domovinskog rata i general Hrvatske vojske. Sada je na visokoj dužnosti u Ministarstvu obrane Republike Hrvatske. <br /><br />TOMASOVIĆ, Mirko <br />Zagreb <br />Rođen 6. XI. 1938. u Splitu. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti u Zagrebu. Radio kao srednjoškolski profesor u Sinju, novinar, pa urednik u Nakladnom zavodu "Marko Marulić", Split. Redovni je profesor na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu; šef katedre za komparativnu povijest hrvatske književnosti. Književni povjesnik i prevoditelj. Objavljuje književne studije, kritike i novinske članke. <br />Objavljena djela: <br />Komparatistički zapisi (stu., es.), Zagreb, 1976.; O hrvatskoj književnosti i romanskoj tradiciji (stu., es.), Zagreb, 1978.; Mihovil Kombol (mo.), Zagreb, 1978.; Zapisi o Maruliću i drugi komparatistički prilozi (stu., es.), Split, 1984.; Analize i procjene (stu., es.), Split, 1985.; Tradicija i kontekst (stu., es.), Zagreb, 1988.; Perpetuus Augustus (stu.), Zagreb, 1988.; Marko Marulić Marul (mo.), Zagreb, 1989.; Poeti i začinjavci, Dubrovnik, 1991.; Komparatističke i romanističke teme, Split, 1993.; Judita Marka Marulića, Zagreb, 1994.; Slike iz povijesti hrvatske književnosti, Zagreb, 1994.; Sedam godina s Marulom: Marulićev ljetopis I–VII, Split, 1996.; Marko Marulić Marul (mo.), Zagreb, 1999. <br />Mirko Tomasović živi i radi u Zagrebu. Uređivao časopise "Vidik" i "Croatica". S talijanskog, francuskog i portugalskog jezika preveo je: Dante Alighieri: Vita nova (s T. Maroevićem), 1970.; Fernando Pessoa: Posljednja čarolija, 1973.; Dvije poeme Alvara de Campos, Split, 1982.; Poezija, Sarajevo, 1986.; Pomorska pjesan. Rijeka, 1976.; Prepjevi iz romanske lirike, Split, 1979.; Tirso de Molina: Seviljski zavodnik i Kameni uzvanik, Dubrovnik, 1987.; Zvonjelice ljuvene, Omiš, 1997.; Antologija pjesništva francuskog romantizma, Zagreb, 1998.; Boileau: Pjesničko umijeće, Zagreb, 1999. <br />Sudjelovao u prepjevu Danteovih Djela, Zagreb, 1976. Dobitnik književnih nagrada i priznanja. <br /><br />TOMAŠ, Stjepan <br />Osijek <br />Rođen 2. I. 1947. u Novoj Bukovici, pokraj Slatine. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Profesor hrvatskog jezika, prosvjetni inspektor, pomoćnik pročelnice u županijskom Uredu za prosvjetu i kulturu Osječko-baranjske županije. pripovjedač i dramski pisac. <br />Objavljena djela: <br />Sveti bunar (pr.), Zagreb, 1972.; Tko kuca otvorit će mu se (prip.), Osijek, 1975.; Građani u prvom koljenu (ro.), Beograd, 1975.; Zagreb, 1978.; Taninska četvrt (ro.), Zagreb, 1980.; Smrtna ura (prip.), Zagreb, 1983.; Dobar dan, tata (ro.), Zagreb, 1987., 1988., 1991., 1995.; Život u provinciji (prip.), Zagreb, 1989.; Moljac i noćni čuvar (ro.), Zagreb, 1982.; Halo, ovdje komandosi (ro.), 1991.; Moj tata spava s anđelima (dn. zap.), 1991.; Unna ragazza di Osijek (tal. prij.), Milano, 1994., 1995., 1996.; Ostali mi iba sni (slo. prij.), Bratislava, 1997.; Anđeli na vrhu igle (prip.), 1993.; Zlatousti (ro.), 1993., Srpski bog Mars (ro.), 19995.; Emigranti (ro.), 1998. <br />Izvedena djela: <br />Smrtna ura (dr.), HNK, Zagreb, 1989.; Zlatousti ili tužni dom hrvatski (dr.), HNK, Osijek, 1995. <br />Stjepan Tomaš živi i radi u Osijeku. Objavljuje i radio-igre za djecu. neka djela prevedena su mu na njemački, talijanski, slovački i esperanto. Nagrađivan za književni rad. <br /><br />TOMERLIN, Gjuro <br />Đurđevac <br />Rođen 14. IV. 1926. u Đurđevcu. završio srednje obrazovanje gospodarskog smjera. Radio kao laborant u poduzeću "Livada", Koprivnica i kao novinar. Piše pjesme i povijesne priče za djecu i odrasle, povijest, autobiografske crtice i jednočinke. <br />Objavljena djela: <br />Pusto živlejne, 1979.; Japica i Mloka, 1979.; Steza živlejna, 1983.; Naivno živlejne, 1984.; Živlejne Đuroka Picoka, 1985.; Dva lica živlejna, 1986., 1987.; Živlejne Đuroka Picoka (drugi del), 1988.; Živlejne v (naj)starejšem Đurđevcu, 1989.; Gruntaško živlejne i (s)trplejne, 1990.; Živlejne s torbe oprtnače Đuroka Picoka, 1991., 1992.; Peklensko živlejne i (s)trplejne, 1993.; Živlejne Đuroka Picoka (treći del), 1994., 1995.; Zdrmeždeno živlejne, 1997.; Dečje sejne i živlejne, 1998. <br />Gjuro Tomerlin Picok živi i radi u Đurđevcu. Pjesme su mu uglazbljivane, a i sam ih sklada kod pisanja služi se domaćom đurđevačkom kajkavicom i standardnom štokavicom. <br /><br />TOMIČIĆ, Zlatko <br />Zagreb <br />Rođen 26. V. 1930. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet. Novinar, publicist, nakladnik, pjesnik, putopisac, dramski pisac i esejist. Objavljuje novele, likovne prikaze, eseje i članke. <br />Objavljena djela: <br />Četvrtoga ne razumijem (pj. u pr.), Zagreb, 1955.; Vode pod ledinom (pj.), Zagreb, 1955.; Nema blaga nad slobodom (pj. za dj.), Zagreb, 1956.; Dosegnuti ja (pj., pj. u pr.), Zagreb, 1956.; Nestrpljivi život (pt.), Zagreb, 1956.; Zubobolja (dr.), Zagreb, 1957.; Budni faun (pj. u pr.), Vinkovci, 1960.; Nos (dr.), 1962.; Balada uspravnog čovjeka (pj. u pr.), Zagreb, 1964.; Bijela vrana (pč.), Zagreb, 1965, Put k Meštroviću (pt.), 1965.; Revolucionarni kalendar (pj.), Zagreb, 1965.; U zemlji Samovoj (pt.), Zagreb, 1966.; Bogumilsko groblje (pj.), Zagreb, 1968.; Zir (pj.), Gospić, 1968.; Slavonija u pripovijesti i esejima Josipa Eugena Tomića (es.), Vinkovci – Zagreb, 1968.; Hrvatsko more (pj.), Zagreb, 1969.; O listu koji je i hrvatski i književni (pol. es.), Zagreb, 1969.; Gromovi kreposnog duha (es:), Zagreb, 1969.; Veseli dimnjačar (slik. u pr. ), Zagreb, 1969.; Kain (dr.), Zagreb, 1970.; Boj s anđelom (pj. u pr.), Zagreb, 1970.; Der lustige schornsteinfenger (slik. za dj.), Zagreb, 1972.; Izabrana djela (pj.), Zagreb, 1984.; La cicogna della Croazia (pj.), Napulj, 1984.; Vražje oko (pj., pj. u pr.), Zagreb, 1986.; Ravi par l'oiseau (pj.), Pariz, 1986.; L'annello di Dioclaziano (pj.), Saviano, 1986.; Zemlja banova (pj., pr.), Basel, 1987.; Gluha nedjelja (pj.), Zagreb, 1988.; Prsten Dioklecijanov (pj.), Zagreb, 1988.; Nin (pt., pj.), Zagreb, 1988.; Sunčeva djevica (pj.), Zagreb, 1989.; Petar Svačić (dr.), Toronto, 1989.; Krilati magarac (ro.), Zagreb, 1990.; Vrač s hridi (es:), Barcelona, 1990.; Štefina (es), Zagreb, 1990.; Hrvatska, ljubavi moja (pj.), Hamilton, 1990.; Zemlja gluhih zmija (pt.), Zagreb, 1993.; Život (pj.), Zagreb, 1993.; Bosnom ponosnom (pt.), Toronto, 1994.; Hrvatski Orfej (mem.), Zagreb, 1995.; Leonardov san (pj.), Zagreb, 1996.; Četvrtoga ne razumijem (spj., bibl. mapa)/ s linorezima A. Babića/, Vinkovci, 1996.; Slavonijom, zemljom plemenitom (pt.), Vinkovci, 1996.; Crni kraljevi (pj.), Senj, 1997.; Ples ždralova, Vinkovci, 1997.; San o Irskoj (pt.), Zagreb, 1997.; Nenavište (pj.), Zagreb, 1997.; Povratak u postojbinu duha (pj.), Zagreb, 1997.; Zemlja obećana (pj.), Zagreb, 1998.; This Night (pj., es.), Zagreb, 1999. <br />Izvedena djela: <br />Zubobolja (dr.), /izv. na svim amaterskim pozornicama Hrvatske/, 1957.; Nos (radio-dr.), Zagreb, 1962.; Nesmrtni cvijet (radio-dr.), Zagreb, 1967.; Stravinja (TV-dr.), Beograd, 1968. <br />Zlatko Tomičić živi i radi u Zagrebu i Karlovcu. Uredio s D. Tadijanovićem Antologiju hrvatskih pjesama u prozi. Član je Hrvatske akademije za znanost, umjetnost i izumiteljstvo u Baselu. Od 1968. do 1969. uređivao "Hrvatski književni list" u Zagrebu, a poslije godina zabrane ponovno ga i danas uređuje, kao i časopis "Ognjište". Nagrađivan za književni rad. <br /><br />TOMIĆ, Sonja <br />Zagreb <br />Rođena 29. V. 1947. u Dubrovniku. Apsolvirala studij matematike i teologije, a završila Filozofski fakultet. Predavala matematiku, fiziku, hrvatski i njemački jezik, te vjeronauk. Piše scenarije za animirane filmova za HRT, bavi se slikarstvom i vodi radio-emisije na Hrvatskom katoličkom radiju. <br />Objavljena djela: <br />Srce na nebu (prip. za dj.), Zagreb, 1992.; Svjetiljčica (ro. za dj.), Zagreb, 1992., 1993.; Božje blago (prip. za dj.), Zagreb, 1993., 1994., 1995.; Antun – Nani manji brat (dj. hagi.), 1995.; u iščekivanju spasitelja (prip.), Zagreb, 1993.; Franjo Mironosac i sestrica Neva (dj. hagi.), 1995.; Mar i Anata (ro. za dj.), 1996.; Dnevnik rajske loptice (dj. hagi.-dn), Zagreb, 1997.; Svjetiljčica i odabrane priče, Zagreb, 1999. <br />Sonja Tomić živi i radi u Zagrebu. Napisala niz duhovnih pripovjedaka, romana i hagiografija za djecu. <br /><br />TRIBUSON, Goran <br />Zagreb <br />Rođen 6. VIII. 1948. u Bjelovaru. Završio Filozofski fakultet i magisterij u Zagrebu. Radi u "Vjesnikovoj" agenciji za marketing. Prozni pisac. <br />Objavljena djela: <br />Zavjera kartografa (pč.), Zagreb, 1972.; Praška smrt, groteske (pč.), Zagreb, 1975.; Raj za pse (pč.), Zagreb, 1978.; Snijeg u Heidelbergu (ro.), Zagreb, 1980.; Čuješ li nas Frido Štern (ro.), Zagreb, 1981.; Ruski rulet I i II (ro.), Beograd, 1982., Zagreb, 1995.; Spavaća kola (pč.), Osijek, 1983.; Polagana predaja (ro.), Zagreb, 1984.; Legija stranaca (ro.), Zagreb, 1985., Zagreb, 1995.; Zavirivanje (ro.), Beograd, 1985.; Uzvratni susret (ro.), Rijeka, 1986.; Made in U. S. A. (ro.), Zagreb. 1986.; Klasici na ekranu (pč.), Zrenjanin, 1987.; Povijest pornografije (ro.), Zagreb, 1988., Zagreb 1989.; Siva zona (ro.), Zagreb, 1989.; Potonulo groblje /ro.), Zagreb, 1990.; Dublja strana zaljeva, Zagreb, 1991.; Sanatorij (ro.), Zagreb, 1993.; Noćna smjena (ro.), Zagreb, 1996.; Rani dani: kako smo odrastali uz filmove i televiziju, Zagreb, 1997.; Osmi okular (izb. pr.), Zagreb, 1998.; Trava i korov (zap.), Zagreb, 1999. <br />Goran Tribuson živi i radi u Zagrebu. Nagrađivan za književna djela. <br /><br />TURČIĆ, Branko <br />Rijeka <br />Rođen 27. XII. 1934. u Čižićima, otok Krk. Pohađao Filozofski fakultet u Zagrebu. Novinar, prozni pisac, esejist i scenarist. <br />Objavljena djela: <br />Živi, mrtvi i pomorci (ro.), Rijeka, 1979.; Pomorci lete duboko (ro.), Rijeka, 1982.; Na putu do sebe (ro.), Rijeka , 1986.; Godina poslije (ro.), Rijeka, 1990.; Ruža vjetrova: prvi kvadrant, Rijeka, 1990. <br />Branko Turčić živi i radi u Rijeci. <br /><br />TURKALJ, Nenad <br />Zagreb <br />Rođen 19. XII. 1923. u Zagrebu. Uz srednjoškolsko opće obrazovanje uči klavir i teorijske predmete na Srednjoj školi Glazbene akademije, studira na građevinsko-arhitektonskom smjeru Tehničkog fakulteta, te filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu. Glazbeni urednik Radio-Zagreba, novinar, glazbeni, filmski i kazališni kritik u raznim redakcijama. Dramaturg opere HNK u Zagrebu od 1985.–1989. godine. Glazbeni pisac, esejist i historik. Bio prvi programski direktor koncertne dvorane "V. Lisinski" od 1974. do 1982., kada je umirovljen. <br />Objavljena djela: <br />Mala historija muzike, Zagreb, 1957., i III. izd. 1963.; 100 opera, Zagreb, 1963, II. izd. 1964.; Historija muzike, Zagreb, 1980.; 111 opera, Zagreb, 1987.; 125 opera, Zagreb, 1997. <br />Nenad Turkalj živi i radi u Zagrebu. Napisao je tekstove za kantate Ive Kirigina Zastava i Vrata pobjede, tekst za kantatu Borisa Papandopula "Ruke preko noći"; libreto za operu Kentervilsi duh Borisa Papandopula (izvedba Osijek, 1979.), libreto za operu Richard III Igora Kuljerića (izv. Zagreb, 1987.) i libreto za operu Karolina Suhodolska Miroslava Miletića, Zagreb, 1997. Bio predsjednik Društva hrvatskih skladatelja u dva mandata. Bavi se opernom režijom: Verdijev Trubadur, 1985.; Puccinijevi Boemi, 1991., 1995. u splitskoj operi; Verdijeva Aida, 1997. u zagrebačkoj operi. <br /><br />TUŠEK, Mirjam <br />Zagreb <br />Rođena 8. XI. 1920. u Splitu. Završila Filozofski fakultet. Prozna i dramska spisateljica. <br />Objavljena djela: <br />Mati (dr.), 1954.; Djevojčice (dr.), 1959.; Ruke pod glavom (pr.), 1961.; Imam dvije mame i dva tate (pr.), 1969.; Ništa nije kako jest (pr.), 1968.; Posljednje dijete (prip.), 1957.–1971.; Igra (dr.), 1970.; Zdravstvena stanica (dr.), 1982.; Židovka (pr.), 1991.; Levi (pr.), 1996. <br />Mirjam Tušek živi i radi u Zagrebu i Splitu. Javlja se u književnosti pod pseudonimom Vjekoslav Rašek. Po njenom scenariju snimljen je film Imam dvije mame i dva tate. <br /><br />TUŠEK-ŠIMUNKOVIĆ, Miroslava <br />Zagreb <br />Rođena 1937. u Varaždinu. Diplomirala i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Piše od 1960. godine i objavljuje u novinama i časopisima: ("RAD", HAZU; "Kronika" – zavoda za književnost HAZU; "Croatika" – Hrvatskog filološkog društva; "Most" – DHK-a; "Forum" – razreda za suvremenu književnost HAZU; "Kaj", "Revija", "Vjesnik", "Večernji list", "hrvatsko slovo" i dr.). Piše pjesme, pripovijetke, putopise, književno-kritičarske eseje, znanstvene i novinarske radove. <br />Objavljena djela: <br />O pjesničkom djelu Zvonka Milkovića (stu.), Zagreb, 1979.; Šenoino praško razdoblje (stu.), Zagreb, 1988.; Studije i ogledi, Zagreb, 1999. <br />Miroslava Tušek-Šimunović živi i radi u Zagrebu. Nagrađena za kratku priču (1979.) i znanstvene studije (1978., 1986.). Suradnica je Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža", te Hrvatskoga novinarskog društva. <br /><br />TYRAN, Peter <br />Beč <br />Rođen 27. X. 1955. u Gijeci (Kittsee) u Gradišću (Burgenland – Austrija). završio Glazbeno-pedagošku gimnaziju u Beču, gdje je i na Filozofskom fakultetu diplomirao slavistiku, anglistiku i filozofiju. Radio kao nastavnik njemačkog jezika za stranu djecu u Narodnom sveučilištu u Beču. Uređivao je gradišćanski kulturni časopis "Pokus". Glavni je urednik "Hrvatskih novina", tjednika "Gradišćanskih Hrvata". Kazališni kritičar i esejist. Objavljuje eseje, kazališne kritike, pjesme i putopise u raznim austrijskim, mađarskim, rumunjskim i hrvatskim časopisima. <br />Objavljena djela: <br />Ptići i slavuji /Hawks and nightnigales/ (ant. suvremenoga pjesničtva Gradišćanskih Hrvatov), /prevedeno na engleski, s Herbertom Kuhnerom Braumuller/, Beč, 1983. <br />Peter Tyran živi i radi u Beču. <br /><br />UJČIĆ, Rudolf <br />Pula <br />Rođen 4. VI. 1937. u mjestu Fakini kod Pazina. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Srednjoškolski profesor, voditelj Centra za kulturu Narodnog sveučilišta u Pazinu, redaktor, lektor Hrvatskog radija u Puli. <br />Objavljena djela: <br />Staropazinski viersi (čak. pj.), Pula, 1983.; Duša Mažurana (pj.), Pula, 1986.; Pridi, šlovek muoj (pj.), Pula, 1991.; Skrita bogatija – tesoro nascosto (dvojezično izdanje pjesama), Pula, 1997. <br />Rudolf Ujčić živi i radi u Puli. <br /><br />UJEVIĆ, Jure <br />Imotski <br />Rođen 10. IX. 1942. u Krivodolu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Novinar, bibliotekar, sada ravnatelj Narodnog sveučilišta Imotski. Piše pjesme. <br />Objavljena djela: <br />Svanuće ljubavi (pj.), Zagreb, 1969.; Zanosne tišine (pj.), Zagreb, 1970.; Egzotični putnik (pj.), Zagreb, 1972.; Ljubav može u vrijeme (pj.), Zrenjanin, 1975.; Zavodnik (pj.), 1985.; Prepoznati predjeli (pj.), Zagreb, 1989.; Trojanska mazgetina (knj. af., hum. ep.), 1990.; Proljeće u duši (pj.), Rijeka, 1991.; 30 ljubavnih i jedna imotska, Imotski, 1995.; Vatre noći (pj.), 1974.; Sunce u čovjeku (pj.), Split, 1996. <br />Jure Ujević živi i radi u Imotskom. Objavljuje u časopisima i novinama eseje, kritike i članke. Pjesme su mu uglazbljivane, a bavi se i slikarstvom. <br /><br />VALENT, Milko <br />Zagreb <br />Rođen 6. VII. 1948. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet. Prozaist, pjesnik, esejist i dramatičar. Profesionalni pisac od 1976. <br />Objavljena djela: <br />Carpe diem (es.), Zagreb, 1979.; Leptiri arhetipa (pj.), Zagreb, 1980.; Zadimljena lopta (pj.), Osijek, 1981.; Koan (pj.), Rijeka, 1984.; Gorki deserti (pr.), Zagreb, 1984.; Ordinacija za kretene (pr.), Osijek, 1986.; Clown (ro.), Rijeka, 1988.; Erotologike (es.), Osijek, 1988.; Totalni spol (pol., es.), Zagreb, 1989.; Piknuti piknjicu (radio-spek.), Novi Sad, 1988.; Higijena mjesečine (radio-dr.), Novi sad, 1988.; Rupa nad rupama (pj.), Sarajevo, 1988.; Zagreb, 1995.; Slatki automati (pj.), Osijek, 1990.; Erektikon (pj.), Nikšić, 1990.; Al – Gubbah (pr.), 1992.; Zelena dolina (radio-igr.), Maribor, 1996.; Plava krv (pj.), Zagreb, 1997.; Vrijeme je za kakao (pr.), Zagreb, 1998.; In The Eye (dr.), Zagreb, 1998. <br />Milko Valent živi i radi u Zagrebu. <br /><br />VEČENAJ, Ivan <br />Gola <br />Rođen 18. V. 1920. u Goli. Slikar i pisac. Objavljuje članke u dnevnim, tjednim i povremenim listovima. <br />Objavljuje djela: <br />Prekodravje tak popeva, Bjelovar, 1994.; Tajna dvorca Pepelare, Zagreb, 1989.; Krik divlje djevojke, Koprivnica, 1989.; Mojem zavičaju, Bjelovar, 1992.; Rječnik Gole / Srednjopodravska kajkavština /, (12.000 riječi), Koprivnica, 1998.; Poslovice, izreke i zagonetke (4.000), Zagreb, 1998. <br />Ivan Večenaj živi i radi u Goli. Priredio grafičku mapu sa svojim slikama i izabranim pjesmama u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. Član je Društva hrvatskih naivnih likovnih umjetnika. Slike mu se nalaze u više uglednih zbirki i galerija. <br /><br />VIDAN, Ivo <br />Zagreb <br />Rođen 24. I. 1927. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu, a doktorirao na Sveučilištu u Nottinghamu (Engleska). Bio je redovni profesor engleske i američke književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao asistent i docent na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Gost - profesor na američkim sveučilištima Yale i Columbia. Književni kritičar i esejist. <br />Objavljena djela: <br />Nepouzdani pripovjedač (stu.), Zagreb, 1970.; Roman struje svijesti (stu.), Zagreb, 1971.; Tekstovi u kontekstu (stu.), Zagreb, 1975.; Engleski intertekst hrvatske književnosti, Zagreb, 1995.; Uliks Jamesa Joycea: Krik i bijes Williama Faulknera, Zagreb, 1996. <br />Ivo Vidan živi i radi u Zagrebu. Uredio je (s Bredom Kogoj-Kapetanić), Povijest svjetske književnosti, sv. VI. Zagreb, 1976 i dijelom dopunjeno izdanje 1986. i dr. Član je Hrvatskoga filološkog društva i Europskog i hrvatskog društva za anglističke studije. <br /><br />VIDAS, Fedor <br />Zagreb <br />Rođen 13. I. 1924. u Bakru. Pohađao Pravni fakultet u Zagrebu, radio kao novinar u raznim uredništvima, pokrenuo časopis "Novela" 1952. Bio je urednik inozemnih kulturnih informacija u listu "Telegram" i "oku". Prozni, dramski pisac i scenarist. <br />Objavljena djela: <br />Popodne kad sam sretan (no.), Zagreb, 1954.; Ponedjeljak ili utorak (no.), Zagreb, 1961.; Novele, Novi Sad, 1964.; Na izmaku ljeta (no.), Rijeka, 1975.; Izabrana djela, PSHK, knj. 154, Zagreb, 1985. <br />Izvedena djela: <br />Televizijske i radijske drame: Scenaristi, Zagreb, 1964.; Gdje je duša moga djetinjstva, Zagreb, 1968.; Djevojke dolaze u devet, Zagreb, 1968.; Šum, Zagreb, 1969.; Ožiljak, Zagreb, 1969.; Čestitke, Zagreb, 1970.; Kajinov znak, Zagreb, 1970.; Konj je stao, Zagreb, 1970.; Ljubav na bračni način, Zagreb, 1970.; Okreni leđa vjetru, Zagreb, 1972. <br />Filmski scenariji: Martin u oblacima, Zagreb, 1961.; Abeceda straha, Zagreb, 1961.; Ključ, Zagreb, 1965.; Metamorfoza, Zagreb, 1965.; Ponedjeljak ili utorak, Zagreb, 1966. <br />Fedor Vidas živi i radi u Zagrebu. <br /><br />VIDMAROVIĆ, Đuro <br />Zagreb <br />Rođen 1. IV. 1947. u Piljenici, kod Novske. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Srednjoškolski profesor, saborski zastupnik, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Ukrajini. Piše pjesme i književno povijesne teme. <br />Objavljena djela: <br />Bujice i bregovi (pj.), Varaždin, 1986.; Pečat od magme (pj.), Vinkovci, 1988.; Rijeka i hrast (graf. pj. mapa), Zagreb, 1990.; Mojom Moslavinom (pj.), / s K. Brkić /, Kutina, 1991.; Koraci (pj.), Zagreb, 1991.; Hrvatska narodna manjina u Mađarskoj (knj. pov. teme), Zagreb, 1982.; Suvremeni tokovi u pjesništvu mađarskih Hrvata (knj. pov. teme), Zagreb, 1991.; Gradišćansko hrvatske teme, Rijeka, 1996., 1998. <br />Đuro Vidmarović živi i radi u Zagrebu i Kijevu. <br /><br />VIDOVIĆ, Gabrijel <br />Zagreb <br />Rođen 6. III. 1915. u Kućanu Donjem, kod Varaždina. Osnovnu školu završio u Novskoj. Radio kao radnik. Sudjelovao u NOB-u i postigao oficirski čin. Romanopisac, pjesnik i pripovjedač za djecu. Objavljivao novinske članke i napise. <br />Objavljena djela: <br />Kurir sa Psunja (ro.), Zagreb, 1959.; Kurir Mladen, Ljubljana, 1961.; Zapisi o živima i mrtvima (cr.), Zagreb, 1961.; Trojica iz male ulice (pč.), Zagreb, 1963.; Zatočenici pernatog otoka (pč.), Zagreb, 1964.; A mellkutca njomzoi (pč.), Novi Sad, 1967.; Bjelkan (ro.), Zagreb, 1973.; Prkosište (pj.), Zagreb, 1980. <br />Gabrijel Vidović živi i radi u Zagrebu. <br /><br />VIDOVIĆ, Mirko <br />Lyon <br />Rođen 31. XII. 1940. u mjestu Bila, kod Livna. Završio Filozofski fakultet u Lyonu. Novinar, tumač, prevoditelj, pjesnik, prozni i dramski pisac. <br />Objavljena djela: <br />Hram Nade (pj.), Barcelona, 1970.; Ribnjak Bethesda (no.), Rim, 1971.; Sakrivena strana mjeseca (usp. s robije), Barcelona, 1976., /knjiga prevedena na engl., franc. i tal./; Bijeli vitez (pj.), San Mateo, USA, 1979.; Chevalier Blanc (knj. pj. na franc.), Lausanne, 1986.; Ban Kulin i Bosna (pov. es.), Zagreb, 1993.; Drijenove svirale (no.), Livno, 1993.; Krv (dr.), Chicago, 1986.; Što je je – što nije nije (hum.), Livno, 1998. <br />Mirko Vidović živi i radi u Lyonu (Francuska). Uredio u izgnanstvu trideset tri glasila "Matoš", oko tisuću bibliografskih jedinica u tisku hrvatske dijaspore i pripremio oko stotinjak listova i časopisa na dvanaest stranih jezika širom svijeta. <br /><br />VIDOVIĆ, Veseljko <br />Split <br />Rođen 15. IV. 1941. u Vrgorcu. Završio Pedagošku akademiju u Zadru. Radio kao nastavnik, novinar, urednik u nakladnim kućama, osnivač Književne zajednice "Tin Ujević" Split, pokretač lista "Svitanje" i direktor KIZ "Tin Ujević" u Splitu. Piše pjesme, prozu, kritike, aforizme, novinske članke i epigrame. <br />Objavljena djela: <br />Žeđ (pj.), 1967.; Ožiljci prostora i vremena (pj.), 1968.; Vatra kamena (pj.), 1970.; Mrtvi se bude (pj.), 1971.; Na dnu sebe (pj.), 1972.; Preko uma obruč (pj.), 1973.; Iskušenja riječi (pj.), 1975.; Rasap sunca (pj.), 1975.; Nestašni Ivan (pj.), 1979.; Slonov orkestar (pj.).; Pas laje na moju sjenu (pj.), 1979.; Letjeti svugdje (pj.); Lisica i pijetao (pj.); Ocvjetana zemlja (pj.); Dalmacija srce Hrvatske (pj.), Split, 1988. <br />Veseljko Vidović živi i radi u Splitu. Zastupljen u nekoliko antologija, zbornika i leksikona. Pjesme su mu prevedene na talijanski, ruski, albanski, engleski, slovenski i poljski jezik. <br /><br />VISKOVIĆ, Velimir <br />Zagreb <br />Rođen 20. II. 1951. u Drašnicama kod Makarske. Filozofski fakultet i poslijediplomski studij završava u Zagrebu. Glavni je urednik enciklopedije Krležiana Leksikografskog zavoda u Zagrebu. Uređivao je časopise "Pitanja" i "Off". Danas je glavni urednik književnog časopisa "Republika". Kritik, esejist i leksikograf. <br />Objavljena djela: <br />Mlada proza (krit.), Zagreb, 1983.; Pozicija kritičara (es., krit.), Zagreb, 1988. <br />Velimir Visković živi i radi u Zagrebu. Sastavio antologiju Nova hrvatska proza, Beograd, 1987. <br /><br />VLADOVIĆ, Borben <br />Zagreb <br />Rođen 13. X. 1943. u Splitu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Bibliotekar u knjižnici, sada urednik-dramaturg na Hrvatskom radiju. Pjesnik, romanopisac i pripovjedač. Emitirane su mu radio-drame i radio-komedije na Hrvatskom radiju. <br />Objavljena djela: <br />Balkanski prostor (pj.), Zagreb, 1970.; 3x7=21 (pj.), Split, 1973.; Vrulje (pj.), Zagreb, 1980.; Knjigapegla (pj.), Rijeka, 1982.; Boja željeznog oksida (ro.), Zagreb, 1989.; Odmor pelivana (pj.), Zagreb, 1990.; Cjelovitost detalja (pj.), 1991.; Portret umjetnika u drami – I. (zbo.), Zagreb, 1995.; Razderani tlocrt (ro.), 1996.; Portret umjetnika u drami – II. (zbo.), Zagreb, 1996.; Portret umjetnika u drami – III. (zbo.), Zagreb, 1998. <br />Borben Vladović živi i radi u Zaprešiću – Zagreb. Vizualnu poeziju izlagao u zemlji i inozemstvu. <br /><br />VONČINA, Josip <br />Zagreb <br />Rođen 18. IX. 1932. u Ravnoj Gori, općina Delnice. Završio Filozofski fakultet i doktorat u Zagrebu. Radio kao asistent, docent, izvanredni i redovni profesor, šef katedre za povijest hrvatskog književnog jezika i dijalektologiju na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Piše znanstvene studije i povijesne književne prikaze o jezičnim pitanjima. <br />Objavljena djela: <br />Analiza starih hrvatskih pisaca, Zagreb, 1977.; Jezičnopovijesne rasprave, Zagreb, 1979.; Jezična baština, Zagreb, 1988.; Korijeni Krležina Kerempuha, Zagreb, 1991.; Preporodni jezični temelji, Zagreb, 1993. <br />Josip Vončina živi i radi u Zagrebu. Radi kao urednik edicije "Stoljeća hrvatske književnosti". Član je HAZU. Nagrađivan za svoj znanstveno-književni rad. <br /><br />VONČINA, Nikola <br />Zagreb <br />Rođen 7. X. 1934. u Šibeniku. Završio Pravni fakultet, Akademiju dramskih umjetnosti i doktorat znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Redatelj, dramaturg-urednik. Sada viši znanstveni suradnik Hrvatske radio-televizije i sveučilišni profesor na Akademiji dramske umjetnosti. Esejist, povjesnik, dramski pisac, pjesnik. Piše i rasprave, članke i surađuje u enciklopedijskim izdanjima. <br />Objavljena djela: <br />Odnosi (pj.), Novi Sad, 1961.; Pod mliječnom šumom – Dylana Thomasa u povijesti i teoriji europske radiofonije (stu.), Zagreb, 1982.; Radio-Zagreb 1926.–1941. (pril. za pov. radija u Hrvatskoj, I.), Zagreb, 1986.; hrvatska radio-drama do 1957., Zagreb, 1988.; Kazalište, radio, televizija (es., čl.), Zagreb, 1990.; Osebujna dramaturgija (es., čl.), 1993.; Stvaralaštvo svjetskog ugleda (rasp.), Zagreb, 1995.; Doba raznolikosti (ljet. hrv. radio-dr. 1957.–1964.), Zagreb, 1996.; Dvanaest prevratnih godina: 1941.–1953. (pril. za pov. radija u Hrvatskoj, II.), Zagreb, 1997.; Antologija hrvatske radio-drame I, Zagreb, 1998. <br />Izvedena djela: <br />Tri mesara buhu klala (rado-dr.), Zagreb, 1965.; Čudo (radio-dr.), Zagreb, 1978.; Umjetnine (radio-dr.), Zagreb, 1979.; Prosidba za okladu (radio-dr.), Zagreb, 1980.; Prijateljice (radio-dr.), Zagreb, 1982.; Kućna pomoćnica (radio- dr.), Zagreb, 1983.; Nezgodni razgovori (radio-kom.), Zagreb, 1984., Radio -Ljubljana 1986.; Tuđinac (TV-serija), / po D. Šimunoviću /, HTV, 1992., TV Slovenija 1993. <br />Nikola Vončina živi i radi u Zagrebu. <br /><br />VOUK, Valentin <br />Zagreb <br />Rođen 1924. u Zagrebu, gdje je završio Pravni fakultet i doktorat pravnih znanosti. Radio u sudstvu, u Vrhovnom sudu Hrvatske. Objavljuje u stručnim listovima i časopisima, a piše o glazbi, opernim izvedbama. <br />Objavljena djela: <br />Giacomo Puccini /život i stvaranje/, Zagreb, 1968.; Giuseppe Verdi /život i stvaranje/, Čakovec, 1988. <br />Valentin Vouk živi i radi u Zagrebu. Kao pravni znanstvenik i teoretičar napisao niz pravnih zakona, stručnih publikacija, zbirki pravnih propisa i priloga... Osim monografija o velikim glazbenicima i skladateljima bavio se i morskom vegetacijom bakarskog zaljeva, prirodoslovnim istraživanjima Slavonije i biološkim izučavanjem termalnih voda Hrvatskog zagorja i proučavanjem gljiva zagrebačke okoline. <br /><br />VRGA, Boris <br />Petrinja <br />Rođen 21. VI. 1953. u mjestu Mrzljaki, kraj Karlovca. Završio Medicinski fakultet u Zagrebu. Liječnik specijalist – pulmolog. Piše pjesme, književne kritike i scenarije. <br />Objavljena djela: <br />Uslovno ogledalo (pj.), 1979.; Testament (pj.), 1982.; Plodne noći /panorama poslijeratne sisačko-banijske poezije/, 1982.; Sezona zmija (pj.), 1989.; Ime šume (pj.), 1990.; Zagovornik ljeta (haiku pj.), 1991. <br />Boris Vrga živi i radi u Petrinji i Zagrebu. Napisao je scenarij za TV-emisiju o petrinjskim likovnim stvarateljima Dah druge obale i s književnikom J. Stanićem Staniosom pokrenuo je, i uređuje časopis "Generacije" koji izlazi u Petrinji. Član je redakcije zagrebačkog časopisa "Haiku". <br /><br />VRKIĆ, Jozo <br />Zagreb <br />Rođen 10. X. 1941. u selu Naklice, Tugare, kod Omiša. Završio Filozofski fakultet i pohađao fakultet Političkih znanosti u Zagrebu. Radio kao lektor, novinar. Sada je samostalni umjetnik. Pripovjedač i putopisac. Objavljuje književne kritike, novinske članke, televizijske scenarije, radio i televizijske adaptacije, popularno-znanstvene tekstove. <br />Objavljena djela: <br />Skučenost (prip.), Split, 1968., Zagreb, 1998.; Ptice ne šute (ro.), Zagreb, 1976.; Ljuti puti (pt.), Zagreb, 1982.; Bijeli svijet (ro.), 1990.; Vražja družba (obrada pre.), Zagreb, 1991., III. izd. 1997.; Hrvatske bajke (obrada baj.), Zagreb, 1993., VIII. izd, 1997.; Šapat (no.), 1996.; Božji smijeh (smješice), 1997.; Rastava (dr.), 1997.; Poratnik (es., pros.), 1998.; Jedina (prip.), Zagreb, 1999. <br />Izvedena djela: <br />Sobica (radio-kom.), Zagreb, 1972.; Jamčenik (radio-dr.), Zagreb, 1973.; Ženidba (radio-kom.), Zagreb, 1973.; Bodoci (radio-kom.), Zagreb, 1974.; Šupljina (radio-dr.), Zagreb, 1975.; Lišće (radio-dr.), Zagreb, 1975.; Zadnji (radio-dr.), Zagreb, 1975.; Cvit razgovora (radio-dr.), Zagreb, 1975.; Trišnja (radio-kom.), Zagreb, 1976.; Berekin (radio-dr.), Zagreb, 1976.; Nevoljnik (radio-dr.), Zagreb, 1976.; Sužanj (radio-dr.), Zagreb, 1977.; Rastava (radio-dr.), Sarajevo, Skopje, 1977.; Ugovor (radio-kom.), Zagreb, 1977.; Štipaljka (radio-kom.), Zagreb, 1979.; Pljesak (radio-kom.), Zagreb, 1984.; Pokop (radio-kom.), Zagreb, 1985.; Kupus (radio-kom.), Zagreb, 1986.; Kolektiva (radio-kom.), Zagreb, 1987.; Kisik (radio-kom.), Zagreb, 1988.; Božji smijeh (radio-kom.), Zagreb, 1989.; Lažni svjedok (radio-dr.), Zagreb, 1990. <br />Jozo Vrkić živi i radi u Zagrebu. <br /><br />VRKLJAN Irena <br />Berlin <br />Rođena 21. VIII. 1930. u Beogradu. Pohađala Filozofski fakultet u Zagrebu i filmsku režiju u Berlinu. Djelovala je kao spisateljica u studijima crtanog filma "Kerempuh" i "Duga", te kao urednica u kulturnoj redakciji televizije Zagreb. Pjesnikinja i prozna spisateljica. Piše eseje, radio-drame i likovne kritike, a bavi se i prevođenjem. <br />Objavljena djela: <br />Krik je samo tišina (pj.), Beograd, 1954.; Paralele (pj.), Zagreb, 1957.; Stvari već daleke (pj.), Zagreb, 1962.; Doba prijateljstva (pj.), Zagreb, 1963.; Soba, taj strašni vrt (pj.), Beograd, 1966.; U koži moje sestre (pj.), Zagreb, 1982.; Svila, škare (pr.), Zagreb, 1984.; Marina ili biografija (pr.), Zagreb, 1986.; Veče poezije (pj.), Zagreb, 1987.; O biografiji /Svila i škare i Marina/, Zagreb, 1987.; Berlinski rukopis (pr.), Zagreb, 1988., 1998.; Dora, ove jeseni (pr.), Zagreb, 1991., 1998.; Pred crvenim zidom: 1991.–1993., Zagreb, 1994.; Pred crkvenim zidom (ro.), 1998. <br />Irena Vrkljan živi i radi u Berlinu i Zagrebu. Zajedno sa Z. Golubom prevela tridesetak romana s njemačkog jezika. Neka djela prevedena su joj na njemački i talijanski jezik. Dobitnica je više važnih književnih nagrada. <br /><br />VUČEMIL, Andrija <br />Rijeka <br />Rođen 26. VIII. 1939. u Oplećanima na Duvanjskom polju. Završio Pedagošku akademiju u Rijeci. Radio kao kazališni redatelj i socijalni radnik; uređivao časopise "Naša ognjišta" i "Politički zatvorenik", sada glavni i odgovorni urednik časopisa "Književne Rijeke". Piše pjesme i publicistiku, bavi se nakladništvom, utemeljitelj je Riječkog nakladnog zavoda. <br />Objavljena djela: <br />Na smrt naslonjen (pj.), Rijeka, 1969.; Duvanjska rapsodija (pj.), Zagreb, 1990.; Kad kažem riječ... (pj.), Rijeka, 1992.; ovim riječima... (pj.), Rijeka, 1995.; Susreti na duvanjskom polju (pj.), Rijeka, 1996.; Što su mi rekli? I (publ.), Rijeka, 1998.; Riči s ruba vrimena (pj.), Rijeka, 1999.; Nakon šutnje (publ.), Rijeka, 1999. <br />Andrija Vučemil živi i radi u Rijeci. <br /><br />VUČKOVIĆ, Radovan <br />Zagreb <br />Rođen 29. XII. 1941. u Zagrebu. Diplomirao komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu. Radio kao nastavnik i bio urednik u "Modroj lasti". Dramski pisac i pisac za djecu. Objavljuje priče za djecu, radio-drame, radio-adaptacije romana, eseje i humoreske na radiju, te kritike radio-drama. Prevoditelj radio-dramskih djela. <br />Objavljena djela: <br />Danica i druge zvijezde (pč.), Zagreb, 1971.; Lude gljive (pč.), Zagreb, 1980. <br />Izvedena djela: <br />Dijete iz svratišta (dr.), Kaz. Komedija, Zagreb, 1970.; Milček i VIIB (dr.), Kaz. Trešnjevka, Zagreb, 1970.; Kod vukova nema komplikacija (radio-dr.), Zagreb, 1967.; Ne znam što će gospodin reći (radio-dr.), Zagreb, 1968.; Dijete iz svratišta (radio-dr.), Zagreb, 1968.; Zatvoriti vjetar (radio-dr.), Zagreb, 1969.; Čeka svoj petak (radio-dr.), Zagreb, 1971.; Gusjenice i pijevci (radio-dr.), Zagreb, 1988.; Zec (radio-kom.), /prevedena u Australiji na engl. i izv. na australskoj ABC postaji/. <br />Radovan Vučković živi i radi u Zagrebu. <br /><br />VUJČIĆ, Borislav <br />Zagreb <br />Rođen 15. V. 1957. u mjestu Orah, Vrgorac. Završio Fakultet političkih znanosti. Dramski pisac, pripovjedač i pjesnik. <br />Objavljena djela: <br />Krik regruta (ro.), Zagreb, 1983.; Bezimena (pj.), Vrgorac, 1983.; Simetrije (ro.), Zadar, 1985.; Dvadeset tri pjesme, Split, 1986.; Kornjačino svlačenje (dr.), 1988.; Slobodna soba (dr.), Zadar, 1988.; Poljubac u čelo XX. vijeka (no.), Split, 1989.; Omamljen meta-forom (ro.), Split, 1990.; Paklena simultanka (ro.), Zagreb, 1990.; Kovčeg, ornamenti (no.), Zagreb, 1992.; Tijelo (graf. poet. mapa) /Bakliža – Vujčić/, Zagreb, 1995.; Crne komedije (dr.), Zagreb, 1995.; Kameleonski pigmentarij (no.), Zagreb, 1996.; Bijele tragedije (dr.), Zagreb, 1997. <br />Izvedena djela: <br />Slobodna soba (radio-dr.), Zagreb, 1988.; Usput za Damask (dr.), ADU, Zagreb, 1989.; Besjemene šutnje (radio-dr.), Zagreb, 1989.; Hrvatski slavuj (dr.), DK "Gavella", Zagreb, 1990.; Crkveni miš (dr.), HNK, Osijek, 1992.; Kronika raspada jedne ljepote, Tena, HNK, Osijek, 1992., HNK, Mostar, 1994.; Miraz (dr.), Berlinsko kaz. "Marin Držić", Berlin, 1993.; Narudžba (dr.), Dubr. kaz. "Martin Držić", 1995.; Odskok poskoka ili post mu neću ćaćin (dr.), GK "Komedija", Zagreb, 1995.; Nasuprot sjeni (radio-dr.), Zagreb, 1995.; Olovna pričest (TV-film), HRT, Zagreb, 1996.; Kad kralju ne sviđa se gluma (dr.), Gl. dru. "Histrion", u INK Pula, 1998.; Paučina paučine (dr.), Dr. studio slijepih, Zagreb, 1998. <br />Borislav Vujčić živi i radi u Zagrebu <br /><br />VUJOVIĆ, Sreten <br />Cetinje <br />Rođen 5. VIII. 1957. na Cetinju. Završio studij književnosti na Nastavničkom fakultetu u Nikšiću. Radio kao nastavnik, bio jedan od urednika Omladinskog glasila "MI". Pjesnik, esejist i prevoditelj. Objavljuje prikaze, novinske tekstove i prevodi s njemačkog jezika. <br />Objavljena djela: <br />Pjesma zaboravne ptice, Cetinje, 1982.; Bezglavo kolo (pj.), Cetinje, 1983.; Soba za specijalne (pj.), Podgorica, 1986.; Knjiga postanja (pj.), Podgorica, 1989. <br />Sreten Vujović živi i radi u Cetinju. Članom DHK postaje 1989., postaje 1989., a prethodno je bio članom Udruženja književnika Crne Gore. Član je Hrvatskog centra PEN-a <br /><br />VUKOJA, Ivan <br />Zagreb <br />Rođen 13. XI. 1969. u Ljubuškom. Pohađao Filozofski fakultet u Zagrebu. Tijekom dva ciklusa sudjelovao u "Kreativnoj radionici " koju je vodio Branko Čegec. Piše uglavnom pjesme. <br />Objavljena djela: <br />Tako da mi je (pj.), Zagreb, 1992.; Metafizika kamena (pj.), Zagreb, 1994.; Izbor za vas (pj.), Zagreb, 1994. <br />Ivan Vukoja živi i radi u Zagrebu. Dobitnik "Goranove nagrade mladim pjesnicima" za 1991. <br /><br />VULETIĆ, Anđelko <br />Sarajevo <br />Rođen 6. II. 1933. u Zagorcu (Ravno, Hercegovina). Završio Filozofski fakultet. Poljodjelac, zatvorenik, nastavnik, profesor, kulturni djelatnik, dragovoljac Domovinskog rata. Pjesnik, prozaik i dramski pisac. <br />Objavljena djela: <br />Gorko sunce (ro.), Sarajevo, 1958., 1966. Zagreb, 1965.; Gramatika ili progonstvo (pj.), Sarajevo, 1961.; Jedina nada (pj.), Beograd, 1962.; Drvo s paklenih vrata (ro.), Novi Sad, 1963.; Sedam vječnih pitanja (pj.), Zagreb, 1965.; Deveto čudo na istoku (ro.), Sarajevo, 1966., 1972.; Zmije odlaze s onu stranu svijeta (pj.), Sarajevo, 1967.; Kraljica puteva (pj.), Sarajevo, 1968., 1970.; Klesar Tadija Tegoba (ro.), Sarajevo, 1973., 1978., 1981.; Putnik na svoju odgovornost (pj.), Sarajevo, 1973.; Kad budem velik kao mrav (pj.), Sarajevo, 1976., 1978., 1983., Mostar, 1998.; Dan hapšenja Vile Vukas (ro.), Ljubljana, 1980., Zagreb, 1981.; Čempresi u zavičaju (izb. pj.), Zagreb, 1980.; Tajna večera (pj.), Struga, 1982., Zagreb, 1997.; Jadi mladog karijerista (ro.), Zagreb, 1984.; Križaljka za čitanje sudbine (pj.), Sarajevo, 1985.; Popravni ispit (pj.), 1989.; Čudotvorna biljka doktora Engela (ro.), Sarajevo, 1990.; Dva hrama, dvije razvaline (ro.), Zagreb, 1993.; Andrija Hebrang (dr.), Zagreb; Miljenik partije Buharin (dr.); Pčela i metak (pj.), Zagreb, 1995.; Sarajevo, a zalazi sunce (pj.); Pismo nebeskom gromu (pj.), Zagreb, 1996.; Strijeljanje ustaše Broza, Zagreb, 1998. <br />Izvedena djela: <br />Andrija Hebrang (dr.), Izvedba u HNK, Zagreb. <br />Anđelko Vuletić do 1993. živi u Sarajevu, a od tada kao izbjeglica na relaciji Ravno – Zagreb. Njegove knjige prevođene su na više jezika, a pjesnička zbirka "Kad budem velik kao mrav", objavljena je u Parizu usporedno u prijevodu i izvorniku, a doživjela je jedanaest izdanja: pet na hrvatskom i šest na europskim jezicima. Nagrađivan za svoja književna djela. Nagrađivan za svoja književna djela. <br /><br />VUKOVIĆ-RUNJIĆ, Milana <br />Zagreb <br />Rođena 20. III. 1970. u Zagrebu. Završila Filozofski fakultet. Urednica biblioteke "Džepna Ceres", pomoćnica glavnog urednika tinejdžerskog magazina "O.K.!. <br />Objavljena djela: <br />Vrt (pj.), Zagreb, 1989.; Odlomci o Evi (pj.), Zagreb, 1992.; Azurno zlatno (pj.), Zagreb, 1994.; Krila od etera (zb. prip.), Zagreb, 1998. <br />Milana Vuković-Runjić živi i radi u Zagrebu. <br /><br />VUKUŠIĆ, Stjepan <br />Pula <br />Rođen 11. IX. 1931. u Stinici kod Senja. Završio Filozofski fakultet i doktorat filoloških znanosti u Zagrebu. Gimnazijski profesor u Krku, zatim profesor Više škole na Pedagoškoj akademiji u Puli, te redovni sveučilišni profesor hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu u Puli. Pjesnik, prozaik i filolog. Objavljuje i eseje, zapise o krajevima, piscima i djelima. <br />Objavljena djela: <br />Burobran (no., cr.), Rijeka, 1970., Pula, 1976.; Da život ne pogaziš (pj.), Rijeka, 1973.; Svijet pod listincem (pč.), Pula, 1979.; Usporedbe dvaju novoštokavskih naglašavanja – Stiničkog i Daničićeva (jez. stu.), Senj, 1982.; Knjiga s devet naslova (pj. ciklus Tragom Premilovca u zajedničkoj knjizi), Senj, 1982; Uskraćene blagosti (ro.), Pula, 1982.; Nacrt hrvatske naglasne norme na osnovi zapadnog dijalekta (jez. stu.), Pula, 1984.; Iznad pelina (pj.), Senj, 1989.; Svjetlost ognjišta (pj. ciklus), Senj, 1993.; Podgorski vjetar (ro.), Zagreb, 1996.; Duh u kamenu (ro.), Zagreb, 1997. <br />Stjepan Vukušić živi i radi u Puli. <br /><br />ZALAR, Ivo <br />Zagreb <br />Rođen 24. II. 1927. u Kalinovcu pokraj Đurđevca. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti u Zagrebu. Redovni je sveučilišni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je lektor za hrvatski jezik u Varšavi. Uredio je niz izbora i čitanki iz suvremene hrvatske dječje književnosti i urednik je časopisa "Umjetnost i dijete". Književni povjesnik, kritičar, te prevoditelj. <br />Objavljena djela: <br />Dječji roman u hrvatskoj književnosti (stu.), Zagreb, 1978., /prošireno izd. 1982. – II. izd, 1983./; Suvremena hrvatska dječja proza (stu.), Zagreb, 1979.; Pregled hrvatske dječje poezije (stu.), Zagreb, 1992. <br />Ivo Zalar živi i radi u Zagrebu. S engleskog jezika preveo je: Mark Twain: Doživljaji Huckleberryja Finna, Zagreb, 1960. Bio je pomoćnik ministra kulture i prosvjete Republike Hrvatske. Dobitnik odličja i nagrada. <br /><br />ZAMODA, Jagoda <br />Zagreb <br />Rođena 17. X. 1954. u Varaždinu. Studirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Piše i objavljuje od 1972. poeziju, pripovijesti, drame, eseje, feljtone, kritiku, te reportaže, intervjue i novinske članke. Profesionalna je književnica, sada je novinarka i urednica tjednika "Gloria" u Zagrebu. <br />Objavljena djela: <br />Kresni riječju (pj. u pr.), Zagreb, Beograd, 1978.; Knjiženstvo van sebe (pj.), Zagreb, 1981.; Kaseta 'evo; – ta!' (pj.), Osijek, 1986.; kao da sam tu živjela (pj.), Rijeka, 1987.; Osjećaj sreće (pj. u pr.), Zagreb, 1987.; Izabrane pjesme, Varaždin, 1996.; Knjiga utjeha (pj.), Zagreb, 1999.; Sedam (dr.), 1999.; U trećem licu (pj., pr.), /koautor I. Zamoda/, Varaždin, 1999. <br />Jagoda Zamoda živi i radi u Zagrebu. Bila je članica osnivačkog uredništva biblioteke "Quorum" i voditeljica Tribine DHK. Uredila nekoliko zbornika, uvrštena u antologije hrvatskog pjesništva i dobitnica mnogih književnih nagrada ("Goranov vijenac" 1978., "Mak Dizdar", 1976., "Mlada Struga", 1982.). Pjesme su joj prevođene na desetak jezika. <br /><br />ZEČEVIĆ, Divna <br />Zagreb <br />Rođena 31. VII. 1937. u Osijeku. Filozofski fakultet i doktorat znanosti iz povijesti hrvatske pučke književnosti završila u Zagrebu. Znanstvena je savjetnica u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Književna povjesničarka i folkloristkinja. objavljuje pjesme, članke, eseje, polemike, kritike i studije. <br />Objavljena djela: <br />Netremice (pj.), Osijek, 1976.; Pučki književni fenomen. Povijest hrvatske književnosti, 1, Zagreb, 1978.; Pučko književno štivo u hrvatskim kalendarima prve polovice XIX. stoljeća I. dio, Osijek, 1982.; Pučko književno štivo u hrvatskim kalendarima XIX. stoljeća, II. dio: Bibliografija, Osijek, 1982.; Dragojla Jarnević (mo.), Zagreb, 1985.; Književnost na svakom koraku (stu., čl.), Osijek, 1986.; Hrvatske pučke pjesmarice XIX. stoljeća. Svjetovne i nabožne, Osijek, 1988.; Pjesme i fragmenti (pj.), Zagreb, 1990.; Prošlost u sadašnjosti. Popularnost pučkog književnog mišljena (stu.), Osijek, 1991.; Strah Božji. Hrvatske pučke propovijedi XVIII. stoljeća, Osijek, 1993.; Autoportret s dušom (pj. u pr.), Zagreb, 1997. <br />Divna Zečević živi i radi u Zagrebu. <br /><br />ZEČKOVIĆ, Lela <br />Amsterdam <br />Rođena 6. II. 1936. u Varaždinu. Završila Filozofski fakultet u Zagrebu, a magistrirala iz slavističkih znanosti u Amsterdamu. Radi kao profesor na Sveučilištu u Amsterdamu. Pjesnikinja i prevoditeljica. <br />Objavljena djela: <br />Uho vraća vid (pj.), Zagreb, 1975.; Belvedere (pj.), Amsterdam, 1981. <br />Lela Zečković živi i radi u Amsterdamu. <br /><br />ZELJKOVIĆ, Branislav <br />Zagreb <br />Rođen 27. I. 1927. u mjestu Pavljani Novi, kraj Bjelovara. Diplomirao slavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio kao srednjoškolski profesor. Sada je profesionalni književnik. Piše eseje, pjesme, kritike i prevodi s francuskog jezika. <br />Objavljena djela: <br />Sfere (pj.), Zagreb, 1970.; Izabrana djela, PSHK, Zagreb, 1984. <br />Branislav Zeljković živi i radi u Zagrebu. Preveo je: Oscar Milosz: Pjesme, Zagreb, 1972. i francuske pjesnike: R. Chara, P. Eluarda, H. Michauxa, P. Verlainea i dr. <br /><br />ZEMLJAR, Ante <br />Zagreb <br />Rođen 18. II. 1922. u Pagu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Zatvorenik na Golom otoku, urednik, radnik, akviziter, propagandist, šef prodaje, komercijalist u izdavačkoj kući, zidar, predavač na tečajevima, upravitelj Narodnog sveučilišta, voditelj ateljea crtanog filma. Pjesnik, pripovjedač, romanopisac i esejist. Piše radio-komedije i filmske scenarije. <br />Objavljena djela: Mozaik (ro.), Rijeka, 1975.; Djevica (prip.), Split, 1977.; Leptiri (prip.), Zagreb, 19879.; Zapisi s Kube – Apuntes de Cuba (pj), Rijeka, 1979.; Zapisi s Kube – Diario de Cuba (pj.), Napoli, 1983.; Pag – otok (mo.), 1983.; Ulica propuha (prip.), Rijeka, 1985.; Nikako do mladosti (ro.), Zagreb, 1985.; Hajka za mnom po otoku 1 (pj.), Zagreb, 1985.; Haron i sudbine (mo.), 1988.; Slika o stihu – Pittura su versi (pj. na talij. i hrv.), Como, 1990.; Pittura su versi (pj. na slov., španj., tal.), Como, 1991.; Hajka za mnom po otoku 2 (pj.), Beograd, 1991.; Ljubav za Čile – Amor a Chile (pj. na hrv.-španj.), Santiago de Chile, 1992.; Pakao nade (pj.), 1997.; Inferno della speranza (pj.), Salerno, 1999. <br />Ante Zemljar živi i radi u Zagrebu. Uz navedena objavljena djela napisao je radio-monokomediju, Eh, moj Žiko, 1981., scenarije za dokumentarne filmove Žene mojih obala, 1980.; Goran pred Sutjeskom, 1985.; Paška čipka, 1997. Pripremio Paške robinje za Hvar i Dubrovačke ljetne igre 1976. <br /><br />ZIDAR-BOGADI, Nada <br />Rođena 19. II. 1957. u Zagrebu. Nakon petogodišnje Škole primijenjene umjetnosti u Zagrebu. Završila Filozofski fakultet. Profesorica hrvatskog jezika u osnovnoj i srednjoj školi, potom tajnica uredništva dječjeg lista "Radost", danas savjetnica u Ministarstvu prosvjete i sporta RH. Pjesnikinja, prozna spisateljica i ilustratorica. <br />Objavljena djela: <br />Mjesečev sin (pj. za dj.), Velika Gorica, 1984.; Nikad bliže Mjesecu / Nie wae ich naher dem Mond (haiku pj., hrv.-njem. izd, (Zagreb, 1992.; Šešir pun mjesečine / A hat full of moonlight (haiku pj., hrv.-engl. izd.), Zagreb, 1994.; Marsovac iz moje ulice (pj. za dj.), Zagreb, 1996.; Sretan cvrčak (pč., basne), Zagreb, 1996.; Sudbina ruže (haiku i senryu), Zagreb, 1997.; Kiša je moja prijateljica (pč. za dj.), Zagreb, 1997. i više slikovnica. <br />Nada Zidar-Bogadi živi i radi u Zagrebu. Zastupljena u antologijama hrvatskog dječjeg pjesništva, igrokaza i haiku pjesništva, priručnicima, zbornicima i čitankama. Poeziju, prozu i kraće igrokaze objavljuje u renomiranim književnim časopisima za djecu i odrasle, a haiku joj je zastupljen u svjetskom haiku zborniku Haiku World W. J. Higginsona iz 1996. godine, te hrvatskim i austrijskim haiku zbornicima. Na natječaju u Japanu 1995. godine dobila je počasno priznanje za haiku. <br /><br />ZIDIĆ, Igor <br />Zagreb <br />10. II. 1939. u Splitu. Studirao Pravni fakultet u Zagrebu, a diplomirao komparativnu književnost i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu. Bio tajnikom Matice hrvatske i urednik u Nakladnom zavodu MH. Uređivao časopise "Razlog", "Život umetnosti", "Kolo", "Hrvatski tjednik", te biblioteku Matice hrvatske "Kolo". Danas je direktor Moderne galerije u Zagrebu. Pjesnik, esejist i kritičar. Piše stihove, likovne i književne kritike, eseje i studije. <br />Objavljena djela: <br />Uhodeći more (pj.), Zagreb, 1960.; Kruh s grane (pj.), Zagreb, 1963.; Eseji, Zagreb, 1963.; Blagdansko lice (pj.), Zagreb, 1969.; Lointain (pj., franc. prij.), Zagreb, 1969.; Tkalac na propuhu (lik. krit. i zap.), Zagreb, 1972.; Orfejski šaš (pj.), Zagreb, 1974.; Rajski emigranti (pj.), Zagreb, 1977.; Otok / Insel (pj., hrv.-njem. izd.), Krefeld, 1977., Zagreb, 1978.; Pesmi (pj., slov. prij.), /knj. s J. Kaštelanom, V. Parun i S. Mihalićem/, Ljubljana, 1978.; Miljenko Stančić (mo.), Zagreb, 1979.; Matko Trebotić (mo., njem prijevod), Schaan, 1981.; Rudi Španzel (mo.), /slov. prij. s Lucom i Levom Menaše/, Ljubljana, 1983.; Hrvoje Šercar (mo., hrv.-engl. izd.), Zagreb, 1984.; Strijela od stakla (pj.), Zagreb, 1985.; Rudi Španzel (mo.), /engl. prij. s Lucom i Levom Menaše/, New York, 1987.; Matko Trebotić (mo.), Ljubljana, 1988.; Granica i obostrano (stu. i ogl. o hrvatskoj umjetnosti XX. stoljeća), Zagreb, 1996. <br />Igor Zidić živi i radi u Zagrebu. Priredio Antologiju hrvatske fantastične proze i slikarstva (s Branimirom Donatom), Zagreb, 1975. Dobitnik je više važnih nagrada i prevođen na strane jezike. Priredio mnoge likovne izložbe u zemlji i svijetu. <br /><br />ZIMA, Zdravko <br />Zagreb <br />Rođen 9. III. 1948. u Malinskoj, na otoku Krku. Studirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Novinar, kolumnist, radio kao savjetnik u Ministarstvu kulture RH, književni kritičar i esejist. Urednik časopisa "The Bridge" i "Cicero", te stalni kolumnist riječkog "Novog lista". Objavljuje novinske priloge, kritike i eseje. <br />Objavljena djela: <br />Noćna strana uma (krit., es.), Zagreb, 1990.; Zvjezdana prašina (knj. port.), Zagreb, 1992.; Zagreb je kriv za sve (ogl.), 1993.; Purgeri u purgatoriju (feljt.), Zagreb, 1995. <br />Zdravko Zima živi i radi u Zagrebu. <br /><br />ZURL, Marino <br />Zagreb <br />Rođen 22. IX. 1929. u Splitu. Završio gimnaziju u Zagrebu. Bio glavni urednik tribine "Književni petak " od 1955. do 1957. Radio kao knjižničar. Pjesnik, publicist, romanopisac i putopisac. Uz novinske članke piše književne kritike i scenarije. <br />Objavljena djela: <br />Nemiri (pj.), Zagreb, 1954.; Razgovor s vjetrom na ulici (pj.), Zagreb, 1955.; Priča mom unuku (pj.), Zagreb, 1955.; Treba biti samo malo dobar (pj.), Zagreb, 1955.; Raspjevana mladost (pj.), Zagreb, 1956.; Tok života (pj.), Zagreb, 1956.; Zamagljeni drum (pj.), Zagreb, 1956.; Knjiga o Jovi Čarugi i Joci Udmaniću (publ.), Zagreb, 1972.; Kiša će prijatelju (pj.), Zagreb, 1975.; Čarugin šegrt (publ.), Zagreb, 1975.; Splavom od Zagreba do Crnog mora (pt.), Zagreb, 1976.; Na smrt osuđeni (publ.), Zagreb, 1976.; Alijin povratak (ro.), Zagreb, 1977.; Mama, kome on to priča (pč.), Zagreb, 1977.; Krvna osveta na Kosovu (publ.), Zagreb, 1978.; Tri jablana (pč.), Zagreb, 1978.; Čarobnjakova smrt (ro.), Zagreb, 1979.; Prekinuta psihoterapija (ro.), Zagreb, 1981.; Dječak i bundeva (pč.), Zagreb, 1985.; Zeko u autobusu (pč.), Zagreb, 1985., /na franc. 1987./; Poštar i ptice (pč.), Zagreb, 1985., /na franc. 1989./; Iza zida (ro.), Banja Luka, 1986.; Rijeka i 101 njih (ro.), Zagreb, 1988.; Pobuna likova Branislava Glumca (es.), Zagreb, 1995.; Truba za Bleiburg (ro.), Zagreb, 1997. <br />Izvedena djela: <br />Je l' ti mene slušaš (monodr.), HNK, Zagreb, 1979.; Tri jablana (TV-film), HRT, Zagreb, 1977. <br />Marino Zurl živi i radi u Zagrebu. <br /><br />ŽAGAR, Anka <br />Zagreb <br />Rođena 6. VII. 1954. u Zamostu (Gorski Kotar). Završila Filozofski fakultet u Zagrebu. Radi kao profesor i knjižničar. Pjesnikinja. <br />Objavljena djela: <br />Išla i sve zaboravila (pj.), Zagreb, 1983.; Onaon (pj.), Zagreb, 1984.; Zemunice u snu (pj.), Zagreb, 1987.; Uzme mi nešto u snu dok me nema (pj. bibl.), Zagreb, 1989.; Nebnice (pj.), Zagreb, 1990.; Gaur (pj.), 1992.; Guar, rosna životinja (pj.), Zagreb, 1992.; Stišavanje izvora, Zagreb, 1997. <br />Anka Žagar živi i radi u Zagrebu. Nagrađivana za pjesnički rad. <br /><br />ŽANIĆ, Ivo <br />Zagreb <br />Rođen 28. VII. 1954. u Splitu. Filozofski fakultet završio u Zagrebu, gdje je i stekao doktorat filoloških znanosti. Radio kao redaktor u "Večernjem listu" i urednik i redaktor u "Startu", urednik u Grafičkom zavodu Hrvatske, urednik časopisa "Erasmus" od 1994.–1998., a sada je urednik izdanja DHK "Most" /"The Bridge"/. Romanopisac i esejist. Piše novinske članke, studije, eseje i beletrističku prozu. <br />Objavljena djela: <br />Trinaesti prozor (ro.), Zagreb, 1983.; Mitologija inflacije (stu.), Zagreb, 1987.; Smrt crvenog fiće (čl. i ogl. 1989.–1993.), Zagreb, 1993.; Prevarena povijest: Guslarska estrada, kult hajduka i rat u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini 1990.–1995. godine, Zagreb, 1998. <br />Ivo Žanić živi i radi u Zagrebu kao samostalni pisac. <br /><br />ŽELEZNJAK, Mila <br />Čakovec <br />Rođena 4. III. 1954. u Draškovcu (Međimurje). Diplomirala studij elektrotehnike na Visokoj tehničkoj školi u Mariboru. Radi u hrvatskoj elektroprivredi u Čakovcu na poslovima projektiranja. Piše poeziju, prozu i dramske tekstove za radio. <br />Objavljena djela: <br />Šah s prijateljima (pj.), Čakovec, 1977.; Sezona lova (pj.), Čakovec, 1982. <br />Izvedena djela: <br />Cvrčak i ruža (radio-igr. za dj.), Zagreb, 1978.; Koliba pod hrastom (radio-igr. za dj.),. Zagreb, 1991. <br />Mila Železnjak živi i radi u Čakovcu. Surađivala u književnim listovima, časopisima i radijskim emisijama i sudjelovala na brojnim pjesničkim susretima.. Nagrađivana na "Andrićevim susretima" i "Goranovom proljeću" za poeziju i prozu. <br /><br />ŽERAVICA, Kazimir Emil <br />Pula <br />Rođen 26. VI. 1922. u Vrlici. Završio Pravni fakultet u Zagrebu. Radio kao pravni savjetnik. Pjesnik, romanopisac i pripovjedač. <br />Objavljena djela: <br />Izvorišta i utoci (pj.), Pazin, 1983.; Vrli moji Vrličani (prip.), Đakovo, 1985.; Različak u klasju – Bellonin bal (ro.), Pazin, 1987.; U žrvnju (ro.), Pazin, 1988.; Različak u klasju – Bellonine orgije (ro.), Pazin, 1989.; Sutoni i uroni (prip.), Pazin, 1990.; Daleka mora (prik. pomorske ekspedicije), Pazin, 1990.; Gorki bajami (ro.), Rijeka, 1994.; Zborište uzburkanih duša (prip.), Pazin, 1995.; Od hrvatskog zavičaja do beskraja (pj.), Pazin, 1995. <br />Emil Kazimir Žeravica živi i radi u Puli. <br /><br />ŽIGO, V. Bože <br />Split <br />Rođen 14. X. 1946. u Lučanima, kod Sinja. Pohađao Filozofski fakultet u Zagrebu. Bio član redakcija časopisa "Tlo", "Vidik", "Telegram"... Uređivao kulturu u "Slobodnoj Dalmaciji". Radi kao novinar u splitskoj "Slobodnoj Dalmaciji". Prozni pisac i feljtonist. Piše reportaže, eseje, književne kritike i novinske članke. <br />Objavljena djela: <br />Čovjek iz Babilona (pr.), Zagreb, 1972.; Janus u Predgrađu (feljt.), Split, 1988. <br />Bože V. Žigo živi i radi u Splitu. Nagrađivan za književnu kritiku, dobitnik nagrade za životno djelo Hrvatskog novinarskog društva. <br /><br />ŽMEGAČ, Viktor <br />Zagreb <br />Rođen 21. III. 1929. u Slatini. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti. Radi kao redovni sveučilišni profesor njemačke književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao gost profesor predavao na sveučilištima u Berlinu i Grazu. Književni povjesnik i esejist. <br />Objavljena djela: <br />Kunst und Wirklichkeit (es.), Berlin, Zurich, 1969.; Književno stvaralaštvo i povijest društva (es., rasp.), Zagreb, 1976.; Deutsche Literatur der Jahrhundertwende (stu.), Konigstein – Frankfurt, 1981.; Istina fikcije (es.), Zagreb, 1982.; Književnost i zbilja (es.), Zagreb, 1982.; Krležini europski obzori (stu.), Zagreb, 1986.; Težišta modernizma (es.), Zagreb, 1986.; Povijesna poetika romana (stu.), Zagreb, 1987., 1991.; Der europaische Roman (stu.), 1990.; Duh impresionizma i secesije. Studije o književnosti hrvatske moderne, Zagreb, 1993., 1997.; Tradition und Innovation (es.), 1993.; Književnost i filozofija povijesti (es.), 1994.; Bečka moderna. Portret jedne kulture (stu.), Zagreb, 1998.; Hrvatska novela. Interpretacije /s I. Frangešom/, Zagreb, 1998. <br />Viktor Žmegač živi i radi u Zagrebu. Uredio izdanja: Methoden der deutschen Literatur Wissenschaft, Frankfurt, 1971.; Povijest svjetske književnosti sv. 5, Zagreb, 1974.; Walter Benjamin: Estetički ogledi, Zagreb, 1986. Član je Saksonske Akademije znanosti u Leipzigu od 1985.; Dobitnik nagrada i priznanja. <br /><br />ŽUBE, Ana <br />Zagreb <br />Rođena 11. VII. 1939. u Zagrebu. Studirala povijest umjetnosti. Radila kao urednica u kući "Vjesnik". Objavljivala kratke priče u izdanjima kuće "Vjesnik" i "Forum" Novi Sad. Do sada je objavila 1248 kratkih priča. <br />Objavljena djela: <br />Sjene na suncu (zb. pč.), Zagreb, 1980.; Divlja loza (ro.), Novi Sad, 1982.; Ne traži me u sebi, Beograd, 1985. <br />Ana Žube živi i radi u Zagrebu. Pravo ime autorice je Ana Župan. <br /><br />ŽUPAN, Ivica <br />Zagreb <br />Rođen 14. XII. 1951. u Đakovu. Završio Filozofski fakultet. Novinar, urednik, književni kritik i esejist. <br />Objavljena djela: <br />Guja u njedrima /Panorama hrvatske fantastične proze/, Zagreb, 1980.; Mickey Spillane i američka "Gruba škola krimića" (es.), Osijek, 1987.; Vedri Sizif (razg. s I. Kožarićem), Zagreb, 1997.; Boris Demur (mo.), Zagreb, 1999. <br />Ivica Župan živi i radi u Zagrebu. <br /><br />ŽUŽUL, Ante <br />Imotski <br />Rođen 8. VI. 1946. u Grubinama, kod Imotskog. Završio Trgovinsku školu u Splitu. Knjižar i pjesnik. <br />Objavljena djela: <br />Zvjezdana smrt (pj.), Zagreb, 1978.; Otvorite škure (pj.), Split, 1982.; Licem zemlje (pj.), Zagreb, 1986. <br />Ante Žužul živi i radi u Imotskom. Zastupljen je u školskim čitankama i antologijama.<div class="blogger-post-footer"><img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/13775733-115257988185943532?l=umjetnici.blogspot.com' alt='' /></div>Antenoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-13775733.post-1152579773920952722006-07-10T18:02:00.000-07:002006-07-10T18:02:54.106-07:00P-S <br /><br />PAIĆ, Žarko <br />Ivanić Grad <br />Rođen 16. X. 1958. u Kutini. Završio studij politologije i magisterij. Viši savjetnik i istraživač Ministarstva kulture RH za kulturni razvitak, bibliotekar i voditelj knjižnice u Ivanić Gradu. Znanstveni je suradnik projekta Instituta za međunarodne odnose. Piše pjesme, eseje i studije. <br />Objavljena djela: <br />Njihalo na kraju stoljeća: sumrak europskog uma, 1992.; Biblioteka hrvatskog radija (es.), Zagreb, 1993.; Aura (pj.), Zagreb, 1994.; Postmoderna igra svijeta (es., stu.), Zagreb, 1996.; Gotski križ (es.), Zagreb, 1997. <br />Žarko Paić živi i radi u Ivanić Gradu. <br /><br />PALADA, Josip <br />Zagreb <br />Rođen 17. XII. 1935. u mjestu Dogade, pokraj Trogira. Završio srednju tehničku školu. Radio kao rukovoditelj gradilišta na investicijskim izgradnjama mjesnih i međumjesnih telekomunikacijskih sustava. Prozni i dramski pisac. Uz pripovjedački rad objavljuje eseje, filmske i likovne kritike, putopise, humoreske i pjesme. <br />Objavljena djela: <br />Lutke (prip.), Zagreb, 1974.; Iz poštanske torbe (ro.), Zagreb, 1975., 1978.; Sitno junaštvo (dr.), 1975., 1977.; Začuđeni morem (dr.), 1975.; Lastavice (igr.), 1975., 1977.; Divlje jagode (igr.), Zagreb, 1977.; I tad umre dan (prip.), 1979.; Pošta (slik.), Ljubljana, 1979.; Od krika do automatike (slik.), Ljubljana, 1979.; Mucava ulica (prip.), Gornji Milanovac, 1980.; Pismo (slik.), Zagreb, 1982., 1984.; Pismo (slik.), Ljubljana, 1984.; Miris majke (ro.), Zagreb, 1985.; Letra (slik.), Priština, 1986.; Kultura s radničke ceste (es., publ., prip.), Zagreb, 1988.; Urla tišina (pj.), Zagreb, 1989.; Veliki prijatelji (igr.), Zagreb, 1990.; Kad smo bili mali (prip.), 1991.; Zov u noći (kom.), Zagreb, 1993.; Među nama (es.), Zagreb, 1996.; Satnija hrvatski umjetnici (pj., dok.), /koautor/, Zagreb, 1997.; Braća Slavko i Stjepan Stolnik (mo.), /koautor/, 1997.; Stigla me (pj.), 1998. <br />Izvedena djela: <br />Poruka (radio-dr.), Zagreb, 1967.; Dugi prsti proljeća (radio-dr.), 1971.; Carev paž (kom.), 1971., 1972., 1973., 1974., 1975., 1976., 1980., 1988., 1997.; Uzbuna (kom.), 1973., 1974., 1975., 1977.; Bojler (radio-kom.), Zagreb, 1975.; Irena (radio-kom), Zagreb, 1976.; Karakteristika (radio-kom.), Zagreb, 1977.; Ratnik (radio-dr.), Zagreb, 1983. <br />Josip Palada živi i radi u Zagrebu. Neki od dramskih igrokaza uprizoreni su na mađarskom i rusinskom jeziku. <br /><br />PALAMETA, Miroslav <br />Mostar <br />Rođen 1949. u Borojevićima, kod Stoca. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu, gdje je i magistrirao, a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Sada je zaposlen kao profesor na Pedagoškom fakultetu u Mostaru. <br />Objavljena djela: <br />O pjesništvu Nikole Šopa (mo.), 1994.; Diljem književne baštine (stu.), 1996. <br />Miroslav Palameta živi i radi u Mostaru. <br /><br />PALJETAK, Luko <br />Dubrovnik <br />Rođen 19. VIII. 1943. u Dubrovniku .Završio Filozofski fakultet u Zadru, a doktorat znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio kao redatelj i dramaturg u Kazalištu lutaka i kao asistent na Filozofskom fakultetu u Zadru. Danas je glavni urednik i tajnik uredništva časopisa “Dubrovnik”. Pjesnik, prevoditelj, kazališni i likovni kritičar, feljtonist, esejist, pisac za djecu i dramski pisac. <br />Objavljena djela: <br />Nečastivi iz ruže (pj.), Zagreb, 1968.; Najbliži konac svijeta (pj.), Dubrovnik, 1968.; Ljubičaste kiše (pj.), Zagreb, 1973.; Miševi i mačke naglavačke (pj. za dj.), Zagreb, 1973., 1997.; Kockice za staru damu (pj.), Beograd, 1975.; Pjesme mnogo hvaljenoj i ne baš sveusvemu zadovoljavajućoj gospi (pj.), Split, 1977.; Ludo pjevanje u planinama (pj.), Zagreb, 1978.; Love and Kisses Heart Book (pj.), Montreal, 1978.; Mačke vrtitačke (pj. za dj.), Ljubljana, 1980.; Noćni lov (pj.), Beograd, 1981.; Trifarse (dr.), Split, 1981.; Slastičar-orangutan (pj. za dj. ), Sarajevo, 1982.; Soneti i druge zatvorene forme (pj.), Osijek, 1983.; Strogo pov. (pj.), Beograd, 1983.; Jantarna kocka (feljt.), Zagreb, 1983.; Životinje iz Brehma i druge pjesme (pj.), Rijeka, 1984.; Pjesni nadubrovačku (pj.), Zagreb, 1984.; Dolazak malih gospodarica (pj.), Zagreb, 1984.; Ledomat-tata (pj. za dj.), Zagreb, 1985.; Školjka (pj.), /s graf. B. Vujanovića/, Zagreb, 1986.; Opaska o cvrkutanju (pj.), Beograd, 1986.; Sandosten forte (pj.), Rijeka, 1987.; Perunika u boci (haiku pj.), Odžaci, 1987.; Na rubu tijela (izb. pj.), Zagreb, 1987.; U magli sitne sintetike (pj.), Zagreb, 1988.; Roda u drugom stanju (pj. za dj.), Sarajevo, 1988.; Patrio ore melos (pj.), /s graf. D. Babić/, Zagreb, 1989.; Snižena vrata (pj.), Nikšić, 1989.; Priče iz male sobe (pr. za dj.), Zagreb, 1989.; Pjevač u žabljem zboru (haiku pj.), Odžaci, 1990.; Klaunske pjesme (pj.), /s graf. J. Boltižara/, Haganj, 1990.; Lavice na kavici (pj. za dj.), Zagreb, 1990.; Pjesni na dubrovačku (pj.), /proš. izd./, Dubrovnik, 1991.; Ruke (pj.), Zagreb, 1991.; Uviđaji iz starije i novije hrvatske književnosti (stu.), Zagreb, 1991.; Lutkarsko kazalište s obje strane paravana (es.), Šibenik, 1991.; Izbjegle pjesme /Ubežne pesmi/, (pj.), Ljubljana, 1991.; Večernja s Ovidijem (pj.), /s graf. N. Arbanas/, Zagreb, 1992.; Slike s izložbe (es., kr.), Zagreb, 1992.; Zvezda Danica (pr. za dj.), Ljubljana, 1992.; Andelovanje (pj.), Rijeka, 1993.; Inventar (pj.), Dubrovnik, 1993.; Bdjenje (pj.), Zagreb, 1994.; Singerica pod snijegom (pj.), Zagreb, 1994.; Književno djelo ante Cettinea (mo.), Split, 1995.; Duhovi sa Strahurna (dr. za dj.), Rijeka, 1995.; Izložba minerala (pj.), Zagreb, 1996.; Izabrane pjesme za djecu, Zagreb, 1996.; Pjesni na dubrovačku (pj.), /treće proš. izd./, Dubrovnik, 1997.; Venecija /Venezia/, (pj.), Dubrovnik, 1997.; Venecija /Venezia/ (pj.-graf. mapa), /s graf. N. Arbanas/, Zagreb, 1997.; Val (pj.), /s drvorezom Z. Pozaić/, Zagreb, 1997.; Ljubav (pj.-graf. mapa), /s graf. N. Arbanas/, Zagreb, 1997.; Engleske teme (stu., es.), Rijeka, 1997.; Poslije Hamleta (dr.), Zagreb, 1997.; Voleći tebe (pj.-graf. mapa), /s drvorezom Z. Pozaić/, Zagreb, 1998.; Dubrovnik, scena di un sogno /Jedna lirska šetnja Dubrovnikom/ (lir. pr.), Milano, 1998.; Tennis-haiku (haiku pj.), .Dubrovnik, 1998. <br />Izvedena djela: <br />Dok (dr.), SEK, Zadar, 1968.; Prijatelji iz vesele kutije (dr.), KL, Zadar, 1969.; Govori mi o Augusti (dr.), Kaz. družina “Rinocerus”, Zagreb, 1971.; Bajka o kraljevim trešnjama (dr.), KL, Zadar, 1972.; Operacija “Mrnjau” ili Tajanstvena krađa rođendanske torte (dr.), KL, Zadar, 1972.; Smrt gospodina Olafa (dr.), KUD “Petar Zoranić”, Zadar, 1979.; Pustolov u violinskoj futroli (radio-dr.), Zagreb, 1981.; Krvnik ili Dva nemirna dana u gradu na jezeru “Q”, HNK, Osijek, 1982.; Slučaj Lorne O (dr.), Kazalište “Marin Držić” i Teatar “Lero”, Dubrovnik, 1983.; Čekalac (radio-dr.), Zagreb, 1984.; Čovjek koji je bio lud (radio.-dr.), Zagreb, 1985.; Duhovi sa Strahurna (dr.), KL, Zadar, 1988.; Bajka o čarobnom glazbalu (dr.), KL, Split, 1989.; Postolar & Vrag (dr.), ZKM. Zagreb, 1989.; Poslije Hamleta (dr.), Teatar ITD Zagreb, /ma Dubrov. ljet. fest./, Dubrovnik, 1993.; Uzbuna (dr.), HNK “Ivan Zajc”, Rijeka, 1993.; Povratak vojaka (prema sc. Z. Boureka), Kaz. “David”, Zagreb, 1996.; Tri skoka gušterice iliti Život Miha Pracata Lapuđanina (dr.), Dubr. ljet. igr., 1996.; Puhnite u maslačak želja (dr.), Dj. vrtić “Radost”, Dubrovnik, 1996.; Posljednji ljetni cvijet (dr.), Kaz. “Marin Držić”, Dubrovnik ,1997.; Zvjezdana prašina (dr.), DK “Gavella”, Zagreb, 1997. <br />Luko Paljetak živi i radi u Dubrovniku. Javio se sa značajnim prijevodima: Leonardo da Vinci: Basne i legende; Panorama novije kanadske poezije; William Shakespeare: Izgubljeni ljubavni trud; Guillaume de Machaut: Fortunin lijek; G. G. Byron: Childe Harold; Malcom Lowry: Pod vulkanom; E. A. Poe: Poezija; Oscar Wilde: Balada o tamnici u Readingu i druge pjesme... <br />Redovni je član HAZU i dobitnik književnih nagrada, odličja i priznanja. <br /><br />PANDŽIĆ, Ivan <br />Zagreb <br />Rođen 25. III. 1937. u Konjskom, pokraj Splita. Završio Filozofski fakultet. Radio kao bibliotekar, urednik na Radio-Zagrebu, lektor na Sveučilištu u Lilleu, lektor i redaktor u Leksikografskom zavodu, tajnik časopisa “Forum” i suurednik “Mosta” (“The Bridge”). Prozni pisac i prevoditelj. <br />Objavljena djela: <br />Petronijev silazak (no.), Split, 1968.; Relations culturelles Franco – Croates, Zagreb, 1983.; Sjena i suputnik (prip.), Zagreb, 1987.; Toranj bjelokosni (prip.), Zagreb, 1992.; Tražio sam Kažotićevo svjetlo (duh. ogl.), Zagreb, 1993.; Uhodeći vrijeme /Domoljubni hod s “Dugoselskom kronikom”/, Dugo Selo, 1997.; Poderano ruho istine (ogl.), Zagreb, 1998. <br />Ivan Pandžić živi i radi u Zagrebu i Brckovljanima. Do sada objavio oko sedamsto bibliografskih jedinica u mnogim časopisima. Član je hrvatskog centra PEN-a od 1980. i francuskog od 1992. <br /><br />PARUN, Vesna <br />Zagreb <br />Rođena 10. IV. 1922. na otoku Zlarinu kod Šibenika. Studirala romanistiku i filozofiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Živi i radi kao slobodna umjetnica. Pjesnikinja, dramska spisateljica i prevoditeljica. Piše i za djecu. <br />Objavljena djela: <br />Zore i vihori (pj.), Zagreb, 1947.; Pjesme, Zagreb, 1948.; Crna maslina (pj.), Zagreb, 1955.; Vidrama vjerna (pj.), Zagreb, 1957.; Pusti da otpočinem (pj.), Zagreb, 1957.; Ropstvo (pj.), Beograd, 1957.; Tuga i radost šume (pj. za dj.), Zagreb, 1958.; Patka Zlatka (pj. za dj.), Zagreb, 1959.; Ti i nikad (pj.), Zagreb, 1959.; Koralj vraćen moru (pj.), Zagreb, 1959.; Kornjačin oklop (pj. za dj.), Zagreb, 1960.; Konjanik (izb. pj.), Zagreb, 1961.; Bila sam dječak (pj.), Zagreb, 1963.; Jao jutro (pj.), Beograd, 1963.; Vjetar Trakije, Zagreb, 1964.; Gong (pj.), Zagreb, 1966.; Otvorena vrata (izb. pj.), Beograd, 1968.; Ukleti dažd (pj.), Zagreb, 1969.; Miki – slavni kapetan (pj.), Zagreb, 1970.; Sto soneta, Čakovec, 1972.; I prolazim životom (pj.), Beograd, 1972.; Stid me je umrijeti (pj.), Zagreb, 1974.; Olovni golub (pj.), Beograd, 1975.; Apokaliptičke basne, Beograd, 1976.; Ljubav bijela kost (son. vij.), Zagreb, 1978.; Šum krila, šum voda (izb. pj.), Zagreb, 1981.; Salto mortale (pj.), Zagreb, 1981.; Izabrana djela, PSHK, knj. 155, Zagreb, 1982.; Grad na Durmitoru, Nikšić, 1988.; Kasfalpirova zemlja, Zagreb, 1990.; Sonetni vijenci, Zagreb, 1991.; Tronožac koji hoda, Zagreb, 1993.; Začarana čarobnica, Zagreb, 1993.; Ptica vremena (jp.), Zagreb, 1996.; Smijeh od smrti jači, Zagreb, 1997.; Epigrami, Zagreb, 1998.; Pelin basne, Zagreb, 1998. <br />Izvedena djela: <br />Marija i mornar (dr.), Zagreb, 1960.; Magareći otok (dr.); Mačak Džingiskan i Miki Trasi (dr.), Zagreb, 1969.; Aspirt (radio-dr.), Zagreb, 1969. <br />Vesna Parun živi i radi u Zagrebu. Njezina je poezija prevođena na ruski, slovački, poljski, bugarski, francuski, njemački, mađarski, rumunjski, talijanski, turski i esperanto, a autorica i sama prevodi sa slovenskog i bugarskog. Zastupljena je u svim antologijama hrvatske poezije i uvrštena u strane antologije. Dobitnica je više važnih priznanja i književnih nagrada. Objavljivala i pod pseudonimom “Pave Versa”. <br /><br />PAŠAGIĆ, Blanka <br />Zagreb <br />Rođena 10. XI. 1948. u Zagrebu. Završila Filozofski fakultet, magisterij iz informatike i doktorirala na kroatistici. Radila kao profesor, a sada je voditelj knjižnice na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu. Piše poeziju, prozu, monografije te prevodi dječju književnost i vjersku literaturu. <br />Objavljena djela: <br />O mišu, slonu i ljutom bombonu (pj.), Čakovec, 1991.; Anđeo čuvar (nab. pj.), Zagreb, 1991.; Isus, prijatelj malenih (nab. pj.), Zagreb, 1993.; Maksimirska priča (pč.), Zagreb, 1993.; Petnaest propalih priča plus pet poučnih pripovijedaka, (pč.), Zagreb, 1993.; Božićna priča (pč.), Zagreb, 1994.; Mladi Hrvat (pj.), Zagreb, 1994.; 365 priča o veselim medvjedićima (pč.), Zagreb, 1996.; Život na selu (pč.), Zagreb, 1996.; Priče iz hrvatske mitologije (pč.), Zagreb, 1996.; Male priče o životinjama (pč.), Zagreb, 1997.; Moj anđeo čuvar (pč.), Zagreb, 1997.; 365 priča o slonićima, Zagreb, 1998.; Šašave priče (pč.), Zagreb, 1998.; Plave priče (pč.), Zagreb, 1999.; Pedeset pet prekrasnih priča (pč), Zagreb, 2000. <br />Blanka Pašagić živi i radi u Zagrebu. Stalni je suradnik dječjih časopisa. Između ostalog piše znanstvene radove iz područja informatike. Objavila niz slikovnica za djecu. <br />E-mail: bpasagic@yahoo.com <br />Web stranica: http://www.geocities.com/bpasagic/ <br />PAVEŠKOVIĆ, Antun <br />Zagreb <br />Rođen 15. IV. 1957. u Dubrovniku. Doktor znanosti. Radio kao učitelj, spiker-voditelj, novinar, tajnik redakcije. Bavi se znanstvenim radom i piše književno-povijesne studije, eseje, znanstvene rasprave i književnu prozu. <br />Objavljena djela: <br />Pijerko Bunić, Luković, urotnik i pjesnik (knj. pov. stu.), 1986.; Slikotvorstvo Pijerka Bunića Lukovića (mo.), 1987.; Stazama komedije (stu.), Dubrovnik, 1989.; Osman Ivana Frana Gundulića /supriređivač/, 1991.; Rječnik u knjizi “Stara književnost Boke”, 1993.; Tragom Čaline Talije (es.), Dubrovnik, 1993.; Naglo osvrtanje gospodina graditelja (prip.), 1994.; Slike, riječi, spomeni (es.), Dubrovnik, 1994. <br />Antun Pavešković živi i radi u Zagrebu. Surađuje književnim esejima i znanstvenim radovima u brojnim časopisima i novinama. <br /><br />PAVIČIĆ, Josip <br />Zagreb <br />Rođen 3. III. 1944. u Bjelovaru. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao novinar, književni i kazališni kritičar, jezični kroničar u “Studentskom listu”, “Večernjem listu”, VUS-u i “Vjesniku”. Lektor hrvatskog jezika na sveučilištima u Grazu i Pečuhu. Osnivač i glavni urednik Naklade Pavičić. Piše književne kritike, komentare o jeziku, oglede i feljtone. <br />Objavljena djela: <br />Na zagrebačkoj partizanskoj fronti (rep. s V. Stoparom), Zagreb, 1976.; Novogovor (es.), Zagreb, 1982.; Hrvatska gibanica (pol.), Zagreb, 1986.; Dobacivanje pod krinkom (pol.), Zagreb, 1990. <br />Josip Pavičić živi i radi u Grazu i Zagrebu. <br /><br />PAVIĆ, Vladimir <br />Zadar <br />Rođen 7. IV. 1938. u Smokoviću kod Zadra. Završio Filozofski fakultet. Radio kao profesor hrvatskog jezika. Pjesnik, esejist i žurnalist. Objavljuje studije, eseje i književne prikaze. <br />Objavljena djela: <br />Obeščašćeni dlanovi (pj.), Zadar, 1957.; Pjesme /s M. Vidovićem i S. Vučićevićem/, Zadar, 1964.; Sidro spasa (pj.), Zagreb, 1965.; Glasovi u vodnjavom prostoru (pj.), Zadar, 1972.; Mrtvo more (pj.), Zadar, 1974.; Naplavine bola (pj.), Zagreb, 1982.; Prepoznavanje mora (pj.), Subotica, 1984.; Tamanjenje insekata (pj.), Dubrovnik, 1990. <br />Vladimir Pavić živi i radi u Zadru. Kontinuirano surađuje u književnim časopisima i listovima. <br /><br />PAVLETIĆ, Vlatko <br />Zagreb <br />Rođen 2. XII. 1930. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti u Zagrebu. Radio kao urednik u “Vjesniku”, direktor drame HNK u Zagrebu, glavni urednik izdanja Matice hrvatske, jedan od pokretača i urednika časopisa “Krugovi”, urednik u časopisima “Izvor”, “Republika”, “Literatura”, “Kritika” i listovima “Vjesnik u srijedu” i “Telegram”. Redovni profesor književnosti na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Bio i ministar prosvjete, kulture, tehničke kulture i športa RH, a danas je predsjednik Hrvatskog državnog sabora Republike Hrvatske. Književni kritičar, teoretičar, esejist i antologičar. <br />Objavljena djela: <br />Zvekir u ruci (pj.), /s N. Miličevićem i S. Novakom/, Zagreb, 1953.; Sudbina automata (es.), Zagreb, 1955.; Kako su stvarali književnici (stu.), Zagreb, 1956., 1959.; Hrvatski književni kritičari I, II (hr.), Zagreb, 1958.; Trenutak sadašnjosti (krit., feljt.), Zagreb, 1960.; Ivan Cankar (stu.), Skopje, 1961.; Analiza bez koje se ne može (krit.), Zagreb, 1961.; Drame Ive Vojnovića (stu.), Zagreb, 1962.; Goran njim samim (mo.), Beograd, 1963.; Tin Ujević (stu.), Beograd, 1966.; Protivljenja (es., pol.), Zagreb, 1970.; Protiv barbarokracije (pol.), Split, 1971.; Djelo u zbilji (stu.), Zagreb, 1971.; Ujević u raju svoga pakla (mo. stu.), Zagreb, 1978.; Obuzdani gnjev (stu.), Zagreb, 1978.; Eseji i kritike, Zagreb, 1982.; Svjedok Apokalipse (stu. o D. Ivaniševiću), Zagreb, 1983.; Ključ za modernu poeziju (es.), Zagreb, 1986.; Klopka za naraštaje (stu. o poeziji A. Mihalića), Zagreb, 1987.; Muški život (hermeneutičko čitanje M. Peića), Zagreb, 1987.; Zagonetka bez odgonetke (es.), Zagreb, 1987.; Kako čitati poeziju (prir.), Zagreb, 1987.; O poeziji Veselka Koromana i razgovor s njim o poeziji, Sarajevo, 1987.; Poetizacija životnih običnosti, Zagreb, 1991.; Baudelaireovi cvjetovi zla (mo. stu.), Zagreb, 1993.; Kako razumijeti poeziju (prir.), Zagreb, 1995.; Tajna radne sobe (razg. s književnicima), Zagreb, 1995.; Misaono osjećanje mjesta (razg. s književnicima), Zagreb, 1995.; Kritički medaljoni (krit.), Zagreb, 1996. <br />Vlatko Pavletić živi i radi u Zagrebu. Redovni je član i potpredsjednik HAZU. Sastavio je kritičke panorame, preglede i antologije: Hrvatska moderna, Život pod reflektorima (ant. suvr. hrv. dr.), Hrvatski pjesnici između dva svjetska rata, Panorama hrvatske knjževnosti XX. stoljeća, Zlatna knjiga hrvatskog pjesništva. Bio je član uredništva biblioteke “Pet stoljeća hrvatske književnosti” i glavni je urednik fundamentalnih knjižica “Stoljeća hrvatske književnosti” i “Vrhovi svjetske književnosti”. Pojedina su mu djela prevedena na poljski, ruski, češki, bugarski, engleski i francuski jezik. Dobitnik je nagrada i priznanja za svoj stvarateljski rad. <br /><br />PAVLIČIĆ, Pavao <br />Zagreb <br />Rođen 16. VIII. 1946. u Vukovaru. Filozofski fakultet i doktorat znanosti iz filologije završio u Zagrebu. Redovni je profesor na Odsjeku za komparativnu književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Pripovjedač, esejist i književni znanstvenik. <br />Objavljena djela: <br />Lađa od vode (pč.), Zagreb, 1972.; Vilinski vatrogasci (pč.), Zagreb, 1975.; Dobri duh Zagreba (pč.), Zagreb, 1976.; Plava ruža (ro.), Zagreb, 1977.; Stroj za maglu (ro.), Zagreb, 1978.; Umjetni orao (ro.), Zagreb, 1979.; Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, Zagreb, 1979.; Večernji akt (ro.), Zagreb, 1981., 1982., 1983.; Slobodni pad (ro.), Zagreb, 1982.; Dunav (feljt.), Zagreb, 1983.; Književna genologija (rasp.), Zagreb, 1983.; Eter (ro.), Zagreb, 1983.; Kraj mandata (ro.), Zagreb, 1984.; Trojica u trnju (ro.), Zagreb, 1984., 1987.; Radovi na krovu (pč.), Beograd, 1984.; Skandal na simpoziju (pč.), Split, 1985.; Čelični mjesec (ro.), Zagreb, 1985.; Zagrebački odrezak (feljt.), Zagreb, 1985.; Stih u drami – drama u stihu (rasp.), Zagreb, 1985.; Trg slobode (ro.), Zagreb, 1986.; Zeleni tigar (ro.), Zagreb, 1986.; Sedam interpretacija (rasp.), Rijeka, 1986.; Krasopis (ro.), Zagreb, 1987.; Rakova djeca (ro.), Zagreb, 1988.; Petlja (ro.), Zagreb, 1988.; Poetika manirizma (rasp.), Zagreb, 1988.; Koraljna vrata, 1990.; Prolazna soba (ro.), Zagreb, 1992.; Svoj svome (feljt.), Zagreb, 1992.; Rupa na nebu (ro.), Zagreb, 1992.; Stih i značenje (stu.), Zagreb, 1993.; Škola pisanja, Zagreb, 1994.; Šapudl (pr.), Zagreb, 1995.; Rukoljub (pisma slavnim ženama), Zagreb, 1995.; Zaborav, Zagreb, 1996.; Diksilend, Zagreb, 1996.; Kruh i mast (pr.), Zagreb, 1997.; Zagrebački trgovi /s P. Cajzekom/, Zagreb, 1998.; Numerus clausus (ro.), 1998.; Pokora (ro.), Zagreb, 1998. <br />Pavao Pavličić živi i radi u Zagrebu. Urednik je u Uredništvu časopisa “Republika”. Redovni je član HAZU i dobitnik brojnih književnih nagrada i priznanja. Prema njegovim djelima i scenarijima snimane su televizijske drame i filmovi. /Ritam zločina, Vukovar se vraća kući, Treća žena i dr.../. <br /><br />PAVLOVIĆ, Boro <br />Zagreb <br />Rođen 27. IV. 1992. u Požegi. Završio Filozofski fakultet i doktorirao pravne znanosti u Zagrebu. Studirao medicinu, tehniku i arhitekturu. Radio kao službenik, direktor galerije, tajnik i redaktor časopisa ”Arhitektura”. Sada je slobodni umjetnik. Pjesnik, prozni pisac, esejist, publicist i scenarist. <br />Objavljena djela: <br />Dobro jutro (pj.), Zagreb, 1943.; Na blagoslovljenom vjetru (pj.), Zagreb, 1943.; Poezija, Zagreb, 1945.; Tišina (pj.), Zagreb, 1951.; Zadarske elegije Fidelio, Zagreb, 1952.; Zemlja (pj.), Zagreb, 1952.; Traktor (pj.), Zagreb, 1953.; Vreva (pj.), Zagreb, 1953.; Slikovnica (pj.), Zagreb, 1953.; Pas (pj.), Zagreb, 1954.; Novina (pj.), Zagreb, 1954.; Jesenac i danas (pj.), Zagreb, 1954.; Konj i kola (pj.), Zagreb, 1954.; Animalija u umjetnosti, Zagreb, 1954.; Kratke priče, Zagreb, 1954.; Stadion (pj.), Zagreb, 1955.; Stara Lika (pj.), 1955.; Velesajam (pj.), Zagreb, 1955.; Jutro u travnju (pj.), Zagreb, 1955.; Pariz (pr.), Zagreb, 1956.; Korzo (pr.), Zagreb, 1956.; Mliječna staza (pj.), Zagreb, 1960.; Majalis (pj.), Zagreb, 1962.; Karlovac (pj.), Zagreb, 1969.; Nin (pj.), Zagreb, 1969.; AGM (mjuz.), /s G. Senečićem i M. Miletićem, izveden u Zagrebu/, 1971.; Velika ljubav (pj.), Zagreb, 1977.; Lipa (pj.), Zagreb, 1977.; Korzo (pj.), Zagreb, 1978.; Izabrane pjesme, PSHK, 1985.; Tresnia (pj.), Zagreb, 1990.; Oda mladosti, Zagreb, 1992.; Hommage a mon ami, Zagreb, 1993. <br />Boro Pavlović živi i radi u Zagrebu. Pjesme su mu prevođene na strane jezike i uglazbljivane. Napisao je desetak slikovnica za djecu i emitirano mu je desetak radio-igara na programu zagrebačkog radija. <br /><br />PAVLOVIĆ, Pero <br />Neum <br />Rođen 20. III. 1952. u mjestu Gradac, kod Neuma. Magistrirao medicinsku biokemiju. Piše pjesme i poeme. <br />Objavljena djela: <br />Plavi svirač (pj.), Mostar, 1979.; Vedrine (pj.), Mostar, 1983.; Zemlja otajstva (pj), Split, 1983.; Titraji i znakovlja (pj.), Mostar, 1987.; Tisuću ljeta trebinjske biskupije (po.), Sarajevo, 1988.; Blizine (pj.), Split, 1993.; Neum, braniti prag i ime (po.), Neum, 1995.; Ozarja (pj.), Zagreb, 1996.; U ružarju svijeća (pj.), Zagreb, 1997.; Kupka svjetlosti (pj.), Zagreb, 1998.; Između sna i vječnosti (pj.), Zagreb, 1998.; Zib i sjene (pj.), Zagreb, 1999. <br />Pero Pavlović živi i radi u Neumu. <br /><br />PAUZIN, Ljubomir <br />Zagreb <br />Rođen 7. V. 1954. u Ogulinu. Završio Filozofski fakultet. Radio kao novinar i urednik u Obrazovnom programu Hrvatskog radija, a danas je dramaturg-urednik dokumentarne drame u Dramskom programu Hrvatskog radija. Piše pjesme, lutkarske i radio-dramske igre, dokumentarne drame, novinske članke, filmske i televizijske scenarije. <br />Objavljena djela: <br />U mojoj dvosobnoj glavi (pj.), Zagreb, 1985.; Dječji kutić (pj. za dj.), Zagreb, 1989.; Putujući iz zemlje snova (pj. za dj.), Zagreb, 1992.; Hotel Atributa (pj.), 1997. <br />Izvedena djela: <br />Razdoblje kiša (radio-dr.), Zagreb, 1985.; Išla tako dvojnica (radio-igr. za dj.), Zagreb, 1985.; Čudesna vrata (lut. igr.), ZKL, Zagreb, 1987.; Madrac bajka (lut. igr.), ZKL, Zagreb, 1988.; Balada o suncu i mjesecu (lut. igr.), Nar. pozor., Subotica, 1988.; Kako otključati san (kaz. igr.), Plesno kazalište “Gesta”, Zagreb, 1989.; Afrička bajka (lut. igr.), 1995.; Grafitno srce (radio-dr.), Zagreb, 1996.; Kraljevska priča ili radio-igra (radio-igr.), Zagreb, 1998. <br />Ljubomir Pauzin živi i radi u Zagrebu. <br /><br />PEAKIĆ-MIKULJAN, Marija <br />Zagreb <br />Rođena 1. V. 1943. u Drenovcima. Završila Filozofski fakultet u Zagrebu. Radila kao lektor na Filozofskom fakultetu, urednik u “Mladosti” i direktorica Nakladnog zavoda Matice hrvatske, viši savjetnik u Ministarstvu iseljeništva i sada urednica Umjetničkog programa Hrvatske televizije. Pjesnikinja, prozna i dramska spisateljica. Objavljuje eseje, kritike, novinske članke i prijevode. <br />Objavljena djela: <br />Nemir cvjetanja (pj.), Doboj, 1962.; Tako nastaje sunce (pj.), Zagreb, 1969.; Da nas danas (pj.), Zagreb, 1974.; Obiteljski album (no.), Zagreb, 1977.; Tragom kao (pj.), Čakovec, 1978.; Java (pj.), Split, 1979.; Tamo gdje me nema (izb. pj. na engl.), Zagreb, 1980.; Ptice na prozoru (pj.), Zagreb, 1980. <br />Izvedena djela: <br />Ljudski zrak (radio-dr.), Zagreb, 1979.; Obiteljski album (radio-TV-dr.); Radi se o našim psima (radio-TV-dr.), Zagreb, 1982.; Nemojte me zvati Robi (TV-dr. za dj.), Zagreb, 1983.; Marsijanci na olimpijadi (TV-dr. za dj.), Zagreb; Smrt godišnjeg doba (TV-dr.), Zagreb, 1988.; Doktorova noć (TV-dr.), Zagreb, 1990. <br />Marija Peakić-Mikuljan živi i radi u Zagrebu. Piše filmske scenarije. Djela su joj prevođena na strane jezike. Aktivna u književnom životu, a bila je i predsjednica DHK. <br /><br />PEDERIN, Ivan <br />Zadar <br />Rođen 26. XII. 1934. u Splitu gdje je pohađao klasičnu gimnaziju. Završio Filozofski fakultet u Zadru. Radio kao nastavnik u srednjoj školi u Splitu, zatim tri godine kao novinar, pa knjižničar u Beogradu gdje je stekao magisterij znanosti. Onda korespondent u vanjskotrgovinskim poduzećima u Splitu, 1970. asistent na Filozofskom fakultetu u Zadru odakle je otpušten 1974. zbog djelatnosti u Matici hrvatskoj. Od 1977. do 1991. aktivist u zadarskoj pismohrani, a 1991. vraćen na Filozofski fakultet kao redovni profesor. Povjesničar, književni povjesničar i germanist. <br />Objavljena djela: <br />“Začinjavci”, štioci i pregaoci (rasp.), Zagreb, 1977.; Njemački putopis po Dalmaciji (rasp.), Split, 1989.; Rab u osvit humanizma i renesanse (stu.), Zagreb, 1989.; Mletačka uprava, privreda i politika u Dalmaciji (stu.), Dubrovnik, 1990.; Jadranska Hrvatska u austrijskim i njemačkim putopisima (stu.), Zagreb, 1991.; Jadranska Hrvatska u povijesti starog europskog bankarstva, Split, 1996. <br />Ivan Pederin živi i radi u Zadru. Napisao je mnogo radova o hrvatsko-austrijsko-njemačkim književnim i kulturnim vezama. <br /><br />PEJKOVIĆ, Stanislav <br />Zagreb <br />Rođen 24. II. 1956. u Zadvarju. Završio gimnaziju i pohađao Ekonomski fakultet. Novinar, satiričar, bio urednik časopisa “Republika Hrvatska”, a sada je urednik “Hrvatskog književnog lista” i “Ognjišta”. Prozni i dramski pisac. <br />Objavljena djela: <br />Valovima nikad kraja (no.), Zagreb, 1990. <br />Izvedena djela: <br />Velika opasnost (radio-gro.), Zagreb, 1985.; Udar (radio-kom.), Zagreb, 1985.; Rauba (radio-kom.), Zagreb, 1987.; Make up (radio-kom.), Zagreb, 1988.; Hamlet u tramvaju (radio-kom.), Zagreb, 1989.; Sajmeni dan (radio-dr.), 1989., /prev. i emitirana na Radio-Sloveniji pod nazivom Razprodaja, 1990./; Ćelavi jež (radio-igr. za dj.), 1990.; Moreno test (radio-dr.), Zagreb, 1991.; Kako je Mozart ubio Wolfganga Šunjića (radio-kom.), 1992.; Kako je komunizam pripila Antuku Šišmana (radio-kom.), Zagreb, 1993.; Tamo daleko kraj mora (radio-kom.), Zagreb, 1993.; Trumanove rizi (radio-kom.), Zagreb, 1994.; Klempave uši (radio-kom.), Zagreb, 1994.; Nije lako biti udbaš (radio-kom.), Zagreb, 1994.; Američki papar (radio-kom.), 1995.; Trofejni som (radio-kom.), 1996.; Mulac (radio-kom.), Zagreb, 1997.; Parangal (radio-kom.), 1998.; Pazdrk (radio-kom.), Zagreb, 1998.; Pojata (radio-kom.), Zagreb, 1998.; Kontrabas (radio-kom.), Zagreb, 1998.; Narikača (radio-kom.), Zagreb, 1998.; Škarpelin (radio-kom.), Zagreb, 1999.; Tuđa kuća (radio napetica), Zagreb, 1999. <br />Stanislav Pejković živi i radi u Zagrebu. <br /><br />PEJOVIĆ, Danilo <br />Zagreb <br />Rođen 6. III. 1928. u Ludbregu. Završio Filozofski fakultet i doktorirao filozofske znanosti. Redovni je profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, voditelj katedre za povijest filozofije – voditelj poslijediplomskog studija filozofije na Filozofskom fakultetu. Bavi se filozofskim raspravama, piše studije, eseje i monografije. Prevodi s njemačkog i francuskog jezika. <br />Objavljena djela: <br />Francuska prosvjetiteljska filozofija (mo.), Zagreb, 1957., /4. izd. 1984./; Realni svijet – temelji ontologije Nicolaia Hartmana (stu.), Beograd, 1960.; Protiv struje (es.), Zagreb, 1965.; Suvremena filozofija zapada (mo.), Zagreb, 1967., /4. izd. 1984./; Sistem i egzistencija (mo.), Zagreb, 1970.; Nova filozofija umjetnosti (ant.), Zagreb, 1972.; Hermeneutika, znanost i praktična filozofija (mo.), Sarajevo, 1984.; Duh i sloboda (ogl., rasp.), Zagreb, 1992.; Oproštaj od moderne (stu., es.), Dubrovnik, 1993. <br />Danilo Pejović živi i radi u Zagrebu. Uređivao filozofski časopis “Praxis”, te književne časopise “Kritika” i “Republika”. <br />Nagrađivan za svoj znanstveno-književni rad. <br /><br />PELEŠ, Gajo <br />Zagreb <br />Rođen 16. IX. 1931. u Karlovcu. Filozofski fakultet završio u Zagrebu, gdje je i doktorirao. Redovni je profesor opće povijesti i književnosti na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Bio je lektor u Lilleu i asistent na Universite Paris, VIII. Urednik je Literarne redakcije Radio-Zagreba i glavni urednik revije “15 dana”. Književni teoretik, esejist i kritik. <br />Objavljena djela: <br />Poetika suvremenog jugoslavenskog romana (stu.), Zagreb, 1976.; Iščitavanje značenja (rasp.), Rijeka, 1982.; Priča i značenje, Semantika pripovjednog teksta (stu.), Zagreb, 1989. <br />Gajo Peleš živi i radi u Zagrebu. <br /><br />PENOVIĆ, Zvonimir <br />Split <br />Rođen 24. XII. 1948. u Osijeku. Apsolvirao Strojarski fakultet i pohađa Filozofski fakultet u Zagrebu. Piše pjesme, poeme, drame i književne i likovne kritike, osvrte, te aforizme. Samostalni umjetnik. <br />Objavljena djela: <br />Prosinac (pj.), Split, 1974.; Samouka zemlja (dr.), Split, 1978.; Lingvistika oči diže (pj.), Čakovec, 1981.; Nedovršeno dno (pj.), Split,1988.; Klapnje /Pričini A. B. Šimića pri skončanju/, (dr.), Split,1990.; Kratki naglasak (po.), Split, 1994.; Sičanj (čak. pj.), Split, 1996.; Nepripitomljene istine (6000 af.), Split, 1999. <br />Zvonimir Penović živi i radi u Splitu. <br /><br />PERIČIĆ, Denis <br />Varaždin <br />Rođen 21. VIII. 1968. u Varaždinu. Završio Filozofski fakultet i upisao poslijediplomski studij. Radio kao novinar “Varaždinskih vijesti”. Pjesnik, prozaik, esejist, dramatik, kritičar i znanstveni djelatnik. <br />Objavljena djela: <br />Nakraj svijeta (pj.), Varaždin, 1995.; Petrica Kerempuh u europskom kontekstu (stu.), 1998.; Netopir (dr.), 1998.; Četiri godišnja doba (pj.), 1999.; Pekel na Zemli (dr.), 1999. <br />Denis Peričić živi i radi u Varaždinu. Pripremio antologiju Varaždin – Uz tvrde gradske bedeme (izbor iz hrvatske lirike o Varaždinu), te publicističke knjige Varaždinski Bedem ljubavi u ratu i miru i Varaždinske razglednice. Priredio reprint i transkripciju djela Petrica Kerempuh Jakoba Lovrenčića. Surađuje u brojnim listovima i časopisima. Nagrađivan za pjesme, prozu, drame i eseje (nagrade “Marin Držić” i Goranovo proljeće”). Član je Predsjedništva i tajnik Ogranka MH u Varaždinu. Usavršavao se u inozemstvu, sudjeluje u međunarodnim seminarima i projektima, prevođen na engleski i njemački jezik, zastupljen u nekoliko antologija. <br /><br />PERIČIĆ, Helena J. <br />Zadar <br />Rođena 13. IX. 1961. u Zadru. Završila Filozofski fakultet i magisterij u Zagrebu i doktorat u Zadru. Radi kao docentica na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zadru. Uz znanstvene radove piše poeziju, prozu i drame. <br />Objavljena djela: <br />Pogledi (zap., pj., pr.), Zadar, 1995.; Oblaci, Zbirka pjesama Studentskoga književnog kluba (pj.), Zadar, 1998. <br />Helena J. Peričić živi i radi u Zadru. Javlja se brojnim stručnim i znanstvenim radovima u stručnim časopisima, a napisala je i nekoliko dramskih kolaža i tekstova, od kojih su neki tiskani i izvođeni (Kolega, rat predugo traje..., Magdalena Francisca Illyrica, Sagorijevanje ili ratni profiteri, Izići na svjetlo.). Jedan od pokretača i urednika zadarskog časopisa za književnost i umjetnost “Glasje” i mentor zadarskog Studentskog književnog kluba. Tijekom rata u Zadru uređivala i vodila radijsku emisiju “Usprkos”. Članica je Hrvatskog društva za anglističke studije (HDAS), Hrvatskog centra UNIMA-e, te Hrvatskog centra PEN-a. <br /><br />PERIĆ, Boris <br />Zagreb <br />Rođen 25. V. 1966. u Varaždinu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Bavi se književnošću, prevođenjem i novinarstvom. Radio u više javnih glasila, obrađujući teme iz kulture, unutarnje i vanjske politike. Prozna djela i prijevode objavljivao u hrvatskom i inozemnom tisku. <br />Objavljena djela: <br />Politički vodič – Njemačka (pol. publ.), Zagreb, 1992.; Politički vodič – Austrija (pol. publ.), Zagreb, 1993.; Sezona stakla (prip.), Zagreb, 1993.; Heartland (prip.), Zagreb, 1995. <br />Boris Perić živi i radi u Zagrebu. Važniji prijevodi: Markus Jaroschka: Gramatika novih osjećaja, Zagreb, 1993.; Putovanje na granici – Izbor iz suvremene austrijske proze, Zagreb, 1995.; Gabriel Loidolt: Svjetionik, Zagreb, 1994.; Johanna Spyri: Heidi, Zagreb, 1995.; Joseph Roth: Job, Zagreb, 1996.; Thomas Bernhard: Imitator glasova, Zagreb, 1998. <br /><br />PEŠORDA, Mile <br />Zagreb <br />Rođen 15. VIII. 1950. u Grudama, Bosna i Hercegovina. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1973. stekao diplomu profesora francuskog jezika i književnosti i latinskog jezika s rimskom književnošću. U Parizu prijavio doktorsku disertaciju “Ideja Europe u djelu Andrića i Krleže”. Uzgajao je duhan i vinovu lozu, bio urednik za književnost u izdavačkoj kući u Sarajevu, gostujući profesor na fakultetu u Parizu, lektor-predavač hrvatskoga na Sveučilištu u Rennesu, novinar RTV Sarajevo i dopisnik “Oslobođenja”, glavni urednik, zabranjenog, “Ogledala”, supokretač i zamjenik glavnog urednika tjednika “Hrvatsko slovo”. Inicijator je i supotpisnik “Sarajevske deklaracije o hrvatskom jeziku” (1971.). Viši je savjetnik Ministarstva kulture. Pjesnik i prevoditelj, također objavljuje priče, eseje i novinske članke. <br />Objavljena djela: <br />Život vječni (pj.), Sarajevo, 1971.; Zipka zebnje (pj.), Sarajevo, 1975.; Slušam tvoj glas (pj.), Mostar, 1980.; Prelijevanja (pj.), Sarajevo, 1981.; Izabrane pjesme, Sarajevo, 1985.; Kuća na jazikot (izb. na mak. u prijevodu E. Kletnikova), Skopje, 1986.; Orfički fragmenti (pj.), Banja Luka, 1987.; Paroles pour elle, Rennes, 1992.; Sarajevo, fragments d’une historie, Rennes, 1993.; Slušam tvoj glas (novo izd.), Sarajevo – Zagreb, 1997.; Knjiga ljubavi i gnjeva (pj. 1967.-1997.), Zagreb, 1998. <br />Mile Pešorda živi i radi u Zagrebu. Preveo: M. Yourcenar: Oproštajni udarac; M. Kundera: Umjetnost romana… Uredio oko tristo knjiga iz hrvatske i svjetske književnosti. Priredio Sabrana djela M. Kundera (1984.), kao i Vikora Lukića (1992.), koja zbog srpsko-crnogorske ratne agresije nisu ugledala svjetlost dana. Pokretač je “Šimićevih susreta”. <br /><br />PETKOVIĆ, Nikola <br />Rijeka <br />Rođen 20. V. 1962. u Rijeci. Filozofski fakultet završio u Zagrebu. Uređuje književnost na Omladinskom radiju i član je uredništva “Quoruma”. Pjesnik, prozni pisac i prevoditelj. Piše kritike, novinske članke i teorijske tekstove. Sastavio antologiju suvremenog hrvatskog pjesništva (1968.-1988.): Drska atrakcija teksta, 1989. <br />Objavljena djela: <br />Vile i vilenjaci (pj.), Zagreb, 1984.; Melodije Istre i Kvarnera (pj.), Rijeka, 1989.; Priče iz davnine (ro.), Zagreb, 1989. <br />Nikola Petković živi i radi u Rijeci. <br /><br />PETLEVSKI, Sibila <br />Zagreb <br />Rođena 11. V. 1964. u Zagrebu. Magistrirala i doktorirala na Filozofskom fakultetu. Predaje književnost na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu i urednica je časopisa “Republika”. Autorica pjesničkih, proznih, esejističkih, kritičkih i književno-znanstvenih tekstova. Prevoditeljica američke poezije i urednica. <br />Objavljena djela: <br />Kristali (pj.), Zagreb, 1988.; Skok s mjesta (pj.), Split, 1990.; Skok od mesto (pj.), Skopje, 1990.; Spin off – mala antologija novijeg američkog pjesništva (es., prij.), Zagreb, 1991.; Sto aleksandrijskih epigrama (pj.), Zagreb, 1993.; Francuska suita (ro.), Zagreb, 1996.; Kazalište suigre (es.), Zagreb, 1998.; Signali moderniteta (es.), Zagreb, 1998. <br />Sibila Petlevski živi i radi u Zagrebu. Nagrađivana za svoj književni rad. <br /><br />PETRAČ, Božidar <br />Zagreb <br />Rođen 21. VII. 1952. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet. Stručni suradnik za slavistiku u NSK, lektor hrvatskog jezika na Sveučilištu u Krakovu, saborski zastupnik u dva mandata, savjetnik predsjednika Republike Hrvatske, glavni urednik “Vjesnik”, sada glavni urednik naklade “Alfa”. Književni kritičar, esejist i prevoditelj. <br />Objavljena djela: <br />Croatica u 1975. (bibl. u koautorstvu), Zagreb, 1978.; Croatica u 1971. (bibl. u koautorstvu), Zagreb, 1979.; Kamov (stu.), Zagreb, 1980.; Pet stoljeća hrvatske filologije (kat. u koautorstvu), Zagreb, 1981.; Dante u hrvatskoj književnosti i likovnoj umjetnosti, Zagreb, 1981., 1982.; Krleža u nas i u svijetu, Zagreb, 1982.; Susret s Krležom (stu.), Zagreb, 1988.; Futurizam u Hrvatskoj (stu.), Pazin, 1995.; Ivan Pavao II i Hrvati, Zagreb, 1995.; Majci kraljici mira (ant. hrv. marijanske lir.), Međugorje, 1998.; Hrvatsko rodoljubno pjesništvo od Bašćanske ploče do danas, Zagreb, 1998. <br />Izvedena djela: <br />Božićne jaslice (TV-igr.), Zagreb, 1997. <br />Božidar Petrač živi i radi u Zagrebu. Priredio niz antologijskih izdanja i zbornika: U sjeni transcedencije, Duša duše Hrvatske, Suze sina razmetnoga I. Gundulića, Smrt Smail-age Čengića I. Mažuranića, Juran i Sofija I. Kukuljevića, Kip domovine, Hrvatska lađa I, II /izb. pj. tekstova, proze i dokumenata o stvaranju neovisne suverene države Hrvatske/, izbore pjesama: M. Slavičeka, V. Vide, N. Jurice, I. Tolja, Đ. Sudete, S. Košutić, M. Dizdara: Mila si nam ti jedina… <br /><br /><br />PETRAK, Nikica <br />Rođen 31. VIII. 1939. u Dugoj Resi. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao novinar i urednik na zagrebačkoj televiziji i u sveučilišnoj nakladi “Liber”, bio savjetnik u Ministarstvu za prosvjetu i kulturu Republike Hrvatske. Danas je urednik u Leksikografskom zavodu “Miroslav Krleža”. Pjesnik i prevoditelj. Piše eseje, feljtone i novinske članke. <br />Objavljena djela: <br />Sve ove stvari (pj.), Zagreb, 1963.; Razgovor s duhovima (pj.), Zagreb, 1968.; Suho slovo (pj.), Zagreb, 1971.; Tiha knjiga (pj.), Zagreb, 1980.; Izjava o namjerama (pj.), Zagreb, 1989.; Izabrane pjesme (izb. pj.), Zagreb, 1991.; Ispadanje iz povijesti (pj.), Zagreb, 1996. <br />Nikica Petrak živi i radi u Zagrebu. Prevodi s engleskog i njemačkog jezika kulturološka i politička djela i drame. Nagrađivan za književni rad. <br /><br />PETRIČEVIĆ, Anka <br />Split <br />Rođena 2. I. 1930. u Lovreću (Imotski). Završila Filozofski fakultet i teološki studij. Redovnica-klarisa, urednica i inicijator biblioteke asketsko-mističnih djela “Symposion”. Piše pjesme, poeme, drame, eseje i monografije. <br />Objavljena djela: <br />Stazama ljubavi (pj.), 1961.; Zvijezda nad Betlehemom (pj., dr.), 1961., 1967., 1994.; Moj bijeli dan (pj., dr.), 1962., 1998.; Nadopjevana pjesma (pj.), 1964.; Duh ljubavi (bio.), 1966.; Sagni se, majko (pj.), 1967.; U noći (pj.), 1970.; Getsemanska ura (med.), 1971., 1995.; Juriš na Sinjsku tvrđavu (dr.), 1971.; Za bolji svijet (es.), 1972.; Plameni krijes (dr.), 1973.; Pjesma ljubavi (pj.), 1974.; Put ljubavi (med.), 1975., 1993.; Bog je ljubav (es.), 1976., 1989.; Ovdje je sva povijest moja (pj.), 1976., 1994.; Pokrštavanje Ilira i Hrvata (dr.), 1976., 1997.; Samostan sv. Klare u Splitu (mo.), 1979.; Magnificat (spj.), 1980.; Franjina ljubav na križu (es.), 1982.; More sjaja (pj.), 1982.; Apokalipsa (po.), 1983.; Dar života (es.), 1985.; Otkupiteljeva ljubav (po.), 1986.; Ave Marija (pj.), 1988.; Tornju bjelokosni (med. pr.), 1988.; Tužaljke (pj.), 1989.; Žeđa za vječnom ljubavi (autob. pr.), 1990.; Vječna ljubav njegova, II, 1992.; Mistični sjaj svjetla, 1992.; Molitve srcu (pj.), 1993.; U sjaju slobode (spj.), 1993.; Odsjaj vječne ljubavi (es.), 1994.; Dosegnuh svoj sjaj (pj.), 1994.; Mistična zaručnica utjelovljene Ljubavi (es.), 1994.; Moj vječni izvor (pj.), 1996.; U sjaju duha (razg.), 1997.; Znak Vječnosti (dr.), 1997.; Bog prebiva među nama (re.), 1997.; Lovreć – pjesma u kamenu (mo.), 1997.; Na našim izvorima (knj. stu., es.), 1997.; Mistične ruže (pj.), 1997. <br />Izvedena djela: <br />Na raskršću (dr.), 1973.; Plameni krijes (dr.), 1973.; Abrahamova žrtva (dr.), 1974.; U sjaju križa (dr.), 1980.; Život ljubavi i žrtve, Zagreb. <br />Anka Petričević – S. Marija od Presvetog Srca, živi i radi u Splitu, u samostanu Sv. Klare. <br /><br />PETROVIĆ, Miro <br />Mostar <br />Rođen 5. I. 1954. u Klobuku kod Ljubuškog. Završio Pedagošku akademiju. Radio u školi, a sada je djelatnik Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru. Piše pjesme. <br />Objavljena djela: <br />Pjesme, 1977.; Čestica (pj.), 1983., 1984.; Ljetopis (pj.), 1996.; Zemlja za cvijeće (pj.), 1998.; Dvojica (pj.), 1998. <br />Miro Petrović živi i radi u Mostaru. <br /><br />PETROVIĆ, Stanislav <br />Čakovec <br />Rođen 8. IX. 1941.u Križanču (Hrvatsko zagorje). Završio Učiteljsku školu i Pedagošku akademiju. Radio kao nastavnik, te bio direktor sektora za kadrove u Građevnom kombinatu “Međimurje”. Danas je direktor tvrtke “Chinchille” d.o.o. u Čakovcu. Piše pjesme, uglavnom na kajkavskom narječju. <br />Objavljena djela: <br />Za nohti zemla (pj.), Čakovec, 1975.; Glas zvun zemlje (pj.), Čakovec, 1982.; Kričančice (pj.), Zagreb, 1987.; Ogenj i žmah (pj.), Zagreb, 1989.; Hrbet soncu (pj.), Čakovec, 1992.; Prout brez znakov (pj.), Čakovec, 1999. <br />Stanislav Petrović živi i radi u Čakovcu. <br /><br />PETROVIĆ, Svetozar <br />Novi Sad <br />Rođen 28. VI. 1931. u Karlovcu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Od 1954. do 1956. boravio na Sveučilištu u Allahabadu. Predavao kao gost profesor na poslijediplomskom studiju čikaškog sveučilišta. Redovni je profesor na Filološkom fakultetu u Beogradu. Članom DHK postao je 1961. Književnik, znanstvenik i teoretičar. <br />Objavljena djela: <br />Kritika i djelo (rasp.), Zagreb, 1963.; Problem soneta u starijoj hrvatskoj književnosti (rasp.), Zagreb, 1968.; Priroda kritike (rasp.), Zagreb, 1972.; Oblik i smisao (spisi o stihu), Novi Sad, 1986. <br />Svetozar Petrović živi i radi u Novom Sadu. Uredio Povijest svjetske književnosti knj. 1, Zagreb, 1982. Bio član časopisa “Umjetnost riječi”. Preveo djelo: Suvremena indijska proza, Sarajevo, 1957. Redovni je član vojvođanske Akademije nauka i umjetnosti. <br /><br />PILIĆ, Sanja <br />Zagreb <br />Rođena 16. V. 1954. u Splitu. Završila Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu. Fotografkinja, snimateljica, samostalna umjetnica. Piše pjesme i prozu. <br />Objavljena djela: <br />Prve priče (pč.), Novi Sad, 1983.; Ah, ludnica (pč.), Zagreb, 1986.; Tjeskoba šutnje (pč.), Osijek, 1990.; O mamama sve najbolje (ro.), Zagreb, 1990., 1992.; Nemam vremena (pč.), Zagreb, 1992.; Mrvice iz dnevnog boravka (ro.), Zagreb, 1995.; E, baš mi nije žao (pč.), Zagreb, 1998. <br />Sanja Pilić živi i radi u Zagrebu. <br /><br />PODRUG, Toma <br />Zagreb <br />Rođen 25. VIII. 1931. u Solinu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao srednjoškolski profesor, urednik na Hrvatskom radiju, a sada je profesionalni književnik. Pjesnik i prozni pisac. Objavljuje eseje, kritike i novinske članke. <br />Objavljena djela: <br />Pragovi (pj.), Split, 1965.; Paljevina (pj.), Zagreb, 1965.; Pohod (pj.), Zagreb, 1971.; Prolaznik (pt.), Split, 1977.; Od Solina do Solina (prip.), Zagreb, 1978.; Protrk (pt.), Zagreb, 1980.; Podanik (pr.), Zagreb, 1983.; Proplanak (pj.), Zagreb, 1985.; Predaja (pr.), Zagreb, 1988.; Prizori (pt.), Zagreb, 1991.; Plavet (pj.), Zagreb, 1995.; Povratnik (pr.), Zagreb, 1996. <br />Toma Podrug živi i radi u Zagrebu. Aktivno surađuje u književnim časopisima i listovima. <br /><br />POLEGUBIĆ, Gojko <br />Zagreb <br />Rođen 28. I. 1955. u mjestu Banjevci. Završio srednju obrtničku školu. Radi kao automehaničar. Piše pjesme, eseje, osvrte i kritike. <br />Objavljena djela: <br />Iznad visina nema suvišnoga (pj.), Zagreb, 1991.; Makovi (pj.), Zagreb, 1995.; Svjetlost juga (pj.), Šibenik, 1996. <br />Gojko Polegubić živi i radi u Sesvetama – Zagreb. <br /><br />POLJAK, Željko <br />Zagreb <br />Rođen 9. IX. 1926. u Zagrebu. Završio Medicinski fakultet. Radio kao liječnik i sveučilišni profesor, publicist i urednik. Piše putopise, eseje, književne prikaze. Uređuje antologije i zbornike. <br />Objavljena djela: <br />Velebit (pt.), 1969.; Hrvatska planinarska književnost (ant. s bio. lek.), 1994.; Hrvatske planine (vodič – pet izdanja), 1974., 1981., 1986., 1996. i 1998. <br />Željko Poljak živi i radi u Zagrebu. Sastavio i priredio više izdanja iz područja medicine i planinarstva. Urednik lista “Hrvatski planinar”, liječničkih novina, stručnih glasila i zbornika. <br /><br />POPOVIĆ, Milorad <br />Cetinje <br />Rođen 2. I. 1957. u Lici Cuckoj kod Cetinja. Studirao književnost. Uređivao časopis za književnost i kulturu “Ars” u Cetinju. Profesionalni književnik. Pjesnik, esejist i kritik. Uz eseje i kritike objavljuje i prozu, publicistiku, te polemične članke. Bio član Udruženja književnika Crne Gore od 1982. do 1989., a Društva hrvatskih književnika od 1989. <br />Objavljena djela: <br />Sa trga glodara (pj.), Cetinje, 1982.; Sojude (pj.), Cetinje, 1983.; Nema više klađenja (pj.), Beograd, 1985.; Red se polako zavodi (pj.), Nikšić, 1988. <br />Milorad Popović živi i radi u Cetinju. Član je PEN-a. <br /><br />POSTRUŽNIK, Ana <br />Karlovac <br />Rođena 25. IX. 1937. u Tovarniku. Pohađala gimnaziju u Karlovcu. Radila kao tehnički crtač, službenik, referent za kulturu, a sada je samostalni umjetnik. Piše pjesme i novinske članke. <br />Objavljena djela: <br />Pjesme, Zagreb, 1978.; Monolozi (pj.), Rijeka, 1982.; Dodiri (pj.), Rijeka, 1986.; Srce pjesnikinje (pj.), Karlovac, 1987.; Glasovi stare kuće (pj.), Zagreb, 1989.; Mrtve ptice djetinjstva (pj.), Karlovac, 1998. <br />Ana Postružnik živi i radi u Karlovcu. <br /><br />PRELAS, Mirko <br />Split <br />Rođen 25. I. 1934. u Splitu. Pohađao Višu pedagošku školu u Splitu, a Visoku školu političkih nauka u Beogradu. Novinar. Uređivao političke i kulturne rubrike u “Slobodnoj Dalmaciji”. Bio glavni urednik časopisa za književnost “Stvarnost”, te časopisa mladih “Vidik”. Bio na raznim funkcijama u kulturi i glavni urednik “Slobodne Dalmacije”, odgovorni urednik časopisa “Mogućnosti”. Pripovjedač, esejist i kritik. Objavljuje i osvrte, recenzije, reportaže iz književnog i kulturnog života. <br />Objavljena djela: <br />Mirno podne (ro.), Split, 1968.; Eseji i kritike, Split, 1985. <br />Mirko Prelas živi i radi u Splitu. <br /><br />PRICA SAVIČIN, Jovan <br />Rijeka <br />Rođen 27. IX. 1936. u Drenovu Klancu, Lika. Završio Pedagošku akademiju u Gospiću. Radio u Osnovnoj školi u Rijeci. Pjesnik i prozaik. Bavi se i književnom kritikom. <br />Objavljena djela: <br />Kamen krekovače (pr.), Gospić, 1970.; Klicom kletve (pj.), Gospić, 1971.; Lika do sunca kamenom i zvjezdanom pređom, Rijeka, 1972.; Cvijet kruha (pj.), Rijeka, 1975.; Miner (po.), Rijeka, 1984.; Slovo kamene knjige (po.), Rijeka, 1985. <br />Jovan Savičin Prica živi i radi u Rijeci. <br /><br />PROFACA, Bruno <br />Zagreb <br />Rođen 25. VIII. 1934.u Zadru. Završio Višu pomorsku školu u Rijeci i ispit kapetana duge plovidbe. Pomorac, časnik i zapovjednik na brodovima trgovačke mornarice, direktor u pomorskoj agenciji i lučkoj privredi, turistički djelatnik, novinar, glasnogovornik (načelnik) Ministarstva pomorstva, prometa i veza. Pripovjedač i dramski pisac. Piše putopise, humoreske, kratke priče, eseje, feljtone i stručne članke. <br />Objavljena djela: <br />Nebo, more i ponekad kopno (pt.), Zagreb, 1967.; Zov mora – zov obala (pt.), Split, 1979.; Zanimanje pomorac (rep.), Zagreb, 1982.; Djevojka u svakoj luci (pč.), Opatija, 1988.; Planet more (encikl. za ml.), Rijeka, 1989.; Večera s kapetanom (pč.), Zagreb, 1999.; Mornarska trilogija (pt.), Zagreb, 1999. <br />Izvedena djela: <br />Satirični kabare (sat.), Split, 1972.; Pisma mornaru (TV-dr.), Zagreb, 1979.; Posljednji dan (TV-dr.), Zagreb, 1979.; EXPO ’98.: Hrvatska među oceanima (TV-dr., radio-dr.), Zagreb, 1998.; U posjetu portugalskom princu pomorcu (TV-dr.), Zagreb, 1998. <br />Bruno Profaca živi i radi u Zagrebu, surađuje u mnogim listovima i publikacijama. <br /><br />PROSENJAK, Božidar <br />Velika Gorica <br />Rođen 19. VIII. 1948. u Koprivnici. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao novinar i urednik na radiju Velika Gorica i velikogoričkog lista, biblioteke “Albatros”, časopisa “Luč” i kao urednik i suradnik “Hrvatskog slova”. Sada samostalni umjetnik. Pjesnik, prozni pisac i kritičar. <br />Objavljena djela: <br />A (pj. za dj.), Karlovac, 1980.; Divlji konj (ro.), Zagreb, 1989., 1990., 1991., 1992., 1995., 1998., Skopje, 1991., biblio. izd. 1999.; Kralj (pj.), Velika Gorica, 1993.; Kralj (pj. – biblio. izd.), Velika Gorica, 1993.; Sijač sreće (pč.), Velika Gorica, 1997.; Isusovo rođenje (slik.), Zagreb, 1995.; Golub i sokol (slik.), Zagreb, 191995.; Legende o sv. Nikoli (slik.), Zagreb, 1996.; Miš (slik.), Zagreb, 1997.; Kućni ljubimci (slik.), Velika Gorica., 1997.; Sveta Lucija (slik.), Velika Gorica, 1998. <br />Izvedena djela: <br />Radioprijenos iz Skupštine našeg organizma (radio-dr.), Zagreb, 1991.; Mirovina (radio-dr.), Zagreb, 1991.; Divlji konj (scen. djelo), Velika Gorica, 1998., Čakovec, Nova Gradiška, Zagreb, 1999. <br />Božidar Prosenjak živi i radi u Velikoj Gorici. Djelo Divlji konj izvedeno mu je i kao mjuzikl, te je snimljeno na kazeti i CD-u “Croatia Records”. <br /><br />PRPIĆ, Jure George <br />Cleveland <br />Rođen 16. XI. 1920. u mjestu Djala u Banatu. Na Sveučilištu u Zagrebu završio studij prava. U emigraciju odlazi u siječnju 1945. u Grazu studira povijest i počinje se sustavno baviti proučavanjem hrvatskoga iseljavanja. Iz Austrije odlazi u SAD. Nakon boravka u Cincinnatiju dolazi u Cleveland, gdje studira i magistrira povijest. Doktorirao na Georgetown University u Washingtonu, disertacijom “Hrvati u Americi”. Radio kao redovni profesor na Sveučilištu u Clevelandu. Pjesnik, kritik i povjesnik. Objavljuje rasprave, članke, književne prikaze i kritike. <br />World Communism: A Selective Chronology 1917.-1964., Cleveland, 1965.; Eastern Europe and World Communism: A Selective, Annotated Bibliography in English, Cleveland, 1966.; Fifty Years of World Communism: 1917.-1967. A Selective Chronology, Cleveland, 1967.; The Croatian Publications Abroad After 1939.; A Bibliography, Cleveland, 1969.; A Century of World Communism: A Selective Chronological Outline, Woodbury, 1970., 1974.; The Croatian Immigrants in America, New York, 1971. /do 1980. izišla su četiri izdanja/; Hrvatske knjige i knjižice u iseljeništvu/ Croatian Books and Booklets Written in Exile/, Cleveland, 1973.; Posljednji svibanj (pj.), Rim, 1973.; Ireland, Croatia and Bangladesh, Arcadia (California), 1973.; Tragedies and Migrations in Croatian History, Toronto, 1973.; Croatia and Hungary During the Turkish Era, Cleveland, 1973.; Selected Ethnic Communities of Cleveland; A Socio-economic Study /koautor Karl Bonutti/, Cleveland, 1974., 1977.; Fiften Years of the Institute for Soviet and East European Studies, 1961.-76., Cleveland, 1976.; South Slavic Immigration in America, Boston, 1978., 1979.; Croatia and the Croatians: A Selected and Annotated Bibliography in English, Scottsdale (Arizona), 1982., 1984.; Prose, Poetry, Drawings – Proza, lirika, crteži, Cleveland, 1985.; The Modern Middle East: A Reference Guide, Cleveland, 1987.; Baklja u luci: Pjesme-bilješke-crteži. The Torch in the Harbor: Poems – Notes – Drawings, Scottsdale (Arizona), 1989.; Posljednji svibanj (pj.), Zagreb, 1990.; Hrvati u Americi /Njihova povijest i doprinos Americi i Hrvatskoj/, Zagreb, 1997. <br />Jure Prpić živi i radi u Clevelandu, Ohio (SAD). <br /><br />PRUDEUS, Joža <br />Samobor <br />Rođen 21. III. 1944. u Samoboru. Završio studij hrvatskoga jezika i povijesti, te službovao u školama (Sibinj, Brod, Rab). Bio voditelj Centra za kulturu, pročelnik za društvene djelatnosti (Samobor) i voditelj kreativnog odjela u nekoliko promidžbenih agencija. Pjesnik i pisac promidžbenih tekstova scenarist, novinar, urednik, recenzent. Od 1984. voditelj i koordinator Škole dječjeg stvaralaštva u Novalji i Novigradu (istarskom). Sada urednik programa za djecu i mladež Hrvatskoga katoličkog radija. <br />Objavljena djela: <br />Izmiren sa sobom (pj.), 1964.; Međugorje (pt. pro.), 1987.; Čuj nas majko (es.), 1989.; Opomena (pj.), 1990.; Petnaesti kamen (pj.), 1991.; Opomena II (pj.), 1993.; Zanimanja (slik.), 1995.; Drveće (slik.), 1995.; Blaženi Alojzije (sl.), 1998. <br />Drame: Noina arka, 1993.; Rasprodaja hrvatskog jezika, 1994.; Božiću Svemožiću, 1995.; Sreća malih zvijezda, 1996.; Cirkus Moreno, 1997. <br />Izvedena djela: <br />Ispod zvijezda, 1996. <br />Joža Prudeus živi i radi u Samoboru. Mnoge njegove pjesme uglazbili su poznati skladatelji. Potaknuo tradicionalne “Večeri hrvatske ljubavne poezije” u Samoboru uz grob Stankove Ljubice. Napisao je tridesetak filmskih scenarija. Suradnik časopisa za djecu, brojnih novina, radija i televizije. <br /><br />PULIĆ, Nikola <br />Zagreb <br />Rođen 7. VIII. 1926. u Bićinama pokraj Skradina. Studirao na Ekonomskom i Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao hrvatski jezik i sociologiju na Višoj pedagoškoj školi. Piše putopise, romane i pripovijetke, a javlja se i kao scenarist na televiziji i novinski feljtonist. <br />Objavljena djela: <br />Krkom uzvodno (pt.), Šibenik, 1967.; Zagreb, 1972.; Procesija (ro.), Zagreb, 1969.; Posljednja igra (ro.), Zagreb, 1971., 1972.; Sinovi Orjune (feljt.), Zagreb, 1971.; Zli brodovi (ro.), Zagreb, 1976.; Dolina zečeva (pr.), Zagreb, 1976., 1978.; Morska prašina (pr.), Zagreb, 1976.; Proljeće na Griču (pt.), Zagreb, 1976.; Mlakarova ljubav (ro.), Zagreb, 1977.; Pripilova škola (ro.), Zagreb, 1980.; Nobelova djeca (ro.), Zagreb, 1980.; Ključić oko vrata (ro.), Zagreb, 1985.; More i more (pt.), Zagreb, 1987.; Put u Izrael (ro.), Zagreb, 1988.; Sablja Vuka Mandušića (ro.), Zagreb, 1989.; Sinovi Orjune i novo četništvo (feljt.), Zagreb, 1991.; Sakralni Zagreb (pt.), Zagreb, 1992.; Strah me mama (ro.), Zagreb, 1992.; Čuvari amfora (ro.), Zagreb, 1994.; Sinjska alka (pov. slik.), Zagreb, 1994.; Maksimirci (ro.), Zagreb, 1995.; Kormoran (ro.), Zagreb, 1997. <br />Izvedena djela: <br />Ivanov plač (radio-dr.), Zagreb, 1973.; Ranjenik (TV-dr.), Zagreb, 1975.; Mlakarova ljubav (TV-ser.), Zagreb, 1990. <br />Nikola Pulić živi i radi u Zagrebu. Napisao je niz scenarijskih predložaka za televizijske i filmske dokumentarce, a neka su mu djela ekranizirana i doživjela više izdanja. Povremeno se javlja u književnim glasilima i listovima. Dobitnik je više zapaženih književnih nagrada i priznanja. <br /><br />PULJIĆ , Vladimir <br />Mostar <br />Rođen 18. VIII. 1934. u Zagrebu. Završio Akademiju za primijenjenu umjetnost. Radi kao likovni pedagog u Mostaru, rukovoditelj Umjetničke kolonije u Počitelju, a danas radi kao viši stručni savjetnik u Zavodu za školstvo u Mostaru. Piše pjesme, kritike i recenzije. <br />Objavljena djela: <br />Ilinštak (pj.), Sarajevo, 1966.; Veliki kamen (pj.), Mostar, 1973.; Veliki čempres (pj.), Mostar, 1986.; Vinska mušica (pj.), Mostar, 1986.; Razorena kuća (pj.), Mostar, 1995. <br />Vladimir Vlado Puljić živi i radi u Mostaru. Objavljivao u mnogim listovima i časopisima, sudjelovao na mnogim književnim manifestacijama. Pjesme su mu zastupljene u antologijama poezije. <br /><br />RABAR SANKO, Josip <br />Zagreb <br />Rođen 17. VIII. 1946. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet. Fono-dokumentator na Hrvatskom radiju. Novinar, publicist. Piše pjesme u prozi i poeme. <br />Objavljena djela: <br />Igračke (pj. u pr.), 1984.; Ogledalo (pj.), 1988.; Veronikin rubac (med. pred lik. dj.), 1988.; Drvodjelja & riba (po.), 1995. <br />Josip Rabar Sanko živi i radi u Zagrebu. <br /><br />RADAKOVIĆ, Borivoj <br />Zagreb <br />Rođen 3. XI. 1951. u Zemunu. Završio Filozofski fakultet. Novinar, urednik. Samostalni umjetnik. Prozni i dramski pisac. <br />Objavljena djela: <br />Sjaj epohe (ro.), Zagreb, 1990.; Ne, to nisam ja (pr.), Zagreb, 1994. <br />Izvedena djela: <br />Dobro došli u plavi pakao (dr.), “Kerempuh”, Zagreb, 1994.; Miss nebodera za Miss svijeta (dr.), “Kerempuh”, Zagreb, 1998. <br />Borivoj Radaković živi i radi u Zagrebu. <br /><br />RADAKOVIĆ, Zorica <br />Zagreb <br />Rođena 3. XII. 1963. u Sinju. Pohađala Filozofski fakultet u Zagrebu. Radila kao novinar. Sada samostalni umjetnica. Piše poeziju, prozu i radio-drame. <br />Objavljena djela: <br />Svaki dan je sutra (knj. proj.), Zagreb, 1984.; U mraku mrtav čovjek (pj.), Zagreb, 1988.; Bit će rata (pj.), Čakovec, 1990.; Ke’ima vojna (izb. pj.), Skopje, 1993.; Pola jedan (pj.), Zagreb, 1995. <br />Zorica Radaković živi i radi u Zagrebu. <br /><br />RADIĆ, Milan <br />Zagreb <br />Rođen 26. V. 1925. u Trbovlju. Završio Filozofski fakultet. Radio kao učitelj, profesor i knjižničar. Piše pjesme. <br />Objavljena djela: <br />Dobro jutro ptice (pj.), 1975.; Signali srca (pj.), Zagreb, 1982.; Kotači želja (pj.), 1987. <br />Milan Radić živi i radi u Zagrebu. Piše uglavnom za djecu i mladež i aktivno surađuje u dječjim listovima i časopisima. Zastupljen u antologijama poezije namijenjenih djeci i mladeži, te školskim čitankama. <br /><br />RAKOVAC, Milan <br />Zagreb <br />Rođen 12. XII. 1939. u selu Rakovci pokraj Poreča. Završio Vojno pomorsku akademiju u Divuljama, kraj Trogira. Službovao na ratnim brodovima i bio glavni urednik “Glasa Istre” u Puli. Djelovao na raznim društvenim dužnostima u Puli i Rijeci. Bio predsjednik komisije za kulturne veze s inozemstvom. Član je Predsjedništva Čakavskog sabora i uredničkog vijeća biblioteke “Istra kroz stoljeća”. Pjesnik, prozni pisac i prevoditelj. <br />Objavljena djela: <br />SIK (pj.), Rijeka, 1979.; Priko Učke (pj., pt., es.), Pula, 1980.; Riva i druži (ro.), Zagreb, 1980.; Haluj (ro.), Pula, 1983.; Sliparija (ro.), Zagreb – Beograd, 1985.; Snovid (ro.), Zagreb, 1987.; Dotepenec (ro.), Pula, 1989. <br />Izvedena djela: <br />Grgo gre u Pazin (TV-dr.), Zagreb, 1983.; Na sitarski način, (TV-dr.), Zagreb, 1986. <br />Milan Rakovac živi i radi u Zagrebu. S talijanskoga jezika na hrvatski preveo je roman Fulvia Tomizze: Bolji život / La miglior vita/, 1980. <br /><br />RAMLJAK, Ićan Ivan <br />Zagreb <br />Rođen 16. I. 1928. u Čitluku – Posušje. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao profesor u osnovnim i srednjim školama, asistent u Institutu za povijest radničkog pokreta Hrvatske, novinar i stručni suradnik, urednik u “Školskoj knjizi”. Piše pripovijetke, romane, monografije i novinske članke. <br />Objavljena djela: <br />Tekstilni radnici ili tekstilci (mo.); Metalci Jugoslavije (niz čl. od 1961.-1968.); San bez uzglavlja (prip.), Zagreb, 1985., 1997., /peto izd./; Glava u torbi (prip.) Zagreb, 1990.; Suza i radost didova (prip.), Zagreb, 1992.; Povratnik (ro.), Zagreb, 1995.; Krug svetoga Ante (izb.), Mostar, 1997.; Zdravlje iz Međugorja (slik. s I. Vitezom), Zagreb, 1998. <br />Ivan Ićan Ramljak živi i radi u Zagrebu. Neke su mu knjige tiskane u više izdanja (San bez uzglavlja), a dobitnik je i značajnih književnih nagrada. <br /><br />REINHOFER, Vladimir <br />Zagreb <br />Rođen 20. III. 1938. u Vinkovcima. Završio Pedagošku akademiju. Samostalni umjetnik, pjesnik. Boravio jedno vrijeme u Australiji. Osim poezije objavljuje prozu i eseje, književne kritike i intervjue. <br />Objavljena djela: <br />O nama ili kako hoćete (pj.), Zagreb, 1968.; Od riječi do riječi (pj.), Zagreb, 1971.; U nigdinu! U nigdinu! (pj.), Čakovec, 1977.; Transformation of things (pj.), Zagreb, 1977.; Ubljuvan cvjetak (pj.), Zagreb, 1981. <br />Vladimir Reinhofer živi i radi u Zagrebu. <br /><br />REM, Goran <br />Osijek <br />Rođen 12. XI. 1958. u Slavonskom Brodu. Studirao u Osijeku i Zagrebu, gdje je magistrirao i doktorirao iz područja književnih znanosti. Radio je u nakladništvu, uređivanju listova i časopisa, a sada predaje na Odsjeku za kroatistiku Pedagoškog fakulteta u Osijeku. Piše pjesme, kritike, znanstvene studije i eseje, te novinske kolumne. <br />Objavljena djela: <br />Ženitva (pj.), Osijek, 1979.; Agregacija slova (poetski tek.), Osijek, 1985.; Post ili past (poetski tek.), Osijek, 1985.; Jesenji metak (pj.), Osijek, 1985.; Poetika brisanih navodnika (stu.), Osijek, 1988.; Zadovoljština u tekstu (istr.), Osijek, 1990.; Čitati Hrvatsku (es.), Osijek, 1994.; Dobre oči tvoje (pj.), Osijek, 1996.; Slavonsko ratno pismo (mo.), Osijek, Sl. Brod, Vinkovci, 1997. <br />Goran Rem živi i radi u Osijeku kao pisac, profesor i urednik književnih časopisa i izdanja knjižnice “Neotradicija”. <br /><br />REM, Vladimir <br />Slavonski Brod <br />Rođen 4. XII. 1927. u Slavonskom Brodu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao profesor u srednjim školama, bio predsjednik Ogranka Matice Hrvatske u Slavonskom Brodu, direktor kazališta u Vinkovcima. Pjesnik, esejist i feljtonist. Piše novinske članke i komentare. Uređivao časopise, zbornike poezije i novine. <br />Objavljena djela: <br />Lirske minijature (pj.), Slavonski Brod, 1951.; Lirika (pj.), /koautor/,. Zagreb, 1953.; Jesenas i danas (pj.), /koautor/, Zagreb, 1954.; Umor krvi (pj.), Osijek, 1964.; Tragom prošlosti Broda (mo.), Slavonski Brod, 1965.; Tradicija duga pet decenija (mo.), Vinkovci, 1968.; Osamljeni svirač (pj.), /koautor/, Umag, 1970.; Skice za portret kazališnog života u Vinkovcima, Vinkovci, 1976.; Tin bez vina (feljt.), Osijek – Vinkovci, 1980., 1981., 1985., 1990.; Stari Brod (mo.), Slavonski Brod, 1980., 1985.; Vinkovačka kronika (ogl. feljt.), Vinkovci, 1983.; Brodske teme i dileme, Slavonski Brod, 1987.; Tko su Šokci (feljt.), Vinkovci, 1993.; Izabrana djela /Ponoćni ja/ (pj.), Eseji, feljtoni, članci (pr.); Njim samim (bibl. prik.), Osijek, Slavonski Brod, Vinkovci, 1997. <br />Vladimir Rem živi i radi u Slavonskom Brodu. Urednik je u nakladi vinkovačke “Privlačice” i suradnik “Brodskog lista”. Dobitnik je odličja i nagrađivan za književni rad. Priredio zbornike: Tebi je ime Lelija, 1970.; Zaljubljena Cibalie, 1977.; Slavonski pjesnici svojim gradovima, 1979.; Slava Panonije, 1980. i dr. <br /><br />REŠICKI, Delimir <br />Osijek <br />Rođen 16. III. 1960. u Osijeku. Pohađao Filozofski fakultet. Novinar i urednik u “Glasu Slavonije” u Osijeku. Piše pjesme, prozu, novinske članke i kritike. <br />Objavljena djela: <br />Gnomi (pj.), Zagreb, 1985.; Tišina (tekstualna potraga), Osijek, 1985.; Sretne ulice (pj.), Osijek, 1987.; Die die my darling (pj.), Zagreb, 1990.; Sagrada familija (pr.), Zagreb, 1993.; Ogledi u tuzi (es., čl.), Zagreb, 1995.; Knjiga o anđelima (pj.), Zagreb, 1997.; Bližnji (es.), Osijek, 1998. <br />Delimir Rešicki živi i radi u Osijeku. Neke su mu pjesme uvrštene na CD izdanje Matria Europa /Internacionalni umjetnički projekt/. <br /><br />RICOV, Joja <br />Zagreb <br />Rođen 25. III. 1929. u mjestu Kali (otok Ugljan). Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Pjesnik, likovni i književni kritičar, esejist, dramski pisac, publicist, prevoditelj, antologist, fonetik i predavač. <br />Objavljena djela: <br />Jesenas i danas (pj.), Zagreb, 1954.; Marabunta (pj.), Zagreb, 1968.; Kanarinac (radio-dr.), Zagreb, 1969.; Vocaboli e frasi di lingua Italiana nella Graduatoria delle frequenze (rasp.), Zagreb, 1974.; Opsjednuti u pustinji, s bumerangom vlastitoga glasa (ogl.), Zagreb, 1985.; T(r)ajna paučina M(r)aka (pj.), Zagreb, 1986.; Ušutkani (besj.), Zagreb, 1989.; Branimir (dr.), Zagreb, 1989.; Lingua Cruatorum: Hrvatski jezik (rasp.), Zagreb, 1989.; Ča se is namin morbinuaš (pj.), Zagreb, 1989.; Svjetlosti ususret (ant.), Duvno, 1989.; Ivo Mašina – pitate me – tko je? (og. mem. dn.), Zagreb, 1994.; Karine, rano nam u zjeni (dr.), Benkovac, 1996.; Nečastivome ubrk – obračuni (pol. u stihu i pr.), Zagreb, 1997.; Job s drugima (izb. pj.), Zagreb, 1998. <br />Joja Joso Ricov živi i radi u Zagrebu. Objavio je niz književnih priloga, ogleda i glagoljanja u književnim časopisima i listovima, između ostalog: Sveta Marija Monte Cassino Hrvata; Karinskoj listini sučelice; Sin Pietra Bernardonea; Sokolova Požega-požarima stoljeća u prkos; Za Tobom, oče Antiću; Gospe Lurdska, hvala!; Grabovcu u počast; Fra Grafijanova katedrala; Milan Begović-Sinoć nad Zadrom. Sastavio, priredio i preveo antologije: Antologija talijanske poezije XX. stoljeća; Čovječe moga doba (ant. poezije S. Quasimoda) i Antologiju talijanskog ljubavnog pjesništva XX. stoljeća “Eros – Orfej Novecenta”. Dobitnik svjetskih priznanja za svoj javni i književni rad. <br /><br />RILOVIĆ, Ante <br />Zagreb <br />Rođen 7. III. 1933. u Podgorici (Crna Gora). Završio Medicinski fakultet u Zagrebu i poslijediplomski studij iz gastroenterologije i hepatologije. Magistrirao i doktorirao. Radio kao liječnik – specijalist kirurg. Bavi se slikarstvom i izdavaštvom. Pjesnik i romanopisac. <br />Objavljena djela: <br />Odjel za opekline (ro.), 1979.; Stranputicama Kosova (ro.), Zagreb, 1994. <br />Ante Rilović živi i radi u Zagrebu. <br /><br />ROGIĆ, Nehajev Ivan <br />Zagreb <br />Rođen 5. V. 1943. u Senju. Diplomirao psihologiju, sociologiju i filozofiju, a doktorirao (urbanu) sociologiju. Profesor Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Radio u Razvojnom urbanističkom birou u Rijeci, u Zavodu za kulturu Hrvatske i Urbanističkom institutu. Pjesnik, esejist i sociolog, urednik i novinar. <br />Objavljena djela: <br />Predgovor (pj.), 1969.; Odlazak s Patmosa (pj.), 1971.; Marina kruna (pj.), 1971.; Lučke pjesme za pjevanje i recitiranje (pj.), 1980.; Pjesme o imenima, ženama i drugo (pj.), 1985.; Ogledi i pabirci (es. feljt.), 1988.; Peti stupanj prijenosa (es. feljt.), 1992.; Stanovati i biti (rasp.), 1990.; Periferijski puls u srcu od grada (rasp.), 1992.; Figure ukroćene sreće, Zagreb, 1994.; Osnove uranometrije, Zagreb, 1994.; Tko je Zagreb: /Prinos sociološkoj analizi identiteta grada Zagreba/, Zagreb, 1997.; Smaragdni brid: /Vukovar 91. i hrvatski identitet/, Zagreb, 1998.; Sredozemlje, sedmi put (izb. pj.), Zagreb, 1999. <br />Ivan Nehajev Rogić živi i radi u Zagrebu. Bio je prvi i glavni urednik lista “Tlo” i član osnivačkih redakcija listova i časopisa “Kamov” i “Pitanje”. Član je PEN-a. <br /><br />ROGULJIĆ, Helena <br />Zadar <br />Rođena 29. XI. 1964. u Zadru. Završila Filozofski fakultet. Piše pjesme. Samostalna umjetnica. <br />Objavljena djela: <br />Poganski grbovi (pj.), Zadar, 1989.; Riječi ravnodušne /koautorstvo u knj. Poezija/, Split, 1989.; Teorija čežnje (pj.), Zadar, 1996. <br />Helena Roguljić živi i radi u Zadru. Surađuje u književnim časopisima i listovima, te na Hrvatskom radiju. Prevodi s talijanskog jezika. <br /><br />ROJE, Željko <br />Split <br />Rođen 29. I. 1948. u Sarajevu. Surađivao u brojnim listovima i časopisima. Članom DHK postao 1970. Pjesnik i prozni pisac. <br />Objavljena djela: <br />Omeđenost (pj.); Agent (ro.); Državni neprijatelj (pj.), Split, 1988. <br />Željko Roje živi i radi u Splitu. <br /><br />ROSANDIĆ, Diana <br />Rijeka <br />Rođena 15. II. 1964. u Rijeci. Završila srednju ekonomsku školu. Bavi se filmom, ugostiteljstvom i nakladništvom. Piše pjesme i prozu. <br />Objavljena djela: <br />Kamen pjesnika (pj.), Rijeka, 1994.; Lanterna (ro.), Rijeka, 1995.; Puži slobodo (ro.), Rijeka, 1996.; Svjedok i raskrižje (pj.), Rijeka, 1997. <br />Izvedena djela: <br />Most (dr.), Kazalište “V. C. Emin”, Rijeka, 1995. <br />Diana Rosandić živi i radi u Rijeci. Tajnica je Ogranka DHK u Rijeci. <br /><br />RUKAVINA-JERKIĆ, Marijana <br />Zagreb <br />Rođena 15. VIII. 1952. u Perušiću. Diplomirala na Pravnom fakultetu u Zagrebu, gdje je i radila kao pravni savjetnik u Zavodu za zapošljavanje. Urednica u nakladničkoj kući “Stajergraf” u Zagrebu. Pjesnikinja. <br />Objavljena djela: <br />Unutrašnja geografija (pj.), Zagreb, 1988.; Memorija (pj.), Zagreb, 1993.; Vlati vremena (pj.), Zagreb, 1996.; Prašina, prašuma (pj.), Zagreb, 1998. <br />Marijana Rukavina-Jerkić živi i radi u Zagrebu. <br /><br />RUPČIĆ, Grga <br />Gospić <br />Rođen 3. I. 1932. u Smiljanu (zaselak Rastoka). Završio Filozofski fakultet i radio kao prosvjetni djelatnik i direktor gimnazije u Gospiću, a zatim kao predavač i na Pedagoškoj akademiji. Sudjelovao u radu Amaterskog kazališta i u programu Radio-Gospića. Pjesnik i esejist. <br />Objavljena djela: <br />Zvijezde na krovu (pj.), 1986.; Tesli zavičaju (es., pj.), 1986.; Moć praštanja (pj.), 1993.; U ozračju Velebita (knj. no., es., rec., I i II), 1994.; Hrvatska jest (antiratne pj.), 1995.; Josina u Domovinskom ratu (humoristički čl.), 1999.; Velebitski obzori (es.), Gospić, 1999. <br />Grga Rupčić živi i radi u Gospiću. Surađuje u raznim listovima i časopisima. Neki su mu književni tekstovi prevedeni na albanski, talijanski i francuski jezik. <br /><br />SABLJAK, Tomislav <br />Zagreb <br />Rođen 15. II. 1934.u Zagrebu, gdje je završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti. Publicist, urednik časopisa, znanstvenik, sveučilišni predavač, pjesnik, prozni pisac, kritičar i prevoditelj. Sada je upravitelj Odsjeka za povijest hrvatske književnosti Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU. Član je i suradnik HAZU. <br />Objavljena djela: <br />Nemiri tijela (pj.), Zagreb, 1955.; Situacije (pj.), Zagreb, 1960.; Teatar XX. stoljeća (ant.), Zagreb, 1969.; Današnja engleska književnost (zb.), Zagreb, 1969.; Krvavo prijestolje (pj.), Zagreb, 1972.; Nova drama (ant.), Zagreb, 1976.; Opaske o uvjeravanju (krit.), Zagreb, 1977.; Rječnik šatrovačkog govora (leks.), Zagreb, 1981.; Pas ispod kože (pr.), Zagreb, 1987.; Jesen našeg nezadovoljstva (pr.), Zagreb, 1988.; Boljima od nas (pj.), Zagreb, 1988.; Pisac u kavezu (es.), Zagreb, 1989.; Fantom tiranije (feljt.), Zagreb, 1993.; Hrvatska kratka priča (ant.), Zagreb, 1994.; Teatar Janka Polića Kamova (stu.), Zagreb, 1995.; Suvremena hrvatska novela (ant.), Zagreb, 1997. <br />Izvedena djela: <br />Neron (radio-dr.), Zagreb, 1964.; Mumije (radio-dr.), Zagreb, 1970.; Groznica (TV-dr.) Zagreb, 1979. <br />Tomislav Sabljak živi i radi u Zagrebu. Sastavio i uredio zbornik Velika Epohina enciklopedija aforizama (1968.). S engleskog jezika preveo: W. H. Auden: Poezija; Stephen Spender: Poezija. Pisao i filmske scenarije (Usporeno kretanje, Ujed anđela), a danas i dalje aktivno surađuje književnim prilozima u časopisima i listovima (“Forum”, “Republika”, “Hrvatsko slovo”, “Večernji list”...). <br /><br />SABOLOVIĆ, Mirko <br />Bjelovar <br />Rođen 25. XI. 1935. u Pavlovcu. Završio Višu pedagošku školu. Radio kao nastavnik na osnovnoj školi. Piše romane i scenarije za televiziju i film. <br />Objavljena djela: <br />Okupljanje (ro.), Zagreb, 1966.; Pijanstva (ro.), Zagreb, 1967.; Razmeđa (ro.), Zagreb, 1975.; Ožiljci (ro.), Zagreb, 1978.; Jawohl (ro.), Zagreb, 1990.; Kako sam postao lopov (ro.), Zagreb, 1995.; Na istoku zapada (ro.), Zagreb, 1997. <br />Mirko Sabolović živi i radi u Bjelovaru. Osim romana napisao je desetak scenarija za televizijske i igrane filmove: Razmeđa, Pucanj, Slučaj Filipa Franjića, Kasno, natporučniče, Špijunska veza, Ucjena, Zamke I, II, Hoću živjeti… <br /><br /><br />SANADER, Ivo <br />Zagreb <br />Rođen 8. VI. 1953. u Splitu. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti. Radio kao urednik u nakladničkoj kući, kao samostalni poduzetnik u Austriji, intendant Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, ministar znanosti i tehnologije, predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske i saborski zastupnik. Sada je zamjenik ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske. <br />Objavljena djela: <br />I ružičasto je crno /pogled na svijet u kazališnom djelu Jeana Anovilha/, Split, 1988.; Fenomen parfema (ger. rasp.), Rijeka, 1989. <br />Ivo Sanader živi i radi u Zagrebu. Priredio s Antom Stamaćem antologiju suvremene hrvatske ratne lirike U ovom strašnom času koja je objavljena dosad na dvadesetak stranih jezika. <br /><br />SANČEVIĆ, Zdravko <br />Zagreb <br />Rođen 20. I. 1931.u mjestu Crkvena (BiH). Diplomirani inženjer i doktor znanosti. Naftni stručnjak, visoki dužnosnik Shella, Arco i Petroleos de Venezuela, sveučilišni profesor i utemeljitelj naftnih studija na Centralnom sveučilištu Venezuele, pukovnik Hrvatske vojske, ministar iseljeništva Republike Hrvatske, veleposlanik Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini, predsjednik Upravnog vijeća zagrebačkog Sveučilišta i zastupnik u Hrvatskom državnom saboru. <br />Objavljena djela: <br />Bicentenario de la visita del general Miranda a Croacia, Caracas, 1986.; Pogled u Bosnu (zap.), Zagreb, 1998. <br />Zdravko Sančević živi i radi u Zagrebu. Urednik i koautor zbornika: Hrvati i Amerike, Zagreb, 1992.; La industria Venezolana de Hidrocarburos, Caracas, 1989. Priredio nekoliko izdanja: Dušan Žanko: Svjedoci; Mirko Sančević: Od bosanskih šuma do Venezuele i Vjesnik Centro Croata – Venezoleno i dr. <br /><br />SCHIAVATO, Mario <br />Rijeka <br />Rođen 31. V. 1931. u Quinto di Treviso. Završio gimnaziju. Radio kao grafičar. Pripovjedač, pjesnik i dramski pisac. Bavi se publicistikom, prevodi s hrvatskog na talijanski jezik. <br />Objavljena djela: <br />I ragazzi del porto (ro.), Rijeka, 1954.; Quelli della piazzetta (ro.), Rijeka, 1968.; Le ultime lacrime della mia fanciullezza (ro.), Rijeka, 1973.; Mini e maxi (ro.), Rijeka, 1976.; Posmrtno zvono (ro.), Rijeka, 1977.; Morte di una casa (ro.), Trst, 1980.; Racconti dignanesi (prip.), Trst, 1981.; Alpi giulie (pj.), Cividale del Friuli, 1989.; Poesie Istriane – Istarske pjesme, Rijeka, 1993.; Racconti istriani (prip.), Rijeka, 1994.; Zaino in spalla (pj.), Rijeka, 1996.; La voracita del tempo (pj.), Rijeka, 1997. <br />Izvedena djela: <br />Le avventure di un orso di pezza (kom.), Tal. drama, Rijeka, 1971.-72.; Operazione filtro magico (kom.), Tal. drama, Rijeka, 1972.-73.; Čarobni napitak (kom.), Kaz. lutaka, Rijeka, 1973.-74.; Mini i Maxi (kom.), Kaz. lutaka, Rijeka, 1974.-75.; Djidjelo na zemlji balona (kom.), Oml. kaz. Pula, 1975.-76. <br />Mario Schiavato živi i radi u Rijeci. <br /><br />SCHIFFLER, Ljerka <br />Zagreb <br />Rođena 6. II. 1941. u Zagrebu. Završila Filozofski fakultet i doktorat znanosti s područja filozofije. Redovni sveučilišni profesor; znanstvena savjetnica u Institutu za filozofiju u Zagrebu. Urednica za filozofiju u Hrvatskom biografskom leksikonu Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža”. Prevodi s francuskog i talijanskog jezika. <br />Objavljena djela: <br />Između nas riječ (pj.), Zagreb, 1955.; Vrijeme plovidbe (pj.), Zagreb, 1965.; Nikola Gučetić (mo.), Zagreb, 1977.; Iz hrvatske filozofske baštine (rasp.), Zagreb, 1980.; Miho Monaldi, ličnost i djelo, Zagreb, 1984.; Za licem melankolije (lik. es.), Zagreb, 1985.; Hermesove kočije (pr.), Rijeka, 1988.; Ideja enciklopedizma i filozofijsko mišljenje (stu.), Zagreb, 1989.; Humanizam bez granica, hrvatska filozofija u europskom obzoru, Zagreb, 1992.; Licem suprot zvijezda (dr.), Zagreb, 1996.; Frane Petrić / Franciscus Patricius: Od škole mišljenja do slobode mišljenja, Zagreb, 1987. <br />Ljerka Schiffler živi i radi u Zagrebu. <br /><br />SCOTTI, Giacomo <br />Rijeka <br />Rođen 1. XII. 1928. u Savianu (Napoli). Završio Liceum u Napulju. Novinar, književni prevoditelj, publicist, pjesnik, pripovjedač, romanopisac, kritičar i esejist. <br />Objavljena djela: <br />Alba d’oro (pj.), Rijeka, 1960.; La kunga notte (po.), Rijeka, 1962.; Se il diavolo e nero (pj.), Rijeka, 1963.; Le mie favole (pj.), Firenze, 1963.; Rimovano more (pj.), Kruševac, 1964.; Obale tišine (pj.), Kruševac, 1965.; Basna beskrajna (pj.), Zagreb, 1965.; La civella in croce (ro.), Rijeka, 1966.; Parole ridenti (pj.), Rijeka, 1968.; Raspeta sova (ro.), Zagreb, 1968.; Un altro mare un altro giorno (pj.), Siena, 1969.; Bitna je ljubav (pj.), Sarajevo, 1969.; Ghe vojo ben al mar (pj.), Rijeka, 1971.; C’era un castello (pr.), Rim, 1972.; U carstvu mitova i mašte (leg.), Rijeka, 1974.; Živjeti usprkos (pj.), Novi Sad, 1974. Arrivederci Nicola (pr.), Trst, 1974.; Con la zappa in mano (pr.), Trst, 1976.; Storie Istriane (baj.), Milano, 1976.; Zastave spasenja /Bandiere di Salvezza, (pj.), Rijeka, 1976.; U čednom oku čovjeka (pj.), Zagreb, 1978.; Pa toke pa lot (pj.), Priština, 1979.; Dječak i rat (pr.), Čakovec, 1979.; Boja naranče / Colore d’arancia, (pj.), Rijeka, 1981.; Poesie per mio figlio (pj.), Napoli, 1983.; Ribe, sirene i druge basne za odrasle (pr.), Zagreb, 1984.; Rabbia e amore (pj.), Saviano, 1985.; Produžiti život (pj.), Banja Luka, 1986.; Priče za laku noć (pč.), Karlovac, 1986.; Bio jednom jedan kralj /C’era una volta un re (pj.), Karlovac, 1987.; Veliko more i mali galeb (pr.), Kruševac, 1987.; Il ragazzo e il cane (ro.), Napoli, 1989.; Carta – arte (pj.), Saviano, 1991.; Il cuore della vita (pj.), Napoli, 1992.; Soffrendo per la Croazia / Bol za Hrvatskom, (pj.), Rijeka, 1993.; Non si trova cioccolata /Rat viđen očima mališana, Napoli, 1993.; Racconti di questo e dell’altro mondo (prip.), Rijeka, 1994.; Opatija, oaza ljubavi (izd. na talij., hrv. i njem. jez.), Rijeka, 1994.; In viaggio, la vita (pj.), Udine, 1994.; Terre perdute / Tragovi kulture u Dalmaciji, Salerno, 1994.; Il venditore di favole / Prodavač bajki, (ro.), Rijeka, 1995.; Goli otok, Italiani nel gulag (svj.), Trieste, 1997.; Come nacque il Carso / Kako je nastao Kras, (baj.), 1998. <br />Giacomo Scotti živi i radi u Rijeci. Sastavio brojne zbornike i antologije. Objavio je niz važnih prijevoda s talijanskog jezika. <br /><br />SEKELJ, Vojislav <br />Subotica <br />Rođen 20. IV. 1946. u Subotici. Diplomirao elektrotehniku. Radio kao nastavnik. Pjesnik, prozaist, romansijer, kritičar i publicist. <br />Objavljena djela: <br />Djetinjstvo (pj.), 1973.; Sad znadeš sve (pj.), 1979.; Daleka zvona (ro.), 1983.; 23 kritike (prik., es.), 1988.; Poljubac izdaje (pj.), 1989.; Rič fali (pj.), 1991. i 1993. <br />Vojislav Sekelj živi i radi u Subotici. Utemeljitelj i odgovorni urednik neovisnog subotičkog dvotjednika “Žig” koji izlazi već petu godinu. Piše na štokavsko-ikavskom narječju bunjevačkih Hrvata iz sjeverne Bačke. U više listova i časopisa tiskao je niz polemičkih tekstova u kojima analitički raspravlja o kompliciranoj problematici položaja Hrvata u Vojvodini. Član je hrvatskog kulturnog društva “Bunjevačko kolo” (danas Hrvatski kulturni centar). <br /><br />SEKULIĆ, Ante <br />Zagreb <br />Rođen 16. XI. 1920. u Tavankutu. Filozofski fakultet završio u Zagrebu, gdje je i doktorirao. Srednjoškolski profesor i profesor Pedagoške akademije u Rijeci. Pjesnik, esejist, historik i književni znanstvenik. <br />Objavljena djela: <br />Sin nizina (pj.), Subotica, 1941.; Zvona bjeline (pj.), Subotica, 1941.; Govor bačkih Bunjevaca, Sombor, 1947.; Bilješke iz književnosti, I-II, Subotica, 1952.; Voltićev ričoslovnik (rasp.), Subotica, 1953.; Hrvatski realizam (rasp.), Zagreb, 1957.; Za naš književni jezik i pravopis (rasp.), Zagreb, 1959.; Dva priloga našoj kulturnoj povijesti (stu.), Zagreb, 1961.; Riječi i djela (es.), Delnice, 1963.; Iz književnosti (es.), Zagreb, 1964.; Teorija književnosti, Delnice, 1967.; Pregled povijesti književnosti, I-III, Delnice, 1968.; Naša gramatika, I-II, Delnice, 1968.; Vijenac uspomena (pj.), Zagreb, 1968.; Evropski realizam (rasp.), Delnice, 1968.; Drevni Bač (mo.), Split, 1978.; Tragom franjevačkog ljetopisa u Subotici, Split, 1978.; Narodni život i običaji bačkih Bunjevaca (stu.), Zagreb, 1986.; Bački Bunjevci i Šokci (stu.), Zagreb, 1989.; Slavonija, Srijem, Banat i Bačka (zbor.), Zagreb, 1993.; Hrvatska preporodna književnost u ugarskom Podunavlju do 1918. (rasp.), Zagreb, 1994.; Hrvatsko baranjski mjestopisi, Zagreb, 1996.; Naš velikan i graditelj povijesti Juraj Utišinović Martinušević, Zagreb, 1996.; Književnost podunavskih Hrvata u XX. stoljeću (rasp.), Zagreb, 1996.; Hrvatski srijemski mjestopisi, Zagreb, 1997.; Rasprave o jeziku bačkih Hrvata, Zagreb, 1998.; Umjetnost i graditeljstvo bačkih Hrvata, Zagreb, 1998. <br />Ante Sekulić živi i radi u Zagrebu. <br /><br />SELEM, Petar <br />Zagreb <br />Rođen 23. V. 1936. u Splitu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Književni fakultet u Strasbourgu, Akademiju za kazališnu umjetnost i doktorat povijesnih znanossti u Zagrebu. Redovni je sveučilišni profesor i umjetnički direktor Hrvatske radio televizije. Kritik i esejist. Osim kazališne kritike i esejistike piše likovnu i glazbenu esejistiku te novinske članke. Prevoditelj i redatelj. <br />Objavljena djela: <br />Kutija od vremena (es., krit.), Zagreb, 1978.; Otvoreno kazalište (es.), Zagreb, 1979.; Gluhi prostor (es.), Zagreb, 1982.; Množenje mjesta (es.), Zagreb, 1983.; Različito kazalište (es.), Rijeka, 1985.; Jurica Kezić (lik. mo.), Split, 1993.; Izidin trag (es.), Split, 1997. <br />Petar Selem živi i radi u Zagrebu. Aktivan je kao kazališni redatelj i član mnogh domaćih i europskih umjetničkih asocijacija. Preveo s Dašom Bradičić Drame Alberta Camusa i Razdiobu podneva Paula Claudela. Nagrađivan za umjetnički rad. <br /><br />SENKER, Boris <br />Zagreb <br />Rođen 5. XI. 1947. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti. Radi kao asistent, docent, izvanredni i redovni profesor na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Vanjski suradnik u LZ “Miroslav Krleža”. Prozni i dramski pisac. <br />Objavljena djela: <br />Redateljsko kazalište (es.), 1977.; Porod od tmine (dr.), /s T. Mujičićem i N. Škrabeom/, 1979.; Sjene i odjeci (es.), 1984.; Kazališni čovjek Milan Begović (mo.), 1985.; Begovićev scenski svijet (mo.), 1987.; Pogled u kazalište (es.), 1990.; Dvokrležje (dr.), /s T. Mujičićem/, 1994.; 3 jada (dr.), /s T. Mujičićem i N. Škrabeom/, 1995.; Zapisi iz zamračenog gledališta (krit.), 1996.; Hrvatski dramatičari u svom kazalištu (es.), 1996.; Tri krame (dr.), /s T. Mujičićem i N. Škrabeom/, 1997. <br />Izvedena djela: <br />Svebor (dr.), /s T. Mujičićem i N. Škrabeom/, 1971.; Vitezovi okruglog stola (dr.), /s T. Mujičićem i N. Škrabeom/, 1973.; O’kai (dr.), /s T. Mujičićem i N. Škrabeom/, 1974.; Domagojada (dr.), /s T. Mujičićem i N. Škrabeom/, 1975.; Novela od stranca (dr.), /s T. Mujičićem i N. Škrabeom/, 1977.; Kavana “Torso” (dr.), /s T. Mujičićem i N. Škrabeom/, 1978.; Glumijada (dr.), /s T. Mujičićem i N. Škrabeom/, 1979.; Hist/o/e/rijada (dr.), /s T. Mujičićem i N. Škrabeom/, 1983.; Trenk iliti divlji baron (dr.), /s T. Mujičićem i N. Škrabeom/, 1985.; Ukradena komedija (dr.), 1986.; Bratorazvodna parnica (dr.), /s T. Mujičićem/, 1991.; Fric i pjevačica (dr.), /s T. Mujičićem /, 1993.; Požar vlasti (dr.), /s T. Mujičićem/, 1994.; Brod (dr.), 1995. <br />Boris Senker živi i radi u Zagrebu. <br /><br />SINČIĆ, Miroslav <br />Buzet <br />Rođen 22. II. 1937. u Račicama. Završio Pedagoški fakultet u Rijeci. Radio kao učitelj, nastavnik, novinar, djelatnik u kulturi, urednik časopisa, zbornika, knjiga i novina. Sada je vlasnik i urednik privatnog nakladničkog poduzeća. Pjesnik i pripovjedač. <br />Objavljena djela: <br />Put k mramoru (pj.), Pula, 1968.; Nisi samo zemlja i kamen (pj., pr.), Buzet, 1969.; Razletavke (čak. pj.), Rijeka, 1971.; Kunfini (pj.), Pula, 1980.; Povratak u zavičaj (pj., pr.), 1990. <br />Miroslav Sinčić živi i radi u Buzetu. Susastavljač je antologije čakavskog pjesništva Korablja začinjavca. Uredio je niz knjiga iz područja istarske kulturne i umjetničke baštine i više pjesničkih zbirki istarskih autora. <br /><br />SINKOVIĆ, Marijan <br />Zagreb <br />Rođen 27. VII. 1932. u Zagrebu. Završio srednju školu. Radio kao urednik, prevoditelj i glavni urednik “Stvarnosti” i “Augusta Šenoe”. Prozni pisac. <br />Objavljena djela: <br />Mladost glupana (ro.), 1993.; Rastimir, Srna i Regina (dj. slik.), 1993.; Junaci hrvatske povijesti (slik.), 1995.; Prije nego što polako istekne vrijeme (zl. no.), 1998. <br />Marijan Sinković živi i radi u Zagrebu. <br /><br />SKOK, Joža <br />Zagreb <br />Rođen 14. II. 1931. u Petrijancu kod Varaždina. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti u Zagrebu. Radio kao profesor na srednjim školama i Katedri za noviju hrvatsku književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, te bio dekan Pedagoške akademije. Književni esejist i kritičar, antologičar i povjesnik hrvatske književnosti. <br />Objavljena djela: <br />Kajkavski kontekst hrvatske književnosti XIX. i XX. stoljeća (stu.), Zagreb, Čakovec, 1985.; Moderno hrvatsko kajkavsko pjesništvo (es.), Čakovec, Zagreb, 1985.; Ivana Brlić Mažuranić u ediciji “Ključ za književno djelo”, Zagreb, 1985. <br />Joža Skok živi i radi u Zagrebu. Autor je većeg broja antologijskih izbora iz starije i novije hrvatske kajkavske književnosti: Horvacka zemljica, 1971.; Ogenj reči, 1986.; Ogerliči reči, 1989.; Krležina fuga kajkavica haeretica, 1993.; Ruožnik rieči, 1999.; Rieči sa zviranjka, 1999.; Sastavio antologije za djecu: Sunčeva livada djetinjstva, 1979., 1990.; Od riječi do igre, 1985.; Lijet Ikara, 1989., 1990.; Začarani pijetao, 1989., 1990.; Harlekin i krasuljica, 1990.; Obasjani svjetionik, 1990.; Čudesan grad, 1991.; Prozori djetinjstva I-II, 1991. <br />Suautor je više školskih čitanki za osnovne i srednje škole i autor niza izbora i zbornika recitacija, te dramskih tekstova za škole: Žubor riječi, 1992.; Razigrane riječi, 1994. Bio je među pokretačima časopisa “Umjetnost i dijete” i njegov glavni urednik, stalni je suradnik i urednik časopisa “Kaj”, te glavni i odgovorni urednik ilustriranog književnog lista za najmlađe “Radost”. <br /><br />SKORUPAN, M. Himzo <br />Zagreb <br />Rođen 1940. u Novom Sadu. Radio kao novinar u Prijedoru. Pripovjedačku i humorističku, te putopisnu prozu objavljuje u književnim listovima i časopisima. <br />Objavljena djela: <br />Na vrh jezika (hum., sat.); Trn u oku (hum., sat.); Labirintija (hum., sat.), Novi Sad, 1987.; Noć (prip.); Hasan Silni (ro.), Prijedor, 1989. <br />Himzo M. Skorupan živi i radi u Zagrebu. Za svoj rad dobio više priznanja i nagrada. <br /><br />SLAMNIG, Davor <br />Zagreb <br />Rođen 13. III. 1956. u Zagrebu, gdje završava i gimnaziju. Prozni i dramski pisac, skladatelj, glazbenik, softver dizajner, autor glazbe za radio i TV-seriju Blentoni. <br />Objavljena djela: <br />Čudovište (pč.), Zagreb, 1980.; Qwertzu i Opš (pč.), Zagreb, 1983. <br />Izvedena djela: <br />Večerica kod Božene (dr.), Teatar ITD, Zagreb, 1983. <br />Davor Slamnig živi i radi u Zagrebu. Autorski sudjelovao na pločama (Buldožer: Izlog jeftinog slatkiša; Psihomodo pop: Godina zmaja i dr.), Scenarist i redatelj više od tisuću radio spotova; softver Newed, editor agencijskih vijesti. Nagrađivan za prozu i dobitnik je više nagrada na festivalima tržišnih komunikacija. <br /><br />SLAMNIG, Ivan <br />Zagreb <br />Rođen 24. VI. 1930. u Metkoviću. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Sveučilišni profesor. Pjesnik, pripovjedač, dramatik, teoretik i prevoditelj. <br />Objavljena djela: <br />Aleja poslije svečanosti (pj.), Zagreb, 1956.; Odron (pj.), Zagreb, 1956.; Neprijatelj (prip.), Zagreb, 1959.; Naronska siesta (pj.), Zagreb, 1963.; Povratnik s mjeseca (prip.), Zagreb, 1964.; Disciplna mašte (es.), Zagreb, 1965.; Analecta (pj.), Zagreb, 1971.; Bolja polovica hrabrosti (ro.), Zagreb, 1972.; Pjesme, Zagreb, 1973.; Svjetska književnost zapadnog kruga, Zagreb, 1973.; Limb (pj.), Zagreb, 1973.; Hrvatska versifikacija (rasp.), Zagreb, 1981.; Dronta (pj.), Zagreb, 1981.; Izabrana djela PSHK, Zagreb, 1983.; Sedam pristupa pjesmi (es., rasp., čl.), Rijeka, 1986.; Firentinski capriccio (dr.), Rijeka, 1986.; Sed scholae (pj.), Zagreb, 1987.; Relativno naopako (izb. dj.), Zagreb, 1988. <br />Izvedena djela: <br />Knez (radio-TV-dr.), Zagreb, /drama izvedena u Švedskoj, Finskoj i na Islandu/; Staklena vrata šume (radio-dr.), /izvedena u Zagrebu, Švedskoj i Njemačkoj/; Njih dvoje (radio-dr.), /izvedena u Njemačkoj/. <br />Ivan Slamnig živi i radi u Zagrebu. Sastavio više vrijednih antologija: Antologija hrvatske poezije od najstarijih zapisa do kraja XIX. stoljeća; Hrvatska poezija XVII. stoljeća; Antologija hrvatske poezije od A. Kačića-Miošića do A. G. Matoša. Prevodi s engleskog, ruskog, talijanskog, švedskog jezika. S A. Šoljanom preveo i uredio zbornike i zbirke poezije: Američka lirika, Suvremena engleska poezija; Moderna nordijska poezija; T. S. Eliot: Pusta zemlja; A. Blok: Pjesme. Prevodio i druge svjetske klasike i suvremenike, te drame i radio-drame: Pad grada; Težak trenutak; Tunel; S onu stranu brda; Velika kuća itd. Bavi se znanstvenim radom i redovni je član HAZU. Nagrađivan za književni rad. <br /><br />SLAVICA, Tomislav <br />Zagreb <br />Rođen 27. IV. 1937. u Splitu. Završio Filozofski fakultet. Novinar, urednik časopisa, direktor nakladnog poduzeća, pomoćnik direktora kazališta “Gavella”, savjetnik za marketing. Prozni i dramski pisac. <br />Objavljena djela: <br />Korovidovi (ro.), Zagreb, 1963.; Kronika o bogovima (ro.), Zagreb, 1965.; Kunara (ro.), Zagreb, 1968.; Četvrti konj (ro.), Zagreb, 1982. <br />Izvedena djela: <br />Iskupljena drama (dr.), HNK, Split, 1966.; Posljednji u beskraju bjeline (radio-dr.), Zagreb, 1967. <br />Tomislav Slavica živi i radi u Zagrebu. <br /><br />SLAVIČEK, Milivoj <br />Zagreb <br />Rođen 24. X. 1929. u Čakovcu. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio kao knjižničar, predavač i akviziter, urednik časopisa “Književna tribina”, “Stih”, “Kolo”, a kasnije kao profesionalni književnik. Pjesnik, prevoditelj. Piše eseje, osvrte, komentare i novinske članke. Prevodi s poljskog, slovačkog i slovenskog jezika. <br />Objavljena djela: <br />Zaustavljena pregršt (pj.), Zagreb, 1954.; Daleka pokrajina (pj.), Zagreb, 1957.; Modro veče (pj.), Zagreb, 1959.; Predak (pj.), Zagreb, 1963.; Noćni autobus ili naredni dio cjeline (pj.), Zagreb, 1964.; Između (izb. pj.), Kruševac, 1965.; Soneti, pjesme o ljubavi i ostale pjesme, Čakovec, 1967.; Purpurna pepeljara, naime to i to (pj.), Zagreb, 1969.; Poglavlje (pj.), Zagreb, 1970.; Naslov što ga nikada neću zaboraviti (pj.), Sarajevo, 1974.; Al di la delle ‘solite frasi’ (pj.), Firenze – Lecce, 1976.; Komentarze roznych sposobow istnienia (pj.), Warszawa, 1976.; Pegasto tisočletje (pj.), Kooper, 1977.; Otvoreno radi /eventualnog/ preuređenja, (pj.), Zagreb, 1978.; Pjesme neke buduće knjige (pj.), Split, 1979.; Trinaesti pejzaž (pj.), Zagreb, 1981.; Teror/Terror (pj. mapa, dvojezično – hrv.-polj.), Zagreb, 1981.; Sjaj ne/svakodnevice/, (pj.), Zagreb, 1987.; Izabrane pjesme, PSHK, Zagreb, 1987.; Silent doors (pj.), Toronto, 1988.; Od srpnja do prosinca. Naprosto pjesme 1973.-1985. (ko., es.), Čakovec, 1989. <br />Milivoj Slaviček živi i radi u Zagrebu. Sastavio antologiju A collection of modern croatian verse. 49 poets – 49 poems, Zagreb, 1965. Prevodio je (sa B. Žganjerom) O. Župančića: Lirika, Zagreb, 1964.; J. Kozaka: Šentpeter, Ćelija, Balada o ulici u nejednakim strojama, Gašpar Osat, Maske, Zagreb, 1963.; I. Bratka: Dnevnik djevojke, Rijeka, 1972.; Suvremena jugoslavenska novela (V. Kavčić, S. Rožman), Zagreb, 1965.; Dvadeset godina jugoslavenske proze (proze A. Heinga, J. Kozaka, B. Pahora, P. Voranca, A. Rebule, S. Rožmana), Zagreb, 1966.; Vlatko Pavletić: 100 djela književnosti jugoslavenskih naroda (pj. A. Gradnika, pr. I. Pregelja, J. Kozaka, pj. M. Jarca, pr. C. Kosmača), Zagreb, 1970.; za Antologiju moderne lirike zapadnoga kruga (A. Šoljan), preveo je Rozewicza, Zagreb, 1974.; pj. C. Milosza za 100 pjesnika svijeta, Zagreb, 1984.; A. Rebula: Sjene koje plešu, Zagreb, 1981.; Karol Wojtyla: Poezija, drame, eseji, Zagreb, 1984.; J. Tuwim: Lokomotiva, Ljubljana – Bratislava, 1987.; J. Turan: Što sanjaju životinje, Ljubljana – Bratislava, 1987.; J. Pavlovič: Hura, u Afriku, Ljubljana – Bratislava, 1987.; J. Z. Novak: Cvrčak i mrav, Ljubljana – Bratislava, 1987.; M. Slaviček: Weunetrzne morze, Antologija poezije chorwackiej XX wieku (pj. F. Alfirevića /s Tadeuszem Kubiakom/ i Marije Peakić, prijevodi na poljski), Krakow, 1982. Zapažena mu je knjiga prijevoda poezije, drama i eseja Poljaka Karola Wojtyle – Pape Ivana Pavla II. Bio predsjednik Društva hrvatskih književnika, te veleposlanik Republike Hrvatske u Poljskoj. Dobitnik je više važnih nagrada i priznanja. Prevođen na strane jezike. <br /><br />SLIJEPČEVIĆ, Branka <br />Zagreb <br />Rođena 7. X. 1947. u Zagrebu, gdje je završila Filozofski fakultet. Radi kao novinarka. Pjesnikinja i prozna spisateljica. Piše likovne kritike, scenarije za crtane filmove i tekstove za stripove. <br />Objavljena djela: <br />Eeja (pj.), Zagreb, 1968.; Dvoglava Agneza (ro.), Zagreb, 1977.; Kraljev gambit (ro.), Zagreb, 1988. <br />Branka Slijepčević živi i radi u Zagrebu. <br /><br />SLIŠURIĆ, Ivan <br />Nova Gradiška <br />Rođen 29. II. 1936. u Rešetarima kod Nove Gradiške. Završio Filozofski fakultet u Sarajevu, a magisterij u Zagrebu. Radio kao prosvjetni djelatnik. Piše pjesme i prozu. Danas radi kao profesor u novogradiškoj Gimnaziji. <br />Objavljena djela: <br />Prvo lice ljeta (pj.), Čakovec, 1980.; Minule ruke (pj.), Zagreb, 1997.; Anđeo na satu (pč.), Zagreb, 1998. <br />Ivan Slišurić živi i radi u Novoj Gradiški. Surađuje u književnim listovima i publikacijama s pjesmama i pričama, a objavio je i podužu studiju o pjesničkom svijetu Slavka Mihalića i o motivima ljubavi u lirici Đure Sudete. <br /><br />SMOLJAN, Ivo <br />Zagreb <br />Rođen 15. X. 1926. u Šarića Struzi (Ploče). Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao profesor na gimnaziji, bibliotekar, urednik listova i časopisa i publicist. Uređivao časopis “Matica” i “Iseljenički kalendar”. Piše članke, prikaze, feljtone, osvrte, književne kritike, polemike, eseje i književnu prozu (scenarije za dokumentarce). <br />Objavljena djela: <br />Pjesnik i pjesma (es.), Zagreb, 1965.; Čudi knjige (pol.), Zagreb, 1970.; Stratište i tržište knjige (mo.), Zagreb, 1970.; Neretva (mo.), Zagreb, 1970.; Upoznajte Hrvatsku bratsku zajednicu, Zagreb, 1974.; Hrvatski Odisej (ant.), Zagreb, 1980., 1985., 1986.; Tito i iseljenici (mo.), Zagreb, 1984.; Neretva (mo. – drugo izd.), 1988.; Sto godina Hrvatske bratske zajednice (mo.), 1994.; Luka Ploče (mo.), Zagreb – Ploče, 1996.; Hrvatska dijaspora, Zagreb, 1997. <br />Ivo Smoljan živi i radi u Zagrebu. Surađivao u brojnim listovima i časopisima, aktivno objavljivao u iseljeničkim publikacijama u Kanadi, Australiji i SAD. Djelovao u Matici iseljenika Hrvatske od 1973. do svibnja 1990. i pokretao natječaje za iseljeničku poeziju, pripovijetku i roman. Redovito publicirao u časopisu “Matica”. <br /><br />SOLAR, Milivoj <br />Zagreb <br />Rođen 8. IV. 1936. u Koprivnici. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti. Redovni profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Književni teoretik, pisac studija i eseja. <br />Objavljena djela: <br />Pitanja poetike (es.), Zagreb, 1971.; Ideja i priča (stu.), 1974., 1980.; Književna kritika i filozofija književnosti (es.), Zagreb, 1976.; Teorija književnosti (prir.), Zagreb, 1976.; Uvod u filozofiju književnosti (stu.), Zagreb, 1978.; Smrt Sancha Panze (es.), Zagreb, 1981.; Suvremena svjetska književnost (prir.), Zagreb, 1982., 1990., 1997.; Mit o avangardi i mit o dekadenciji (stu.), Beograd, 1985.; Eseji o fragmentima (es.), Beograd, 1985.; Filozofija književnosti (stu.), Zagreb, 1985.; Roman i mit (es.), Zagreb, 1988.; Teorija proze (stu., es.), Zagreb, 1989.; Laka i teška književnost (es.), Zagreb, 1995.; Vježbe tumačenja – interpretacija lirskih pjesama, Zagreb, 1997.; Edipova braća i sinovi (stu.), Zagreb, 1998. <br />Milivoj Solar živi i radi u Zagrebu. <br /><br />SOLDO, Marinko <br />Zagreb <br />Rođen 20. V. 1955. u Donjim Kolibama (Bosanski Brod). Objavljivao po raznim književnim listovima i časopisima. Pjesnik i esejist. <br />Objavljena djela: <br />Između kuće i predvečerja (pj.), Sarajevo, 1979.; Vječnost u granicama (ogl.), Sarajevo, 1985.; Smrtna igra s besmrtnošću (es.), Sarajevo, 1988. <br />Marinko Soldo živi i radi u Zagrebu. Nagrađivan za pjesnički rad. <br /><br />SRNEC-TODOROVIĆ, Asja <br />Zagreb <br />Rođena 20. XII. 1967. u Zagrebu. Diplomirala dramaturgiju na Akademiji dramskih umjetnosti. Piše kazališne drame, radio-drame, kratke priče, scenarije i eseje. <br />Izvedena djela: <br />Mrtva svadba (dr.), Teatar ITD, Zagreb, 1990., Kazalište “Marin Držić”, Dubrovnik, 1991., Theatre National du Bretagne, Rennes, 1994.; Uoči jutra (dr.), HNK, Osijek, 1994.; Zelena soba (radio-dr.), Radio-Zagreb, 1991.; Zamah (radio-dr.), Radio-Zagreb, ITD, 1996.; Prorez (radio-dr.), Radio-Zagreb, 1993. <br />Jasna Srnec-Todorović živi i radi u Zagrebu. Surađuje u književnim časopisima i publikacijama. Drama Mrtva svadba izdana je 1998. i u Francuskoj. Nagrađivana za dramsko stvaralaštvo, dobitnica prve nagrade za radio-dramu In the hollowing circle na BBC-u. <br /><br />SRŠEN, Matko <br />Zagreb <br />Rođen 24. VI. 1947. u Dubrovniku. Komparativnu književnost i filozofiju diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a studirao je i režiju na Akademiji kazališnih i filmskih umjetnosti u Zagrebu. Radio kao novinar na radiju i umjetnički direktor u kazalištu, te uređivao biblioteku “Laus”. Docent na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Pjesnik, prozni pisac, esejist, redatelj i dramatik. <br />Objavljena djela: <br />Ifigenija, drame i maske (dram. tek.), Rijeka, 1989.; Pomet (rekonstrukcija izgubljenog prvog dijela Držićeve duologije, kojoj je “Dundo Maroje” drugi dio), Zagreb, 1999. <br />Izvedena djela: <br />Galop (dr.), ZKM, Zagreb, 1975., Narodno pozorište, Sarajevo, 1977., Hrvatski radio, 1996.; Prikazivanje Venere (prema Držiću), Dubrovačke ljetne igre, 1983.; Braća Karamazovi (prema Dostojevskom), Narodno kazalište “August Cesarec”, Varaždin, 1984.; Sinjorina Estera, Kazalište “Marina Držića”, Dubrovnik, 1985., Radio-Zagreb, 1986.; Gospar Lukša i gospar Posro /Farsa od gvere, KMD, Dubrovnik, 1992., HTV, 1994., Hrvatski radio, 1995. <br />Matko Sršen živi i radi u Zagrebu. Surađuje u književnim publikacijama. Izvedeno mu je dvadesetak drama, komedija i dramatizacija na hrvatskim pozornicama i u Bosni i Hercegovini. Član je i Društva dramskih umjetnika. <br /><br />STAHULJAK-CHYTIL, Višnja <br />Zagreb <br />Rođena 10. III. 1926. u Zagrebu. Završila Glazbenu akademiju i Filozofski fakultet. Radila kao glumica, pjevačica i redateljica u Zagrebačkom kazalištu lutaka, te profesorica solo-pjevanja na Glazbenoj školi. Pjesnikinja, prozna i dramska spisateljica. <br />Objavljena djela: <br />Tko traži nađe (igr.), Zagreb, 1955.; Žuti ljiljan (pj.), Zagreb, 1956.; Sjene na pragu (pj.), Zagreb, 1956.; Zmijska koža (no.), Zagreb, 1958.; Vukovi (dr.), Zagreb, 1958.; Delirij (dr.), Zagreb, 1959.; Bolovi poklonjeni usput (pj.), Zagreb, 1961.; Stabla putuju prema zapadu (no.), Zagreb, 1963.; Snijeg (ro.), Zagreb, 1964.; Začarani putovi (ro. za dj.), Zagreb, 1968.;Vrijeme koje ne može prestati (ro.), Zagreb, 1970.; Čarolije iza ugla (pč.), Zagreb, 1974.; Kućica sa crvenim šeširom (pč.), Zagreb, 1974.; Pustolovka (ro.), Zagreb, 1976.; Kristalna ruda svemira (pj.), Čakovec, 1978.; Djevojčica i paun (ro.), Zagreb, 1979.; Darovi djeda Mraza (gr.), Zagreb, 1979.; Veronika a delfin (ro.), Prag, 1980.; Crvena cesta (no.), Zagreb, 1981.; Čudna priča (slik.), v83.; Izabrana djela, PSKH, Zagreb, 1985.; Dan od Tromeđe (ro.), Zagreb, 1987.; Čarobnjak (prp.), Zagreb, 1988.; Crne trubače /Žumberačke priče/ (no.), Zagreb, 1990.; Močvarni lovac (ro.), Zagreb, 1995.; Sjećanja (mem. pr.), Zagreb, 1995.; Zagrebačke minijature (pj.), Zagreb, 1998.; Zlatna vaga (ro.), Zagreb, 1998.; Priče zaljubljenih knjiga (pč. za dj.), Zagreb, 1998. <br />Izvedena djela: <br />Zvjezdice padaju (igr.), Zadarsko kazalište lutaka, Zadar, 1955.; Delirij (dr.), SEK, Zagreb, 1961.; Crveni kišobrani (igr.), Kaz. lut., Rijeka, 1962.; Striko Joško, Zvrk i Uško (igr.), ZLK, Zagreb, 1962.; Bjelkica (gr.), Dj. kaz., Tuzla, 1966.; Darovi djeda Mraza (igr.), ZKL:, Zagreb, 1973.; Mudri pijetao (igr.), ZKL, Zagreb, 1973.; Priča o češerku Borku (igr.), ZKL, Zagreb, 1983. <br />Višnja Stahuljak-Chytil živi i radi u Zagrebu. Osim navedenih djela izvedeno je desetak njezinih radio-dramskih tekstova na Hrvatskom radiju. Nagrađivana za svoj književni rad. <br /><br />STAMAĆ, Ante <br />Zagreb <br />Rođen 9. X. 1939. na otoku Molatu. Završio Filozofski fakultet i doktorat iz humanističkih znanosti u Zagrebu. Studirao muzikologiju i povijest umjetnosti u Ljubljani, a filozofiju u Beču. Pjesnik, esejist, književni znanstvenik i prevoditelj. Redovni je profesor teorije književnosti na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Objavljuje književno-znanstvene rasprave, eseje, kritike i prijevode u svim većim i poznatijim hrvatskim književnim časopisima i listovima. <br />Objavljena djela: <br />Rasap (pj.), Zagreb, 1962.; Sa svijetom jedno (pj.), Zagreb, 1965.; Smjer (pj.), Zagreb, 1968.; Doba prisjećanja (pj.), Zagreb, 1968.; Ujević (mo.), Zagreb, 1971.; Dešifriranje vage (pj.), Zagreb, 1972.;Slikovno i pojmovno pjesništvo (es.), Zagreb, 1977.; Teorija metafore (rasp.), Zagreb, 1978., 1983.; Ogledi (es.), Zagreb, 1980.; Odronske poredbe (pj.), Zagreb, 1982.; Kritika ili teorija (stu.), Osijek, 1983.; Passim (es.), Split, 1989.; Žalostinke (pj.), Zagreb, 1991.; Književni život (es.), 1993.; Crne rupe, mračni soneti (pj.), Zagreb, 1995.; Na prijelazu (es.), Zagreb, 1996.; Tema Mihalić (es.), Vinkovci, 1996.; Ranjivi opis sustava (stu.), Zagreb, 1996.; Pjesnici druge moderne (stu.), Zagreb, 1996.; Izabrane pjesme, Zagreb, 1997.; Rasprave i eseji o hrvatskoj književnosti, Rijeka, 1997.; Vrijednosti (es.), Zagreb, 1998.; Pogled unatrag (rasp.), Zagreb, 1999. <br />Ante Stamać živi i radi u Zagrebu, gdje je sveučilišni profesor. Uz navedena djela, priredio je antologije i zbornike: Nova europska kritika I, II, III (s V. Zuppom); Arhajski torzo (divot izdanje djela R. M. Rilkea); Uvod u književnost (sa Z. Škrebom); Suvremeno hrvatsko pjesništvo; U ovom strašnom času (mala antologija s I. Sanaderom); Lirika Velikog petka. Uređivao časopise “Razlog”, “Telegram”, “Most”, “Croatica”, “Umjetnost riječi”. S engleskog i njemačkog jezika preveo niz književnih i književnoznanstvenih djela: Hugo Friedrich: Struktura moderne lirike; Johann Huizinga: Homo ludens (zajedno s T. Stamać); Roman Jakobson – Morris Halle: Temelji jezika (s I. Martinčićem); Friedrich Nietzsche: Volja za moć; Gustav Rene Hocke: Mehanizam u književnosti; Louis Hjelmslev: Prolegomena teoriji jezika; Emil Staiger: Temeljni pojmovi poetike; James Joyce: Komorna glazba; John Webster: Vojvotkija Malfeška; Hugo fon Holmannsthal: Svatković; Bertolt Brecht: Majka Courage, Kavkaski krug kredom…). Dobitnik je važnih priznanja i književnih nagrada. <br /><br />STANČIĆ, Mirjana <br />Zagreb <br />Rođena 6. II. 1953. u Zagrebu. Završila Filozofski fakultet i doktorat znanosti, Sveučilišni nastavnica. Piše znanstvene i književne rasprave, eseje i studije. <br />Objavljena djela: <br />Miroslav Krleža i njemačka književnost (rasp.), Zagreb, 1990.; Die Rezeption Friedrich Nietzsches in der kroatischen Literatur um die Juhrhundertwende (knj.-pov. mo.), Bochum, 1993; Filmska poetika u ranim pripovijetkama Alfreda Doblina (rasp.), Bochum, Zagreb, 1994.; Arthur Schopenhauer in der kroatischen Literatur und Philosophie (rasp.), Wiesbaden, 1994. <br />Mirjana Stančić živi i radi u Zagrebu. Aktivno surađuje u hrvatskim i njemačkim znanstvenim i književnim časopisima. Prevodi znanstvene studije s njemačkog jezika. <br /><br />STANIĆ STANIOS, Josip <br />Rim <br />Rođen 1. VIII. 1943. u Križu kod Petrinje. Pohađao studij slikarstva na Accademia di Belle Arti u Rimu. Bavi se slikarstvom i književnim radom. Pjesnik i prozaist. <br />Objavljena djela: <br />Kosti (pj.), Sisak, 1964.; Maturanti (pr.), Petrinja, 1965.; Šipkove ruže (pj.), Sisak, 1966.; Akeldama (po.), Petrinja, 1966.; Kuga u masliniku (po.), Sisak, 1968.; Europski plakat (pj.), Rim, 1969.; Svetovid (po.), Rim, 1970.; Gost (pč.), Beograd, 1971.; Hrpa ili pepeo (pj.), Rim, 1972.; Pustinja bez pijeteta (pj.), Rim, 1975.; Deserto senza pieta (pj.), Rim, 1979.; Totem (pj.), Šibenik, 1980.; Sarkofag (pj.), Zagreb, 1980.; Pas iz visokog društva (pj.), Toronto, 1981.; Vlak (pj.), Toronto, 1982.; Rimski podrum (pj.), Zagreb, 1982.; Vjetar od Indije (pj.), Toronto, 1983.; David i Golijat (pč.), Zagreb, 1984.; Sad se žanju polja (pj.), Perinja, 1986.; Izabrane pjesme, Sisak, 1986.; Pete putnikove (pj.), Rim, 1988.; Anđeo i samotnjak (pj.), Zagreb, 1990.; Miserere (pj.), Zagreb, 1993.; Slama (pj.), Rim, 1993.; Zvijezde (ro.), Rim, 1993.; Skitnica (pj.), Toronto, 1993.; Polvere d’agosto (pj.), Raguza, 1993.; Papirusi (pj.), Rim, 1994.; Na kraju dana (pj.), Rim, 1994.; Pusta Petrinja (pj.), Rim, 1994.; Era solo autunno (pj.), Raguza, 1995.; Klokot (pj.), Rim, 1995.; Vrt pored jezera (pj.), Rim, 1995.; Lišćem i pismima pokriven (pj.), Rim, 1995.; Odijelo (pj.), Rim, 1996.; Sojenica (pj.), Rim, 1996.; Prag u trnju (pj.), Rim, 1996.; Put tragom natrag (pj.), Rim, 1996.; Mukli susret s listom (pj.), Montreal, 1996.; Kalendar (pj.), Rim, 1997.; Cvrkut (pj.), Rim, 1997.; Jobova šetnja (pj.), Rim, 1997.; Sklopljene oči (pj.), Rim, 1997.; Otuđena dijaspora (pj.), Rim, 1998.; Nije vrijeme za umiranje (pj.), Montreal, 1998. <br />Josip Stanić Stanios živi i radi u Rimu. Piše i na talijanskom jeziku i priređuje likovne izložbe. Uvršten je i u neke pjesničke antologije, nagrađivan za pjesnički rad. <br /><br />STEFANOVIĆ, Ljubomir <br />Rijeka <br />Rođen 19. IV. 1950. u Beogradu. Završio Ekonomski fakultet. Urednik u nakladničkoj kući. Pjesnik i prevoditelj, kritičar i esejist. Objavljuje pjesme, prozu, prijevode, kritike, eseje, u časopisima i listovima. Piše i scenarije za dokumentarne filmove, kratke pripovijetke i novinske članke. <br />Objavljena djela: <br />Pene ali kaštigi (pj.), Rijeka, 1975.; Ribe, vukovi, školjke (pj.), Zagreb, 1978.; Umnožena pjesan (pj.), Čakovec, 1979.; Ribe, rakovi, školjke /Pesci, granchi, e conchiglie/ (tek. u limenci), Zagreb – Ika, 1979.; Pene ali kaštigi (izm. i dop. izd.), Rijeka, 1988.; Umnožena e pesnata (pj. na mak.), Skopje, 1990. <br />Ljubomir Stefanović živi i radi u Rijeci. Prevođen na talijanski, engleski, slovenski i makedonski jezik i zastupljen u nizu recentnih antologija i izbora hrvatskog pjesništva. Sudjelovao na mnogim izložbama konkretne i vizualne poezije. Uredio je broj časopisa “Dometi” – antologija hrvatskog pjesništva u ratu 1991., 1992. Sada je član Uredništva “Književne Rijeke”. Član je Hrvatskog centra PEN-a. Sa slovenskog prevodio I. Bratka, K. Grabeljšeka, F. Zagoričnika, I. Svetinu i T. Šalamuna. <br /><br />STOJAN, Slavica <br />Zagreb <br />Rođena 29. X. 1951. u Dubrovniku. Završila Filozofski fakultet i doktorat iz filologije. Profesorica i viša znanstvena suradnica HAZU. Piše znanstvene studije i monografije. <br />Objavljena djela: <br />Priča po Pavlu, Zagreb, 1992.; Ivan August Kaznačić, književnik i kulturni djelatnik, Dubrovnik, 1993.; Priče iz starog Dubrovnika, Dubrovnik, 1994.; Don Nedjeljko Subotić, Trpanj, 1996.; U salonu Marije Giorgi Bona, Dubrovnik, 1996.; Anica Bošković, Dubrovnik, 1998. <br />Izvedena djela: <br />Dubrovkinja iz Jakina (radio-dr.), Zagreb, 1997. <br />Slavica Stojan živi i radi u Zagrebu. <br /><br />STOJEVIĆ, Milorad <br />Crikvenica <br />Rođen 15. III. 1948. u Bribiru, Hrvatsko primorje. Završio Filozofski fakultet i doktorat filoloških znanosti. Radio kao novinar, lektor, redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Pjesnik, pripovjedač i dramski pisac. Piše eseje i stručne članke. <br />Objavljena djela: <br />Iza šćita (pj.), Zagreb, 1971.; Liçce (pj.), Zagreb, 1974.; Litvanski erotski srp (pj.), Zagreb, 1974.; Viseći vrtovi (pj.), Rijeka 1979.; Doni (dr.), Rijeka, 1979.; Primeri vežbanja ludila (ro.), Zagreb, 1981.; Rime amorose (pj.), Rijeka, 1984.; Orgija za Madonu (ro.), Beograd, 1986.; Čakavsko pjesništvo XX. stoljeća (ant., stu.), Rijeka, 1987.; Razdrta halucinacija / Neke značajke proze Josipa Baričevića/, Rijeka, 1989.; Firentinski poljubac (pj.), Zagreb, 1990.; Ignac Horvat (mo.), Rijeka – Crikvenica, 1995.; Perivoj od slova (pj.), Zagreb, 1996.; Andrija Cigančić: Lovranske ljubavne pjesme iz 1738. (pj. transliterane, pretisak, stu.), Rijeka – Crikvenica, 1997.; Došljak iz knjige (pj.), Rijeka, 1997.; Balade o Josipu (ro.), Rijeka, 1997.; Sipak i diraka, alli glogovina. Smislenka chiudoredna za mladost /La rosa, e lo spino/. Favola, che in se racchiude bella morale per la gioventu /knj.-esej/, Rijeka – Crikvenica, 1998.; Pjesništvo Nikole Kraljića (stu.), Rijeka – Crikvenica, 1998. <br />Izvedena djela: <br />Kineska vaza (TV-dr.), Zagreb, 1980. <br />Milorad Stojević živi i radi u Crikvenici. <br /><br />STOJIĆ, Miljenko <br />Međugorje <br />Rođen 1. VI. 1960. u mjestu Dragićina. Magistar kršćanske duhovnosti. Svećenik, pjesnik i esejist. <br />Objavljena djela: <br />Sa svetom Klarom (prij.), 1993.; Unatoč svemu (pj.), 1994.; Prema blizini (pj.), 1995.; Ta vremena (es.), 1995.; Kaplja (pj.), 1997. <br />Miljenko Stojić živi i radi u Međugorju. <br /><br />STOJSAVLJEVIĆ, Vladimir <br />Zagreb <br />Rođen 12. V. 1950. u Bjelovaru. Studirao književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, studij kazališne režije započeo u Ljubljani, a završio na Akademiji za kazališnu i filmsku umjetnost u Zagrebu. Objavljuje članke i osvrte u dnevnom tisku i časopisima. Radio kao organizator i promotor na kazališnim festivalima (BITEF, EUROKAZ) <br />Objavljena djela: <br />Ljetni dnevnik rata, Zagreb, 1991.; Katarina Zrinska od Frankopana (dr.), Zagreb, 1993. <br />Izvedena djela: <br />Krunidba ili vilenjak šalje djevojku u svijet (dr.), 1981.; Njegovatelj mašte (dr.), 1982.; Ždral nikakve boje (dr.), 1983.; Ljubav i država /Igrane u Zagrebu i Splitu./ Sveti čovjek Bošković (radio-igr.); Galeb u akvariju (radio-igr.), /izvedeno 1988. u Dramskom programu Radio-Zagreba/. <br />Vladimir Stojsavljević živi i radi u Zagrebu. <br /><br />STORIĆ, Šime <br />Zagreb <br />Rođen 26. X. 1943. u Čisti Velikoj, kod Šibenika. Završio matematiku na Pedagoškoj akademiji i književnost na Filozofskom fakultetu. Radio i radi kao prosvjetni djelatnik u školi. Prozni i dramski pisac. <br />Objavljena djela: <br />Križ (prip.), Omiš, 1971.; Sprovod kozjom stazom (ro.), Zagreb, 1994.; Slatke suze (ro.), Zagreb, 1997. <br />Šime Storić živi i radi u Zagrebu. Objavio je dvadesetak priča za djecu u dječjim časopisima i više priča u “Večernjem listu”, za koje je i nagrađivan. Više dramskih tekstova izvođeno mu je u Dramskom programu Radio-Zagreba. <br /><br />STOŠIĆ, Josip <br />Zagreb <br />Rođen 21. II. 1935. u Zagrebu. Filozofski fakultet završio u rodnom gradu. Povjesničar umjetnosti. Radi kao znanstvenik u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu. Pjesnik, dramski pisac i pisac scenarija. <br />Objavljena djela: <br />Đerdan (pj.), Zagreb, 1951.; Kost i kamen (averbalna dr.), Zagreb, 1961.; Ja pjevam: Dubrovnik (pj.), Zagreb, 1962.; Acta navigationis Republicae Ragusae (po.), Zagreb, 1962.; S lijeve strane A (pj.), Zagreb, 1971.; Govor riječi, predmeta i prostora (publ.), Zagreb, 1971., 1972.; Nacrt za pet mojih i jednu vašu pjesmu (konc. pj.), Zagreb, 1976.; Dvostruka knjiga (konc. tek.), /s V. Gudcem/, Zagreb, 1977. <br />Izvedena djela: <br />Kost i kamen (averbalna dr.), Rim, 1964.; Nova lutka (konc. igr.), Zagreb, 1968., 1969.; Upitnik, obrazac za igrokaz (konc. dr.), Zagreb, Beč, 1975., Rim, 1976.; Melodrama (dj. minimal-teatra), Zagreb, 1984.; Odgovor (konc. dr.), Zagreb, 1984.; Počela je padati kiša (dr.), Zagreb, 1991.; Tri minutne drame /Oči, Poslijeratno siroče, Igra/, Zagreb, 1991. <br />Josip Stošić živi i radi u Zagrebu. Izlagao oblike vizualnog pjesništva u zemlji i inozemstvu. Priredio samostalnu izložbu vizualnoga i konkretnog pjesništva Govor riječi, predmeta i prostora. <br /><br />SUPEK-TAGLIAFERRO, Iris <br />Zagreb <br />Rođena 4. VIII. 1946. u Zagrebu. Završila Filozofski fakultet. Urednica-dramaturg Dramskog programa Hrvatskog radija. Prozni i dramski pisac. Bavi se poezijom i radio-dramskim stvarateljstvom. <br />Objavljena djela: <br />Trepavice skitalice (ro.), Zagreb, 1977.; Mjeseci (pj.), Zagreb, 1987.; Višekratno proročanstvo pukotina (dr.), /s autorskom grupom “Gong”/, Zagreb, 1994.; Ja sam tvoja maglica (ro.), Zagreb, 1996.; Ocean u šeširu (dr.), /s autorskom grupom “Gong”/, Zagreb, 1996. <br />Iris Supek-Tagliaferro živi i radi u Zagrebu. U Dramskom programu Hrvatskog radija realizirano joj je dvadesetak radio-drama i igara, te mnogobrojni prijevodi i adaptacije drama i priča. Nagrađivana za književni rad. <br /><br />SUPEK, Ivan <br />Zagreb <br />Rođen 8. IV. 1915. u Zagrebu. Filozofski fakultet pohađa u Zurichu, Leipzigu, Parizu, Zagrebu, te ponovo u Leipzigu, gdje postiže stupanj doktora filozofije i teorijske fizike; postdoktorat u Leipzigu i Heisenbergovu zavodu. Nakon Drugog svjetskog rata radio kao profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Bio je jedan od osnivača instituta “Ruđer Bošković” u Zagrebu. Od 1969. do 1971. obavljao dužnost rektora Sveučilišta u Zagrebu. Urednik je časopisa “Encyclopedia moderna” i predstojnik Zavoda za filozofiju znanosti i mir HAZU. Prozni i dramski pisac, znanstvenik. Uz stotinjak temeljnih znanstvenih radova iz fizike i filozofije objavio je i više književnih djela – uglavnom romana i drama. <br />Objavljena djela: <br />Dvoje između ratnih linija (ro.), Zagreb, 1959.; Velika piramida /Na atomskim vulkanima, Na atomskom otoku, Bijeg u svemirsku utopiju/, (dr.), Zagreb, 1959.; Super bomba i kriza savjesti: Proces stoljeća (dr.), Beograd, 1962.; Proces stoljeća (ro.), Zagreb, 1963.; U prvom licu (ro.), Zagreb, 1965.; Mirakul (dr.), Zagreb, 1965.; Heretik (ro.), Zagreb, 1965., 1969.; Druga revolucija (ro.), Zagreb, 1967.; Sve počinje iznova (ro.), Zagreb, 1970.; Drame, I. dio, Zagreb, 1971.; Opstati usprkos (publ.), Zagreb, 1972.; Extraordinarius (ro.), Zagreb, 1974., 1996.; Krivovjernik na ljevici (publ.), London, 1980., Zagreb, 1992.; Krunski svjedok (ro.), /engl. i hrv./, Chicago, 1984.; Buna Janusa Pannoniusa (ro.), 1990.; Izabrana djela, PSHK, knj. 144., Zagreb, 1995.; Filozofija, znanost i humanizam (filozof. dj.), Zagreb, 1995.; Hrvatska teatrologija (ro.), Zagreb, 1996.; Amalgami (dr.), Zagreb, 1998.; Tais (dr.), Zagreb, 1998.; Mene tekel fares, Zagreb, 1999. <br />Ivan Supek živi i radi u Zagrebu. Bio predsjednik HAZU, a redovni je član naše Akademije od 1961. Na pozornici su mu izvedena dramska djela Na atomskom otoku, Heretik i Lutrija imperatora Augustusa. Prevođen na strane jezike i nagrađivan visokim nagradama i priznanjima. <br /><br />SUŠAC, Gojko <br />Zagreb <br />Rođen 25. X. 1941. u Blatnici kraj Čitluka. Filozofski fakultet završio u Zagrebu. Profesor je hrvatskog jezika i književnosti. Pjesnik i književni kritičar. <br />Objavljena djela: <br />Korijen (pj.), Zagreb, 1968.; Kuća i sjaj (pj.), Zagreb, 1973.; Zemaljsko ruho (pj.), Zagreb, 1983.; Brijeg i vjeđe (pj.), Zagreb, 1986.; Znak, ime, postojanje (pj.), Zagreb, 1988.; Nebeski visak (pj.), Zagreb, 1988.; Dnevnik blizine (pj.), /s crtežima Đ. Sedera/, Zagreb, 1989.; Bijelo brdo (pj.), Zagreb, 1992.; Biti na zemlji (izb. pj.), Mostar, 1995.; Jutarnja novost (pj.), Zagreb, 1997. <br />Gojko Sušac živi i radi u Zagrebu. Posthumno priredio izbor iz pjesništva Zdravka Pucaka Slomljena krila, Zagreb, 1987. Nagrađivan kao pjesnik i književni stvaratelj. <br /><br />SUVIN, Darko <br />Montreal <br />Rođen 19. VII. 1930. u Zagrebu. Na Tehničkom fakultetu u Zagrebu studirao od 1948. do 1954. godine, a od 1951.do 1956. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na kojemu 1970. postiže doktorat iz znanosti o književnosti. Studirao također u Bristolu, na Sveučilištu Sorbone i na Yale University. Radio kao prevoditelj i kritičar, a potom kao asistent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na University of Massachusetts (SAD), a od 1968. redovni je profesor anglistike i komparativistike na McGill University u Montrealu u Kanadi. Književni kritičari znanstvenik. <br />Objavljena djela: <br />Dva vida dramaturgije (stu.), Zagreb, 1964.; Od Lukijana do Lunjika (stu.), Zagreb, 1965.; Uvod u Brechta (stu.), Zagreb, 1970.; Russian Science Fiction 1956.-1974. (stu.), Elizabeth-town, 1976.; Dramatika Iva Vojnovića (mo.), “Dubrovnik”, br. 5/6, Dubrovnik, 1977.; Metamorphoses of Science Fiction (rasp.), Ner Haven – London, 1979.; Victorian Science Fiction in the U. K. (rasp.), Boston, 1983.; To Brecht and Beyond (stu.), Brighton– Totowa, 1984.; The Long March (rasp.), Willowdale, 1988.; Positions and Presuppositions in Science Fiction (stu.), London – Kent, 1988. <br />Darko Suvin živi i radi u Montrealu QC (Kanada). Uređivao časopis “Science – Fiction studies”. Član je uredništva više časopisa i izdanja knjiga. Sa stranih jezika preveo je Ben Jonson: Volpone (dr. izv. 1950-tih godina); J. Wyndham: Dan obračuna, Zagreb, 1961.; James Blich: Zvjezdane spore, Beograd, 1967.; Bertolt Brecht: Život Galilejev (sa S. Goldsteinom) i Onaj koji govori “da” i “ne”; Peter Weiss: Marat/Sade (dr. izv. 1960-tih i 1970-tih godina). Djela su mu objavljena na engleskom, francuskom, njemačkom, nizozemskom, španjolskom i japanskom jeziku. Član je PEN-a. <br /><br />SVEDROVIĆ, Stjepan <br />Zagreb <br />Rođen 28. VI. 1952. u Brezovici – Zagreb. Diplomirani inženjer graditeljstva. Pjesnik. Član Zajednice hrvatskih umjetnika samostalne profesionalne djelatnosti. <br />Objavljena djela: <br />Zbiljnosti (pj.), 1986.; Bliskosti (pj.), 1988.; Danosti (pj.), 1990.; Urod (pj.), 1992. <br />Stjepan Svedrović živi i djeluje u Zagrebu. <br /><br />SVILIČIĆ, Ante <br />Split <br />Rođen 7. II. 1934. u Starom Gradu na Hvaru. Završio Filozofski fakultet. Pripovjedač i dramski pisac. Objavljuje u časopisima i listovima eseje i prikaze. Bio je dugogodišnji tajnik i urednik u Matici hrvatskoj u Splitu, a neko vrijeme radio i kao urednik u “Slobodnoj Dalmaciji” i u časopisu “Mogućnosti”. <br />Objavljena djela: <br />Vlaga (no.), Split, 1962.; Proza /novele i drama – Uvodnik/, Split, 1969.; Tri proze i novela za roman, Split, 1977. <br />Ante Sviličić živi i radi u Splitu.<div class="blogger-post-footer"><img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/13775733-115257977392095272?l=umjetnici.blogspot.com' alt='' /></div>Antenoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-13775733.post-1152579663687806502006-07-10T18:00:00.000-07:002006-07-10T18:01:03.863-07:00LAĆA, Josip <br />Zagreb <br />Rođen 30. XI. 1946. u mjestu Dubravice. Završio Filozofski fakultet. Radio kao hotelski recepcioner, gimnazijski profesor, komercijalist i novinar. Sada je glavni urednik u nakladnoj kući “Mosta” i urednik u tjedniku za kulturu “Hrvatska”. <br />Objavljena djela: <br />Kamion trubi dvaput (ro. za dj.), Zagreb, 1987.; Gospodar od Ključa (ro. za dj.), Zagreb, 1989.; Nema mira među maslinama (rat. zap.), Šibenik, 1994.; Grand hotel (ro. za ml.), Zagreb, 1995.; Dobri duh rijeke (pč. za dj.), Zagreb, 1996. <br />Josip Laća živi i radi u Zagrebu. Povremeno se javlja literarnim kolumnama u dnevnom tisku i surađuje u književnim časopisima i tjednim listovima. <br /><br />LADAN, Tomislav <br />Zagreb <br />Rođen 25. VI. 1932. u Ivanjici. Završio Filozofski fakultet. Radio kao tumač, prevoditelj, novinar, urednik u nakladničkim kućama, leksikograf u Leksikografskom zavodu “Miroslav Krleža”, gdje je sada glavni urednik Osmojezičnog enciklopedijskog rječnika. Prozni pisac, esejist i kritičar. <br />Objavljena djela: <br />Zoon graphicon (es., krit.), Sarajevo, 1962.; Premišljanja (es.), Zagreb, 1974.; U škarama (es., krit.), Zagreb, 1965.; Ta kritika (es., krit.), Zagreb, 1970.; Ante Starčević: Politički spisi (izb. tek. s uvod. mo.), Zagreb, 1971.; Bosanski grb (slobodna romaneskna kompozicija, svojevrstan work in progress), Zagreb, 1975., /ponovljeno izdanje romana s prošircima i tumačenjima, sv. 1 i 2, 1990./; Pjesništvo, pjesme, pjesnici (es., krit.), Zagreb, 1976.; Parva mediaevalia (es., rasp.), Zagreb, 1983. Prijevod sa starogrčkog: Biblija /Mudre izreke, Propovjednik, Knjiga mudrosti, Knjiga Sirahova/, 1968.; Eshil: Orestija, 1978., 1988.; Ivanovo evanđelje, 1989.; Aristotel: Nikomahova etika, 1982.; Matejevo evanđelje, 1983.; Evanđelje po Luki, 1985.; Aristotel: Metafizika, 1985.; Euripid: Medeja, 1986.; Aristotel: Fizika, 1987.; Euripid: Elektra, 198.; Aristotel: Politika, 1988. Sva su ta četiri glavna Aristotelova djela objavljena 1992., s izvornim grčkim tekstom i hrvatskim prijevodom uz prevoditeljev sedmojezični tumač temeljnih pojmova. Prijevodi s latinskog: Hrvatski latinisti, I-II (K. Pucić, I. Crijević, V. Petrović, B. Stay), 1969.-70.; Ovidije: Ljubavi, Umijeće ljubavi, Lijek od ljubavi, 1973,; Rene Descartes: Meditacije o prvoj filozofiji, 1975.; Dante Alighieri: O položaju i obliku vode i zemlje, Poslanice, 1976.; Frane Petrić. Nova sveopća filozofija, 1978.; Aurelije Augustin: O državi Božjoj (I), 1980, /do 1996. objavljen je i II. i III. dio Augustinova veledjela, latinski izvornik uz hrvatski prijevod/; Josip Franjo Domin: Fizikalna rasprava, 1987. <br />Prijevodi s njemačkog: Peter Weiss: Patnje gospodina Mockinpotta, 1973.; Saga (Pjesma) o Nibelunzima, 1974. <br />Prijevodi sa švedskog: Ingmar Bergman: Filmska trilogija, 1966.; Prizori iz bračnog života, 1976.; August Strinberg: Sablasna sonata, 1978.; Otac, 1984. <br />Prijevodi s norveškog: Henrik Ibsen: John Gabriel Borkman, 1972.; Peer Gynt, 1981.; Žena s mora, 1986. <br />Prijevodi s engleskog: T. S. Eliot: Pjesme /s I. Slamnigom i A. Šoljanom/, 1962.; Max Horkheimer: Pomračenje /Pomrčina/ uma, 1963., 1988.; Herbert Marcuse: Eros i civilizacija, 1965., 1980.; Norman Mailer: Zašto smo u Vijetnamu?, 1969.; Ezra Pound: Cantos, 1970.; Vladimir Nabokov: Ada, 1971.; Virginia Woolf: Svjetionik, 1974.; William Shakespeare: Tit Andronik, 1977.; Michael Herr: Izvještaji s bojišta, 1979.; James Jones: Tanka crvena crta, 1980. <br />Tomislav Ladan živi i radi u Zagrebu. Uz navedena djela objavljuje rasprave i prikaze jezikoslovne naravi. <br /><br />LASIĆ, Stanko <br />Zagreb <br />Rođen 25. V. 1927. u Karlovcu. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao. Radio kao izvanredni profesor na katedri za noviju hrvatsku književnost zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Više puta lektor i predavač hrvatske književnosti u Francuskoj. Uređivao časopise “Croatica” i “Književna smotra”. Nastavnik na Sveučilištu u Amsterdamu. Književni povjesnik, esejist i teoretik. Objavljuje književnopovijesne studije, eseje i bibliografske radove. Djela su mu prevođena na više europskih jezika. <br />Objavljena djela: <br />Sukob na književnoj ljevici 1928.-1952. (mo.), Zagreb, 1970.; Poetika kriminalističkog romana (mo.), Zagreb, 1973.; Struktura Krležinih “Zastava” (mo.), Zagreb, 1974.; Problemi narativne strukture (mo.), Zagreb, 1977.; Krleža: Kronologiaj života i rada (mo.), Zagreb, 1982.; Izabrana djela, PSHK, knj. 161, Zagreb, 1984.; Književni počeci Marije Jurić Zagorke 1873.-1910. (mo.), Zagreb, 1986.; Mladi Krleža i njegovi kritičari 1914.-1924. (mo.), Zagreb, 1987.; Krležologija ili povijest kritičke misli o Miroslavu Krleži (mo.), Zagreb, 1989.-1993. /I-VI/; Tri eseja u Europi, Zagreb, 1992.; Hermeneutika individualnosti - mitološki strukturalizam (stu.), Zaggreb, 1994. <br />Stanko Lasić živi i radi u Zagrebu, Parizu i Amsterdamu. Nagrađivan za književno-znanstveni rad. <br /><br />LAUŠIĆ, Jozo <br />Zagreb <br />Rođen 16. I. 1936. u Kreševu (Omiška Zagora). Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao korektor, znanstveni suradnik i suurednik u književnim časopisima. Danas je urednik-redaktor u izdavačkoj kući “Naprijed”. Piše prozu, drame, eseje i kritike. <br />Objavljena djela: <br />Kostolomi (ro.), Zagreb, 1960.; Opsada (ro.), Zagreb, 1965.; Klačina (ro.), Zagreb, 1970./1980.; Samostan (ro.), Zagreb, 1971.; /policijski razvaljen u slogu, ipak tiskan 1973., pa zabranjen/; Bogumil (ro.), Zagreb, 1983.; Jaram (ro.), Zagreb, 1989.; Bogotvorci (dr. disp. – prik. u pet priz.), Zagreb, 1992.; Sutoka (ro.), Zagreb, 1996. <br />Izvedena djela: <br />Magarac (radio-dr.), Zagreb, 1976.; Zubalo (radio-dr.), Zagreb, 1976.; Pemzija (radio-dr.), Zagreb, 1976.; Spomenik (TV-monodr.), Zagreb, /uprizorenje iste drame na pozornici Nar. sveučilišta u Imotskom/; Lovci (far.), Radio-Zagreb, 1984.; Izbavitelj (radio-dr.), Zagreb, 1992. <br />Jozo Laušić živi i radi u Zagrebu. Nagrađivan za književno stvaralaštvo. <br /><br />LEKO, Zdenka <br />Osijek <br />Rođena 1. XI. 1959. u Osijeku. Završila Pravni fakultet. Sudac Općinskog suda u Osijeku. Piše pjesme i pripovijetke. <br />Objavljena djela: <br />Pamti pa vrati (pj.), Velika Gorica, 1980.; Posjeta (pj.), Osijek, 1983.; Ožiljak (pj.), Osijek, 1985.; Čemu sve to (pč.), Osijek, 1996. <br />Zdenka Leko živi i radi u Osijeku. <br /><br />LEOPOLD, Anton <br />Beč <br />Rođen 13. VI. 1928., Frakunava. Završio Glavnu školu u Gradišću. Radio kao radnik i namještenik u uredu. Pjesnik i pisac samouk. <br />Objavljena djela: <br />Cvijeće iz Gradišća (pj.), 1954.; Gradiščanski hrvatski gaj (pj. ant.), 1967.; Štorice i pjesme (pj., prip.), 1989.; Hrvatske povidajke (pč. iz Gradišća), 1992.; Svitli kolobar (pj.), 1995.; Sunce domovine (pj.), 1996. <br />Anton Leopold živi i radi u Beču. Surađuje u tisku i časopisima Gradišćanskih Hrvata. <br /><br />LETINIĆ, Stjepan Vladimir <br />Zagreb <br />Rođen 19. IX. 1935. u Savru, na Dugom otoku. Srednju školu završio u Vinkovcima. Diplomirao agronomiju na osječkom sveučilištu. Radio je u struci kao agronom i u hortikulturnoj radnoj organizaciji “Zrinjevac” u Zagrebu. Uređuje znanstveni i stručni časopis “Hortikultura” od 1980. Bio urednik novina i časopisa (“Zrinjevac”, “Posavski tokovi”...). Piše pjesme na sva tri hrvatska dijalekta. Obnovio čakavštinu zadarskog područja. <br />Objavljena djela: <br />Mirte i maestrali (pj.), Slavonski Brod, 1967.; Zaljubljeni vidici (pj.), Slavonski Brod, 1968.; Čempresi u rodnom selu (pj.), Slavonski Brod, 1968.; Gola sanjarenja (pj.), Slavonski Brod, 1969.; Gravitacije (pj.), Osijek, 1974.; Peludi (pj.), Osijek, 1975.; Rastružbe (pj.), Vinkovci-Zagreb, 1982.; Bojovnički psalmi (pj.), Zagreb, 1995. <br />Stjepan Vladimir Letinić živi i radi u Zagrebu. Dobitnik priznanja kao pjesnik čakavštine i organizator pjesničkih susreta. Dragovoljac Domovinskog rata. <br /><br />LIPOVČAN, Srećko <br />Zagreb <br />Rođen 25. IX. 1942. u Zagrebu, gdje je završio i Filozofski fakultet. Novinar i publicist, znanstveni djelatnik, književni i kazališni kritičar, nakladnik i voditelj Zagrebačkih književnih razgovora Društva hrvatskih književnika. <br />Objavljena djela: <br />Tin Ujević (izb. iz dj.), Croatica, Vinkovci, 1999.; Mladi Ujević. Prozno književno djelo 1909.-1919. (dis.), Zagreb, 1999. <br />Srećko Lipovčan živi i radi u Zagrebu. <br /><br />LISICA, Ante <br />Split <br />Rođen 15. XI. 1944. u Splitu. Završio trgovačku školu. Radio kao portir u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu. Piše pjesme. <br />Objavljena djela: <br />Iz velike daljine (pj.), Split, 1968.; Duboko u snu (pj.), Split, 1973.; Tišina (pj.), Split, 1977. <br />Ante Lisica živi i radi u Splitu. Surađuje u splitskim časopisima i listovima. Uređivao književni časopis “Vidik”. <br /><br />LOBOREC, Božena <br />Koprivnica <br />Rođena 2. VI. 1926. u Koprivnici. Završila Visoku pedagošku školu u Zagrebu. Radila kao nastavnik u Osnovnoj školi i Gimnaziji, upravitelj knjižnice i urednik književnih listova i časopisa lokalnih izdanja u rodnom mjestu. Pjesnikinja i pripovjedačica. <br />Objavljena djela: <br />Čez mene ljudi idu (pj.), Zagreb, 1970.; Četiri dječaka i jedan pas (prip. za dj.), Zagreb, 1973., 1975., Koprivnica, 1994.; S one strane oblaka (ro.), Zagreb, 1979.; Bajkači /Strašila/ (sat. pj.), Koprivnica, 1984.; Dječak je korak do prašume (pj.), Koprivnica, 1989.; Skriveno u riječima koprivničkih pisaca (es.), Koprivnica, 1994. <br />Božena Loborec živi i radi u Koprivnici. Javljala se pod pseudonimom Ivan Husni. Zastupljena u antologijama i nagrađivana. Po knjizi Četiri dječaka i jedan pas snimljena je TV-serija za djecu, 1974. <br /><br />LOMPAR, Mladen <br />Cetinje <br />Rođen 22. III. 1944. na Cetinju. Filološki fakultet diplomirao u Beogradu. Radio kao direktor Umjetničkog muzeja Crne Gore (na Cetinju). Bio je glavni urednik časopisa “Ars”. Pjesnik, esejist i kritik. Objavljuje i likovne kritike i oglede. <br />Objavljena djela: <br />Pustinožitelj (pj.), 1970.; Karabojno žitije (pj.), 1972.; Tajni osvit (pj.), 1975.; Noć poslije (pj.), 1981.; Uzalud riječ (pj.), 1981.; Prostor izgubljene svjetlosti (pj., pr.), 1990. <br />Mladen Lompar živi i radi na Cetinju, Crna Gora. Bio je član Udruženja književnika Crne Gore do 1989., a od tada član je Društva hrvatskih književnika. Član je i Hrvatskog Centra PEN-a. <br /><br />LORGER, Srećko <br />Split <br />Rođen 17. XII. 1944. u Dubrovniku. Završio gimnaziju u Splitu, a studirao u Zagrebu i Beogradu. Radi kao novinar i urednik u nakladništvu. Objavljuje eseje, kritike i novinske članke. Piše uglavnom pjesme. <br />Objavljena djela: <br />Reparacije (pj.), Split, 1968.; Obrazac P-1 (post.-art.), Split, 1981.; Elektroliza je kao malo dijete (pj.), Rijeka, 1985. <br />Srećko Lorger živi i radi u Splitu. <br /><br />LORKOVIĆ, Hrvoje <br />Ulm <br />Rođen 12. XI. 1930. u Zagrebu. Studij biologije diplomirao u Beogradu, a doktorirao iz fiziologije u Zagrebu. Odlazi 1962. u iseljeništvo. Najprije boravi u Tuebingenu, zatim u Londonu, Minneapolisu, Iowa Cityju, a nakon toga se vraća ponovno u Europu. Bavi se znanstvenim i pedagoškim radom. Od 1978. sveučilišni je profesor u Ulmu. Piše kronike, studije i romane. <br />Objavljena djela: <br />Karakteristika (stu., ro., kro.), /pod pseudonimom Rok Remetić/, Hills – Salzburg, 1972.; Das kroatische Trauma (tri rasp. s A. Pinterovićem i M. Schwartzom), 1991.; Odjeci izrona (ogl.), Zagreb, 1994.; Ogledi o narodima, Zagreb, 1995. <br />Hrvoje Lorković živi i radi u Ulmu (Njemačka). Napisao oko pedesetak stručnih publikacija, više od sedamdeset eseja i članaka u hrvatskim iseljeničkim časopisima. Za svoj stručni i znanstveni rad nagrađivan. <br /><br />LOVRENČIĆ, Sanja <br />Zagreb <br />Rođena 15. II. 1961. u Kninu. Školovala se u Zagrebu. Završila Filozofski fakultet. Pisac i prevoditelj. <br />Objavljena djela: <br />Insula dulcamara (pj.), Zagreb, 1987.; Skrletne tkanine (pj.), 1994.; Esperel – grad malih čuda (pč. za dj.), Zagreb, 1994.; Kuća iznad čudovišta (pč. za dj.), Zagreb, 1996.; Wien fantastic (prip.), Zagreb, 1998. <br />Izvedena djela: <br />Albatros (radio-dr.), Zagreb, 1991.; Mlinovi (radio-dr.), Zagreb, 1993.; Arielov otok (radio-dr.), Zagreb, 1995., WDE, 1996.; Pisma drugom čuvaru (radio-dr.), Zagreb, 1996.; Krivotvoritelji (radio-dr.), Zagreb, 1997.; Devet oktava (radio-dr.), Zagreb, 1999. <br />Sanja Lovrenčić živi i radi u Zagrebu. <br /><br />LOVRENOVIĆ, Ivan <br />Zagreb <br />Rođen 1943. u Zagrebu. Završio gimnaziju i Filozofski fakultet u Zagrebu. Privatno studira u Parizu 1965. godine. Radio u Mrkonjić-Gradu, a od 1976. godine živi i radi u Sarajevu. Piše prozu, pjesničku prozu, književne eseje i kritiku te esejistiku s područja povijesti i kulture. <br />Objavljena djela: <br />Obašašća i basanja (pt. lir. u pr.), Sarajevo, 1975.; Putovanje Ivana Frane Jukića, Mostar, 1977.; Književnost bosanskih franjevaca (izb. tek. iz st. hrv. knjiž.), Sarajevo, 1982.; Skice, lajtmotivi, Banja Luka, 1986.; Labirint i pamćenje (kul. pov. es. o Bosni), Sarajevo, 1989.; Sedam stoljeća bosanskih franjevaca, Sarajevo, 1991.; Liber memorabilium: quasi roman, Zagreb, 1994.; Bosna, kraj stoljeća, Zagreb, 1996.; Bosnien und Herzegowina /eine Kulturgeschichte/, Wien, 1998.; Unutarnja zemlja (kratki pregled kulturne povijesti Bosne i Hercegovine), Zagreb, 1998. <br />Ivan Lovrenović danas živi i radi u Zagrebu, gdje i surađuje povremeno u književnim listovima, novinama i časopisima. <br /><br />LUBURIĆ, Zdravko <br />Remscheid <br />Rođen 26. X. 1942. u Pakracu. Završio gimnaziju i pohađao Filozofski fakultet u Zagrebu i Kolnu. Studirao je i na univerzitetu Gesamthochschule u Hagenu. Radi kao službenik općine grada Remscheida i kao profesionalni pisac. Piše pjesme i pripovijetke. <br />Objavljena djela: <br />Rasplinuti tragovi lovorova vijenca (pj.), /dvojez. izd. na hrv. i njem./, Struga, 1991.; Riječi koje samo vjetar prisluškuje (pj.), /dvojez. izd. na hrv. i njem./, Slavonski brod – Zagreb; Kalt und zart zugleich /Hladno i istovremeno toplo/ (pj.), Triga Verlag, D – Gelnhausen, 1997. <br />Zdravko Luburić živi i radi u Remscheidu (Njemačka). Zastupljen je u antologijama na hrvatskom, njemačkom, francuskom i engleskom jeziku. Neke su mu pjesme uglazbljene, a aktivno surađuje u časopisima i prevodi s hrvatskog na njemački jezik (Esej Gojka Sušca o poeziji Slavka Mihalića…). Član je Društva njemačkih književnika i Udruženja belgijskih i internacionalnih književnika. <br /><br />LUČIĆ, Antun <br />Mostar <br />Rođen 13. VI. 1958. u Bugojnu. Završio Filozofski fakultet i magisterij iz filoloških znanosti. Radio kao profesor u srednjoj školi, knjižničar, urednik časopisa i nakladničke kuće “Obzorja”. Predavač svjetske i starije hrvatske književnosti na Pedagoškom fakultetu u Mostaru. <br />Objavljena djela: <br />Pitanja Luciusu (poet. pr.), 1985.; Lutak i dvojnica (lut. igr.), 1987.; Prizori (pj.), 1988:; Sestre, zapravo susreti (dr.), 1990.; Naovamo (pj.), 1996. <br />Antun Lučić živi i radi u Mostaru. <br /><br />LUČIN, Bratislav <br />Split <br />Rođen 4. IV. 1956. u Splitu. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zadru, magistrirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio kao srednjoškolski profesor i kao redaktor u “Slobodnoj Dalmaciji”, od 1986. kao urednik u Književnom krugu Split, a od 1995. kao voditelj Centra “Marulianum”. Izvršni je urednik Sabranih djela Marka Marulića, urednik časopisa “Mogućnosti” te suurednik (s M. Tomasovićevm) godišnjaka “Colloquia Maruliana”. <br />Bio je priređivač sljedećih knjiga: Sentimentalni odgoj Antun i Faust Vrančić (s D. Novaković), Šibenik, 1995.; Ivan Dražić: Proslavljenje sv. Dujma (s D. Damjanovićem i D. Fališevac), Split, 1996.; Bibliografija Marka Marulića: Prvi dio: Tiskana djela (1447.-1997.), (s B. Jozićem), Split, 1998. <br />Bratislav Lučin živi i radi u Splitu. Suradnik je Hrvatskog biografskog leksikona, Leksikona hrvatskih pisaca i Hrvatske enciklopedije. Objavljuje studije i oglede o hrvatskoj književnosti. XV. i XVI. stoljeća (osobito o M. Maruliću), prijevode s latinskog, engleskog i francuskog jezika, osvrte i recenzije. Radovima se javlja uglavnom u izdanjima Književnog kruga (“Colloquia Maruliana”, “Mogućnosti”). <br /><br />LUKIĆ, Darko <br />Zagreb <br />Rođen 8. IX. 1962. u Sarajevu. Magistar teatrologije. Pisac, dramaturg, teatrolog, dramski i kazališni pedagog, umjetnički direktor Međunarodnog kazališnog festivala mladih u Puli i ravnatelj zagrebačkog teatra ITD. Piše romane, eseje, studije i drame. <br />Objavljena djela: <br />Gonetanje zrcala (pč.), 1989.; Noći punog mjeseca (ro.), 1990.; Misliti igru? (es., stu.), 1990.; Uzaludnost (ro.), 1996. <br />Izvedena djela: <br />Sarajevska trilogija (dr.), Kazalište mladih, Sarajevo, 1989., 1990., 1991.; Orest zadatak (dr.), HNK, Pula, 1994.; Zona sumraka – Sretan Božić mr. Bookman (dr.), SNG, Maribor, 1995.; Plastične kamelije (dr.), HNK “Ivan Zajc”, Rijeka, 1997. <br />Darko Lukić živi i radi u Zagrebu. <br /><br />LUKŠIĆ, Irena <br />Duga Resa <br />Rođena 10. III. 1953. u Dugoj Resi. Završila Filozofski fakultet i doktorat znanosti u Zagrebu. Prozna spisateljica, prevoditeljica i esejistica. Samostalna umjetnica. <br />Objavljena djela: <br />Konačište vlakopratnog osoblja (ro), Zagreb, 1981.; Ruska književnost u hrvatskim književnim časopisima I (desk. bibl.), /suautorstvo s J. Užarevićem/, Zagreb, 1982.; Zrcalo (ro. za dj.), Zagreb, 1983.; Sedam priča ili jedan život (pč.), Osijek, 1986.; Traženje žlice (ro.), Rijeka, 1987.; Ruska književnost u hrvatskim književnim časopisima II (desk. bibl.), /suautorstvo s J. Užarevićem/, Zagreb, 1992.; Noći u bijelom satenu (pč.), 1995.; Nova ruska poezija (mo.), 1998.; Soc-art (mo.), 1998.; Antologija ruske disidentske drame (ant.), 1998.; Jednostavne istine / Ruske pripovijetke XX. stoljeća (ant.), 1998. <br />Izvedena djela: <br />Ja, Melita (TV-dr.), Zagreb, 1992.; Eleazar (radio-dr.), Zagreb, 1995.; Divlja ruža (radio-dr.), Zagreb, 1996.; Aelita (radio-dr.), Zagreb, 1996.; Lovac na štakore (radio-dr.), Zagreb, 1996.; Mi (radio-dr.), 1996.; Sjajna zvijezda Rovinja, 1999. <br />Irena Lukšić živi u Dugoj Resi. Uređivala tematske brojeve časopisa i zbornika: Ruska književnost u dijaspori, Teški dim, Egzil, Emigracija, Novi kontekst i XX. stoljeće. <br /><br />LJUBETIĆ, Jerko <br />Split <br />Rođen 5. VII. 1933. u Sutivanu (otok Brač). Završio Filozofski fakultet. Radio kao nastavnik hrvatskog i engleskog jezika, prosvjetni savjetnik za strani jezik, urednik i glavni urednik časopisa “Mogućnosti” i kulturne rubrike “Nedjeljne Dalmacije”. Prozni pisac i esejist. Bavi se i prevođenjem. <br />Objavljena djela: <br />Valovi i pijesak (dr.), 1963.; Mrežnica (ro.), Split, 1970. <br />Jerko Ljubetić živi i radi u Splitu. Objavljuje priče u časopisima, novinama i radiju. Bavi se književnošću čileanskih pisaca hrvatskog podrijetla. Drama Valovi i pijesak igrana je na pozornicama Splita i Zagreba, 1963. <br /><br />MACHIEDO, Mladen <br />Zagreb <br />Rođen 9. VI. 1938. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti. Lektor talijanskog jezika, asistent, docent, redovni sveučilišni profesor za talijansku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Predavao na desetak talijanskih sveučilišta. Pjesnik, esejist, teoretik, pisac studija i prevoditelj. <br />Objavljena djela: <br />Novi talijanski pjesnici (ant.), Split, 1971.; Od kanconijera do svemirske nepoznanice (stu.), Split, 1973.; Otto poeti croati (ant.), Zagreb, 1974.; Leonardo da Vinci i poezija (znan. rad.), Zagreb, 1981.; Aeroliti (pj.), Zagreb, 1982.; Antologija talijanske poezije XX. stoljeća (ant.), Sarajevo, 1982.; Aeroliti (pj. na tal.), Udine, 1989.; Vicini Ignoti (es., prij.), Zagreb, 1992.; Na strani dima (pj.), Zagreb, 1994.; Senza risposta (pj. na tal.), Zagreb, 1995.; O modusima književnosti (knj. teor.), Zagreb, 1996.; Umješnost previda (es. na hrv. i franc.), Zagreb, 1997.; Sotto varie angolazzioni (stu.), Zagreb, 1997.; Duž obale (es.), Zagreb, 1997.; Diptih (po., es.), Zagreb, 1998. <br />Mladen Machiedo živi i radi u Zagrebu. Poznati su mu prijevodi: Leonardo da Vinci: Quadrifollium; Nikola Šop: In cima alla sfera; Eugenio Montale: Mediteran; Bartolo Cattafi: Poezija i dr. Neka su mu djela objavljena kao ponovljena izdanja. Nagrađivan za književni rad u Hrvatskoj i Italiji. <br /><br />MAĆEŠIĆ, Milan <br />Privlaka <br />Rođen 2. XI. 1960. u Privlaci. Završio srednju školu. Radio kao turistički vodič, zidar, novinar i urednik. Piše pjesme, priče, novinske kolumne i kritike, a javlja se i na radio-valovima. Samostalni umjetnik. <br />Objavljena djela: <br />Bitka za pomrčinu sunca (pj.), 1985.; Bermudski trokut (pj.), 1987.; Vatikanska knjiga mrtvih (pj.), 1991.; Nepal, Ganges, Bosut Putra (radio-dr.), 1993., 1994.; Vinkovci – Zagreb via Hrvatska (pj.), 1994. <br />Milan Maćešić živi i radi u Privlaci. <br /><br />MAĐER, S. Miroslav <br />Zagreb <br />Rođen 1. VII. 1929. u Hrtkovcima (Srijem). Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao profesor, rukovoditelj kazališta, novinar, urednik-dramaturg. Pjesnik, prozni i dramski pisac. <br />Objavljena djela: <br />Mislim na sunce (pj.), Zagreb, 1955.; Raskršće vjetra (pj.), Zagreb, 1955.; Utaman (pj.), Zagreb, 1957.; U čovjeku (pj.), Zagreb, 1961.; Antene riječi (pj.), Vinkovci, 1962.; Lenije zelene lenije (pj.), Zagreb, 1965.; Izabrane pjesme, Zagreb, 1969.; Velika polja (pj.), Osijek, 1974.; Pišta s vašarišta (pj.), v75.; Pjesme iz nedoumice (pj.), Zagreb, 1975.; Asser savus (pr.), Zagreb, 1978.; Četrdeset devet (pj.), Split, 1979.; Ispod klupe (pj.), Čakovec, 1981.; Djedovo slovo (pč.), Zagreb, 1981., 1986., 1987., 1990.; Pjevat će Slavonija, Vinkovci, 1982.; Izabrana djela PSHK, knj. 165. Zagreb, 1984.; Nedavna davnina (pj.), Zagreb, 1986.; Neput (pr.), Vinkovci, 1989.; Izabrane pjesme, Zagreb, 1991.; Žita zemlje (pj.), Vinkovci, 1993.; Putna glazba (pj.), 1996.; Leteći šaran (pč.), Vinkovci, 1996.; Gdje lopoči cvjetaju (ro.), Vinkovci, 1996. <br />Izvedena djela: <br />Takve sude za lude (radio-dr.), Zagreb, 1964.; Čovjek koga nema (TV-dr.), Zagreb, 1972.; Junaci (radio-dr.), Zagreb, 1973., Ljubljana, 1975.; Zagonetka (radio-dr.), Zagreb, 1974.; Nevidljivi iz šume Sume (radio-igr.), Zagreb, 1974.; Kako je bilo ili nije bilo (radio-igr.), Zagreb, Novi Sad, 1975.; Posjet u kasni dan (radio-dr.), 1975.; Krstarica na Savi (radio-igr.), Zagreb, 1975.; Pišta s vašarišta (dr.), “Žar-ptica”, Zagreb, 1982.; Befels protokol (dr.), Kazalište Vinkovci, 1983.; Glasovi šume (radio-dr.), Zagreb, 1988.; Pričam pjesmu (radio-dr.), Zagreb, 1989.; Ljerkina tajna (dr.), “Žar-ptica”, Zagreb, 1990.; Pravo stanje stvari (radio-kom.), Zagreb, 1991.; Natrag u mir (radio-dr.), Zagreb, 1993.; Srijemski put (radio-dr.), Zagreb, 1995. <br />Dokumentarne drame: /koautorstvo/ Pjesniku u pohode, Drvosječe, Gdje kormorani lete... <br />Miroslav S. Mađer živi i radi u Zagrebu i Vinkovcima. Surađuje s književnim časopisima i listovima. Pjesme su mu prevođene na strane jezike i uglazbljivane. Uredio niz književnih adaptacija za radio, televiziju i kazalište: Đuka Begović, Mrtvi kapitali, HNK Osijek i Zagreb… i literarnih scenarija za radijske i televizijske emisije, festivale i prigodne priredbe: “Susreti s piscima”, “Vinkovačke jeseni”… Dobitnik je više priznanja, odličja i nagrada. <br /><br />MAHIĆ, Admiral <br />Sarajevo <br />Rođen 19. I. 1948. u Banjoj Luci. Pohađao studij komparativne književnosti u Sarajevu. Međutim, prekida studij i putuje; boravio je u više od dvadeset zemalja, bavio se raznim poslovima, bio konobar, drvosječa, ribar. Piše pjesme. <br />Objavljena djela: <br />Ljubavna inspiracija (pj.), Sarajevo, 1977.; Epilepsija cvjetova (pj.), Sarajevo, 1981.; Atlasna imperija (pj.), Sarajevo, 1985.; Glasno zrim (pj.), Sarajevo, 1988.; Kameni stol (pj.), Sarajevo, 1990.; Zvono (pj.), Sarajevo, 1990. <br />Admiral Mahić živi i radi u Sarajevu. Član je Društva hrvatskih književnika od 1989. <br /><br />MAHMUTEFENDIĆ, Sead <br />Sarajevo <br />Rođen 29. V. 1949. u Sarajevu. Završio Filološki fakultet u Beogradu. Radi duže vrijeme kao profesor i knjižničar u srednjim školama. Piše romane, novele, kolumne i polemike. <br />Objavljena djela: <br />Knjiga opsjena i privida (no.), Zagreb, 1991.; Kelvinova nula (ro.), Zagreb, 1993.; Knjiga sna i nespokoja (no.), Rijeka, 1994.; Ribe i jednooki Jack (ro.), Zagreb, 1995.; Memorandum za rekonkvistu (kol., gov., pol.), Zagreb, 1995.; Teosaurusov konj (es.), Rijeka, 1996.; Centrifugalni građani (ro.), Zagreb, 1997.; Zezanje salke pirije (ro.), Zagreb, 1997.; Ruske lutke (romaneskna duologija: Suze Dauta Arfadžana – Demoni), Sarajevo, 1998.; Začešljani vjetar (pj.), Tešanj, 1998. <br />Sead Mahmutefendić živi i radi u Sarajevu. <br /><br />MAJDAK, Zvonimir <br />Zagreb <br />Rođen 26. I. 1938. u mjestu Zrinska, kod Grubišnog polja. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Bio urednik književnih časopisa “Republika” i “Polet”, i uređivao biblioteku stranih pisaca u “Mladosti”. Pjesnik, prozni pisac i kritičar. Piše i TV-drame, radio-drame i komedije, feljtone, putopise i novinske članke. <br />Objavljena djela: <br />Tip na zelenoj livadi (pj), Zagreb, 1960.; Pjesme, Zagreb, 1960.; Ukleti motociklist (pj.), Zagreb, 1963.; Bolesti (ro.), 1964., 1988.; Mladić (ro.), Zagreb, 1965.; Gledaoci (pr.), Zagreb, 1966.; Igrači (ro.), Zagreb, 1969.; Glavno da se gura (pj.), Zagreb, 1974.; Frajerski nokturno (pj.), Zagreb, 1976.; Kužiš, stari moj (ro.), Zagreb, 1970., 1973., 1975., 1995.; Pazi, tako da ostanem nevina (ro.), Zagreb, 1971.; Stari dečki (ro.), Zagreb, 1971.; Tiha jeza (ro.), Rijeka, 1975.; Marko na mukama (ro.), Zagreb, 1977.; Ženski bicikl (ro.), Zagreb, 1978.; Kupanje s Katarinom (ro.), Zagreb, 1978.; Gadni parking (ro.), Zagreb, 1980.; Ratne šljive (pr.), Zagreb, 1982.; Hrvatska kuhinja (dr.), Zagreb, 1983.; Vođa navale (pr.), Zagreb, 1983.; Lova do krova (ro.), Zagreb, 1984.; Biba, okreni se prema zapadu (ro.), Zagreb, 1984.; Gradski ljubavnici (pj.), 1985.; Daske za sunčanje (ro.), 1986.; Muška kurva (ro.), Zagreb, 1986.; Ruska kneginjica iz Zagreba (pr.), Zagreb, 1988.; Starac (ro.), Zagreb, 1988.; Lugarnica (ro.), Zagreb, 1989.; Krevet (ro.), Zagreb, 1990.; Motreći sa stropa Irenu i njenog muža (pr.), Zagreb, 1990.; Oproštajni gableatz (ro.), Zagreb, 1991.; Mala hrvatska grofica iz Austrije (ro.), 1993.; Umrijeti u Tuškancu (ro.), Zagreb, 1993.; Tajna trga N. (ro.), Zagreb, 1994.; Kćerka (ro.), Zagreb, 1995. <br />Pod pseudonimom Suzana Rog romani: Baršunasti prut, Zagreb, 1987.; Gospođa, Zagreb, 1988.; Ševa na žuru, Zagreb, 1988.; Ponovno sam nemoralna i pokvarena, Zagreb, 1996. <br />Izvedena djela: <br />Hrvatska kuhinja, HNK, Zagreb; Vježbe iz gađanja (TV-dr.); Kvit posla (TV-dr.); Shela (TV-dr.); Gorčina u grlu (TV-dr.); Tri kralja (radio-dr.), Zagreb, 1964. <br />Zvonimir Majdak živi i radi u Zagrebu. Dobitnik je važnih književnih nagrada i priznanja. <br /><br />MAJETIĆ, Alojz <br />Zagreb <br />Rođen 30. VIII. 1938. u Rijeci. Pohađao Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao korektor, novinar, samostalni književnik i urednik. Pjesnik, prozaik i dramski pisac. <br />Objavljena djela: <br />Dijete s brkovima priča (pj.), Zagreb, 1956.; Ponovo će se popeti more (pj.), Zagreb, 1961.; Čangi (ro.), Novi Sad, 1963., Zagreb, 1985.; Otimam (pj.), Zagreb, 1963.; Čangi of gottoff (ro.), Zagreb, 1970., 1980.; Zapovjedni način (pj.), Čakovec, 1976.; Kako uspjeti u životu (pj.), Zagreb, 1977.; Omiški gusari (ro. za dj.), Zagreb, 1981., 1986., 1991., 1994.; Narcis – časopis za sva područja vlastitog samoveličanja (pr., pj., es.), Zagreb, 1987.; Himna fetusa (pj. graf. mapa sa slikarom T. Hrabarom), Zagreb, 1987.; Glavata priča (ro. za dj.), Zagreb, 1996.; Tkači je dara (pj.), Zagreb, 1997.; Vrata iza pučine (pj.), Zagreb, 1998. <br />Izvedena djela: <br />Kamo brziš, stari (radio-dr.), Zagreb, 1972.; Škola za frajere (radio-dr.) Zagreb, 1973.; Lopata (radio-dr.), Zagreb, 1974.; Šuplja kuća (radio-dr.), Zagreb, 1975.; S one strane (radio-dr.), Zagreb, 1975.; Bubu (radio-dr.), Zagreb, 1976.; Zajamčeno bezbolno (radio-dr.), Zagreb, 1977.; Kuća u srcu zemljina sna (radio-dr.), Zagreb, 1994.; Sjećanje na zavičaj (radio-dr.), Zagreb, 1995.; Zvona za ptice (radio-dr.), Zagreb, 1995. <br />Alojz Majetić živi i radi u Zagrebu. Bio je i tajnik DHK i urednik časopisa “Paradoks” i “Republika”, uređivao biblioteku “Svršetak stoljeća”, “Prizma” i “Pjesnikov izbor” u nakladničkoj kući “Mladost”. Nagrađivan za svoj književni rad. <br /><br />MAJIĆ, Vlatko <br />Pag <br />Rođen 26. VIII. 1956. u Vitini – Ljubuški. Profesor hrvatskog jezika i književnosti. Piše pjesme, priče, književne kritike i igrokaze. <br />Objavljena djela: <br />Glazba češlja (pj.), Sarajevo, 1982.; Pjevač pod zemljom (pj.), Rijeka, 1987.; Kairos (pj.), Zagreb, 1989.; Najviše je plave boje (pj. za dj.), Zagreb, 1991.; Jezičak (pj.), Rijeka, 1992.; Kad srce brodi /Che navighi il cuore/ (pj. mapa na hrv. i tal. jez. sa slikarom J. Martinkom), Pag – Zagreb, 1992.; Vrijeme soli (pč., pj. u pr.), Senj, 1996. <br />Vlatko Majić živi i radi u Pagu. Nagrađivan i prevođen. <br /><br />MAKOVIĆ, Zvonko <br />Zagreb <br />Rođen 6. II. 1947. u Budrovcima. U Zagrebu završio Filozofski fakultet, gdje i predaje na Odsjeku za povijest umjetnosti. Uređivao “Studentski list”, “Tlo”, “Telegram”, “Most”, “Oko”… Pjesnik, esejist, književni i likovni kritičar, te znanstvenik. Objavljuje stihove, kritike, eseje, feljtone i studije o likovnim umjetnostima. Priredio mnoge izložbe u zemlji i inozemstvu. <br />Objavljena djela: <br />U žilama će ljepota teči (pj.), Zagreb, 1968.; Prostor voštanice (pj.), Split, 1969.; Karta svijeta (pj.), Zagreb, 1971.; Oko u akciji (es., krit.), Zagreb, 1972.; Komete, komete (pj.), Zagreb, 1978.; Miroslav Šutej (mo.), Zagreb, 1981.; Činjenice (pj.), Split, 1983.; Ivan Meštrović (mo.), Zagreb, 1983.; Strah (pj.), Zagreb, 1985.; Mauro Stipanov (mo.), Zagreb, 1987.; Ime (pj.), Zagreb, 1987.; Nenapisano (es.), Zagreb, 1989.; Točka bijega (pj.), Zagreb, 1990.; Prah (pj.), Zagreb, 1992.; Izvješće o stanju, Zagreb, 1994. <br />Zvonko Maković živi i radi u Zagrebu. Plan je Hrvatskog centra PEN-a. Nagrađivan za stvaralački rad. <br /><br />MALEKOVIĆ, Vladimir <br />Zagreb <br />Rođen 29. III. 1936. u Brdovcu. Filozofski fakultet završio u Zagrebu. Likovni kritičar, povjesničar umjetnosti, muzealac i esejist. <br />Objavljena djela: <br />Crtež u hrvatskoj naivnoj umjetnosti (mo.), 1972.; Le dessin dans Part Croate naif (mo.), 1972.; Drawing in Croatian naive art (mo.), 1972.; Die Zeichnung in der kroatischen naiven Kunst (mo.), 1972.; Hrvatska izvorna umjetnost (mo.), 1973.; Ivan Lacković Croata (mo. na hrv. i engl.), 1973.; Croatian naive art (mo.), 1974.; I naifs Croati (mo.), 1975.; Skurjeni (mo.), 1976.; Rabuzin (mo.), 1976.; Murtić (mo. na tal., hrv. i engl.), 1978.; Ivan Lacković Croata (mo. na više jez.), 1978.; Antun Babić (mo. na hrv. i engl.), 1979.; Kosta Angeli Radovani (mo. na hrv. i engl.), 1981.; Friščić (mo. na franc., engl., rus., tal. i hrv.), 1982.; Krsto Hegedušić, Leben und Werk (mo.), 1985.; Nino Vranić, krajolici (mo. na hrv. i engl.), 1986.; Janez Boljka (slo. mo.), 1987.; Dubravka Babić (mo. na hrv., engl. i franc.), 1987.; Pirnat (slo. mo.), 1987.; I Maestri die Ceramica moderna (mo. na tal. i engl.), 1987.; Josip Generalić (mo. na hrv. i engl.), 1988.; Mijo Kovačić (mo. na tal.), 1989.; Mijo Kovačić (mo. na njem.), 1989.; Ferdinand Kulmer (mo. na franc. i hrv.), /suautor/, 1990.; Rabuzin (tek. na više jez., zbor. stu., es., krit., prik., int.), /suautor/, 1992. <br />Vladimir Maleković živi i radi u Zagrebu. Danas je direktor Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu. <br /><br />MALEŠ, Branko <br />Zagreb <br />Rođen 18. I. 1949. u Zagrebu. Apsolvirao na Tehnološkom fakultetu, diplomirao na Filozofskom fakultetu komparativnu književnost u Zagrebu. Bio glavni urednik časopisa “Republika”, zatim rock-magazina “Heroina”, urednik dvotjednika “Oko”, te časopisa “Most” i “Off”. Pjesnik, kritičar i esejist. <br />Objavljena djela: <br />Tekst (pj.), Zagreb, 1978., 1989.; Praksa laži (pj.), Rijeka, 1986.; Crveni zec (kol.), Zagreb, 1989.; Placebo (pj.), Zagreb, 1992.; Treniranje države (kol.), Zagreb, 1994.; Luna park, Zagreb, 1996.; Trickster, Zagreb, 1998. <br />Branko Maleš živi i radi u Zagrebu. Sastavio Zbornik off poezije, Zagreb, 1979.; izbor: Mlada hrvatska proza u kontekstu poslijeratne produkcije, Zagreb, 1979.; Goethe u samoposluživanju (s Draženom Karamanom); Izbor iz mlade njemačke poezije V. Parun, B. Bošnjaka i proze V. Desnice. Nagrađivan za književni rad. <br /><br />MALEŠEVIĆ, Bogdan <br />Zagreb <br />Rođen 15. V. 1959. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet i magisterij književnosti. Samostalni umjetnik. Piše eseje, putopise, romane i drame. <br />Objavljena djela: <br />Poetika adolescencije (es.), 1989.; Tajni plamen svijeća (es.), 1992.; Crkva posinjena (es., pt.), 1994.; Orao slomljenih krila (dr.), 1995.; Posljednji sud Marije iz Montpelliera (prip.), 1996.; Veliko obećanje (dn.-ro.), 1997.; Ana Marija Marović (mo. prik.), /koautorstvo s dr. Perčinom/, 1997.; Mala Terezija (dr.), 1997.; Iz tame u svijetlo (dok. ro.), 1998.; Rimski dnevnik, Zagreb, 1999. <br />Bogdan Malešević živi i radi u Zagrebu. Pokrenuo časopis “Zlatno pero” i biblioteku “Dva srca”. <br /><br />MANDIĆ, Igor <br />Zagreb <br />Rođen 20. XI. 1939. u Šibeniku. Filozofski fakultet završio u Zagrebu. Književni i glazbeni kritičar, esejist, feljtonist, prevoditelj, novinski komentator (kolumnist) i antologičar. Objavljuje književne kritike, socio-kulturološke feljtone, eseje i polemike. <br />Objavljena djela: <br />Uz dlaku (krit.), Zagreb, 1970.; Mysterium televisionis (es.), Split, 1972.; Gola masa (feljt.), Zagreb, 1973.; Nježno srce (pol.), Zagreb, 1975.; Mitologija svakidašnjeg života (feljt.), Rijeka, 1976.; Od Bacha do Cagea (es., krit.), Zagreb, 1977.; 101 kratka kritika (krit.), Zagreb, 1977.; U sjeni ocvale glazbe (pol.), Zagreb, 1977.; Policajci duha (pol.), Zagreb, 1979.; Šok sadašnjosti (es.), Zagreb, 1979.; Arsen (mo.), Zagreb, 1973.; Književnost i medijska kultura (es.), Zagreb, 1984.; Što, zapravo, hoće te žene? (feljt.), Zagreb, 1984., Varaždin i Pula, 1985.; Principi krimića (es.), Beograd, 1985.; Jedna antologija hrvatske poratne poezije (ant.), Prokuplje, Zagreb, 1987.; Zbogom dragi Krleža (pol.), Beograd, 1988.; Bračna kuhinja (feljt.), /sa Sl. Mandić/, Zagreb, 1989.; Ekstaze i mamurluci (es.), Zagreb, 1989.; Romani krize (krit.), Beograd, 1996.; Književno stratište (krit.), Zagreb, 1998.; Za našu stvar (krit. pol.), Zagreb, 1999. <br />Igor Mandić živi i radi u Zagrebu. Djeluje kao dugogodišnji svestrani suradnik mnogih radio-televizijskih centara. Preveo s francuskog jezika: Simone de Beauvoir – Gisele Halimi: Damila Boupacha; Yves Bonnefoy: Poezija I, Zagreb, 1967. Nagrađivan za književni rad. <br /><br />MANOJLOVIĆ, Sonja <br />Zagreb <br />Rođena 15. III. 1948. u Zagrebu. Završila Filozofski fakultet. Pjesnikinja i prozna spisateljica. <br />Objavljena djela: <br />Tako prolazi tijelo (pj.), Zagreb, 1965.; Davnog stranca ljubeći (pj.), Zagreb, 1968.; Sarabanda (pj.), Zagreb, 1969.; Jedan esspreso za Mariju (pj.), Čakovec, 1977.; Mama, ja sam Don Juan (pr.), Zagreb, 1978.; Civilne pjesme (pj.), Rijeka, 1982.; Babuška (pj.), Rijeka, 1987.; Njen izlog darova (pj.), Zagreb, 1999. <br />Sonja Manojlović živi i radi u Zagrebu kao samostalna umjetnica. <br /><br />MARČETIĆ, Sanja <br />Zagreb <br />Rođena 1961. u Zagrebu. Studirala književnost. Piše pjesme i prozu. <br />Objavljena djela: <br />“S”, Zagreb, 1984.; Kuc – Kuc, Zagreb, 1989.; Knjiga o Seboru, Zagreb, 1991. <br />Sanja Marčetić živi i radi u Zagrebu. <br /><br />MARIĆ, Šime <br />Zagreb <br />Rođen 21. II. 1955. u Vukšiću – Benkovac. Završio srednju trgovačku školu. <br />Objavljena djela: <br />Uglazbljene vode (pj.), Zagreb, 1986.; Prah i vode (pj.), Zagreb, 1989.; Prekoračivost visina (pj.), Zagreb, 1991.; Luciferski fair play (pj.), Zagreb, 1993.; Bogatstvo svjetla (pj.), Zagreb, 1997.; Odabrane pjesme /hrv.-franc./, Zagreb, 1998. <br />Šime Marić živi i radi u Zagrebu. Član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. <br /><br />MARIJANOVIĆ, Stanislav <br />Osijek <br />Rođen 3. III. 1935. u Kloštru Podravskom. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti u Zagrebu. Radio kao srednjoškolski profesor, urednik tjednika “Mala štampa”, suurednik osječke “Revije”. Bio je dekan Pedagoškog fakulteta, prorektor i rektor osječkog Sveučilišta, a sada je redovni sveučilišni profesor hrvatske književnosti, književni i kazališni povjesničar. <br />Objavljena djela: <br />Povratak zavičajnicima (mo.), Osijek, 1983.; Hrvatsko pjevačko društvo “Lipa” u Osijeku 1876.-1986. (mo.), Osijek, 1987.; Fin de siecle hrvatske moderne (mo.), Osijek, 1990.; Njemački teatar u Osijeku (stu.), Osijek–Zagreb, 1992.; Laszlo Hadrovics, Zagreb, 1995.; Slavonski preporod (glazb.-scen. slika), izvedba HNK Osijek, 1994.; Od turskog do suvremenog Osijeka (mo.), /suautor/, Osijek, 1996. <br />Stanislav Marijanović živi i radi u Osijeku. Predsjednik Ogranka DHK za Slavoniju i Baranju. Priredio niz važnih izdanja: Matija Petar Katančić: Izbor iz djela; Jan Panonije Vitez: Elegije i epigrami; Iso Cepelić: Kroza smijeh i suze; Ivica Vrkić: Izgubljena vremena; Književni Osijek i dr. Objavio u separatima brojne književno-povijesne i kazališne studije i eseje. <br /><br />MARINKOVIĆ, Pavo <br />Zagreb <br />Rođen 10. VI. 1967. u Zagrebu. Pohađao Akademiju dramske umjetnosti – Odsjek za dramaturgiju. Prozni, dramski pisac i esejist. Piše i filmske kritike. <br />Objavljena djela: <br />Filip Oktet i drugi šaljivi komadi, Zagreb, 1990. <br />Izvedena djela: <br />Diverzija (radio-dr.), Omladinski radio 101, Zagreb, 1988.; Solumov kraj (dr.), HNK Split, 1989.; Na leđima dupina (film. sc.), Zagreb, 1990.; Filip Oktet i čarobna truba (dr.), Teatar ITD, 1991.; Filip Oktet i čarobna truba (radio-dr.), Hrvatski radio Zagreb, Zagreb, 1992.; Krokodil (radio-dr.), Hrvatski radio, 1991.; Filip Oktet i čarobna truba (radio-dr.), Zagreb, 1992.; Glorietta (dr.), ITD, 1994.; Glorietta (radio-dr.), Hrvatski radio, Zagreb, 1994.; Dom od kiše (dr.), ZKM, 1999. <br />Pavo Marinković živi i radi u Zagrebu. Bavi se i prevođenjem. Neka njegova dramska djela objavljena su u časopisima i zbornicima. Drama Filip Oktet i čarobna truba mu je prevedena na njemački jezik. Nagrađivan. <br /><br />MARINKOVIĆ, Ranko <br />Zagreb <br />Rođen 22. II. 1913. u Visu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio u Ministarstvu prosvjete NRH, Nakladnom zavodu Hrvatske, a od 1946. do 1950. direktor je drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Bio i profesor na zagrebačkoj Akademiji za kazališnu umjetnost. Prozni i dramski pisac, esejist. <br />Objavljena djela: <br />Proze, Zagreb, 1948.; Ni braća ni rođaci (pč.), Zagreb, 1949.; Oko Božje (pč.), Zagreb, 1949.; Geste i grimase (es., krit.), Zagreb, 1951.; Pod balkonima (pč.), Beograd, 1953.; Ruke (pč.), Zagreb, 1953.; Glorija (dr.), Zagreb, 1956.; Poniženje Sokrata (pč.), Zagreb, 1959.; Koštane zvijezde (pr.), Sarajevo, 1961.; Karneval i druge pripovijetke (pr.), Zagreb, 1964.; Kiklop (ro.), Beograd, 1965.; Novele, Zagreb, 1966.; Zagrljaj i druge novele (no.), Beograd, 1968.; Tri drame, Zagreb, 1977.; Zajednička kupka (ro.), Zagreb, 1980.; Pustinja (dr.), Zagreb, 1981.; Izabrana djela, I-II, PSHK, knj. 137 i 138, Zagreb, 1981.; Sabrana djela, I-IV, Zagreb, 1982.; Nevesele oči klauna (es.), Zagreb, 1986.; Sabrana djela I-VII, Zagreb, 1988.; Never more (ro. – fuga), Zagreb, 1993. <br />Izvedena djela: <br />Albatros, HNK, Zagreb, 1939.; Glorija, HNK, Celje, 1955.; Zagrljaj, ZDK, Zagreb, 1959.; Maestrova smrt, ITD, Zagreb, 1973.; Kiklop, HNK, Zagreb, 1976.; Politeia ili Inspektorove spletke, HNK, Zagreb, 1977.; Pustinja, HNK, Zagreb, 1982.; Zajednička kupka, HNK, Zagreb, 1989. <br />Ranko Marinković živi i radi u Zagrebu. Djela su mu prevođena na više stranih jezika, a i višestruko izvedena na mnogim pozornicama, televizijski, radijski i filmski adaptirana. Redovni je član HAZU, nagrađivan i odlikovan za svoj stvaralački umjetnički rad. <br /><br />MARJANOVIĆ, Mirko <br />Sarajevo <br />Rođen 13. VII. 1940. u Tramošnici (BiH). Završio Višu pedagošku školu (likovni odjel). Radio kao nakladnik, urednik tromjesečnika “Hrvatska misao” i novinar. Danas je predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Sarajevu. Piše romane, dnevnike i sastavlja likovne monografije. <br />Objavljena djela: <br />U ime oca i sina (ro.), 1969.; Središte (pč.), 1973.; Povijest izgubljene duše (ro.), 1980.; Braća (ro.), 1983.; Voda teče kako teče (izb.), 1984.; Topot divljih konja (ro.), 1989.; Živjeti smrt (sarajevski rat. dn.), 1996.; Fra Petar Perica Vidić (lik. mo.), 1997. <br />Mirko Marjanović živi i radi u Sarajevu. <br /><br />MAROEVIĆ, Tonko <br />Zagreb <br />Rođen 22. X. 1941. u Splitu. Diplomirao Filozofski fakultet i doktorirao u Zagrebu. Bio znanstveni suradnik Centra za povijesne znanosti u Zagrebu, lektor na Slavistici u Milanu. Sada je profesor na katedri povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Uređivao je “Teku”, “Život umjetnosti” i “Republiku”. Pjesnik, esejist, književni i likovni kritičar, povjesničar umjetnosti i prevoditelj. Piše monografije iz likovne umjetnosti i studije. <br />Objavljena djela: <br />Primjeri (pj.), Zagreb, 1965.; Slijepo oko (pj.), Zagreb, 1969.; Polje mogućeg (es., krit.), Split, 1969.; Motiv Genoveve (pj.), Zagreb, 1986.; Dike ter hvaljenja (es.), Split, 1986.; Trag roga, ne bez vraga (pj.), Zagreb, 1987.; Zrcalo Adrijansko (es., prik.), Rijeka, 1989.; Četveroručno (pj.), 1992.; Sonetna struka (pj.), 1992.; Black & Light (versi od prigode), Zagreb, 1995. <br />Izvedena djela: <br />Dundo Marojević ili otac u Rimu (radio-dr.), Zagreb,; Novela od Stanice (radio-dr.), Zagreb. <br />Tonko Maroević živi i radi u Zagrebu. Preveo je u suradnji: Dante Alighieri: Novi život, O monarhiji; Petrarca: Iz kanconiera; Jorge Luis Borges: Djela; Leonardo Sciascia: Kontekst; Giovanni Papini: Zrcalo koje izmiče; Jorge Luis Borges: Atlas i urotnici. Pripremio je malu antologiju katalonskog pjesništva Bikova koža i u suradnji antologiju hrvatske poezije Uskličnik. Dobitnik je zaslužnih nagrada i odličja. <br /><br />MARTIĆ, Anđelka <br />Zagreb <br />Rođena 1. V. 1924. u Zagrebu. Završila srednju trgovačku školu (bivša Ekonomska). Poslije Drugoga svjetskoga rata radila u “Vjesniku”, “Omladinskom borcu”, te u časopisu “Pionir”. Bila je glavna i odgovorna urednica Izdavačkog poduzeća “Naša djeca” i časopisa za djecu “Radost”. Spisateljica za djecu i prevoditeljica. Piše pripovijesti i romane za djecu. Prevodi sa slovenskog, a njezina djela prevedena su na više stranih jezika. <br />Objavljena djela: <br />Mali konjovodac i druge priče, Zagreb, 1951.; Pirgo, Zagreb, 1953.; Jezero na planini, Zagreb, 1956.; Vuk na Voćinskoj cesti, Zagreb, 1956.; Bjelko, Zagreb, 1956.; U vihoru, Zagreb, 1958.; Dječak iz šuma, Zagreb, 1960.; Kurir Dragan i njegovo konjče, Sarajevo, 1961.; Neugasivi životi, Zagreb, 1961.; Mali borac, Zagreb, 1964.; Proljeće, mama i ja, Zagreb, 1968.; Baba Kata, Zagreb, 1971.; Djedica Pričalo i čarobni vrutak, Zagreb, 1977.; Mali konjovodac, Zagreb, 1985.; Izabrana djela, PSHK, knj. 181/1, Zagreb, 1991.; Zarobljenik šumske kuće, Zagreb, 1999. i veći broj slikovnica. <br />Anđelka Martić živi i radi u Zagrebu. Nagrađivana za književni rad i dobitnica jedinstvenog odličja “Orden osmijeha” od poljske djece. <br /><br />MARTIĆ, Nikola <br />Split <br />Rođen 5. VIII. 1938. u mjestu Višićima (Hercegovina). Studirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio urednik u izdavačkoj kući “Logos” u Splitu. Pjesnik. <br />Objavljena djela: <br />Vrtovi zemlje humske (pj.); Znamen (pj.); Bogumilska bajka (pj.); Sedmo godišnje doba (pj.); Svanuće davnine (pj.); Izabrane pjesme; Duša i tijelo (pj.); Stablo nasred tijela (pj.); Gdje su meni krila (pj.). <br />Nikola Martić živi i radi u Splitu. <br /><br />MARTINAC, Ivan <br />Split <br />Rođen 28. III. 1938. u Splitu. Pohađao Arhitektonsko-geodetsko-građevinski fakultet u Zagrebu i diplomirao Arhitektonski fakultet u Beogradu. Apsolvirao dvogodišnju filmsku školu u Zagrebu. Radio kao arhitekt, izvođač objekata visoke gradnje, designer, filmski redatelj, scenarist i montažer. Pjesnik, likovni umjetnik i publicist. <br />Objavljena djela: <br />Elipse (pj.), Novi Sad, 1962.; Alveole (pj.), Split, 1968.; Patmos (pj.), Split, 1970.; Aura (pj.), Split, 1975.; Filmska teka (filmografija), Split, 1977.; Stradanje Ivane Orleanske (rekonstrukcija filma Carla Th. Dreyera), Split, 1980.; Pohvale (pj.), Split, 1981.; Pisma Teofilu (pj.), Split, 1985.; Obračun za studeni (dok. Jakova Martinca), Split, 1991.; Ulazak u Jeruzalem (pj.), Split, 1992.; Ljubav i ništa (izb. pj.), Split, 1997. <br />Ivan Martinac živi i radi u Splitu. Prema vlastitim scenarijima režirao kratkometražne filmove: Avantira, moja gospođa; Monolog o Splitu; Rondo; Mrtvi dan; Život je lijep; Fokus; Atelijer Dioklecijan; Sve ili ništa; Uska vrata; Most; Izgnanstvo; Lutke; Grad u sivom, te dugometražni film Kuća na pijesku. <br /><br />MARTINI, Lucifero <br />Rijeka <br />Rođen 25. III. 1916. u Firenci. Ekonomsku školu i Sveučilište završio u Trstu. Bio je glavni urednik “La Voce del Popolo” i “Panorame”, te urednik književnog časopisa “La battana”. Pjesnik, prozni i dramski pisac. Piše i stvara na talijanskom jeziku. <br />Objavljena djela: <br />Le avventure del capitan Parapatan / Doživljaji kapetana Parapatana, (ro.), 1964.; Erba di casa / Domaća trava (ro.), Rijeka, 1966.; Giorni di dolore / Dani tuge, (ro.), Rijeka, 1971.; La bora spegne ili fuoco / Bura gasi vatru (pj.), 1972.; Aroma d’alga / Aroma algi, (pj.), Rijeka, 1973.; L’ultima paura / Zadnji strah, (ro.), 1973.; Il segno del mare / Znak mora, (pj.), 1975.; Nuvole in cielo / Na nebu oblaci, (pj.), Rijeka, 1975.; Vento sul mare / Vjetar na moru, (pj.), 1975.; Il muro della memoria / Zid sjećanja, (ro.), 1976.; Parlano i protagonisti. Memorie e documenti per una storia die Fiume nella lotta popolare di liberazione fino al 1943. / Protagonisti govore, (publ.), Rivogno, 1976.; L’erba non e ancora verde / Trava još nije zelena, (pj.), 1977.; Il ritorno / Povratak, (ro.), 1978.; Simiglianze / Sličnosti, Rijeka, 1982.; I protagonisti raccontato / Protagonisti pripovijedaju, Rijeka, 1983.; Novi dom (pr.), Rijeka, 1989.; L’uomo nel parco / Čovjek u parku, (dr.),; Essere liberi / Biti slobodan, (dr.); Il mulino di Pola / Pulski mlin, (dr.). <br />Izvedena djela: <br />C’e il sole / Sunce je, (radio-dr.); Il telefono /Telefon, (radio-dr.); La porta / Vrata, (radio-dr.); L’anello / Prsten, (radio-dr.); La coscienza / Savjest, (radio-dr.); Essere uomo / Biti čovjek, (radio-dr.). <br />Lucifero Maritni živi u Rijeci. <br /><br />MARTINOVIĆ, Marko <br />Vitez <br />Rođen 8. III. 1933. u Polju kod Travnika. Završio Višu PTT školu. Radio kao poštanski ekonomist. Sada je samostalni umjetnik. Piše pjesme, pripovijesti i reportaže. <br />Objavljena djela: <br />Zvona i tišine (pj.), Travnik, 1962.; Tražio sam Augusta (prip.), Sarajevo, 1981.; Ljudi u vremenu (rep.), 1987.; Ljubavi i smrti u dolini Lašve (pr., pj.), 1990.; Vitez i lov (rep.), 1990.; Isus u podrumu (prip.), N. Travnik, 1995.; Zvona i tišine (pj. – dop. izd. ratnom lirikom), 1996. <br />Marko Martinović živi i radi u Vitezu. <br /><br />MARUNA, Boris <br />Zagreb <br />Rođen 12. IV. 1940. u Podpragu (Jesenice). Školu polazio u Obrovcu, Zaprešiću i Zagrebu, gdje je i maturirao. Kao dvadesetogodišnjak pobjegao s dvojicom braće na Zapad. Živio u Italiji, Argentini, Engleskoj, Sjedinjenim Državama i Španjolskoj do 1990. kad se vraća u Hrvatsku. Diplomirao i magistrirao na Sveučilištu Layola u Los Angelesu. Završio je španjolske studije na Sveučilištu u Barceloni, te računalnu školu. Sada je urednik časopisa “Hrvatska revija” u Zagrebu. Bio je urednik Matičnog lista “Vijenac”. Pjesnik. <br />Objavljena djela: <br />I poslije nas ostaje ljubav (pj.), Buenos Aires, 1964.; Govorim na sav glas (pj.), Muenchen – Barcelona, 1972.; Ograničenja (pj.), Muenchen – Barcelona, 1985.; Ovako (domovinska zb. pj.), 1990.; Otmičari ispunjena sna, Zagreb, 1995.; Bilo je lakše voljeti te iz daljine (pj.), Zagreb, 1996. <br />Boris Maruna živi i radi u Zagrebu. Bio član Sabora hrvatskog narodnog vijeća, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, član hrvatskog i američkog PEN-a. <br /><br />MASLAĆ, Mile <br />Zagreb <br />Rođen 21. II. 1949. u Cerovici (Hercegovina). Filozofski fakultet završio u Zagrebu. Radio kao urednik, lektor i korektor u nakladnim kućama. Bio zamjenik glavnoga urednika u “Hrvatskom slovu”. Pjesnik i prevoditelj. Prevodi sa slovenskoga i njemačkog jezika. <br />Objavljena djela: <br />Odraslima ulaz zabranjen (pj.), Zagreb, 1976.; Metafizički posjetilac (pj.), Zagreb, 1978.; Ljubav na granici (pj.), Zagreb, 1981.; Privid svetkovine (pj.), Zagreb, 1990.; Križni put (pj.), Zagreb, 1992. <br />Mile Maslać živi i radi u Zagrebu. Suautor je vodiča “Istra”, a preveo je poznato djelo Ive Pilara (Floriana Lichttragera) Immer wieder Serbien /Uvijek iznova Srbija/, koje je objavljeno kod nas u časopisu “Forum”. <br /><br />MAŠIĆ, Jozo <br />Tomislavgrad <br />Rođen 13. XI. 1956. u Tomislavgradu. Završio Filozofski fakultet. Novinar i kazališni redatelj. <br />Objavljena djela: <br />Roman o Ljiljani (pč.), 1986. <br />Izvedena djela: <br />Netko mora biti leptir (dr.), Kazališna predstava, Tomislavgrad, 1994. <br />Jozo Mašić živi i radi u Tomislavgradu. <br /><br />MAŠIĆ, Mehmed <br />Zagreb <br />Rođen 12. VI. 1939. u Moševcu kod Maglaja. Završio Pedagošku akademiju i Filozofski fakultet u Zagrebu. Novinar i pjesnik. Piše pjesme, priče i radio-drame. <br />Objavljena djela: <br />Vječita dugovanja (pj.), Zagreb, 1965.; Bogumilke (pj.), Zagreb, 1969. <br />Mehmed Mašić živi i radi u Zagrebu. Objavljuje eseje, prikaze knjiga i likovnih izložbi, a neke su mu radio-drame izvođene na Radio-Zagrebu (Kuglana)... <br /><br />MAŠTROVIĆ, Tihomil <br />Zagreb <br />Rođen 6. III. 1952. u Zadru. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu na kojem je postigao i doktorat znanosti iz područja filologije. Sada je znanstveni savjetnik u Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU. Izvanredni je sveučilišni profesor na Filozofskom fakultetu u Zadru i predsjednik stručnog vijeća Hrvatskog studija Sveučilišta u Zagrebu. Književni povjesničar, teatrolog i kritičar. <br />Objavljena djela: <br />Riječi za prozu (pj. u pr.), Zadar, 1967.; Hrvatsko kazalište u Zadru (mo.), Zagreb, 1985.; Drama i kazalište hrvatske moderne u Zadru (mo.), Zagreb, 1990.; Der kroatische Essay der achtziger Jahre (ant.), Zagreb, 1991.; General Nikola Maštrović – život i djelo jednog hrvatskog časnika (mo.), Zagreb, 1996.; Pedeset godina hrvatske kazališne kuće Zadar 1945.-1995. /Kazalištarije jednog repertoara/, (mo.), Zadar, 1996. <br />Izvedena djela: <br />Pjesnikova kob (dr.), HNK “Ivan Zajc”, Rijeka, 1996., Zadarsko kaz. ljeto, Zadar, 1996. <br />Tihomil Maštrović živi i radi u Zagrebu. Urednik je brojnih znanstvenih edicija i član uglednih hrvatskih kulturnih institucija. <br /><br />MATAGA, Vojislav <br />Zagreb <br />Rođen 14. I. 1946. u Opuzenu. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti u Zagrebu. Radi kao bibliotekar i profesor hrvatskog jezika. Pjesnik i esejist. <br />Objavljena djela: <br />Bludeć predvorjem (pj.), Zagreb, 1975.; Književna kritika i teorija socijalističkog realizma (knj.-pov. rasp.), Zagreb, 1987.; Opća mjesta (pj.), Osijek, 1990.; Književna kritika i ideologija (knj.-pov. rasp.), Zagreb, 1995.; Mjere i utezi (pj.), Zagreb, 1996. <br />Vojislav Mataga živi i radi u Zagrebu. <br /><br />MATANOVIĆ, Julijana <br />Zagreb <br />Rođena 6. IV. 1959. u Gradačcu (BiH). Diplomirala na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, a doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radila kao asistent na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, a sada je profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bila je urednik i voditelj “Književnog petka”, tribine Gradske knjižnice u Zagrebu i urednica u nakladničkoj kući “Znanje”. Piše prozu, književne kritike i znanstvene studije. <br />Objavljena djela: <br />Četiri dimenzije sumnje (krit. čit.), /s V. Bogišićem, K. Bagićem, M. Mićanovićem/, Zagreb, 1988.; Barok iz suvremenosti gledat (stu.), Osijek, 1992.; Ivan Gundulić /Ključ za interpretaciju književnog djela/, Zagreb, 1993.; Prvo lice jednine (stu.), Osijek, 1997.; Zašto sam vam lagala (pr.), Osijek, 1997., III. izd. <br />Julijana Matanović živi i radi u Zagrebu. Priredila je /s V. Bogišićem/ panoramu hrvatske proze Krhotine vremena. Uredila zbornik o slavonskoj baroknoj književnosti Ključevi raja 1995. Javlja se u književnim časopisima i publikacijama. Nagrađivana i odlikovana za svoj stvaralački rad. <br /><br />MATIĆ, Ante <br />Zagreb <br />Rođen 27. II. 1945. u Borčanu, na Duvanjskom polju. Pučku školu učio u Duvnu i Šujici, a gimnaziju u Zadru, Splitu i Pazinu. Završio Teološki fakultet u Firenzi, Filozofski fakultet u Skopju i Beogradu, te Fakultet političkih znanosti u Zagrebu. Novinar i urednik. Piše pjesme, priče, novele i romane. <br />Objavljena djela: <br />Objahana zemlja (pč.), 1989.; Berlinski zid (pč., no.), 1990.; Ljudinjak (ro.), 1995.; Lijepa naša tuđina (no.), 1997.; Božićne priče (pč.), 1998. <br />Ante Matić živi i radi u Zagrebu. Prevodi s talijanskog. Nagrađivan za prozu i poeziju. <br /><br />MATIĆ, Marko <br />Zagreb <br />Rođen 10. VIII. 1952. u mjestu Borčane. Završio Pravni fakultet i radi kao pravnik, novinar sociolog i urednik. Pjesnik, novelist, kritičar i esejist. Piše i reportaže, putopise i publicističke članke. <br />Objavljena djela: <br />Bistrenja (pj.), Zagreb, 1984.; Prisebnost (pj.), Zagreb, 1988.; Hrvatski pravac (publ.), Zagreb, 1996. <br />Marko Matić živi i radi u Zagrebu. Četiri godine je uređivao mjesečnik “Tomislav”, a godinu dana je bio urednik u “Hrvatskom slovu”. Odlikovan je Redom danice hrvatske s likom Marka Marulića. <br /><br />MATIŠIĆ, Mate <br />Zagreb <br />Rođen 17. I. 1965. u mjestu Ričice (Imotski). Završio Pravni fakultet u Zagrebu. Dramaturg u Filmskom poduzeću “Jadran film” i urednik u Dramskom programu Hrvatskog radija. Dramski pisac. <br />Objavljena djela: <br />Bljesak zlatnog zuba (dr.), Zagreb, 1986.; Anđeli Babilona (dr.), Zagreb, 1996. <br />Izvedena djela: <br />Bljesak zlatnog zuba (dr.), HNK, Split, 1986., HNK, Osijek, 1994.; Legenda o svetom Muhli (dr.), KMD, Dubrovnik, 1988. i NK “Ivan Zajc”, Rijeka, 1988.; Božićna bajka (dr.), KMD, Dubrovnik i DK “Gavella”, 1989., HNK, Osijek, HNK Mostar, Šibenik, Pečuh i Božićna bajka (TV-drama); Cinco i Marinko (dr.), SK “Kerempuh”, Zagreb, 1992., HNK, Split, HNK, Mostar, Šibenik; Anđeli Babilona (dr.), DK “Gavella”, Zagreb, 1996. <br />Mate Matišić živi i radi u Zagrebu. Po njegovom dramskom tekstu Cinco i Marinko Krsto Papić snimio film Kad mrtvi zapjevaju. <br /><br />MAZUR, Dražen <br />Zagreb <br />Rođen 9. VI. 1951. u Zagrebu. Završio gimnaziju i pohađao Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu. Pjesnik i prozni pisac. <br />Objavljena djela: <br />Zimske jagode (pj.), 1976.; Legende o čudnom životu (pj.), 1977.; Sendvič za gospodu (pj.), 1979.; Pas mater i ostala rodbina (pč.), 1984.; Mi pantagana (ro), 1985. <br />Dražen Mazur živi i radi u Zagrebu. <br /><br />MEDIĆ, Marija <br />Osijek <br />Rođena 6. VIII. 1942. u Osijeku. Studij književnosti završila na osječkom Pedagoškom fakultetu. Zaposlena kao učiteljica hrvatskog jezika u Osnovnoj školi “Vijenac” u Osijeku do 1994., potom radi kao pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Osijeka, a od 1997. profesionalno na dužnosti predsjednice Gradskoga vijeća. Djelovala u osječkoj i slavonsko-baranjskoj književnoj kulturi još od 1962. godine. Piše pjesme za djecu i odrasle, haiku, te tekstove za tamburaške festivale. <br />Objavljena djela: <br />Na nebu zelena prašina oblaka (pj.), Osijek, 1968.; Puna usta žvake (pj. za dj.), Osijek, 1978.; Na grani od oblaka (pj.), Osijek, 1992.; Čungalungac i još svašta (pj. za dj.), Osijek, 1996. <br />Marija Medić živi i radi u Osijeku. Surađivala u književnim listovima i časopisima. Dobila “Zlatnu značku” za promicanje književnog izraza za djecu od Republičkog Zavoda za prosvjetno-pedagošku službu Hrvatske (1991.). <br /><br />MEDVIDOVIĆ, Lujo <br />Osijek <br />Rođen 17. X. 1950. u Imotskom, Lokvičići. Pravni fakultet završio u Splitu, a magisterij u Osijeku. Piše uglavnom sonetnu poeziju i pjesme u prozi. <br />Objavljena djela: <br />Pjesme, 1983.; Nesnivana java (pj.), 1984.; Bezimena s Drave (pj.), 1986.; Pehar ljubavi (pj.), 1988.; Sretno sunce, 1989.; Biserna lipa (pj.), 1993.; Bolni baranjski antibarbarus (pj.), 1994.; Svjetlost maslačka, 1995.; Okopnit će snjegovi što još nisu pali (pj.), 1995.; Hrvatska sonetom (pj.), 1996.; Zatočenik riječi (pj.), 1997.; Vukovarski križ (pj.), 1998.; Miris tamarisa (pj.), Osijek, 1999. <br />Lujo Medvidović živi i radi kao odvjetnik u Osijeku. Objavljuje u časopisima, listovima, na radiju i televiziji. Neke su mu pjesme i uglazbljene, a prema tekstu Bolni baranjski antibarbarus snimljen je i dokumentarni film Baranjska krv. <br /><br />MEHMEDAGIĆ, Enver <br />Milano <br />Rođen 29. X. 1929. u Zagrebu. Pravni fakultet i doktorat završio u Zagrebu. Piše uglavnom pjesme. <br />Objavljena djela: <br />Refleios /Odrazi/, Buenos Aires, 1954.; Svijetla i sjene (pj.), Madrid, 1968.; En pos de si /Tragom sama sebe/ (pj.), Madrid, 1970. <br />Enver Mehmedagić živi i radi u Milanu. Zbirke pjesama tiskane su na španjolskom, talijanskom i hrvatskom jeziku. Dobitnik je talijanskih književnih nagrada. <br /><br />MERKOVIĆ, Lazar <br />Subotica <br />Rođen 14. VI. 1926. u Subotici. Pjesnik, prozaik, kritičar, esejist, publicist, prevoditelj, bibliograf i novinar. Pripada starijoj generaciji hrvatskih pisaca u Vojvodini iz subotičkog književnog kruga. Utemeljitelj je i prvi glavni urednik časopisa za književnost, umjetnost i društvena pitanja “Rukovet”. <br />Objavljena djela: <br />Odbljesci (pj.), 1953.; Između dva pola (pj.), 1957.; Put dug pet života (ro.), 1958., 1959., 1963.; San pod zvijezdama (pj.), /knjiga zabranjena tijekom slaganja u tiskari/, 1972.; Putevima zajedništva (bibl. časopisa “Rukovet” od 1955. do 1980.); Književnost slovenačkog i makedonskog naroda, albanske i talijanske, mađarske, romske etničke grupe, rumunjske, rusinske, slovačke i turske narodnosti, 1982.; Osame (pj.), 1988. <br />Lazar Merković živi i radi u Subotici. Preveo s mađarskog jezika više književnih naslova autora pjesnika, prozaista, esejista, dramskih pisaca, filozofa, znanstvenika i publicista iz Vojvodine i Mađarske. Jedan je od utemeljitelja Hrvatskog kulturnog društva “Bunjevačko kolo”, danas Hrvatski kulturni centar, zatim Radio-Subotica. Zbog osnivanja Pododbora Matice hrvatske u Subotici smijenjen je s položaja gl. urednika Radio-Subotice i s položaja gl. urednika “Rukoveti” i Izdavačkog odjela “Osvit”, te s još dvadesetak hrvatskih intelektualaca uklonjen iz javnog života. Dobitnik je više nagrada i priznanja, među ostalim Ordena zasluga za narod i Kolajne malog križa Republike Mađarske, za dugogodišnji prevodilački rad i istaknutu ulogu u posredovanju mađarske kulture u nas. <br /><br />MERŠINJAK, Saša <br />Zagreb <br />Rođen 19. IX. 1949. u Nišu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Prozni pisac i pjesnik. Piše eseje, novinske članke, filmske i likovne kritike. <br />Objavljena djela: <br />Akrobat (prip.), Zagreb, 1975.; Predstave na granici (ro)., Zagreb, 1978.; Ispovjednik (ro.), Čakovec, 1978.; Šahovska polja spavača (pj.), Zagreb, 1979.; U ruhu gurua (pj.), Zagreb, 1993.; Lude gljive (prip.), Zagreb, 1998. <br />Saša Meršinjak živi i radi u Zagrebu. Stalni je kolumnist u listu “Vijenac”. Objavljivao u književnim časopisima i listovima, na radiju i televiziji i prevođen na strane jezike. Od 1990. godine voditelj je tribine “jutro poezije” u Zagrebu. Član je Hrvatskog centra PEN-a i Hrvatskog filozofskog društva. <br /><br />MESINGER, Bogdan <br />Osijek <br />Rođen 25. XII. 1930. u Šidu. Završio Filozofski fakultet i doktorat iz filoloških znanosti. Srednjoškolski profesor, sveučilišni predavač, izvanredni profesor na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. Prozaik, esejist i pisac likovnih studija. <br />Objavljena djela: <br />Josip Kozarac (es.), Vinkovci, 1966.; Kiša (ro.), Vinkovci, 1970.; Likovne impresije (es.), Vinkovci, 1971.; Slavko Mađer (es.), Vinkovci, 1972.; Stvaralački nesporazum (es.), Vinkovci, 1973.; Samac (ro.), Vinkovci, 1973.; Vinkovačka čitaonica i knjižnica… (mo.), Vinkovci, 1976.; Zatvorena pučina (ro.), Osijek, 1984.; Crlenjak (lik. mo.), Borovo, Ilok, 1987.; Slavko Kolar – traganje za strukturotvornom jezgrom (mo.), Osijek, 1987.; Traktat o medalji – treći memorijal Ive Kerdića (lik. stu.), Osijek, 1987.; Predrag Goll – skicirke (lik. stu.), Osijek, 1987.; Četvrti memorijal Ive Kerdića (lik. stu.), Osijek, 1990.; Esseg lotus victoriae es: Osijek u medaljama – medalje u Osijeku (lik. stu.), Osijek, 1990.; Medaljer Vanja Radauš (lik. stu.), Osijek, 1993.; Peti memorijal Ive Kerdića (lik. stu.), Osijek, 1993.; 24 dana rata (pj.), Osijek, 1993.; Ivan Mršić, slikar – keramičar (mo.), Osijek, 1995.; Krunoslav Kern (mo.), Osijek, 1996.; Želimir Janeš – medaljerski rizničar hrvatske kulture (mo.), Osijek, 1998.; Hrvatsko medaljerstvo na kraju tisućljeća (lik. stu.), Osijek, 1998.; Medaljer Damir Mataušić (mo.), Zagreb – Varaždin, 1998. <br />Izvedena djela: <br />Krug (radio-dr.), Zagreb, 1971. <br />Bogdan Mesinger živi i radi u Osijeku. <br /><br />MIĆANOVIĆ, Miroslav <br />Zagreb <br />Rođen 15. VIII. 1960. u Brčkom. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao profesor srednje škole, kao glavni urednik edicije “Quorum”. Pjesnik i prozni pisac. Objavljuje pjesme, priče i eseje. <br />Objavljena djela: <br />Grad dobrih ljudi (pj.), Zagreb, 1984.; Četiri dimenzije sumnje (krit.), /s V. Bogišićem, J. Matanović, K. Bagićem/, Zagreb, 1988.; Zid i fotografije kraja (pj.), Rijeka, 1989.; More i prašina (pj.), 1991.; Zib (pj.), Zagreb, 1999. <br />Miroslav Mićanović živi i radi u Zagrebu. Sastavio je s Hrvojem Pejakovićem pregled hrvatskog suvremenog pjesništva Les jeunes poetes Croates u časopisu “Migrations”, Pariz, 1989. <br /><br />MIFKA, Ljerka <br />Zagreb <br />Rođena 22. III. 1943. u Zagrebu. Diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Uređivala časopis “Danas”. Pjesnikinja, esejistica i prevoditeljica. Prevodi s francuskog, engleskog i talijanskog jezika. <br />Objavljena djela: <br />Piramida (pj.), 1970.; Eseji, 1970.; Noćna straža (pj.), 1974.; Rano proljeće (pj.), 1976.; Pejzaž uokrug (pj.), 1977.; Suzdržani pir (pj.), 1977.; Povratak Grifona /s B. Bogdanovićem/, 1983.; Onaj koji priča i smije se (pj.), 1984. <br />Ljerka Mifka živi i radi u Zagrebu. <br /><br />MIHALIĆ, Slavko <br />Zagreb <br />Rođen 16. III. 1928. u Karlovcu. Pohađao Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao novinar, urednik “Lykosa” i osnivač lista “Tribina”, bio pokretač i tajnik Festivala poezije Plitvice – Rijeka – Opatija – Ohrid, urednik lista “Telegram”, više puta tajnik i potpredsjednik Društva hrvatskih književnika i generalni tajnik Saveza književnika u Zagrebu i Beogradu, pokretač časopisa “The Bridge”–“Most” i Zagrebačkih književnih razgovora, tajnik biblioteke “Pet stoljeća hrvatske književnosti”. Sada je glavni i odgovorni urednik mjesečnika “Forum”. Pjesnik, prozni pisac, prevoditelj, antologičar i esejist. <br />Objavljena djela: <br />Komorna muzika (pj.), Zagreb, 1954.; Put u nepostojanje (pj.), Zagreb, 1956.; Početak zaborava (pj.), Zagreb, 1957.; Darežljivo progonstvo (pj.), Zagreb, 1959.; Godišnja doba (pj.), Zagreb, 1961.; Ljubav za stvarnu zemlju (pj.), Zagreb, 1964.; Prognana balada (izb. pj.), Kruševac, 1965.; Izabrane pjesme, Zagreb, 1966.; Jezero (pj.), Beograd, 1966.; Posljednja večera (pj.), Zagreb, 1969.; Vrt crnih jabuka (pj.), Zagreb, 1972.; Krčma na uglu – Krčma na vogalu (pj. hrv. i slo.), /na slov. preveo Ciril Zlobec/, Trst – Koper, 1974.; Petrica Kerempuh (u starim i novim pričama), Zagreb, 1975.; Klopka za uspomene (pj.), Zagreb, 1977.; Izabrane pjesme, Zagreb, 1980.; Pohvala praznom džepu (pj.), Zagreb, 1981.; Atlantida (izb. pj.), Beograd, 1982.; Tihe lomače (pj.), Zagreb, 1985.; Iskorak (pj.), Zagreb, 1987.; Izabrane pjesme, Zagreb, 1988.; Mozartova čarobna kočija (pj.), Zagreb, 1990.; Ispitivanje tišine (pj.), Ljubljana, 1990.; Zavodnička šuma (pj.), 1992.; Približavanje oluje (izb.), Zagreb, 1996.; Pandorina kutija (pj.), 1997.; Sabrane pjesme, Zagreb, 1998. <br />Slavko Mihalić živi i radi u Zagrebu. Urednik je poznatih antologija: Iskrišta u tmini, Zapisi umobolnih, Zagreb, 1957.; Parma, Italija, 1966.; Antologija hrvatske poezije XX. stoljeća /s J. Pupačićem i A. Šoljanom/, Zagreb, 1966.; Novi hrvatski pjesnici, Split, 1968.; L’antologie poesie Croate /s I. Kušanom/, Paris, 1972.; Novata hrvatska poezija /s G. Todorovskim/, Skopje, 1973.; Antologija hrvaške poezije, Ljubljana, 1975. i dr. Prevodio sa slovenskog jezika: E. Kocbek: Strava, Zagreb, 1970.; S. Kosovel: Kras (pj.), četverojezično izd./ Trst, 1980.; C. Zlobec: Moja kratka vječnost (izb. pj.), Zagreb, 1982. Prevodio i sa češkog: V. Holan: Noć s Hamletom (pj., po.), Zagreb, 1981. i dr. Redovni je član HAZU i dobitnik više važnih nagrada za književnost, između kojih i Vilenica 2000. Knjige izabranih stihova objavljene su mu na albanskom, češkom, engleskom, francuskom, mađarskom, makedonskom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, ruskom, slovenskom, švedskom i talijanskom, a pojedini na još desetak jezika. <br /><br />MIHALKOVIĆ, Josip <br />Čakovec <br />Rođen 12. V. 1954. u Čakovcu. Završio Pedagošku akademiju. Nastavnik likovne kulture i novinar. Piše pjesme i prozu. <br />Objavljena djela: <br />Oko koje kopa (pj.), Prokuplje, 1980.; Mjehur od sapunice ili J. M. Superstar (po.), Čakovec, 1985.; Velika djeca (slik.), Zagreb, 1997.; Pokusna predstava (pj.), Čakovec, 1998.; Mrtva priroda (pr.), Zagreb, 1999. <br />Josip Mihalković živi i radi u Čakovcu. Objavljuje u raznim listovima i časopisima, zbornicima, radijskim i televizijskim emisijama poeziju, prozu, polemike, karikature, kataloge, novinske članke, te likovne, glazbene i filmske prikaze. Ilustrator je i grafički priređivač knjiga i publikacija. Pokretač je i urednik kulturnog priloga “Pazi” u listu “Međimurje”, te supokretač čakovečkog časopisa “Ako”, zatim mnogih nagrađenih književnih manifestacija. Priredio je prvu hrvatsku antologiju (video-elektronsku) poetskih minijatura pod nazivom Suvremeno hrvatsko pjesništvo. <br /><br />MIHANOVIĆ, Nedjeljko <br />Zagreb <br />Rođen 16. II. 1930. u Sitnu Donjem, pokraj Splita. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti u Zagrebu. Radio u Institutu za književnost HAZU i kao lektor za hrvatski jezik na Slavenskom seminaru Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Hamburgu. U zvanju znanstvenog savjetnika i upravitelja Odsjeka za književnost u Zavodu za književnost i teatrologiju HAZU, djeluje do 1990., kada dolazi na dužnost predsjednika Odbora za naobrazbu, znanost, kulturu i šport Sabora Republike Hrvatske. Bio je i izabran za predsjednika Sabora Republike Hrvatske. Književni povjesnik, esejist i kritičar. Objavljuje eseje, kritike, bibliografske i leksikografske priloge. <br />Objavljena djela: <br />Poezija Stanka Vraza (stu.), Zagreb, 1971.; Pjesničko djelo Vladimira Nazora (mo.), Zagreb, 1976.; Portreti i eseji o hrvatskim piscima (es.), Zagreb, 1981.; Izabrana djela PSHK, Zagreb, 1984.; Oblikotvornost i smisao (es.), Zagreb, 1987.; Mjera i vrijednost (es.), Zagreb, 1989.; Govor umjetnosti (stu.), Zagreb, 1992.; Na putu do hrvatske državnosti (pol. es.), Zagreb, 1996.; Državnost izvan svega (pol. es.), Zagreb, 1998. <br />Nedjeljko Mihanović živi i radi u Zagrebu. Uz navedenu građu u knjigama, objavljuje političke govore i članke i aktivno sudjeluje na kongresima, simpozijima i znanstvenim skupovima u domovini i inozemstvu s nizom referata iz područja književne historiografije i teorije književnosti. Posebice se bavio priređivanjem kritičkih izdanja sabranih djela hrvatskih pisaca: Tina Ujevića, A. G. Matoša, Vladimira Nazora, Vjekoslava Majera, A. B. Šimića, Ante Kovačića i dr. U djelokrugu Obrazovnog programa Hrvatske radio-televizije ostvario je sedam scenarija i ekranizacija o hrvatskim piscima. Izabran je za člana suradnika HAZU u Razredu za književnost. <br /><br />MIJATOVIĆ, Anđelko <br />Zagreb <br />Rođen 27. I. 1939. u mjestu Tihaljina. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti u Zagrebu. Radi kao povjesničar i savjetnik je predsjednika Republike Hrvatske. Objavljuje književno povijesne studije, članke i prikaze. <br />Objavljena djela: <br />Uskoci i krajišnici (ras.), Zagreb, 1974.; Senjski uskoci u narodnoj pjesmi i povijesti (stu.), Zagreb, 1983.; Obrana Sigeta o 420. obljetnici /1566.-1986./ (mo.), Split, 1987.; Ban Jelačić (mo.), Zagreb, 1990.; Zrinsko Frankopanska urota (mo.), Zagreb, 1992.; Iz riznice hrvatske povijesti i kulture (stu.), Zagreb, 1996. <br />Anđelko Mijatović živi i radi u Zagrebu. <br /><br />MIJOVIĆ KOČAN, Stijepo <br />Zagreb <br />Rođen 14. IV. 1940. u Đurinićima, Konavle. Završio Filozofski fakultet i stekao doktorat znanosti iz filologije u Zagrebu. Radio kao profesor, novinar, urednik, sveučilišni predavač novinarskih vrsta, kazališni kritik, filmski redatelj. Pjesnik, esejist, kritik, putopisac, antologičar, scenarist i redatelj. <br />Objavljena djela: <br />Glasovi mladih (skupna zb. pj.), Dubrovnik, 1960.; Ispovjedaonica (pj., ko.), Zagreb, 1969.; Ja odozdo (pj., sat.), Čakovec, 1970.; Ta riječ (pj.), Zagreb, 1974.; Izravno u stroj (kaz.), Zagreb, 1981.; Sedmoglasnik (pj.), Beograd, 1982.; Vijenac soneta (pj.), Zagreb, 1982.; Manifestiranje elementarnog u pjesništvu (man.), 1983.; Konavle (mo.), Dubrovnik, 1984.; Pokušati slikom (ogl.), 1985.; Ono nešto (pj.), Zagreb, 1986.; Triptih o glavi (pj. u pr.), Zagreb, 1988.; Konavoski vez (pj.), Zagreb, 1988.; Kronike, kritike, jezik (stu., krit., ogl.), Zagreb, 1988.; Neke ogledničke oznake književnosti Ivana Despota (krit.), 1989.; E da mi je (pj. za dj.), 1991.; Skupljena baština (hr.), Zagreb, 1993.; Iznove starih majstora (pj.), 1995.; Prevlaka ćaćina tamburica (pj., pč. u stihu), 1996.; Josip Pupačić u književnosti i novinarstvu (knj. znan. rad), 1988. <br />Izvedena djela: <br />Ferštenzi, čoek božji (radio-dr.), Zagreb, 1976.; Zimmer frei (radio-dr.), Zagreb, 1977.; Mačka je đanki (objavljeno kao Prijeđi rijeku ako možeš TV-dr.), Zagreb, 1977.; Zelenci (radio-dr.), Zagreb, 1978. <br />Scenariji: Baka bijela (TV-film), Zagreb, 1993. <br />Stijepo Mijović Kočan živi i radi u Zagrebu. Ostvario pedesetak dokumentarnih scenarija i režija, te Antologiju književnosti Hrvatskog narodnog preporoda, LP, 1985., i Gundulićevu Dubravku, LP, 1989., priredio prvu emigrantsku zbirku Knjiga bezimenih, surađivao u književnim časopisima i listovima i danas aktivan kao književni kroničar vrijednih knjiga i izdanja. <br /><br />MIKLAUŽIĆ, Đurđa <br />Zagreb <br />Rođena 9. IX. 1947. u Zagrebu. Pohađala Filozofski fakultet. Pjesnikinja i esejistica, voditeljica književnih večeri i direktorica programa Multimedijskog ženskog centra “Nona”. <br />Objavljena djela: <br />Sjena na izvoru (pj.), Zagreb, 1976.; Da nisi (pj.), Zagreb, 1985.; Prozirnost (pj), Zagreb, 1991.; Pismo iz rasapa (es.), Zagreb, 1995.; Kartonski ljiljani: zvuk vrtnje (pj.); 1996. <br />Đurđa Miklaužić živi i radi u Zagrebu. <br /><br />MIKOLČEVIĆ, Slavko <br />Zadar <br />Rođen 23. XI. 1919. u Gunjavcima. Završio Višu pedagošku školu. Radio kao nastavnik. Pjesnik i prozaist. <br />Objavljena djela: <br />Kameni pleteri raspleteni (pj.), 1951.; Slavonijo tužna mati (pj.), 1983.; Uže s neba (ro.), 1985.; Slavonijo što su ti učinili (pj.), 1994.; Vrijeme bez primjera (pj.), 1995.; Pjev starog fauna (pj.), 1996. <br />Slavko Mikolčević živi i radi u Zadru. Pisao kozerije, humoreske i putopise sa svojih putovanja po Europi. Jedan je od osnivača Matice hrvatske u Zadru i časopisa “Zadarska revija”. <br /><br />MILANJA, Cvjetko <br />Sveta Nedjelja <br />Rođen 7. IX. 1943. u mjestu Zaglav, na Dugom otoku. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i doktorirao iz filoloških znanosti. Kao gost predavač i lektor boravio u Kolnu. Profesor je novije hrvatske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Književni povjesničar i esejist. Piše eseje, znanstvene radove i monografije. <br />Objavljena djela: <br />Struktura i vizija Tadijanovićeve poezije (mo.), Osijek, 1976.; Alkemija teksta (es.), Zagreb, 1977.; Užas jezične moći (es.), Rijeka, 1986.; Janko Leskovar (mo.), Zagreb, 1985.; Jakša Čedomil (mo.), Zagreb, 1986.; Doba razlike (rasp., es.), Zagreb, 1991.; Hrvatski roman 1945.-1990., Zagreb, 1996. <br />Cvjetko Milanja živi i radi u Svetoj Nedjelji (Brezje) i u Zagrebu. Aktivno surađuje u književnim časopisima i listovima. <br /><br />MILČEC, Zvonimir <br />Zagreb <br />Rođen 3. IX. 1938. u Zagrebu. Završio grafičku i novinarsku školu. Radio kao novinar, pomoćnik gl. urednika “Večernjeg lista”, gl. urednik “Zagrebačkog trga”. Sada je kolumnist “Jutarnjeg lista”. Feljtonist, pripovjedač, putopisac, scenarist, zagrebački kroničar i pisac za djecu. <br />Objavljena djela: <br />Piti ili ne piti (rep.), Zagreb, 1968.; Zadnja pošta Zagreb (feljt.), Zagreb, 1973.; Pozdravi doma (feljt.), Zagreb, 1975.; Zvižduk s Bukovca (ro.), Zagreb, 1975.; U Zagrebu prije podne (ro.), Zagreb, 1979.; Posljednji zvižduk (ro.), Zagreb, 1980.; Priča o novinama (ro.), Zagreb, 1982.; Pozdrav iz Zagreba (feljt.), Zagreb, 1986.; Pješak u Zagrebu (pt.), Zagreb, 1988.; Galantni Zagreb (feljt.), Zagreb, 1989.; Povratak bana (feljt.), Zagreb, 1990.; Čovjek od novina (ro.), Zagreb, 1997.; Zgode (feljt.), Zagreb; Zagrebački gradonačelnici (feljt.), Zagreb; Od Zagreba su ljepše samo Zagrepčanke (feljt.), Zagreb; Nečastivi na kotačima (feljt.), Zagreb. <br />Zvonimir Milčec živi i radi u Zagrebu. Djela su mu prevođena na strane jezike. Napisao je više scenarija za kratke umjetničke filmove i dokumentarce za televiziju, te scenarij za igrano-dokumentarni film Priča iz Maksimirske šume. Dobitnik je više književnih nagrada, uz ostalo i Nagrade grada Zagreba. <br /><br />MILENIĆ, Žarko <br />Rijeka <br />Rođen 14. I. 1961. u Brčkom. Završio Višu ekonomsku školu. Radio kao fizički djelatnik u Bizovcu i Osijeku, bio hrvatski vojnik u Domovinskom ratu. Objavljuje prozu, poeziju, drame, književne kritike i eseje. <br />Objavljena djela: <br />Vrijeme velikog posta (pj.), Brčko, 1987.; Nezavršene priče (pr.), Sarajevo, 1988.; Pojela ih kiša (ro.), Zagreb, 1995.; Preludij (ro.), Zagreb, 1997. <br />Žarko Milenić živi u Rijeci. Objavljuje u raznim časopisima i publikacijama, javlja se u programu SFB radija u Berlinu. Dobitnik je više nagrada i priznanja za haiku na engleskom jeziku na natječaju u Tokiju. <br /><br />MILOHANIĆ, Tomislav <br />Poreč <br />Rođen 21. X. 1956. u Rapavelu. Završio Ekonomski fakultet i radi kao ekonomist. Piše na štokavskom i čakavskom narječju pjesme, priče, putopise i kazališne igrokaze. <br />Objavljena djela: <br />Briskvin cvit iz bukalete (zb. čak. pj.), 1988.; Kantunali (zb. čak. pj.), 1991.; Karagujov pir (prip.), 1992.; Deštini i znamenja (prip.), 1993.; Badavca (prip. pt.), 1996.; Glavnja vognja (čak. pj.), 1996.; Cvjetni ožiljak duše (pj.), 1998.; Istarske priče i pjesme /Deštini i znamenja/, 1998. <br />Izvedena djela: <br />Valigaštar (dr.), HNK, INK, Pula, 1997. <br />Tomislav Milohanić živi i radi u Poreču. <br /><br />MILOŠ, Damir <br />Opatija <br />Rođen 1954. u Opatiji. Diplomirao i magistrirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je u Centru SUVAG i na Filozofskom fakultetu. Prozni i dramski pisac. Osim romana piše i tekstove za slikovnice. <br />Objavljena djela: <br />Pogled grad (ro.), Zagreb, 1985.; Se (ro.), Osijek, 1987.; Smrt u Opatiji (ro.), Rijeka, 1988.; Bijeli klaun (ro.), Zagreb, 1988.; Nepoznata priča (ro.), Zagreb, 1989.; Autobiografija (ro.), Opatija, 1989.; Kapetanov dnevnik, Zagreb, 1991.; Nabukodonozor, Zagreb, 1995.; Otok snova (ro.), Zagreb, 1996.; Kravata (ro.), Zagreb, 1998. <br />Damir Miloš živi i radi u Opatiji. <br /><br />MILOVAN, Antun <br />Vodnjan <br />Rođen 1. III. 1954. u Puli. Završio Filozofski fakultet u Zadru. Radi kao profesor hrvatskog jezika i književnosti. Piše pjesme, pripovijetke, biografije i sastavlja antologije poezije. <br />Objavljena djela: <br />Povratak (pj.), 1978.; Vilija (čak. pj.), 1984.; Grimizni veo (bio. sv. Eufemije), 1993.; Ure na placi (čak. pj.), 1994.; Svijetlo u areni (bio. sv. Germana), 1995.; Biskup s vijencem (bio. sv. Maura), 1996.; Zlatna lira čakavska (ant. čak. lir.), 1998. <br />Antun Milovan živi i radi u Čabrunićima (Vodnjan). <br /><br />MIMICA, Bože <br />Rijeka <br />Rođen 12. X. 1942. u Omišu. Završio Pedagoški fakultet i vanjsku trgovinu. Kulturolog, nakladnik i numizmatičar. <br />Objavljena djela: <br />Numizmatika na povijesnom tlu Hrvatske (pov. knj.), 1992., 1994.; Numizmatička povijest Dubrovnika (pov. knj.), 1994.; Numizmatika na povijesnom tlu hrvatske – rani srednji vijek (pov. knj.), 1995.; Numizmatička povijest Rijeke (pov. knj.), 1996.; Numizmatička povijest Istre i Kvarnera (pov. knj.), 1997.; Numizmatička povijest Slavonije i Zagreba, Zagreb, 1999. <br />Bože Mimica živi i radi u Rijeci. <br /><br />MIOČ, Pero <br />Šibenik <br />Rođen 12. I. 1942. u Žabljaku kod Livna. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zadru. Bio ravnatelj Kazališta lutaka u Zadru, u Livnu voditelj amaterskog kazališta, a u Šibeniku radio kao redatelj u mjesnom kazalištu i na Međunarodnom dječjem festivalu. Pjesnik, redatelj, prevoditelj, esejist. <br />Objavljena djela: <br />Perunike (pj.), Zagreb, 1997. <br />Izvedena djela: <br />Lipa Mara (dr.), Lodz i Bielsko – Biala, Poljska; Juliana Kreposna (dr.), Šibenik; Legenda o Juliani i Aleksandru (dr.); Maestro i svetac (dr.); Jaslice (dr.), Šibensko kazalište. <br />Pero Mioč živi i radi u Šibeniku. Prevodio dramske tekstove sa slovenskog, ruskog, poljskog jezika i objavio nekoliko knjiga prijevoda s poljskog jezika: Karol Wojtyla: Izabrane pjesme; Konstanty Ildefons Galczynski: Zelena guska, Plejada poljskih pjesnika XX. stoljeća; Czeslaw Milosz: Rodbinska Europa, Zagreb, 1999. Surađuje u raznim književnim listovima i časopisima, vrlo intenzivno prevodeći suvremenu poljsku poeziju (Ryszard, Kryniski, Adam Zagajewski, Wislawa Szymborska, Ewa Lipska, Julian Kornhauser...) <br /><br />MIRIĆ, Milan <br />Zagreb <br />Rođen 14. XI. 1931. u Gornjim Dubravama kod Ogulina. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Izdavač i urednik Studentskog centra, Sveučilišne naklade “Liber” i naklade “Naprijed”. Esejist, pripovjedač, dramski pisac i feljtonist. <br />Objavljena djela: <br />Ostatak iskušenju (ro.), Zagreb, 1968.; Rezervati (es.), Zagreb, 1970.; Pisma iz rezervata (es. feljt.), Zagreb–Beograd, 1975.; Rosa (dr.), Zagreb, 1981.; Priče o grčkim bogovima (prip.), /sa Z. Šešeljem/, Zagreb, 1988.; Olovni slog (ro.), Zagreb, 1990.; Priče o grčkim junacima (prip. za dj.), /sa Z. Šešeljem/, Zagreb, 1992. <br />Izvedena djela: <br />Bombaški proces (TV-dr. kro.), TV-Zagreb, 1978. <br />Milan Mirić živi i radi u Zagrebu. Pokrenuo i uređivao časopis “Razlog” i istoimenu biblioteku u kojoj je tiskano 100 knjiga domaćih i inozemnih autora. Bavi se i prevođenjem i obnaša dužnost glavnog urednika nakladne kuće “Naprijed”. <br /><br />MLINAREC, Robert <br />Zagreb <br />Rođen 15. IV. 1966. u Zagrebu, gdje se školovao i diplomirao na Filozofskom fakultetu. Radio kao knjižar i tehnički urednik u nakladničkoj kući “Naklada MD” u Zagrebu. Danas urednik dječjih knjiga. Prozni pisac i prevoditelj. <br />Objavljena djela: <br />Georginine suze (pč.), Zagreb, 1997.; Film od pet sekunda (pj.), Zagreb, 1998.; Quattro stagioni (pr.), /suautorstvo/, Zagreb, 1998.; Tkači snova (pč.), Zagreb, 1999.; Mali noćni pomagači (slik.), Zagreb, 2000. <br />Robert Mlinarec živi i radi u Zagrebu. Surađuje u mnogim književnim listovima i časopisima. <br />MRAOVIĆ, Simo <br />Zagreb <br />Rođen 30. III. 1966. u Kutini. Pohađao Filozofski fakultet. Urednik je biblioteke “Rever” nakladničke kuće “Areagrafika”. Radio kao novinar na televiziji, a sada je suradnik kulture u “Jutarnjem listu”. Pjesnik i pripovjedač. <br />Objavljena djela: <br />Rimljanima nedostaje milosti (pj.), Osijek, 1990.; Na zemlji je sjena (pj.), Zagreb, 1994.; Sezona otrova (pj.), Zagreb, 1996.; Između usana (pj.), Zagreb, 1997. <br />Simo Mraović živi i radi u Zagrebu. <br /><br />MRDULJAŠ, Igor <br />Zagreb <br />Rođen 9. VIII. 1945. u Splitu. Tehničku školu i Ekonomski fakultet polazi i završava u Rijeci. Radio kao dramaturg Zagrebačkog kazališta mladih i ravnatelj, pomoćnik ministra informiranja, te pomoćnik ministra kulture i prosvjete za informiranje. Urednik časopisa “Prolog”, “Novi Prolog”, “Riječka revija”, “Kamov”, s Tahirom Mujičićem autor i voditelj kabareta “Mmanipuli”... Teatrolog i kazališni kritičar. Objavljuje kazališne kritike i teatrologijske oglede. <br />Objavljena djela: <br />Sto godina kazališta u Varaždinu, 1973.; Izbor iz hrvatske dramatike 20. stoljeća, Zagreb, 1978.; Zagrebački kabaret (stu.), Zagreb, 1984.; Kudilja i vreteno (ant.), 1980.; Kaj nam pak moreju, 1983.; Deset godina druženja, 1984.; Dramski vodič (stu.), Zagreb, 1984.; Građa za portret glumca (mo.), Zagreb, 1981.-1991.; Dubravko Dujšin, poslovi i dani (mo.), Zagreb, 1988.; Potjeh, Toporko i Neva Nevičica (dr.), Zagreb, 1994.; ad HOC, Hrvatsko ratno glumište (stu.), Zagreb, 1994.; Dramski vodič: od Vojnovića do Matišića /Hrvatska drama 20. stoljeća/, Zagreb, 1997.; O hrvatskome glumištu, Zagreb, 1999. <br />Izvedena djela: <br />/u koautorstvu s T. Mujičićem/ Mmanipuli – Teatrološko općilište, CKD, Zagreb, 1985.; Mmanipuli – Bludološko kulturilište, CKD, Zagreb, 1986.; Mmanipuli – Kulturološko bludilište, CKD, Zagreb, 1987.; Tri junaka iz Bagdada o Šeherezadi da i ne govorimo, Zagrebačko kazalište lutaka, 1997. <br />Igor Mrduljaš živi i radi u Zagrebu. Sada je zamjenik predstojnika Ureda za odnose s javnošću Vlade RH. <br /><br />MRKIĆ, Romano <br />Zadar <br />Rođen 19. II. 1935. u Bokanjcu, kod Zadra. Završio gimnaziju u Zadru. Od 1958. živi u inozemstvu. Radio kao taksist u Muenchenu. Pripovjedač i romanopisac. <br />Objavljena djela: <br />Taksist od Muenchena (ro.), Zagreb, 1980.; Anine noći (ro.), Zadar, 1984.; Iš... (ro.), Zagreb, 1986.; Hrvatska komedija (ro.), Zagreb, 1989. <br />Romano Mrkić živi i radi u Zadru i Lindenrignu. <br /><br />MRKONJIĆ, Zvonimir <br />Zagreb <br />Rođen 6. VI. 1938. u Splitu. Filozofski fakultet i Akademiju za kazališnu umjetnost završio u Zagrebu. Radio kao član Uredništva tjednika “Telegram” i časopisa “Prolog”. Dramaturg je Dramskog kazališta “Gavella”. Pjesnik, esejist i prevoditelj. Priređivač nekoliko zbornika i antologija. <br />Objavljena djela: <br />Gdje je što (pj.), Split, 1962.; Zemljovid (pj.), Zagreb, 1964.; Dan (pj.), Split, 1968.; Šćap mlohavih (pj.), Zagreb, 1970.; Izum beskraja (es.), Zagreb, 1971.; Suvremeno hrvatsko pjesništvo, Zagreb, 1971., I-II.; Puncta (pj.), Zagreb, 1972.; Knjiga mijena (pj.), Zagreb, 1972.; Bjelodano, crnonoćno (pj.), Zagreb, 1976.; Nadnevak (pj.), Zagreb, 1977.; Sustav i slika (es.), Zagreb, 1980.; Zvonjelice (pj.), Zagreb, 1980.; Izum beskraja (es.), Zagreb, 1981.; Opscenacija (pj.), Zagreb, 1982.; Ogledalo mahnitosti (teatr. es.), Zagreb, 1985.; Mješte hljeba (pj.), Zagreb, 1986.; Divlji Bog /Dieu Sauvage/ (pj.), Zagreb, 1987.; Crna kutija (pj.), Zagreb, 1988.; Pisma u bijelo (pj.), Zagreb, 1989.; Izvanredno stanje (ogl.), Zagreb, 1991.; Šipanski susreti (pj.), Zagreb, 1992.; Put u Dalj (pj.), Zagreb; Kao trava (pj.), Zagreb, 1998.; Antologija francuskog pjesništva /s M. Tomasevićem/, Zagreb, 1998. <br />Zvonimir Mrkonjić živi i radi u Zagrebu. Sastavio izbor Hrvatska mlada kritika, Split, 1970. U suradnji s B. Donatom objavio Strukturalizam, Zagreb, 1970. Preveo: Henri Michaux: Poezija; Rene Char: Poezija; Andre Frenaud: Poezija; Fridrich Holderlin: Kruh i vino; Paul Cludel: Kantata za tri glasa; Albert Camus: Pobunjeni čovjek; Francis Ponge: Poezija; Stephane Mallarme: Bacanje kocki; Andre Gide: Zemaljska hrana; Arthur Rimbaud: Djelo I, II; William Shakespeare: Soneti (zajedno s Ž. Čorak); Rainer Maria Rilke: Devinske elegije i dr. Prevođen je na više stranih jezika i nagrađivan. <br /><br />MRŠIĆ, Jozo <br />Zagreb <br />Rođen 19. III. 1943. u Imotskom. Pohađao studij prava i filozofije u Zagrebu, Parizu i Tuebingenu. Iz domovine otišao 1971. Piše pjesme i objavljuje na njemačkom jeziku. Članom DHK postao je 1990. <br />Objavljena djela: <br />Uspravne jadikovke (pj.), Zagreb, 1968.; Hrvatski bard (pj.), Tuebingen, 1976.; Zapis o smislu (pj.), Grossheppach, 1989.; Podanik Babilonije – Untertan Babyloniens, Zagreb, 1994. <br />Jozo Mršić danas živi i radi u Zagrebu. <br /><br />MUJIČIĆ, Tahir <br />Zagreb <br />Rođen 21. VII. 1947. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet. Radio kao propagandist, šef marketinga, urednik i ravnatelj više kulturnih institucija. Dramski pisac i pripovjedač, pjesnik i kritičar. <br />Objavljena djela: <br />Porod od tmine (dr.), Zagreb, 1976.; Dvokrležje (dr.), Zagreb, 1994.; Kokot u vinu (pj.), Zagreb, 1994.; Ad hoc (tek.), Zagreb, 1996.; 3 jada (dr.), Zagreb, 1996.; Tri (stare) krame (dr.), Zagreb, 1997.; Kavehaz Torso (dr.), 1997.; Zalegnimo, odlaze (dr.) i Bratoratvodna parnica (dr.), Zagreb, 1998.; Mađarski trodram (dr.), Zagreb, 1998. i tekst Hužar (dr.), /po Ibusaru Parti Nagy Lajosa/. <br />Izvedena djela: <br />Bajka o kneževiću Sveboru i svarožici Sunčici, 1972.; Vitezovi otrulog stola, 1973:; Jedna malo slađa krađa, 1973.; O’kaj, 1974.; Priobalni triptih ili domagojada, 1975.; Tri pušketira, 1976.; Novela od Stranca ili Firenze, stanotte si gala, 977.; Vatrugasi brataskvasi, 1977.; Saga o djedovima Mrazu i Vrazu, 1978.; Kavana Torso, 1978.; Glumijada ili dnevnik družine besciljnijeg, 1979.; Hist/o/e/rijada, 1983.; Trenk iliti diviji baron, 1984.; Cactus story, 1984.; Robotarnica, 1984.; Kaj 2O, 1985.; Kulturološko bludilište, 1985.; Bludološko kulturilište, 1986.; Kako skinuti Boga ili Plut, 1987.; Teatrološko općilište, 1987.; Gradovanje ili kako su nastali hrvatski gradovi, 1987.; Jeste li bili u Zagrebu, gospon Cabaret? (TV-zap.), 1989.; Bratorazvodna parnica, 1991.; Zalegnimo, odlaze, 1992.; Fric i pjevačica, 1993.; Esekerske guignol etude, 1993.; Božićna popevka, /prema pjesmi C. Dickensa/, 1993.; Neka tamo bajka, 1994.; Požar vlasti, 1994. <br />Tahir Mujičić živi i radi u Zagrebu. Drame potpisuje sam ili zajedno sa Senkerom, Škrabeom ili Mrduljašem. Nagrađivan za dramski rad i dobitnik odličja Ordena Danice Hrvatske s likom Marka Marulića. <br /><br />MUSA, Šimun <br />Mostar <br />Rođen 4. IV. 1951. u D. V. Ograđeniku, općina Čitluk. Završio Filozofski fakultet u Zadru i doktorirao na zagrebačkom sveučilištu. Izabran u zvanje docenta na Pedagoškom fakultetu u Mostaru. Piše književne studije, prikaze i rasprave i uređuje antologije. <br />Objavljena djela: <br />Franjo Miličević i hrvatski kulturni preporod u Hercegovini, Mostar, 1992.; Sunce je otputovalo iz moje sobe, Mostar, 1994.; Antologija hrvatske ratne lirike, Mostar, 1995.; Život i književnog djelo Ilije Jakovljevića (mo.), Mostar, 1998. <br />Šimun Musa živi i radi u Mostaru. Član je uredništva časopisa “Osvit” i “Mostariensia”. <br /><br />NAČINOVIĆ, Daniel <br />Pula <br />Rođen 29. I. 1952. u Labinu. Završio Pedagošku akademiju u Puli. Novinar – urednik u “Glasu Istre”, Pula. Pjesnik, prozni pisac, prevoditelj, esejist i kritičar. <br />Objavljena djela: <br />Tu i tamo nedjelja (pj.), Pula, 1976.; Obale, masline i trgovi (no.), Pula, 1980., II. dop. izd. Pula, 1999.; Poluotok snova (pj. za dj.), Pula, 1983.; Libar od vrimena (čak. pj.), Rijeka – Pazin, 1984.; Jednog ljeta u Poreču – Eines Sommers in Poreč (prip. za dj.), Poreč, 1985.; Moj tata brodograditelj (slik.), Pula, 1986.; Sunce ima dva barkuna (slik.), Poreč, 1987.; Pula sa starih razglednica (mo.), Zagreb, 1988.; Čovik na tin svitu (čak. pj.), Pazin, 1990.; Istra, terra magica (mo.), /s A. Mohorovičićem/, Zagreb, 1993.; Čarobna harmonika (baj.), Pazin, 1995.; Elohim (po.), Pazin, 1995.; Jadao se jedan mačak (slik.), Pazin, 1996.; Burra (slik.), /Nagrada I. B. Mažuranić/, Buzet, 1997.; Rovinj (mo.), /s M. Budicinom/, Pula, 1998.; Una povedi i mene (prip. za dj.), Pula, 1998. <br />Daniel Načinović živi i radi u Puli. Uz ostalo, na hrvatski prevodio talijanske i slovenske pjesnike iz Trsta, te talijanske pjesnike iz Istre i Rijeke. Na čakavski preveo pjesan Kanat Brata Sunca (Laudes creaturarum – Il cantico di Frate Sole) sv. Franje Asiškoga, te na talijanski izbor pjesama A. B. Šimića u knjizi Stupore nel mondo, Pula, 1999. Priredio knjigu Priče iz Istre, (Hrvatski pripovjedači XX. stoljeća, Izbor.), Pula, 1999. <br /><br />NEKIĆ, Nevenka <br />Zagreb <br />Rođena 8. V. 1942. u Zagrebu. Završila Filozofski fakultet. Profesorica povijesti, povijesti umjetnosti, nastavnica hrvatskog jezika i bibliotekar. Sada profesor u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Piše pjesme, pripovijetke, zapise, eseje, scenarije, političke polemike i povijesne tekstove. Surađuje u novinama i časopisima. <br />Objavljena djela: <br />Život i rad dr. Antuna Bauera (bio.), Zagreb, 1994.; Moja mala suputnica iz Pregrade (zap.), 1994.; Bračka kvadrifora (prip.), Zagreb, 1995.; Ruđe iz Dubrovnika (pč. o R. Boškoviću), 1995.; Legende, kronike i zapisi (prip., zap.), Zagreb, 1997.; Grad zvijezda, Zagreb, 1998. <br />Nevenka Nekić živi i radi u Zagrebu. Bavi se i slikarstvom, dosad je izlagala na više samostalnih i skupnih likovnih izložbi, a vlastita izdanja sama oprema. <br /><br />NEMEC, Krešimir <br />Zagreb <br />Rođen 29. V. 1953. u Županji. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti u Zagrebu. Redovni profesor hrvatske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Književni povjesničar i esejist. Objavljuje eseje, književne kritike i studije. <br />Objavljena djela: <br />Vladan Desnica (mo.), Zagreb, 1988.; Pripovijedanje i refleksija (stu., es.), Osijek, 1988.; Der Kroatische roman der achtziger Jahre, Zagreb, 1990.; Med literarno teorijo in zgodovino (stu., es.), Ljubljana 1990.; Večernji akti – P. Pavličića i Mor – Đ. Sudete (es.), Zagreb, 1994.; Povijest hrvatskog romana (stu.), Zagreb, 1994.; Tragom tradicije (stu., es.), Zagreb, 1995.; Antologija hrvatske novele (ant.), Zagreb, 1997.; Povijest hrvatskog romana, II. svezak, 1998. <br />Krešimir Nemec živi i radi u Zagrebu. Nagrađivan. <br /><br />NIKČEVIĆ, Milorad <br />Osijek <br />Rođen 1941. u Stubici/Pješivci (Crna Gora). Završio Filozofski fakultet i postigao doktorat znanosti. Radio kao srednjoškolski profesor, republički prosvjetni inspektor/savjetnik, predavao ruski jezik na Medicinskom fakultetu i Višoj medicinskoj školi Sveučilišta u Zagrebu (dislocirani studij u Osijeku). Sada radi kao sveučilišni profesor na Odsjeku filologije, katedra za hrvatsku književnost, na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Osijeku. Studijski se usavršavao u Moskvi, Los Angelesu i San Francisku. Piše studije, rasprave, eseje, prikaze, stručno-metodičke radove. <br />Objavljena djela: <br />Literarne skice (četiri es.), Osijek, 1979.; Transformacije i strukture (knj. i metod. stu.), Zagreb, 1982.; Ideje i paralele (knj. ogl. i stu.), Osijek, 1984.; Crnogorska pripovijetka između tradicije i savremenosti (stu.), Titograd, 1988.; Metodičke – problemske književne komunikacije, Zagreb, 1991.; Hrvatski i crnogorski književni obzori, Zagreb, 1995.; Na civilizacijskim ishodištima, Osijek, 1999. <br />Milorad Nikčević živi i radi u Osijeku. Objavljuje znanstvene studije i rasprave u stručnim i književnim publikacijama. Sudjelovao kao gostujući profesor na slavističkoj ljetnoj školi u Californiji (USA) i na mnogim znanstvenim i stručnim skupovima i simpozijima u zemlji i inozemstvu. Član je Crnogorskog društva nezavisnih književnika i Društva estetičara i etičara Crne Gore, Hrvatskog folklorističkog društva, Hrvatskog filološkog društva… Povodom petstote godišnjice uredio je Knjigu sažetaka i Zbornik radova Pola Milenijuma Crnojevića štamparije, Zagreb, 1994., 1996. Za svoj odgojno-obrazovni stručni rad primio više priznanja i nagrada. <br /><br />NIKČEVIĆ, Sanja <br />Zagreb <br />Rođena 17. VIII. 1960. u Varaždinu. Završila Filozofski fakultet, magisterij i doktorat u Zagrebu, Fullbrightova stipendija, New York, 1995. Radila kao kazališni kritičar “Večernjeg lista”, viši savjetnik za kazalište u Ministarstvu kulture RH. Sada je u statusu slobodnog umjetnika (kazališni kritičar i teatrolog). Predsjednica je Hrvatskog centra ITI-UNESCO. <br />Objavljena djela: <br />Antologija američke drame (izb. i uvod. stu.), Zagreb, 1993.; Subverzivna američka drama ili simpatija za lasere, Zagreb, 1994. <br />Izvedena djela: <br />Mijenjala bih stan (radio-dr.), Zagreb, 1990.; Zdrava hrana (radio-kom.), Zagreb, 1991.; Tko će platiti moju kozu? (radio-kom.), Zagreb, 1992.; Odličan ručak (radio-kom.), Zagreb, 1992.; Mala sirena – drugi put (radio-igr. za dj.), Zagreb, 1993.; Oporuka (radio-kom.), Zagreb, 1996.; Tikvovizija (lutk.-igr.), Lutkovno gledališče, Maribor, 1990. i 1991.; Mala sirena (lutk.-igr.), Kazalište lutaka, Split, 1997.; Bumba-bambo (dj. igr.), DK “Dubrava”, Zagreb, 1997. <br />Sanja Nikčević (Hološi) živi i radi u Zagrebu. Osnovala je Hrvatski centar ITI-UNESCO (International Theatre Institute) gdje je organizirala brojne međunarodne akcije. Sudjelovala na svjetskim kongresima i simpozijima (Caracas, Venezuela, Boston, Salzburg…). Urednica je Biblioteke Mansioni i biltena “Hrvatska drama” Hrvatskog centra IT. Članica je mnogih međunarodnih i hrvatskih strukovnih udruga (AICT, ATCA, HDKKT, HĐN, Drama desk i Odbor za komunikaciju ITI-ja). Kontinuirano objavljuje novinske kazališne kritike i znanstvene i stručne radove o hrvatskom i američkom kazalištu. Piše radio-dramske i lutkarske tekstove i prevodi drame s francuskog i engleskog jezika. <br /><br />NIZETEO, Anton <br />Fordham <br />Rođen 5. II. 1913. u Zadru. Polazio sveučilišne studije u Zagrebu i na sjevernoameričkim sveučilištima. Pisao kao literarni proučavatelj i kritičar o domaćoj i stranoj književnosti prije Drugog svjetskog rata, sastavljao antologije. U emigraciji surađivao u književnim listovima i časopisima. Piše pjesme, pripovijetke, prevodi i bavi se znanstvenim radom. <br />Objavljena djela: <br />Zelena harfa (pj.), 1935.; Uspavanka vremena (pj.), Zagreb, 1938.; Nevjesta na otoku (pč.), Zagreb, 1939.; The first press in Croatia (publ.), Chicago, 1960. <br />Anton Nizeteo živio je i radio u Fordhamu, NewYork, a danas u Hrvatskoj. S Olinkom Delorkom priredio knjigu Talijanska lirika, Zagreb, 1939. Zastupljen u antologiji hrvatskog emigrantskog pjesništva, Pod tuđim nebom, Buenos Aires, 1957. Stekao znanstvenu titulu Master of Arts povijesnom temom Croatia and the Treaty of London. <br /><br />NOVAK, Slobodan <br />Zagreb <br />Rođen 3. XI. 1924. u Splitu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao korektor, lektor, urednik, novinar, ravnatelj drame HNK Split, voditelj Zavoda za povijest hrvatske književnosti HAZU. Prozni i dramski pisac, pjesnik i scenarist. <br />Objavljena djela: <br />Glasnice u oluji (pj.), 1950.; Iza lukobrana (pj.), 1953.; Izgubljeni zavičaj (ro.), 1954., 1955., 1961., 1963., 1969., 1980., 1981., 1990., Književno veče (dr.), 1958.; Trofej (dr.), /u koautorstvu/, 1960.; Tvrdi grad (pr.), 1961.; Dolutali metak (ro.), 1961., 1969., 1981., 1990.; Novele, 1963.; Mirisi, zlato i tamjan (ro.), 1968., 1969., 1974., 1980., 1981., 1985., 1990., 1997.; Izvanbrodski dnevnik (ro.), 1976., 1981., 1990.; Riba Jonina (no.), 1985.; Izabrana proza, 1981., Sabrana djela, 1990. <br />Izvedena djela: <br />Književno veče (dr.), na scenama 1960., 1966., 1973., i pod naslovom: Ispovijed koju niste zavrijedili (dr.), TV-Zagreb, 1998.; Strašno je znati (radio-dr.), 1961.; a na sceni 1962.; Trofej (radio-dr.), 1964., Dolutali metak (TV-prilagodba), 1964.; Majstore, kako vam je ime (radio-dr.), 1966.; Zakrivljeni prostor (radio-dr.), 1968.; Školjka šumi (radio-dr.), 1975.; Riba Jonina (monodr.), 1985.; Hlap (radio-dr.), 1988.; Redukcija (radio-dr.), 1992.; Zakrivljeno vrijeme (radio-dr.), 1993.; Samotnik Radio-dr.), 1995.; Mirisi, zlato i tamjan (dr.), više puta izvedena na kazališnim scenama. <br />Slobodan Novak živi i radi u Zagrebu. Osim romana, novela, radio-drama i pjesama pisao kritike, feljtone, polemike, kozerije, filmske scenarije… Po njegovom scenariju i po njegovim prozama snimljena su četiri cjelovečernja igrana filma. Izvedeno je nekoliko kazališnih, radio i televizijskih prilagodba. Neka njegova djela prevođena su na češki, njemački, francuski, engleski, mađarski, poljski i druge jezike. Redovni je član HAZU i dobitnik više važnih književnih nagrada, odličja i priznanja. <br /><br />NOVAK, Slobodan Prosperov <br />Zagreb <br />Rođen 11. IV. 1951. u Beogradu. Filozofski fakultet i doktorat književnih znanosti završio u Zagrebu. Radio je kao redovni profesor na katedri za stariju hrvatsku književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavao je i u Zavodu za slavensku filologiju u Rimu. Uređivao časopis “The Bridge”–“Most” i bio član Uredništva časopisa “Gordogan”. Bio asistent u Zavodu za književnost i teatrologiju HAZU. Književni povjesnik i esejist. Bio urednik časopisa “Cicero”. <br />Objavljena djela: <br />Dubrovački eseji i zapisi, Dubrovnik, 1975.; Teatar u Dubrovniku prije Marina Držića (stu.), Split, 1977.; Vučistrah i dubrovačka tragikomedija (stu.), Split, 1979.; Komparatističke zagonetke (es.), Osijek, 1979.; Zašto se Euridika osvrnula (es.), Zagreb, 1981.; Hrvatska drama do Narodnog preporoda I, II, (dr. hr.), /s J. Liscem/, Split, 1984.; Planeta Držić (stu.), Zagreb, 1984.; Marko Marulić, Drame, Zagreb, 1986.; Dubrovnik iznova (rasp.), Zagreb, 1987., 1989.; Dubrovnik Revisited, Zagreb, 1987.; Dva tisućljeća pismene kulture na tlu Hrvatske (s R. Katičićem), Zagreb, 1987., 1989.; Two thousand Years of Writing in Croatia /s R. Katičićem/, Zagreb, 1987., 1988.; Kad su đavli voljeli hrvatski, Zagreb, 1988.; Urotnička pisma Marina Držića (rasp.), Zagreb, 1989.; Gundulićev san (mo.), Zagreb, 1989.; Hrvatski plusquamperfekt, 1991.; Dubrovnik, 1991.; Hrvatska književnost do narodnog preporoda; izd. čit. M. Kombola, 1992.; Stara književnost Boke, 1993.; Povijest hrvatske književnosti, knj. I /Od početka do Krbavske bitke/, Zagreb, 1996.; Povijest hrvatske književnosti, knj. II /Od humanističkih početaka do Kašićeve ilirske gramatike 1604./ <br />Slobodan Prosperov Novak živi i radi u Zagrebu. Bio je pomoćnik ministra prosvjete, kulture i sporta RH. Predsjednik je Hrvatskog centra PEN-a. Na pozornici mu je izveden dramski tekst Ecce homo (s N. Batušićem), a za svoj književno-znanstveni rad primio je važne nagrade i priznanja. <br /><br />NOVAK, Vladislav <br />Zagreb <br />Rođen 4. IX. 1922. u Starom Petrovom Selu. Gimnaziju polazio u Virovitici, a Pravni fakultet u Zagrebu. Počeo kao satiričar u “Kerempuhu” 1954., a nakon ukidanja lista u “Večernjem listu” kolumnist satiričar “u četiri humoristička oka”. Nakon zabrane djelovanja kao satiričar 1972., u istom listu pod pseudonimom pisao povijesne feljtone. Od 1990. ponovno u “Večernjem listu” djeluje kao satiričar s kolumnom “Satirični mlin”. Svojim tekstovima surađivao u satiričnom kazalištu “Jazavac” (sada “Kerempuh”) i kao koscenarist u filmu Sedmi kontinent. Od 1997. voditelj istraživanja za znanstveni projekt “Usmena povijest hrvatske vojske 1941.-1945.”. <br />Vladislav Novak živi i radi u Zagrebu. <br /><br />NOVAKOVIĆ, Anđelko <br />Zagreb <br />Rođen 1. VIII. 1951. na Priku, Omišu (Priko). Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Profesor hrvatske i komparativne književnosti, niz godina stručni suradnik u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, glavni urednik “Mosorske vile” i biblioteke “Perun” Omiš. Povjesnik, esejist, kritik i pjesnik. <br />Objavljena djela: <br />Pet stoljeća hrvatske filologije /s D. Budišom i B. Petračem/, Zagreb, 1981.; Jedan uvod u Marinkovićevo djelo, Zagreb, 1988.; Anđeli utihe u ornjima razlike (pj.), Zagreb, 1990. <br />Anđelko Novaković živi i radi u Zagrebu. Bio je predsjednik Društva Poljičana “Sv. Jure” i tajnikom Sekcije DHK-a i Hrvatskog PEN centra za proučavanje književnosti u hrvatskom iseljeništvu. Tajnik hrvatskoga žirija međunarodnog natječaja za “Serra priču” i voditelj stručnih i promotivnih djelatnosti DHK-a. Priredio knjige i zbirke pjesama J. Pupačića, B. Klarića, S. Karamana, J. Ercegovića, V. Vide, J. Kaštelana, M. Čečuka, pretisak pjesama K. Mihotića iz 1942., zbornik Život i djelo Ivana Gorana Kovačića, bibliografiju i izbor poezije “Hrvatske revije” (1951.-1990.) i dr. Organizirao mnoge znanstvene skupove i izložbe. <br /><br />NOVOSEL, Andreas <br />Beč <br />Rođen 1. XII. 1948. u Novoj Gori, Gradišće. Završio gimnaziju u Beču i pohađao studij prava. Radio u trgovačkoj struci, kao činovnik, novinar, policajac. Pjesnik i prozaik. <br />Objavljena djela: <br />Ptiči i slavuji (pj.), Beč, 1984.; Pohota (pj., monodr.), Celovec, 1994. <br />Andreas Novosel živi i radi u Beču. <br /><br />NOVOSEL, Krešo <br />Zagreb <br />Rođen 21. VI. 1926. u Zagrebu, gdje je završio Ekonomski fakultet. Bio urednik “Studentskog lista”, lista “Radio-Zagreb”, jedan od osnivača i prvi dugogodišnji glavni urednik igranog programa TV Zagreba. Prozni i dramski pisac. <br />Objavljena djela: <br />Sivinov povratak (ro.), Opatija – Rijeka, 1966.; Lovišta jednog kapetana I i II (ro.), Zagreb, 1976.; Kapi krvi kapi mora (ro.), Zagreb, 1978.; Sjaj osame (ro.), Zagreb, 1978.; Stoljetno stablo (ro.), Zagreb, 1981.; Pravda (ro.), Zagreb, 1982.; Meje (ro.), Zagreb, 1983.; Buna (ro.), Zagreb, 1984.; Izgaranje olujne tišine I, i II. (ro.), Zagreb, 1985. <br />Izvedena djela: <br />Moj brat i njegova majka (dr.), “Ivan Zajc”, Rijeka, 1970.; Janus Pannonius (dr.), HNK, Osijek, 1970.; Interregnum 1608 (dr.), HNK, Zagreb, 1971. <br />Krešo Novosel živi i radi u Zagrebu. Napisao je i desetak radijskih i televizijskih drama. Autor je igranih i dokumentarnih TV-serija: Olujne tišine (igr. se., 6. epiz.); Mač u peru (igr. ser., 7 epiz.); Slom 1918. (igr. ser., 6 epiz.); Šuflay (igr. ser., 5 epiz.); Buna u varaždinskom generalatu 1755. (do. ser.); Daleke obale (dok. ser.); Vinko Pavletin (dok. ser.); Ponori tame (dok. ser.). <br /><br />NUČIĆ-GUDELJ, Aleksandra <br />Zagreb <br />Rođena 19. X. 1935. u Zagrebu. Diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti i školi za knjižničare. Radila kao nastavnica likovnog odgoja, knjižničar, a sada se bavi uglavnom književnim radom. Piše romane. <br />Objavljena djela: <br />Nije se zbilo u Veroni (ro.), Zagreb, 1964.; Kuća u elipsi vrta (ro.), Zagreb, 1966.; Svečanost trgova i stepenica (ro.), Zagreb, 1969. <br />Aleksandra Nučić-Gudelj živi i radi u Zagrebu. <br /><br />OPAČIĆ, Petar <br />Solin <br />Rođen 29. VII. 1952. u Solinu. Završio Filozofski fakultet u Zadru. Radio kao profesor na srednjoj školi. Sada je odgojitelj u Centru za odgoj u Splitu. Jedan je od urednika časopisa “Mogućnosti”. Pjesnik i prevoditelj. <br />Objavljena djela: <br />Salonae (pj.), Split, 1978.; Plovidba (pj.), Split, 1985.; Anastazija (pj.), Split, 1988.; Alemanski kvartet (pj.), Split, 1990.; Sutikva (pj.), Solin, 1995.; Astrolab (pj.), Split, 1997. <br />Petar Opačić živi i radi u Solinu i Splitu. Priredio i preveo Antologiju engleske poezije XX. stoljeća. Surađuje u raznim časopisima i zastupljen u antologijama poezije. <br /><br />ORAIĆ-TOLIĆ, Dubravka <br />Zagreb <br />Rođena 1. VIII. 1943. u Slavonskom Brodu. Završila Filozofski fakultet i doktorat znanosti. Znanstvena suradnica u Zavodu za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Sada redovna profesorica za teoriju književnosti na Odsjeku za slavistiku. Piše pjesme, književno-znanstvene članke i eseje. <br />Objavljena djela: <br />Oči bez domovine (pj.), 1969.; Pejzaž u djelu A. G. Matoša (stu.), 1980.; Urlik Amerike (po.), 1981.; Teorija citatnosti (stu.), 1990.; Polindromska apokalipsa (po. es.), 1993.; Književnost i sudbina (es.), 1995.; Paradigme 20. stoljeća (stu., es.), 1996. <br />Dubravka Oraić-Tolić živi i radi u Zagrebu. Uredila zbornik Hrvatsko ratno pismo 1991.-1992. Surađuje u televizijskim i radijskim emisijama. <br /><br />OSMAK, Milan <br />Zagreb <br />Rođen 9. III. 1940. u Pančevu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao novinar i urednik na Radio-Zagrebu i u “Vjesniku”. Bio direktor nakladne kuće “Stvarnost”, a sada je urednik u Nakladničkom društvu “Katarina Zrinski” u Varaždinu. Prozni pisac. <br />Objavljena djela: <br />Krvotok broda (ro.), Rijeka, 1965.; Sretni Posejdonov vrtlar (ro.), Zagreb, 1973.; Lovci na amfore (ro.), Zagreb, 1976.; Ribohvatanje (pr.), Zagreb, 1982., 1983.; Tajanstveni otoci (ro.), Zagreb, 1985., 1987.; Čežnja i požuda (ro.), Zagreb, 1985.; Ispraznite Titanic (ro.), Zagreb, 1987.; ZG love story (ro.), Zagreb, 1990. <br />Milan Osmak živi i radi u Zagrebu. Objavljuje i pod pseudonimom Willy Stenton.<div class="blogger-post-footer"><img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/13775733-115257966368780650?l=umjetnici.blogspot.com' alt='' /></div>Antenoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-13775733.post-1152579373987676522006-07-10T17:55:00.000-07:002006-07-10T17:56:14.176-07:00E-K <br /><br />FABRIO, Nedjeljko <br />Zagreb <br />Rođen 14. XI. 1937. u Splitu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Predavač u Narodnom sveučilištu, dramaturg u Narodnom kazalištu "Ivana Zajca" – Rijeka, urednik u Dramskom programu Televizije i Radio-Zagreba, a danas profesor na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Pripovjedač, dramski pisac i prevoditelj. <br />Objavljena djela: <br />Odora Talije (teat. es.), Rijeka, 1963.; Partite za prozu (prip.), Rijeka, 1966.; Apeninski eseji (es.), Zagreb, 1969.; Labilni položaji (prip., dr.), Zagreb, 1969.; Reformatori (dr.), 1968.; Admiral Kristof Kolumbo (dr.), 1969.; Čujete li svinje kako rokću u ljetnikovcu naših gospara? (dr.), 1969.; Meštar (dr.), 1970.; Kralj je pospan (dr.), 1971.; Drame, Zagreb, 1976.; Magnificat (dr.), 1976.; Štavljenje štiva (es.), Zagreb, 1977.; Lavlja usta (prip.), Zagreb, 1978.; Vježbanje života (ro.), Zagreb, 1985., 1986, 1990., 1996., Pečuh, 1994.; Kazalištarije (teat. es), Zagreb, 1987.; Berenikina kosa (ro.), Zagreb, 1989., 1990., Klagenfurt, 1992., Milano, 1995.; Smrt Vronskog (ro.), Zagreb, 1994., i 1998.; Koncert za pero i život (čl., fe.), Zagreb, 1997.; Mestro i njegov šegrt (glaz. es.), Zagreb, 1997.; Izabrane pripovijetke, Zagreb, 1990. <br />Izvedena djela: <br />Reformatori (dr.), NK "Ivan Zajc", Rijeka, 1968.; Čujete li svinje kako rokću u ljetnikovcu naših gospara? (dr.), NK, "Ivan Zajc", Rijeka, 1970., ZKM, Zagreb, 1977.; Meštar (dr.), SEK, Zagreb, 1971.; Vježbanje života /dramatizacija D. Gašparović/, NK "Ivan Zajc", Rijeka, 1989.; Berenikina kosa (dr.), HNK, Zagreb. <br />Nedjeljko Fabrio živi i radi u Zagrebu. Danas je redovni član HAZU i dopredsjednik MH u Zagrebu. Bio je predsjednik DHK, član Društva hrvatskih književnih prevoditelja, kazališnih kritičara i teatrologa. Piše i objavljuje glazbene kronike i kritike. Dobitnik je zapaženih nagrada. <br /><br />FALIŠEVAC, Dunja <br />Zagreb <br />Rođena 3. II. 1946. u Požegi. Završila Filozofski fakultet i doktorat književnih znanosti u Zagrebu. Profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Književna povjesničarka i znanstvenica. Piše rasprave, eseje i monografije. <br />Objavljena djela: <br />Hrvatska srednjovjekovna proza (rasp.), Zagreb, 1980.; Ivan Bunić Vučić (mo.), Zagreb, 1987.; Stari pisci hrvatski i njihove poetike (rasp.), Zagreb, 1989.; Kaliopin vrt (stu.), Split, 1997. <br />Dunja Fališevac živi i radi u Zagrebu. Sa Živom Benčić-Primc uredila zbornik Književni barok, Zagreb, 1988. <br /><br />FEMENIĆ, Stanislav <br />Zagreb <br />Rođen 8. X. 1924. u Carevoj Ćupriji (BiH). Završio Medicinski fakultet u Zagrebu. Radio kao liječnik, a pisanjem se bavi niz godina i uglavnom piše za djecu i mladež. <br />Objavljena djela: <br />Puž na ljetovanju (pj.), Zagreb, 1968., 1970., 1974., 1976.; Dobro jutro (slik.), Tokio, 1972.; Krijesnice (pj.), Zagreb, 1973., 1975., 1977., 1980., 1982.; Tikva s nosom (pč.), Zagreb, 1979., 1981.; Trči, trči Trčimir (pj.), Zagreb, 1979., 1984., 1986., 1988., 1990.; Vidio sam, Zagreb, 1981.; Brojalica (slik.), Zagreb, 1982., 1986.; Dosjetljivi jedan (pč.), Zagreb, 1988.; Idi pa vidi (pj.), Zagreb, 1990., 1994., 1997.; Ludi kamen (pč.), Zagreb, 1996.; Veseli svirači (slik.), Zagreb, 1997. <br />Stanislav Femenić živi i radi u Zagrebu. Objavio je od 1968. g. stotinjak slikovnica, među kojim je i serija fotoslikovnica. <br /><br />FIAMENGO, Jakša <br />Split <br />Rođen 26. XI. 1946, u Komiži, na otoku Visu. Pohađao Pedagošku akademiju u Splitu. Novinar i urednik kulturne rubrike dnevnika "Slobodna Dalmacija". <br />Objavljena djela: <br />Pred obećanom zemljom (pj.), /s M. Popadićem zajednički naslov, Stepenište/, Split, 1966.; More koje jesi (pj.), Split, 1968.; Vjetar oko kuće (pj.), Split, 1975.; Večera u oku (pj.), Čakovec, 1976.; Svjetiljka radosnog moreplovca (pj.), Split, 1988.; Oteto iz tmine (pj.), Split, 1990.; Zaziv protiv zloduha (po.), /petojezično izdanje/, Split, 1992.; More u kamenu (pj.-graf. mapa), Split, 1992.; Zaziv protiv zloduha (pj.-lik. mapa), Split, 1992.; Kutija Gaja Utija (pj.), Solin, 1994.; Piva klapa ispo' volta (izbor skladane poezije), Zagreb, 1994.; Stupplica contro lo spirito maligno (tal. izd. mape Zaziv protiv zloduha), Lecce Italia, 1994.; U situ jeziku (pj.), Split, 1996.; Zemlja od vremena (izb. iz pj.), Rijeka, 1996.; Pedesetogodišnja pjesma (son.), Zagreb, 1996.; Sukanje kućne dobrote (pj.), Split, 1997.; Morsko i druga mora (pj. za dj.), Šibenik, 1998.; Dolazak u kruh (pj.), Zagreb, 1998. <br />Jakša Fiamengo živi i radi u Splitu. Pjesnik i dramski pisac, uređivao mnoge časopisa i listove, sastavio antologiju slovačke i bosansko-hercegovačke poezije. Pjesme su mu prevođene i izvođene na glazbenim festivalima i nagrađivane. Nagrađivan za književni rad. <br /><br />FIJAČKO, Slavko <br />Koprivnica <br />Rođen 5. X. 1947. u Koprivnici. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radi kao srednjoškolski profesor. Piše pjesme, prozu i eseje. <br />Objavljena djela: <br />Načelo sumnje, (pj.), Koprivnica, 1988.; Pjesme, Koprivnica, 1991.; Stihija (pj.), Koprivnica, 1995.; Mistična hiža, Koprivnica, 1998. <br />Slavko Fijačko živi i radi u Koprivnici. Aktivno surađuje u raznim listovima i časopisima. Sudjelovao i u skupnoj zbirci domovinske poezije. <br /><br />FILIPI, Goran <br />Pula <br />Rođen 18. I. 1954. u Zadru. Postigao doktorat iz romanske filologije, radi kao redovni sveučilišni profesor na Filozofskom fakultetu u Puli. <br />Objavljena djela: <br />Minule šetnje (pj.), Grozd, Pula, 1990.; Otočke balade (pj.), Pazin, 1994.; Sve hrvatske smrti (pj.), Rijeka, 1994.; Brdo do sunca (pj.), Pazin, 1997.; Nasprotna obala (Graffit line – zbirka pj. na slovenskom jeziku), Izola. 1997. <br />Goran Filipi živi i radi u Puli. <br /><br />FILIPOVIĆ. Ljiljana <br />Zagreb <br />Rođena u Zagrebu. Završila Filozofski fakultet i doktorat filozofije u Zagrebu. Radi kao urednik u Trećem programu Hrvatskog radija i na Akademiji za kazališnu i filmsku umjetnost u Zagrebu. Piše studije, drame, eseje i bavi se znanstvenim radom. <br />Objavljena djela: <br />Nevidljivi pas, Novi Sad, 1985.; Filozofija i antipsihijatrija Ronalda D. Lainga (filozof. istr.), Zagreb, 1990.; Nesvjesno u filozofiji (stu.), Zagreb, 1997. <br />Koautorica u djelima: Rječnik Trećeg programa Hrvatskog radija, Zagreb, 1994.; Fin de Siecle Zagreb – Beč, Zagreb, 1997.; Ambivalenz des Fin de siecle: Wien – Zagreb, Wien, 1998. Prevoditeljica djela: T. S. Szasza: Proizvodnja ludila; R. D. Lainga: Glas iskustva; D. Coopera: Jezik ludila; M. Eliade: Okultizam, magija i pomodne kulture, i dr. <br />Ljiljana Filipović živi i radi u Zagrebu. <br /><br />FIŠER, Ernest <br />Čakovec <br />Rođen 2. V. 1943. u Zagrebu. Pedagošku akademiju završio u Čakovcu, a Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao nastavnik likovnog odgoja, arhivski djelatnik, novinar, urednik čakovečkog radija, direktor varaždinskog kazališta i gradske knjižnice, te urednik u izdavačkoj kući "Zrinski" u Čakovcu. Piše pjesme, književne studije, eseje, likovne kritike, te novinske polemike i članke. <br />Objavljena djela: <br />Nagrizeni anđeo (pj.), Čakovec, 1965.; Drugi silazak (pj.), Čakovec, 1969.; Ishodišta (pj.), Čakovec, 1972.; Antologija hrvatskog dječjeg kajkavskog pjesništva, Zagreb, 1976.; Barokni iluzionizam Ivana Rangera (lik. stu.), Zagreb, 1977.; Morje, zvun sebe (pj.), Zagreb, 1978.; Dekantacija kajkaviana (rasp., krit.), Osijek, 1981.; Sjeverozapad (pj.), Zagreb, 1981.; Majstori zebnje (pj.), Zagreb, 1982.; Stolnik (lik. mo.), Varaždin, 1985.; Otisci (izb. pj.), Čakovec, 1989.; Varaždinske barokne večeri (mo.), Varaždin, 1995.; Varaždinski nocturno (pj. mapa), Varaždin, 1997. <br />Ernest Fišer živi i radi u Varaždinu, kao glavni urednik tjednika "Varaždinske vijesti". Bio je glavni urednik časopisa "Gesta" i "Kaj". Pjesnik i proučavatelj dijalektalne poezije. Nagrađivan za književni i novinarski rad. <br /><br />FLAKER, Aleksandar <br />Zagreb <br />Rođen 24. VII. 1924. u Bialystoku (Poljska). Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti u Zagrebu. Radio kao redovni sveučilišni profesor ruske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Gost-profesor bio na Yale University (SAD), te na sveučilištima u Amsterdamu, Muenchenu, Grazu, Beču i Insbrucku. Književni teoretičar, esejist, te prevoditelj. Objavljuje stručne i znanstvene radove s područja ruske i hrvatske književnosti, eseje, novinske članke i recenzije. <br />Objavljena djela: <br />Suvremeni ruski pisci, Zagreb, 1962.; Stilovi i razdoblja (stu.), /sa Škrebom/, Zagreb, 1964.; Ruski klasici XIX. stoljeća (udžb.), Zagreb, 1965.; Književne poredbe (stu.), Zagreb, 1968.; Molekke der jeans – prosa, Kronberg /Ts., 1975.; Novija ruska književnost (pov. svj. knj. – knj. VII), Zagreb, 1975.; Proza u trapericama (mo.), Zagreb, 1976., 1983.; Stilske formacije (stu.), Zagreb, 1976., 1986.; Poetika osporavanja (stu,.), Zagreb, 1982., 1984.; Ruska avangarda (stu.), Zagreb, 1984.; Izabrana djela PSHK, Zagreb, 1987.; Nomadi ljepote (stu.), Zagreb, 1988. <br />Aleksandar Flaker živi i radi u Zagrebu. Sastavio i priredio više antologija i zbornika: Ruski pripovjedači XIX. stoljeća, Zagreb, 1953., 1961.; Heretici i sanjari, Zagreb, 1954., 1988., Suvremeni ruski pisci, I–IV, Zagreb, 1962.–1964.; Krležin zbornik (s I. Frangešom), Zagreb, 1964.; Ruska književna kritika, Zagreb, 1966.; Sovjetska književnost 1917.–1932., Zagreb, 1967.; Hrvatska književnost prema europskim književnostima od preporoda prema našim danima (s K. Pranjićem), Zagreb, 1970.; Formalismus, Strukturalismus und Geschichte (s V. Žmegačem), Kronberg/Ts., 1974.; Literaturtheoretische modelle und kommunikatives System (s W. Krollom), Kronberg/Ts., 1974.; Hrvatska književnost u europskom kontekstu (s K. Pranjićem), Zagreb, 1978. Prevodio s ruskog jezika Vladimira Majakovskog, Jurija Olješu, Venjamina Kaverina. Član je HAZU i dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, počasni član Mađarske akademije znanosti i umjetnosti. Nagrađivan za svoj književno-znanstveni rad važnim nagradama i priznanjima. <br /><br />FORETIĆ, Miljenko <br />Dubrovnik <br />Rođen 5. V. 1939. u Dubrovniku. Diplomirao Filozofski fakultet u Zagrebu. Znanstveni djelatnik u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Povjesnik i esejist, teatrolog i kritičar. Bio je dugogodišnji glavni i odgovorni urednik časopisa "Dubrovnik" i voditelj izdavačke djelatnosti Matice hrvatske – Ogranak Dubrovnik. <br />Miljenko Foretić živi i radi u Dubrovniku <br /><br />FRANGEŠ, Ivo <br />Zagreb <br />Rođen 15. IV.1920. u Trstu. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti u Zagrebu. Radio kao docent za talijansku književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Bio i lektor za hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Firenci i profesor novije hrvatske književnosti pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. <br />Objavljena djela: <br />Stilističke studije, Zagreb, 1959.; Talijanske teme, Zagreb, 1967.; Studije i eseji, Zagreb, 1967.; Matoš/Vidrić/Krleža, Zagreb, 1974.; Realizam, Povijest hrvatske književnosti, knj. IV, Zagreb, 1976.; Antun Barac, Zagreb, 1978.; Izabrana djela PSHK, knj. 149, Zagreb, 1980. Nove stilističke studije, Zagreb, 1986.; Povijest hrvatske književnosti, Zagreb, 1987.; Suvremenost baštine, Zagreb, 1992.; Geschichte der Kroatischen literatur, Koeln/Weimar/Wien, 1995.; Hrvatska novela. Interpretacije. (zajedno s V. Žmegačen/, Zagreb, 1998. <br />Prijevodi: Niccolo Machiavelli: Vladar (tal.), Zagreb, 1952.; Francesco de Sanctis: Povijest talijanske književnosti (tal.), Zagreb, 1955.; Alessandro Manzoni: Zaručnici (tal.) <br />Ivo Frangeš živi i radi u Zagrebu kao književnik povjesnik, esejist, prevoditelj. Redovni član HAZU. Bio je i predsjednik DHK (1970.–1972.). Poznati su mu i prijevodi djela: Giovannija Verge, Stendhala, Domenica, Rea, Erosa, Sequija, Giorgia, Vasarija i dr. <br />Dopisni je član Slovenske Akademije znanosti i umjetnosti. Uz rad na objavljivanju književno-povijesnih studija, monografija i kritika, uredio je zbornik Miroslav Krleža, Jagićev zbornik, pokretač i suurednik časopisa "Croatica" i urednik "Rada". Razreda za suvremenu književnost HAZU. Dobitnik je važnih nagrada i priznanja. <br /><br />FRNDIĆ, Nasko <br />Zagreb <br />Rođen 3. IV. 1929 u Zenici. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Uređivao književne časopisa "Izvor", "Republika",... i radio kao urednik u izdavačkom poduzeću "Zora" i grafičkom zavodu – Zagreb. Pjesnik i novinar, kazališni kritičar i antologičar. <br />Objavljena djela: <br />Tri jednočinke (dr. za jd.), Zagreb, 1958.; Antologija epigrama, Zagreb, 1964.; Antologija muslimanske epske poezije, Zagreb, 1969.; Narodni humor i mudrost Muslimana, Zagreb, 1972.; Mostovi (pj.), Zagreb, 1975. <br />Nasko Frandić živi i radi u Zagrebu. Objavio je oko dvije tisuće kazališnih kritika i tridesetak studijskih eseja u književnim časopisima "Forum", "Mogućnosti", "Marulić" i u godišnjim zbornicima HAZU – "Dani hvarskog kazališta"... <br /><br />FUNDA, Željko <br />Varaždin <br />Rođen 1950 u Varaždinu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Predaje kao profesor engleskog jezika na varaždinsko gimnaziji. Jedan je od pokretača časopisa "Haiku", koji je izlazio u Varaždinu od 1978. do 1981. Zastupljen u zbornicima i antologijama haiku poezije te kajkavske poezije i proze. Pjesnik i prozaist. <br />Objavljena djela: <br />Varaždinske priče (no.), Čakovec, 1988.; Srečovnjača (kaj. pj.), Varaždin, 1991.; Mocarenje (kaj. pj.), Varaždin, 1997. <br />Željko Funda živi i radi u Varaždinu. Surađivao u programu Radio-Zagreba, gdje su mu izvedene dvije priče Proprium et ordinarium, 1990. i Tri lubanje, 1993. Član je Uredništva časopisa "Haiku", koji izlazi u Zagrebu. Nagrađivan za haiku poeziju u Japanu (Itoen, 1989., Kusamakura, 1998., Ashyja, 1998.) Bavi se happeningom. <br /><br />GALOVIĆ, Alen <br />Rugvica <br />Rođen 24. V. 1971. u Zagrebu. Pohađao Filozofski fakultet. Radi u "Vjesniku" gdje objavljuje kulturološke tekstove – kolumne, komentare i kraće eseje uglavnom o fenomenima postmodernog doba. Piše i pjesme. <br />Objavljena djela: <br />Malo tijelo jutra (pj.), Zagreb, 1994.; Usamljeni fragment (pj.), Karlovac, 1995. <br />Alen Galović živi i radi u Rugvici, kraj Dugog Sela i u Zagrebu. Objavljivao u mnogim književnim časopisima, a pjesme su prevođene na poljski jezik. Dobitnik je književnih nagrada za mlade pjesnike. <br /><br />GANZA, Mate <br />Zagreb <br />Rođen 15. X. 1936. u Brštanovu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao novinar, dramaturg – urednik u Dramskom programu Hrvatskog radija. Piše pjesme, adaptira i dramatizira djela hrvatske i svjetske književnosti za radijski program. <br />Objavljena djela: <br />Pjesme strpljenja, Split, 1962.; Trg dobre smrti (pj.), Zagreb, 1964.; Opustošenja (pj.), Zagreb, 1968.; Strepnje (pj.), Zagreb, 1972.; Dalje nište (mapa sa slikaricom Nives K. Kurtović), Zagreb, 1976.; Zemlja koje nema (pj.), Zagreb, /sa serigrafijama V. Nevjestića/, 1976.; Lomljenje kruha (pj.), Zagreb, 1977.; Gutač vatre (pj.), Zagreb, 1989.; Svjetlopis, Zagreb, 1991.; Knjiga bdijenja (pj.), 1994.; Kamen na zemlji (pj.), Zagreb, 1998. <br />Mate Ganza živi i radi u Zagrebu. Dobitnik je više književnih nagrada i pjesme su mu prevođene na strane jezike. <br /><br />GARDAŠ, Anto <br />Osijek <br />Rođen 21. V. 1938. – Agići, kod Dervente. Završio Pravni fakultet u Zagrebu. Uglavnom radi kao rukovoditelj pravnih i kadrovskih poslova u poduzećima. Piše pjesme i prozu. <br />Objavljena djela: <br />Na jedno obali (pj.), Slavonski Brod, 1968.; Balada o kapetanovu povratku (pj.), Osijek, 1975.; Jež i zlatni potok (pč., igr.), Zagreb, 1978., 1985., 1986., 1987., 1989.; Tajna zelene pećine (ro.), Osijek, 1979., Zagreb, 1996.; Ljubičasti planet (ro.), Zagreb, 1981., 1986., 1993., 1996.; Zaboravljena torba (pč.), Osijek, 1982.; Bakreni Petar (ro.), Zagreb, 1984., 1990., 1994.; Izum profesora Leopolda (ro.), Zagreb, 1986., 1995.; Zvijezda u travi (pč.), Zagreb, 1986.; Uvijek netko nekog voli (pj.), Zagreb, 1986.; Prvi suncokreti (pj.), Zagreb, 1987.; Pigulica (ro.), Zagreb, 1988., Wuppertal, 1995.; Postelja gospođe Jelene (no.), Osijek, 1988.; Duh u močvari (ro.), Zagreb, 1989., 1990., 1994., 1998.; Sunčanin cvijet (sli.), Zagreb, 1990.; Uz more (haiku), Užička Požega, 1991.; Priče iz Kopačkog rita (pč.), Vinkovci, 1993., Osijek 1998.; Grm divlje ruže (haiku), Osijek, 1994.; Filip, dječak bez imena (ro.), Zagreb, 1994., 1998.; Miron na tragu Svetog Grala (ro.), Zagreb, 1995.; Prikaza (ro.), Zagreb, 1995.; Hej, bećari (pj.), Vinkovci, 1996.; Damjanovo jezero (bajke), 1006., Bratislava, 1998.; Žuborenje (haiku), Osijek, 1996.; Sto sunovrata – Hundred daffodils (haiku), Samobor, 1997.; Kuća od drvenih kocaka (ro.), Vinkovci, 1997.; Plavokrila ptica (pj. igr.), Osijek, 1998.; Miron u škripcu (ro.), Zagreb, 1999. <br />Izvedena djela: <br />Brončani kotlić (igr. za dj.), Dječje kazalište, Osijek, 1997.; Zašto je tatin ormar prazan (igr. za dj.), Radio-Zagreb, 1975., 1981.; Freske (igr. za dj.), Radio-Zagreb, 1981., 1983., 1985., 1989.; Dječak i konj (igr. za dj.), Radio-Zagreb, 1996.; Ledendvor (igr. za dj.), Dječje kazalište Dubrava, Zagreb, 1999. <br />Anto Gardaš živi i radi u Osijeku. Pjesme su mu izvođene i na glazbenim festivalima, dobitnik je i nekoliko književnih nagrada. Objavljuje novinske članke i književne prikaze. <br /><br />GASSNER, Herbert <br />Eisenstadt <br />Rođen 11. XI. 1955. u Željeznom /Austrija/. završio Pravni fakultet i doktorat znanosti u Beču. Vrši dužnost predsjednika Visoke hrvatske narodne škole u Željeznom. Piše pjesme, novinske članke i kratke priče na njemačkom jeziku. <br />Objavljena djela: <br />Ledolomac (pj.), Beč, 1983. <br />Herbert Gassner živi i radi u Eisenstadtu (Austrija). <br /><br />GAŠPAROVIĆ, Darko <br />Rijeka <br />Rođen 27. IV. 1944. u Zagrebu. Završio Klasičnu gimnaziju, Filozofski fakultet, te postigao magisterij i doktorat društveno-humanističkih znanosti iz područja filologije u Zagrebu. Urednik, teatrolog, dramaturg, kazališni kritik i esejist, sveučilišni predavač, umjetnički ravnatelj drame, intendant nacionalnog kazališta i sveučilišni docent za teoriju književnosti u Rijeci. <br />Objavljena djela: <br />Aratudova ideja kazališta i drugi eseji (es.), Zagreb, 1974.; Dramatica Krležiana (stu.), Zagreb, 1977., 1989.; Pismo i scena (kaz. es. i kr.), Rijeka, 1982.; Kamov, apsurd, anarhija, groteska (mo.), Zagreb, 1988.; Barač – život za rafineriju (dr.), 1994. <br />Darko Gašparović živi i radi u Rijeci. Član je Društva hrvatskih kazališnih kritičara i teatrologa, Hrvatskoga društva političkih zatvorenika, Međunarodne udruge katoličkih intelektualaca Pax Romana, te Lions Club Rijeka – Croatia. Objavljuje kazališne kritike i oglede, teatrološke studije, književno-teoretske rasprave i članke. Dramatizirao romane Vježbanje života N. Fabrija i Vuci M. C. Nehajeva (izvedbe u HKN "I. pl. Zajca" Rijeka). Muku Franića Vodarića Crisanina (izvedba JAK, M. Lošinj), i druga djela. Bavi se i prevodilaštvom s francuskog jezika <br /><br />GAVRAN, Miro <br />Zagreb <br />Rođen 3. V. 1961. u Gornjoj Trnavi. Diplomirao dramaturgiju na Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu. Radio kao dramaturg Teatra ITD, a kasnije i kao ravnatelj. Sada se uglavnom profesionalno bavi književnim radom. <br />Objavljena djela: <br />Kreontova Antigona (dr.), 1983.; Urotnici (dr.), 1984.; Noć bogova, 1986.; Ljubavi Georgea Washingtona (dr.), 1988.; Čehov je Tolstoju rekao zbogom (dr.), 1989.; Zaboravljeni sin (ro.), Zagreb, 1989.; Mali neobični ljudi (prip.), Zagreb, 1989.; Kraljevi i konjušari (dr.), 1990.; Svašta u mojoj glavi (knj. za dj.), 1991.; Muž moje žene (dr.), 1991.; Najduži dan Marije Terezije (dr.), 1991., 1992.; Pacijent doktora Freuda (dr.), 1993.; Shakespeare i Elizabeta (dr.), 1994.; Kako je tata osvojio mamu (knj. za dj.), 1994.; Sretni dani (knj. za dj.), 1994.; Igrokazi s glavom i repom (knj. za dj.), 1995.; Teško je reći zbogom (dr.), 1995.; Zaljubljen u crnu kraljicu (dr.), 1995.; Kako smo lomili noge (ro.), 1995.; Deložacija (dr.), 1995.; Kad umire glumac (dr.), 1995.; Veseli četverokut (dr.), 1995.; Pokušaj zaboraviti (knj. za dj.), 1996.; Povratak muža moje žene (dr.), 1996.; Traži se novi suprug (dr.), 1996.; Bit će sve u redu (dr.), 1996.; Klara (ro.), 1997.; Margarita (ro.), 1999. <br />Izvedena djela: <br />Kreontova Antigona (dr.), DK "Gavella", Zagreb, 1983.; Urotnici (dr.), Teatar ITD, Zagreb, 1985.; Noć bogova (dr.), CNP-Titograd, 1986.; Ljubavi Georga Washingtona (dr.), Teatar ITD, Zagreb, 1988.; Čehov je Tolstoju rekao zbogom, ITD, Zagreb, 1990.; Muž moje žene (kom.), "4 G", Zagreb, 1991.; Najduži dan Marije Terezije (dr.), Kazalište "M. Držić", Dubrovnik, 1992.; Pacijent dr. Freuda (dr.), ZKM, Zagreb, 1994.; Deložacija (kom.), "Epilog teatar" i ITD, Zagreb, 1995.; Kad umire glumac, "Epilog teatar", Zagreb, 1995.; Povratak muža moje žene (kom.), Šibensko kazalište, Šibenik, 1996.; Traži se novi suprug (kom.), "Epilog teatar", Zagreb, 1996.; Bit će sve u redu (monodr.), "Kerempuh", Zagreb, 1996.; Shakespeare i Elizabeta, HNK, Rijeka, 1997.; Veseli četverokut (kom.), "Epilog teatar", Zagreb, 1998.; Otelo sa Suska (pučka kom.), Kazalište "JAK", Mali Lošinj, 1999. <br />Miro Gavran živi i radi u Zagrebu. Većina njegovih objavljenih drama izvedena je na mnogim pozornicama. Pisao je i filmske scenarije (Djed i baka se rastaju) pokretač je i voditelj scene "Suvremena hrvatska drama", gl. urednik časopisa "Plima". Idejni je začetnik i stalni autor "Epilog teatra". <br /><br />GEIĆ, Duško <br />Trogir <br />Rođen 18. V. 1943. u Novom Mestu. Završio Pedagoški fakultet. Radi kao profesor fizike i elektronike. <br />Objavljena djela: <br />Stihovi (pj.), Rijeka, 1969.; Kroz ponistru djetinjstva (pj.), Kruševac, 1977.; Trogirski akvareli (pj. u pr.), /s M. S. Šilović/, 1973.; Nocine i morine (pč.), 1985.; Štajuni (pj.), Rijeka, 1980.; Gremo svome kraju (pj.), Split, 1991.; Moje ca je sve samije (pj.), Split, 1997. <br />Duško Geić živi i radi u Trogiru. Piše na čakavštini. Autor je Gramatike trogirskog cakavskog govora, 1998., te koautor Rječnika trogirskog cakavskog govora, 1994. s M. Sladeom Šilovićem. <br /><br />GIKIĆ, Tea <br />Osijek <br />Rođena 30. V. 1958. u Karlovcu. Završila Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Magistrira farmacije. <br />Objavljena djela: <br />Bez pucanja (pj.), Vinkovci, 1993.; Zadihana tišinom, Zagreb, 1995.; Melankolija obilja (pj.), Zagreb, 1996. <br />Tea Gikić živi i radi u Osijeku. <br /><br />GJEREK-LOVREKOVIĆ, Maja <br />Koprivnica <br />Rođena 24. IX. 1961. u Koprivnici. Završila Filozofski fakultet u Zagrebu, diplomirala komparativnu književnost. Pjesnikinja i prozna spisateljica. Piše eseje, romane, književne kritike, novinske članke i priče za djecu. <br />Objavljena djela: <br />Tajna (pj.), 1979.; Iskrene bajke (pj.), 1982.; Trag nevidljivog (pj.), 1983.; Zlatno zrcalo (pj.), 1990.; Vino ili zaborav (ro.), 1991.; Mjesečeva karta (pj.), 1991.; Agora (ro.), 1992.; Srce sfinge (ro.), /s. A. Gjerek/, 1992.; Zvjezdana košulja (no.), /s A. Gjerek/, 1993.; Nove krilate bajke (prip. za dj.), / s A. Gjerek/, 1990.; Sin sunca (ro.), 1994.; Rođena riječ (pj.), 1995.; Zavjetna ruža (ro.), 1996.; Bijeli dimnjačar (ro. za dj.), /s A Gjerek/, 1997.; Posvećene pjesme (pj.), 1998. <br />Maja Gjerek-Lovreković živi i radi u Koprivnici kao profesionalna književnica i članica HZSU. Zastupljena u antologijama i lektiri, a prevođena na španjolski, mađarski, slovenski, engleski i talijanski jezik. Sudjelovala kao autorica u više televizijskih projekata. Nagrađivana. <br /><br />GLIGO, Nikša <br />Zagreb <br />Rođen 6. IV. 1946. u Splitu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu, doktorat muzikologije u Ljubljani. Redovni profesor za muzikološke predmete na Glazbenoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. <br />Objavljena djela: <br />Vrijeme glazbe (es.), Zagreb, 1977.; Varijacije razvojnog kontinuiteta (stu.), /skladatelj Natko Devčić/, Zagreb, 1985.; Problemi nove glazbe 20. stoljeća (stu.), Zagreb, 1987.; Pojmovni vodič kroz glazbu 20. stoljeća, Zagreb, 1996. <br />Nikša Gligo živi i radi u Zagrebu. Član je Upravnog odbora Hrvatskog društva skladatelja, Muzikološkog društva, član-suradnik HAZU, voditelj Zavoda za povijest hrvatske glazbe HAZU... <br />Objavio je niz stručnih i znanstvenih radova u časopisima i zbornicima. Za svoj rad nagrađivan i odlikovan Redom Hrvatske Danice s likom Marka Marulića. <br /><br />GODLAR-BREŠAN, Jela <br />Šibenik <br />Rođena 6. III. 1936. u Slavonskom Brodu. Završila Filozofski fakultet u Zagrebu i radila kao profesor hrvatskog i engleskog jezika na šibenskoj gimnaziji. Sada vodi projekt "Šibenik – metropola mladih". <br />Objavljena djela: <br />Limenke i ciklame (pr.), Split, 1992.; Helka Stapp i njene sanje (pr.), Šibenik, 1992. <br />Jela Godlar-Brešan živi i radi u Šibeniku. <br /><br />GOLDSTEIN, Albert <br />Zagreb <br />Rođen 31. I. 1943. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Uređivao časopis "Teka", profesionalni urednik u izdavačkim kućama. Pjesnik, prozni pisac i prevoditelj. <br />Objavljena djela: <br />Pamfilos ili pripovijesti dokonjaka (pr.), Zagreb, 1971.; Usmjereni odgoj Anne Boleyn (po.), Zagreb, 1982.; Orfejev posao (po.), Zagreb, 1990. <br />Albert Goldstein živi i radi u Zagrebu. Preveo s francuskog M. Kunderu: Knjiga smijeha i zaborava. <br /><br />GOLDSTEIN, Slavko <br />Zagreb <br />Rođen 22. VIII. 1928. u Sarajevu. Bio urednik "Vjesnika u srijedu", Radio-Zagreba, filmski scenarist, gl. urednik izdavačke kuće "Stvarnost", direktor Sveučilišne naklade "Liber", savjetnik u "Cankarjevoj založbi". Sada direktor "Novog Libera". Publicist. <br />Objavljena djela: <br />Prijedlog 85 – glas iz privrede (publ.), Zagreb, 1985.; Prijedlog 90 – glas iz privrede, 1990.; Okrug Karlovac, 1941. /s I. Butkovićem i M. Bekićem/. <br />Slavko Goldstein živi i radi u Zagrebu. Napisao scenarije za filmove: Signali nad gradom, 1960.; Prometej s otoka Višovice, 1964.; Akcija Stadion, 1977. Uredio više od 150 knjiga, a kao nakladnik radio na još oko 400 naslova. Najveći projekti: Biblioteka Liber, Croaticus, Temelji, Historiae, Biografije – monografije, Kritička izdanja sabranih djela hrvatskih pisaca, Erasmus... Dobitnik je nagrada, odlikovanja i priznanja za književnu i nakladničku djelatnost. <br /><br />GOLUB, Ivan <br />Zagreb <br />Rođen 21. VI. 1930. u Kalinovcu. Završio Teološki fakultet Papinskog sveučilištva Gregorijane u Rimu. Doktorirao teologiju i magistrirao na Papinskom biblijskom Institutu u Rimu biblijske znanosti. Svećenik, sveučilišni profesor u Zagrebu i Rimu. Pjesnik, povjesničar kulture i književni prevoditelj. <br />Objavljena djela: <br />Maximus in minimis (pj.), Zagreb, 1978.; Kalnovečki razgovori (pj.), Zagreb, 1979.; Strastni život (pj.), Zagreb, 1983.; Trinaesti učenik (pj.), Zagreb, 1985.; Izabrana blizina (pj.), Zagreb, 1988.; Der dreizehnte Junger (pj.), Osnabruck – Munster, 1993.; Trag (pj.), Zagreb, 1993.; L'uomo di terra (pj.), Milano, 1994.; Oči (pj.), Zagreb, 1994., 1995.; De drtiende leerling (pj.), Breda, 1994.; Molitva vrtloga (pj.), Zagreb, 1996.; Il Tredicesimo discepolo (pj.), Milano, 1997.; Ultima solitudo personae – Lice osame (pj.), Zagreb, 1997.; Hodočasnik / Peregrino (pj.), Barcelona, Zagreb, 1998.; Moji Božići (pj.), Zagreb, 1998. <br />Dnevničko-putopisna proza: Mjesec nad Tiberom, Zagreb, 1986.; Holdfeny a Tiberis folot, Novi Sad, 1991.; Hodočasnik u Hrvatsku, Zagreb, 1997. Epistolografija: Pisma, Zagreb, 1995. <br />Meditativno-poetska proza: Čežnja za licem, Zagreb, 1981., 1982., 1983.,1988.; Ich suche dein Antlitz, Graz, 1992.; Sehnsuch nach dem Angesicht, Heidelberg, 1988.; Hrepenjenje po obličju, Ljubljana, 1981.; Svjetiljka za vazda, Zagreb, 1984., 1985.; Od kompromisa do ljubavi, Zagreb, 1984., 1985.; Ususret dolasku, Zagreb, 1985., 1995.; No me escondas tu rostro, Salamanca, 1998. <br />Znanstvena proza: Križanić, Zagreb, 1987.; Slavenstvo Jurja Križanića, Zagreb, 1983.; The slavio vision of Juraj Križanić, Zagreb, 1993.; Prisutni, Zagreb, 1969., 1983., 1995.; Prijatelj Božji, Zagreb, 1990.; Darovana riječ, Zagreb, 1984.; Dar dana šestoga, Zagreb, 1999. <br />Ivan Golub živi i radi u Zagrebu. Piše pjesme, prozu, putopise, epistolografiju, znanstvene radove, televizijske scenarije... Za svoj je rad i nagrađivan. <br /><br />GOSTL, Igor <br />Zagreb <br />Rođen 23. V. 1938. u Splitu. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu, gdje je magistrirao i doktorirao iz filoloških znanosti. Filolog i leksikograf, viši znanstveni suradnik, član Odbora za leksikografiju Razreda za filologiju HAZU, pomoćnik ravnatelja Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža". <br />Objavljena djela: <br />Jelačićevi novi dvori, 1990.; Zagrebački perivoji i promenade, 1994.; Ban Jelačić i događaji u Hrvatskoj od godine 1848. Josipa Neustadtera, /1. sv., priređivač kritičkog izdanja/, 1994.; Bogoslov Šulek, otac hrvatskoga znanstvenoga nazivlja, 1995.; Najsjajnija zagrebačka predstava, 1996.; Bogoslav Šulek, otac chorvatskej odbornej terminologije, 1997.; Dragutin Antun Parčić i njegov filološki rad, 1998.; Ban Jelačić i događaji u hrvatskoj od godine 1848. /2. sv., priređivač/, 1998.; Hrvatska aneksna leksikografija XVIII. i XIX. stoljeća, 1998. <br />Igor Gostl živi i radi u Zagrebu. Objavljuje stručne i znanstvene radove u domovini i inozemstvu. Javlja se i sa stručnim i književnim prijevodima. Osim filoloških obrađuje i povijesne teme. <br /><br />GOVORČIN, Slavko <br />Zadar <br />Rođen 18. X. 1927. u Malom Ižu (otok Iž). Završio Vojno učilište. Piše humoristične priče, satire, pjesme i surađuje u raznim listovima i časopisima. <br />Objavljena djela: <br />Uljanica moje matere (pj.), 1984., 1988.; Vazda budi Ivane Jerin (hu., sat. pr.), 1990. <br />Slavko Govorčin živi i radi u Zadru. Piše scenarije za dokumentarne filmove: Iška ognjišta, 1987.; Na kraju stoljeća. Film Na kraju stoljeća dobio je prvu nagradu u Bilbau. Piše na čakavštini zadarskih otoka. <br /><br />GRČIĆ, Marko <br />Zagreb <br />Rođen 17. IX. 1938. u Sinju. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao urednik i redaktor u novinskoj kući "Vjesnik". Sada je redaktor u reviji "Globus". Pjesnik, esejist, novinar i književni prevoditelj. Objavljuje članke, reportaže, intervjue i eseje u novinama i književnim časopisima. <br />Objavljena djela: <br />Nebeska vučica (pj.), Zagreb, 1969.; Behemot (pj.), Zagreb; Provincia deserta (es.), Zagreb, 1970. <br />Marko Grčić živi i radi u Zagrebu. Važniji prijevodi: W. Blake, T. S. Eliot. H. Džubran. J. L. Borges. Vergilije, dijelovi Biblije, Slovo o Vojni Igorevoj, preveo na suvremeni književni jezik djela starijih hrvatskih pisaca /Marulić, Hektorović, Lucić/. Nagrađivan za stvarateljsku djelatnost. <br /><br />GRGUROVAC, Martin <br />Vinkovci <br />Rođen 12. XI. 1953. u Privlaci. Završio studij novinarstva. Radio kao turistički djelatnik, novinar i nakladnik. Sada je producent, glavni urednik i vlasnik Slavonske naklade "Privlačica" i nakladničke kuće "Riječ" u Vinkovcima. Pisac dnevničkih proza i noveleta. <br />Objavljena djela: <br />Privlačani (mo.), Privlaka, 1982.; Život i djelo Josipa Lovretića (stu.), Vinkovci, 1983.; Kulturno umjetnički amaterizam u Privlaci od 1894. do 1984. godine (mo.), Privlaka, 1984.; Pučko stvaralaštvo Slavonije i Baranje (stu.), Vinkovci, 1987.; Vinkovački ratni dnevnik (dn.), Vinkovci, 1992.; Dnevnik, drugi put (dn.), Vinkovci, 1994.; Dnevnik jednog pravoužitnika (dn.), Vinkovci, 1996.; Dnevnik, još jednom (dn.), Vinkovci, 1998.; Sjene rata (fotografije), Vinkovci, 1999.; Grgurova loza (prip.), Vinkovci, 1999. <br />Martin Grgurovac živi i radi u Privlaci i Vinkovcima. Inicijator i producentski realizator objavljivanja kapitalnih biblioteka "Slavonica" (1–100), Vinkovci, 1994. i "Croatica" – hrvatska književnost u 100 knjiga, Vinkovci, 1997.–2000. <br /><br />GRLJUŠIĆ, Ivan <br />Poljica <br />Rođen 6. VII. 1953. u mjestu Poljica. Diplomirao studij hrvatskog jezika i književnosti (VSS).Radio kao lektor, urednik edicija i časopisa i nakladnik. Bavi se uglavnom pisanjem – samostalni umjetnik. Piše pjesme, romane i drame, prozu i eseje. <br />Objavljena djela: <br />Knjiga (pj.), /zajednička zb./, 1975.; Bez naslova (pj.), 1976.; Tjedan (po.), 1977.; Ne sagradi grada (po.), 1984.; Kaktusov cvijet (pj.), 1990.; Smiješi se svijet bivajući mekšim (pj.), 1994.; Krhotine pjesme (pj.), 1995.; Ulomci o Don Quijoteu i quijotizmu (pr., es.), 1995.; Put u mir (ro.), 1997.; Domovina (po.), 1997.; Prsten planina (pj.), 1998.; Molitva (pj.), Sarajevo, 1999. <br />Ivan Grljušić živi i radi u Poljicima. Objavljuje u književnim časopisima i drame: Od kada nije pala kiša, Dosadno popodne na dvoru jednoga cara i Razgovor (radio-dr.)... <br /><br />GRUBIŠIĆ, Vinko <br />Zagreb <br />Rođen 5. IV. 1943. u Posuškom Gradcu (Hercegovina). Pohađao Filozofski fakultet u Zagrebu, magistrirao u Švicarskoj, a doktorirao u Francuskoj. Radio kao srednjoškolski profesor, prevoditelj, sudski tumač i sveučilišni profesor. Pjesnik i dramski pisac. <br />Objavljena djela: <br />Robotov poljubac (pj.), Muenchen – Barcelona, 1974.; O hrvatskom jeziku (es.), Rim, 1975.; Grafija hrvatske lapidarne ćirilice (jezikoslovni rad), Muenchen – Barcelona, 1978.; Tri drame, Chicago – Roma – Zurich – Toronto, 1981.; Ne začuđuju čudesa (dr.), Toronto, 1982.; Bibliography on the Croatian language, Sudbury, 1977.; Georgijanske šutnje (pj.), Muenchen –Barcelona, 1989.; Bitarion (pj.), Chicago, 1987.; Hrvatska književnost u egzilu, Druženja s tijelom (pj.); Hrvatski jezik I (udžb.), /koautor Lj. Krasić/, Hrvatski jezik II (udžb.), koautor Lj. Krasić, Sudbury. <br />Vinko Grubišić živi u Kanadi i Zagrebu. Prevodi s njemačkoga, francuskoga i engleskoga jezika. Uredio je s K. Šegom antologiju pjesama o Bleiburgu Pod nebom Bleiburga. <br /><br />GULIN, Stjepan <br />Zagreb <br />Rođen 28. IX. 1943. u Šibeniku. Završio Pravni fakultet u Zagrebu. Radio kao carinski pravni referent, profesor privrednog prava, a sada se uglavnom bavi književnim radom. <br />Objavljena djela: <br />Kovine (pj.), Zagreb, 1978.; Istovjetne pjesme (pj.), Zagreb, 1987.; Protutijekovi (pj.), Zagreb, 1988.; Ljubavne pjesme, Zagreb, 1992.; Riječi (pj.), Zagreb, 1995. <br />Stjepan Gulin živi i radi u Zagrebu. <br /><br />HADŽIĆ, Fadil <br />Zagreb <br />Rođen 23. IV. 1922. u Bileći. Diplomirao Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Bio. gl. urednik "Vjesnika u srijedu", "Telegrama", "Oka", "Kerempuha", pokretač i umjetnički rukovoditelj kazališta "Jazavac", danas "Kerempuha", kazališta "Komedija" i intendant Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Dramski pisac, putopisac, feljtonist i filmski redatelj. <br />Objavljena djela: <br />Budha me lijepo primio (put.), Zagreb, 1955.; Hrvatski Olimp (koz.), Zagreb, 1970.; Ljudi i majmuni (koz., af.), Zagreb, 1975.; Pet ludih sinova (kom.), Zagreb, 1975.; Zabranjeno voće (sat. pr.), Beograd, 1979.; Tele s dvije glave (sat. pr.), Zagreb, 1979.; Žensko pitanje (kom.), Zagreb, 1979.; Punjena ptica i druge komedije, Zagreb, 1981.; Crna vrana u bijelim rukavicama (sat. pr.), Zagreb, 1982.; izabrane komedije, Zagreb, 1984.; Gospoda i drugovi (kom.), Zagreb, 1985.; Nevini lopovi (sat. pr.), Zagreb, 1989.; Glumac, to čudno stvorenje (sat.), 1996.; Crveni mozak (sat. ro.), 1997.; Anatomija smijeha (stu. o fenomenu komičnog), 1998. <br />Izvedena djela: <br />Dosadna komedija, Kazalište "Komedija", Zagreb, 1952.; Žuto dugme, Kazalište "Komedija", Zagreb, 1953.; Pet ludih sinova, Kazalište "Komedija ", Zagreb, 1954.; Svi smo mi samo ljudi, HNK, Zagreb, 1956.; Sitne duše, Kazalište "Komedija", Zagreb, 1961.; Ljudi i majmuni, Kazalište "Komedija", Zagreb, 1962.; Dijalog za žive, HNK, Zagreb, 1964.; Ličnost, Narodno pozorište, Zenica, 1965.; Političko vjenčanje, kazalište "Komedija", Zagreb, 1968.; Trgovački putnik (I. izvođenje pod naslovom Ljubavni roman u Satiričkom kazalištu "Jazavac"), Zagreb, 1969.; Revolucija u dvorcu, Kazalište "Komedija", Zagreb, 1970.; Ukradeno božanstvo, "Jazavac", Zagreb, 1971.; Telefonski imenik, Narodno pozorište, Leskovac, 1972.; Dobro jutro lopovi, Satiričko kazalište "Jazavac", Zagreb, 1973.; Naručena komedija, Kazalište "Komedija", Zagreb, 1974.; Hitler u partizanima, Satiričko kazalište "Jazavac", Zagreb, 1974.; Sudski slučaj Andrije Buvača, TV Zagreb, 1975.; Muholovka, Kazalište "Komedija", Zagreb, 1975.; Centrala, Satiričko kazalište "Jazavac", Zagreb, 1976.; Žensko pitanje, Satiričko kazalište "Jazavac", Zagreb, 1977.; Karijera, Satiričko kazalište "Jazavac", Zagreb, 1977.; Čovjek na položaju, Narodno pozorište Bosanske krajine, Banja Luka, 1978.; Ugledni gost, Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb, 1979.; Punjena ptica, Satiričko kazalište "Jazavac", Zagreb, 1980.; Češalj, Kazalište "Komedija", Zagreb, 1981.; Špijun, Narodno pozorište Bosanske krajine, Banja Luka, ‚ 1981.; Piramida, Satiričko kazalište "Jazavac", Zagreb, 1981.; Ljubav na prvi pogled, Teatar u gostima, Zagreb, 1982.; Neprijatelj u tramvaju (I: izvođenje u zagrebačkom tramvaju br 11 za vrijeme vožnje 12. 2. 1983., a zatim u Satiričkom kazalištu "Jazavac"); Zmija, Narodno pozorište, Tuzla, 1983.; Požar u operi. Libreto za komičnu operu uz glazbu Borisa Papandopula (I: izvođenje u operi HNK), Zagreb, 1983.; Gospoda i drugovi, Satiričko kazalište "Jazavac", Zagreb, 1983.; Glavni zgoditak, Satiričko kazalište "Jazavac", Zagreb, 2984.; Bogovi su umorni (raniji naslov Antigona mrzi Herakla), Satiričko kazalište "Jazavac", Zagreb, 1984.; Ljubavni otrov, Satiričko kazalište "Jazavac", Zagreb, 1985.; Orhideja; Narodno pozorište, Priština, Albanska drama, 1986.; Heroj u smokingu, Satiričko kazalište "Jazavac", Zagreb, 1987.; Grand spektakl, Satiričko kazalište "Jazavac", Zagreb, 1987.; Ajkula, Satiričko kazalište "Jazavac", Zagreb, 1989, Duhovi na Zrinjevcu, kazališna skupina "Histrioni", Zagreb, 1990.; Fiškal, Vodvilj, 1990. <br />Fadil Hadžić živi i radi u Zagrebu. Javljao se i pod pseudonimom Zaoran Zec. Prevođen na engleski, ruski, poljski, češki i arapski jezik. Uredio Antologiju hrvatskog humora, 1999. i antologiju Život pod reflektorima. Snimio 14 igranih i 10 dokumentarnih filmova. Izlagao na 14 samostalnih izložbi. Nagrađen Nazorovom nagradom za životno djelo i drugim nagradama. <br /><br />HEBRANG, Dunja <br />Zagreb <br />Rođena 11. XI. 1943. u Otočcu. Završila Filozofski fakultet i poslijediplomski studij na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Pjesnikinja i esejistica. <br />Objavljena djela: <br />Utočišta (pj.), Zagreb, 1975.; Dnevni glasovi (pj.), Zagreb, 1978.; Kazaljka vremena (pj.), Zagreb, 1981.; Gospoda mužjaci (es.), Zagreb, 1983.; Polvere e vento (pj.), Napulj, 1983.; Izvan kalendara (pj.), Varaždin, 1984.; Mrak i ruža (pj.), Ljubljana – Zagreb, 1989.; Osjetljivi barbar (es.), Beograd, 1989.; Kronika zla i mučnine (publ.), Beograd, 1990.; Kugla cijele zemlje (pj.), Zagreb, 1993.; Prva baština (es.), Zagreb, 1995. <br />Dunja Hebrang živi i radi u Zagrebu. <br /><br />HEĆIMOVIĆ, Branko <br />Zagreb <br />Rođen 9. III. 1934. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet i doktorat iz dramske književnosti u Zagrebu. Radio kao urednik Dramskog i Umjetničkog programa Radio-Zagreba, a potom u Nakladničkom poduzeću "Školska knjiga". Viši je znanstveni suradnik i znanstveni savjetnik u Zavodu za književnost i teatrologiju HAZU, te njegov voditelj. Sada je voditelj Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta. Piše kazališne eseje, kritike, članke i feljtone. <br />Objavljena djela: <br />Hrvatska dramska književnost između dva rata, Zagreb, 1968.; Dvije komedije Tita Brezovačkog (stu.), Zagreb, 1971.; Velika imena hrvatskog glumišta (stu.), Zagreb, 1975.; 13 hrvatskih dramatičara (mo.), Zagreb, 1976.; Dramaturški triptihon (stu.), Zagreb, 1979.; Može li se Lauri vjerovati (stu.), Zagreb, 1982.; Razgovori s Pometom, Desdemonom i Poljskim Židovom, Zagreb, 1995.; Pod Krležinim kišobranom (es.), Zagreb, 1997. <br />Branko Hećimović živi i radi u Zagrebu. Član suradnik HAZU i urednik važnijih leksikografskih izdanja. Priredio Repertoar hrvatskih kazališta 1840., 1860., 1980., prva i druga knjiga, Zagreb, 1990. Suradnik Odbora Dana hvarskog kazališta, utemeljitelj kazališno-teatraloške manifestacije "Krležini dani" u Osijeku. Uredio i priredio niz antologija i zbornika: Pometova družba, Zagreb, 1973.; Antologija suvremene hrvatske drame, Split, 1973.; Das kroatische Drama des 20. Jahrhunderts, Zagreb, 1977.; Izabrane slovenske drame, Zagreb, 1982.; Antologija hrvatske drame 1–3, Zagreb, 1988.; Antologio de Kroataj unuaktaj dramoj, Zagreb, 1997... Prevođen na strane jezike i nagrađivan kao svestrani književni i kazališni djelatnik. <br /><br />HEGEDUŠIĆ, Mirjana <br />Zagreb <br />Rođena 2. IV. 1941. u Zagrebu. Pohađala studij povijesti, umjetnosti i arheologije u Zagrebu. Samostalna umjetnica. Piše i slika. <br />Objavljena djela: <br />Rijeka (pj.), Zagreb, 1966.; Otvaranje izložbe (pj.), Zagreb, 1983.; Slike Krste Hegedušića (pj.), Zagreb, 1991.; Sve je skriveno u tvom imenu (lik. mapa), /s. Z. Pozaić/, Zagreb, 1997. <br />Mirjana Hegedušić živi i radi u Zagrebu. Objavljuje knjige i pod pseudonimom: Mirjana Jelen. <br /><br />HEKMAN, Jelena <br />Zagreb <br />Rođena 10. XI. 1944. u Splitu. Filozofski fakultet završava u Zagrebu. Radila kao tajnica biblioteke "Pet stoljeća hrvatske književnosti", a sada je glavna urednica izdanja Matice hrvatske u Zagrebu. Pjesnikinja i kritičarka. Uz pjesme i kritike, piše eseje, recenzije i prikaze. <br />Jelena Hekman živi i radi u Zagrebu. U biblioteci "pet stoljeća..." priredila izbore iz djela Mirjane Matić-Halle, Ivanke Vujčić-Laszowski, Side Košutić, Dušanke Popović-Dorofejeve, Branka Belana, Fedora Vidasa, Bogdana Stopara, Višnje Stahuljak i djela Slobodana Novaka u šest svezaka. <br /><br />HITREC, Hrvoje <br />Zagreb <br />Rođen 14. VII. 1943. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet. Radio kao novinar, urednik, redaktor, lektor, filmski i televizijski scenarist, glavni urednik "Kerempuha", umjetnički ravnatelj kazališta "Trešnja", generalni direktor HTV, ministar informiranja, direktor Jadran-filma, zastupnik u Hrvatskom državnom saboru. <br />Objavljena djela: <br />Pustinjakov pupak (ro.), Zagreb, 1975.; Smogovci (ro.), Zagreb, 1976.; Priča o Osmanu (prip. po Gundulićevom Osmanu), Zagreb, 1977.; Manijak (ro.), Zagreb, 1978.; Eko, Eko (ro.), Zagreb, 1979.; Petrica Kerempuh (prip.), Zagreb, 1980.; Ur (ro.), Zagreb, 1982.; Kratki ljudi (prip.), Zagreb, 1984.; Petrica Kerempuh i hrabri krčmar (prip.), Zagreb, 1985.; Petrica Kerempuh i praznoglavci (pr.), Zagreb, 1986.; Smogovci i strašni Bongo (ro.), Zagreb, 1987.; Ljubavi na crnom baršunu (ro.), Zagreb, 1987., Petrica Kerempuh i čarobne kuglice (prip.), Zagreb, 1989.; Zbogom, Smogovci (ro.), Zagreb, 1989.; Vanjkuš zagrebački (publ. pr.), Zagreb, 1990.; Lijepa moja (mem. zap.), Zagreb, 1992.; Smogovci i biće iz svemira (ro.), Zagreb, 1993.; Tomislav i Adrijana (prip.), Zagreb, 1993.; Dan kad se rodio Isus (prip.), Zagreb, 1993:; Smogovci u ratu (ro.), Zagreb, 1994.; Zagrebačke legende (prip.), Zagreb, 1994.; Pahuljica (prip.), Zagreb, 1994.; Kanjon opasnih igara (ro.), Zagreb, 1994.; Dragi naš Zagreb (vodič kroz Zagreb za dj.), Zagreb, 1995.; Hrvatska povjesnica, Zagreb, 1996.; Hrvatska Bogorodica (ro.), Zagreb, 1996.; Staklena cipelica (prip.), 1997. <br />Izvedena djela: <br />Oh, smiješni Zagreb grad, "Jazavac", 1972.; Televizijo, dobar dan, "Jazavac", 1974.; Ludnica prve klase, "Jazavac", 1975.; Drugovi Glembajevi, "Jazavac", 1977.; Let iznad nogometnog gnijezda, "Jazavac", 1978.; Zagreb cabaret 1930., "Jazavac", 1980. Dundo na Majni, "Jazavac", 1982.; Eko, Eko, GK "Trešnja", 1983.; Kajinov grijeh, GK "Trešnja", 1984.; Smogovci u strašnom dvorcu, GK "Trešnja", 1985.; Alan Ford, GK "Trešnja", 1987.; Kafić, Regionalno kazalište Virovitica, 1988.; Doživljaji dobrog pisca Hašeka, Narodno kazalište, Varaždin, 1989.; pepeljuga, GK "Trešnja", 1990.; 21. stoljeće, "Jazavac"; Tomislav i Adrijana, GK "Trešnja", 1992.; Dan kad se rodio Isus, GK "Trešnja", 1992.; Petrica Kerempuh i spametni osel, Zagrebačko kazalište lutaka, 1995. <br />Hrvoje Hitrec živi i radi u Zagrebu. Prozni i dramski pisac, scenarist i humorist. Djela su mu prevođena na strane jezike i nagrađivan je za stvarateljski rad. <br /><br />HORKIĆ, Dragutin <br />Bregana <br />Rođen 23. IV. 1925. u Slavonskom Brodu. Filozofski fakultet završio u Zagrebu. Višegodišnji novinar i urednik na Radio-Zagrebu, numizmatičar i urednik časopisa "Obol". Pjesnik. prozni i dramski pisac. <br />Objavljena djela: <br />Iz svako džepa ponešto (pr.), Zagreb, 1959.; Viđeno i neviđeno (pt.), Zagreb, 1965.; Čađave zgode (pr. – 16. izdanja). Zagreb, 1971.; Safari s povećalom (numiz. listići). Zagreb, 1974.; Ja, inspektor (pr.), Zagreb, 1975.; Pa ipak leti (pč., cr.), Zagreb, 1989.; Lješnjak u vitrini (pr.), Zagreb, 1993.; Nizvodno, Ivani (pr.), Slavonski Brod, 1998.; Lađa na krošnjama (pj.), Samobor, 1998.; Odabrane priče, PSHK, Zagreb; Pozlaćeni rep (pr.), Zagreb, 1998. <br />Izvedena djela: <br />Abrakadabra (radio-dr.), Zagreb, 1958.; Bajka o prvom pripovjedaču (radi-dr.), Zagreb, 1990. <br />Dragutin Horkić živi i radi u Bregani. Djela su mu prevođena na slovački, njemački, poljski i švedski jezik. Bavi se i prevodilaštvom Nagrađivan za književni rad. <br /><br />HOROZOVIĆ, Anjuša <br />Zagreb <br />Rođena 11. VII. 1952 u Banjoj Luci, gdje je i diplomirala na Pedagoškoj akademiji. Pjesnik i prozni pisac. Bavi se dizajnom i opremom knjiga. Priredila četiri samostalne izložbe ulja i akvarela. <br />Objavljena djela: <br />Lutkine igračke (vinjete Anjuša Horozović), Banja Luka, 1986.; Dijagram noći, Tuzla, 1987. <br />Anjuša Horozović živi i radi u Zagreb. <br /><br />HOROZOVIĆ, Irfan <br />Zagreb <br />Rođen 27. IV.1947. u Banjoj Luci. Završio Filozofski fakultet. Piše pjesme, pripovijetke, drame, kritike i eseje. <br />Objavljena djela: <br />Talhe ili Šedrvanski vrt, 1972.; Salon gluhonijemih krojačica, 1979.; Zvečajsko blago (pj.), 1969.; Soba (dr.), 1970.; Testament iz mladosti (pj.), 1980.; Šeremet (dr.), 1982.; Karta vremena (prip.), 1983.; Noćne ceremonije (izb. pč.), 1984.; Vauvan (prip.), 1986.; Rea, 1987. <br />Irfan Horozović živi i radi u Zagrebu. <br /><br />HORVAT, Ana <br />(Jasna Palčec) <br />Zagreb <br />Rođena 24. IV. 1943. u Zagrebu. Diplomirala na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Radila kao pravnica i novinarka. Svojedobno bila balerina. Bavi se zaštitom životinja. <br />Objavljena djela: <br />Kutija za suncokrete (pj.), Zagreb, 1983.; Mjera blizine (pj.), Zagreb, 1988.; Neke druge riječi (pj.), Zagreb, 1988.; Male pjesme, Zagreb, 1988.; Kuharica za zaljubljene (pj.), /s novinarkom V. Ogrizović/, Zagreb, 1990.; Modri pleter (pj.), Zagreb, 1993.; Pješčana ogrlica (pj.), Zagreb, 1993.; Zaljubljeno voće i povrće (pj. slik.), /sa slikaricom N. Macolić/, Zagreb, 1994.; Zahvalnica životinjama (pj.), Zagreb, 1998.; Izabranice (pj.), Zagreb, 1998. <br />Ana Horvat živi i radi u Zagrebu. <br /><br />HORVAT, Joža <br />Zagreb <br />Rođen 10. III. 1915. u Kotoribi (Međimurje). Pohađao Filozofski fakultet. Radio kao tajnika Matice hrvatske, bio urednik “Kola” i časopisa “Republika”. Piše romane, pripovijetke i drame, filmske scenarije, novinske članke i radio-drame. Poznati moreplovac. <br />Objavljena djela: <br />Sedmi be (ro.), Zagreb, 1939.; Crvena lisica (ro.), Zagreb, 1958.; Ni san, ni java (ro.), 1958.; Mačak pod šljemom (ro.), Zagreb, 1962.; Besa (brodski dnevnik), Zagreb, 1973.; Operacija stonoga (ro.), Zagreb, 1982.; Waitapu (ro.), Zagreb, 1984.; Ciguli miguli (ro.), Zagreb, 1989.; Molitva prije plovidbe (ro.), Zagreb, 1995.; Dupin Dirk i lijena kobila (ro.), Zagreb, 1997. <br />Izvedena djela: <br />Prst pred nosom (kom.), Zagreb, 1947. <br />Joža Horvat živi i radi u Zagrebu kao profesionalni književnik. Knjige su mu prevođene na ruski, poljski, češki, slovački i albanski jezik. Njegov roman Ciguli miguli ostvaren je i kao cjelovečernji film. Neka njegova književna djela inspirirana su morem i čestim putovanjima brodom oko svijeta, a roman Mačak pod šljemom ostvaren je i kao televizijska serija. Nagrađivan za svoj stvarateljski rad. <br /><br />HORVATIČEK, Albin <br />Biograd na moru <br />Rođen 11. II. 1947. u Zagrebu. Završio građevinsku tehničku školu i pohađao Fakultet za vanjsku trgovinu. <br />Objavljena djela: <br />Prošetao sam (pj.), Zagreb, 1971.; Ptice (pj.), Zagreb, 1975.; Ljubav za Isidoru Duncan (ro.), Zagreb, 1979.; Uomin E/O Cani (pj. na tal. jeziku), Napulj, 1983. <br />Albin Horvatiček živi i radi u Biogradu na moru. Uređivao je časopis “Off”. <br /><br />HRANJEC, Stjepan <br />Čakovec <br />Rođen 18. VIII. 1946. u Goričanu. Završio Filozofski fakultet, magistrirao i doktorirao u Zagrebu. Radi kao profesor na srednjim školama, direktor Centra za kulturu u Čakovcu. Docent za dječju književnost na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu, i docent za Hrvatsku dječju i Usmenu književnost na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. <br />Objavljena djela: <br />Međimursko narodno stvaralaštvo (mo.), 1977.; Usmena narodna književnost na tlu Međimurja (knj. znan. dj.), /suautorstvo/, I. knj. 1980., II. knj. 1987.; Goričan, povijest i sadašnjica mjesta (mo.), 1988.; Književno djelo Jože Horvata (mo.), 1989.; Zipka vu horvatskom cvetnjaku, /Narodna kultura Hrvata u Međimurju,/ I. knj. 1991., II. knj. 1997.; Zrno do zrna (es.), 1994.; Hrvatska kajkavska dječja književnost (knj. znan. dj.), 1995.; Hrvatski dječji roman (knj. znan. dj.), 1998. <br />Stjepan Hranjec živi i radi u Čakovcu. <br /><br />HRASTOVEC, Stjepan <br />Windsor <br />Rođen 10. XII. 1909. u selu Kućan Gornji, kraj Varaždina. Studirao teologiju i Pravni fakultet završio u Zagrebu. Pohađao studij prava i u Grazu. Radio kao upravitelj odjela bolnice u gradu Windsoru, Ontario. Piše pjesme, pripovijetke i uglavnom se bavi književnim radom. <br />Objavljena djela: <br />Budna zemlja (pj.), Zagreb, 1940.; Darovi vremena (pj.), Barcelona, 1978.; Susret snova (pj.), Barcelona, 1983.; Tragom riječi (pj.), Barcelona, 1989.; Časovi i otkrivenja (pj.), Zagreb, 1993.; Izabrane pjesme, Zagreb 1993.; Prisni doživljaji (pj.), Zagreb, 1994., 1995.; Na rubu zbilje (lir. prip.), Zagreb, 1994.; Viđenja i priviđenja (lir. prip.), Zagreb, 1997. <br />Stjepan Hrastovec živi od 1950. godine u Kanadi, u Windsoru, Ontario. Prije odlaska iz domovine od 1930. do 1940. radio je kao urednik zagrebačkog dnevnika “Hrvatska straža” i “Hrvatskog glasa”. Jedno vrijeme radio je i u Hrvatskoj enciklopediji pod ravnateljstvom dr. Mate Ujevića. U Kanadi surađuje u tjednim listovima hrvatskog iseljeništva i u “Hrvatskoj Reviji”. Pjesme su mu uvrštene u emigrantske antologije. Knjiga Darovi vremena izbor su iz njegove domoljubne lirike koju kao poklon, prema njegovim riječima daruje svojoj domovini. <br /><br />HRIBAR, Branko <br />Zagreb <br />Rođen 22. VII. 1930. u Požegi. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio kao srednjoškolski profesor i urednik novinskih glasila. Od 1960. radio kao urednik i urednik-dramaturg na Radio-Zagrebu i u Dramskom programu Hrvatskog radija, gdje je uređivao popularnu dramsku emisiju “Panoptikum”. Pjesnik, dramski pisac i scenarist. <br />Objavljena djela: <br />Pjesme, Požega, 1955.; Moja lipanjska kotlina (pj.), Vinkovci, 1961.; Ekčapoan i ostale smiješne žalosti (pj.), Zagreb, 1973.; Adam Vučjak (ro.), Zagreb, 1976.; Kiša za Sanju (igr.), /više izdanja/, Zagreb, 1985. <br />Izvedena djela: <br />Kiša za Sanju (radio-igr. za dj.), Zagreb, 1965.; Dobrojutro, dobardan (radio-igr. za dj.), Zagreb, 1968.; Bistrooki (TV-scenario koautor), Zagreb, 1969.; Auvergnanski senatori (TV-scenario), Zagreb, 1969.; Diktati (radio-igr. za dj.), Zagreb, 1970.; Bum! Bum! Pfrt! I… gotovo! (radio-ig. za dj.), Zagreb, 1970.; Dobrojutro, dobardan! (lutk. igr.), Zagreb, 1985.; Lovac na sanje (radio-igr. za dj.), Zagreb, 1996. <br />Pseudonim Adam Vučjak: <br />Mister Adam šokira društvo (radio-kom.), Zagreb, 1966.; Macan s dugim repom (radio-kom.), Zagreb, 1967.; Punjene ptice (radio-kom.), Zagreb, 1967.; Ljetni pljusak, Zagreb, 1967.; Jedna tetka, dvije tetke, Zagreb, 1968.; Momačka soba, Zagreb, 1968.; Barbara, djevojka za sve, Zagreb, 1969.; Jubilarna noć, Zagreb, 1970.; Domaći šaran, Zagreb, 1974.; To ispod oskoruše, Zagreb, 1976.; Nagradna igra, Zagreb, 1977.; Ogledno prokockavanje, Zagreb, 1978.; Kolači gđe Kopić, Zagreb, 1979.; Utrka kornjače i zeca, Zagreb, 1980.; Lov na žitu, Zagreb, 1982.; Očekivanje novog ljeta, Zagreb, 1984.; Dan kad su imali novaca, Zagreb, 1985.; Krštenje starog vina, Zagreb, 1987.; Srce opet pati, Zagreb, 1988.; Ledeno srce, Zagreb, 1989.; Evo Eve, evo Adama! Zagreb, 1990. <br />Branko Hribar živi i radi u Zagrebu. Pjesme su mu i uglazbljivane, neka djela i prevođena na strane jezike (Adam Vučjak, Bratislava, 1981.), a radio-igrokazi za djecu prevedeni i igrani na slovenskom, makedonskom, mađarskom, danskom, talijanskom i češkom jeziku. Nagrađivan za književni rad. <br /><br />HROVAT, Boris <br />Zagreb <br />Rođen 29. VII. 1956. u Zagrebu. Završio Pravni fakultet. Novinar i kazališni kritičar u “Večernjem listu”, “Vjesniku”, “Studiju”, član uredništva časopisa “Gordogan”, član brojnih festivalskih prosudbenih komisija /Dubrovački festival, MES, Alpe-Jadran/. Vršilac dužnosti glavnog urednika časopisa “Kazališne novosti”, prozni i dramski pisac, esejist i kritičar, prevoditelj. <br />Objavljena djela: <br />Putovanje (ro.), Zagreb, 1980.; Lorenzaccio, Zagreb, 1981. <br />Boris Hrovat živi i radi u Zagrebu. Prevodi s talijanskoga, engleskoga i latinskoga jezika. Sastavio antologiju nove talijanske pripovijetke i nove talijanske drame. Nagrađivan za spisateljski rad. <br /><br />HUNJADI, Mirko <br />Vinkovci <br />Rođen 28. VIII. 1942. u Vinkovcima. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio kao profesor u Belom Manastiru, novinar i urednik. Uređivao “Vinkovačke novosti” i bio urednik izdanja SN “Privlačice” u Vinkovcima i u Osijeku “Novih baranjskih novina”. <br />Objavljena djela: <br />Sunčana strana ulice (pj.), /s autorima: Gledić, Nef, Pavlović/, Beli Manastir, 1969.; Boravišta (pj.), Zagreb, 1977.; Slavonski vrt (pj.), Vinkovci, 1986.; Baranja (put.), Osijek, 1989., Vinkovci, 1993. <br />Mirko Hunjadi živi i radi u Vinkovcima kao profesionalni književnik. Piše pjesme, putopise, kritike, a povremeno se bavi i likovnim osvrtima. <br /><br />HUSIĆ, Zvonimir <br />Zagreb <br />Rođen 13. I. 1934. u Varaždinu. Pohađao Filozofski fakultet u Zagrebu. Objavljuje pjesme, eseje i novinske članke. Uglavnom se bavi književnim radom. <br />Objavljena djela: <br />Licem prema zemlji (pj.), Zagreb, 1974.; Vrijeme bez lica (pj.), Čakovec, 1977.; Pjesme povratka, Zagreb, 1984.; Sažeta ludost (pj.), Zagreb, 1988.; Čuvari slova (pj.), Zagreb, 1990.; Spaljeni prostor (pj.), Vinkovci, 1996. <br />Zvonimir Husić živi i radi u Zagrebu. <br /><br />IDRIZOVIĆ, Nusret <br />Zagreb <br />Rođen 24. IV. 1930. u Bijelom Polju. Pohađao Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao novinar i publicist u dnevnim listovima i urednik u književnim časopisima (“Život”, “Republika”) i u Umjetničkom programu Hrvatskog radija kao urednik-dramaturg. Romanopisac, pripovjedač, pjesnik, esejist i kritičar. <br />Objavljena djela: <br />Tišine se odreći ne mogu (po.), Sarajevo, 1955.; Smrt nije kraj (ro.), Sarajevo, 1960.; Mrav i aždaha (ro.), Zagreb, 1961.; Borkina ljubav (prip.), Zagreb, 1965.; I noć i dan (ro.), Zagreb, 1966.; Divin (ro.), Zagreb, 1967.; Zvona i usne (pj.), Zagreb, 1969.; Ikona bez boga (ro.), Zagreb, 1970.; Kolo bosanske škole smrti (es.), Zagreb, 1984.; Vučje grlo (ro.), Sarajevo, 1986.; Kolo tajnih znakova (es.), Zagreb, 1987.; Kolo svetog broja (es.), Zagreb, 1990.; Hude sudbe (polit. es.), Zagreb, 1996. <br />Izvedena djela: <br />Radio-drame: Bezazleni vukovi, Obračun, Koga voli Ladislava, Pismo idolu, Ljubavni sastanak, Đavolov nokturno, Dveri svetog broja. <br />Navedene drame izvođene su u Dramskom programu Radio-Zagreba, i više puta reprizirane. <br />Nusret Idrizović živi i radi u Zagrebu. <br /><br />ISAAC, Salih <br />Zagreb <br />Rođen 9. IV. 1948. u Tomislavgradu. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Posljednjih godina stvara i piše u Zagrebu. Aktivno surađuje u dječjim listovima i časopisima, najčešće u “Radosti”, “Smibu” i “Modroj lasti”. Piše poeziju i prozu uglavnom za djecu i mladež. <br />Objavljena djela: <br />Indijanac i Meksikanac, 1983.; Karirane pjesme, 1986.; Sedam i pol patuljaka, 1989. <br />Salih Isaac živi i radi u Zagrebu. <br /><br />IVANIŠEVIĆ, Đurđica <br />Split <br />Rođena 15. III. 1951. u Kaštel Kambelovcu (Split). Završila Filozofski fakultet i magisterij iz književnih znanosti. Radi kao novinar, piše pjesme, eseje, kritike i članke o književnosti. Zastupljena u niz antologija i prevedena na talijanski, slovenski i njemački. <br />Objavljena djela: <br />Nebeska škrinja (pj.), Split, 1984.; Večernji snijeg (pj.), Split, 1990.; Očenaš iz Hrvatske – teovizija, Zagreb, 1996.; Ljudi iz akvarija (es., nov., tek.), Zagreb, 1998.; Očenaš iz Hrvatske /hrv.-tal. izd., vl. nakl./, Zagreb, 1999. <br />Đurđica Ivanišević surađuje u dnevnim listovima i časopisima u Splitu i Zagrebu. <br /><br />IVANIŠIN, Nikola <br />Zadar <br />Rođen 18. IX. 1923. u Trebinju. Završio Filozofski fakultet i doktorirao iz književnih znanosti u Zagrebu. Radio kao asistent u Povijesnom institutu HAZU u Dubrovniku i kao asistent novije hrvatske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te kao docent i izvanredni i redovni profesor novije hrvatske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru. Književni povjesnik i esejist. <br />Objavljena djela: <br />Časopis “Slovinac” i Slovinstvo u Dubrovniku 1878.-1884. (mo.), Zagreb, 1962.; Dubrovačke književne studije, Dubrovnik, 1966.; Tradicija – eksperiment – avangarda (rasp.), Split, 1975.; Ljudi – djela – uspomene (rasp., es.), Split. 1978.; Grada Dubrovnika pjesnik (mo.), Zagreb, 1984.; Fenomen književnog espresionizma (mo.), Zagreb, 1990.; Književno-povijesno djelo Antuna Barca (mo.), Rijeka, 1996. <br />Nikola Ivanišin živi u Zadru, a predaje na Pedagoškom fakultetu u Puli. Suradnik brojnih književnih publikacija i časopisa u zemlji i inozemstvu. Piše i pjesme, te putopise. <br /><br />IVANKOVIĆ, Željko <br />Sarajevo <br />Rođen 29. VIII. 1954. u Varešu. Filozofski fakultet završio u Sarajevu. Radi kao korektor, lektor i urednik u nakladništvu, a danas kao direktor i urednik u agencijama BiH PRESS i AIM. Uređuje književne novine, revije i časopise. <br />Objavljena djela: <br />Nešto od onog što jest (pj.), Sarajevo, 1978.; Utrka puževa (pj.), Sarajevo, 1982.; Vrijeme bez glagola (pj.), Sarajevo, 1980.; Dogledi (stu., es.), Tuzla, 1987.; Priče o ljubavi i smrti (pč.), Banja Luka, 1989.; Urušavanje slike (pj.), Sarajevo , 1990.; Zvjezdangrad (pč. za dj.), Sarajevo, 1990.; Mozart: Pisma ocu (prij.), Banja Luka, 1990., 1991.; Priče stare Kine (prij.), Sarajevo, 1991.; Dodirom i svijet poče (ro.), Sarajevo, 1992.; 700 dana opsade (dn.), Zagreb, 1995.; Izgubljeni zavičaj (pj.), Ljubljana, 1995.; Tko je upalio mrak (pr.), Zagreb, 1995.; Wuppertal (pč. za dj.), Sarajevo, 1995.; Dogledi II (stu. es.), Zenica, 1997.; Traženje zavičaja (pj.), Zagreb, 1997.; Izbor poezije, Sarajevo, 1999.; Pisci franjevci vareškog kraja (es.), Split, 1999. <br />Željko Ivanković živi i radi u Sarajevu. Pjesnik, pripovjedač, romanopisac, kritičar i prevoditelj. Član je DHK od 1988. <br /><br />IVANJEK, Željko <br />Zagreb <br />Rođen 30. XII. 1954. u Zagrebu. Pohađao Filozofski fakultet u Zagrebu. Profesionalni književnik, piše prozu, književne kritike, eseje, članke, igrane i dokumentarne televizijske scenarije, redatelj je dokumentarnih filmova i TV-serija. <br />Objavljena djela: <br />U sjeni južnog medvjeda (ro.), Zagreb, 1978.; Epicikli u azilu (prip.), Zagreb, 1978.; Antologija američke kratke priče, 1985.; Kraj povijest (prip.), Zagreb, 1989.; Knjiga pingvina (ro. za dj.), Zagreb, 1992. <br />Željko Ivanjek živi i radi u Zagrebu. Uređivao kulturne rubrike u “Studentskom listu” i “Poletu”. <br /><br />IVELJIĆ, Nada <br />Zagreb <br />Rođena 4. IV. 1931. u Zagrebu. Završila Filozofski fakultet u Zagrebu. Predavala kao profesor hrvatskog jezika i književnosti. Uz pjesme i prozu piše i radio i televizijske igre za djecu i odrasle. Surađuje u mnogim listovima i časopisima. <br />Objavljena djela: <br />Knjiga sedmorice (pj.) – ciklus “Jabuka”, Zagreb, 1957.; Drvo orlova (pj.), Zagreb, 1961.; Tako čisto nebo (pj.), Zagreb, 1964.; Pragovi i stijene (pj.), Zagreb, 1965.; Proboj samoće (pj.), Zagreb, 1966.; Brana (pj.), Kruševac, 1966.; Konjić sa zlatnim sedlom (pč.), Zagreb, 1968.; Dječak i ptica (prip.), Zagreb, 1969.; Kiki, mala polarna lisica (prip. za dj.), Zagreb, 1971.; Šestinski kišobran (pč. za dj.), Zagreb, 1972.; Zagrebački vrapčići (ro. za dj.), Dobro lice (ro. za dj.), Zagreb, 1974.; Kolibrić Lili (pč. za dj.), Zagreb, 1976.; Nastrijeljena vrana (pj.), Zagreb, 1977.; Zvijezda na krovu (pč. za dj.), Zagreb, 1978.; Zmajevi nad gradom (pč. za dj.), Zagreb, 1978.; Sat očeva (ro.), Zagreb, 1978.; Školsko dvorište (ro. za dj.), Čakovec, 1978.; Srce na pragu (ro. za dj.), Split, 1979.; Vodenica Sokolica (pč. za dj.), Zagreb, 1981.; Pozdravite novog jahača (ro. za dj.), Zagreb, 1982.; Kiosk na uglu ulice (ro. za dj.), Čakovec, 1983.; U zemlji Dječurliji (pj. za dj.), Zagreb, 1985.; Dođi da ti pričam (pč. za dj.), Zagreb, 1985.; Vagon-slon (ro. za dj.), Zagreb, 1987.; Vesela palačinka (slik.), Zagreb, 1987.; Leteći sag (slik.), Zagreb, 1987.; Vatrene glavice (slik.), Zagreb, 1987.; Zlatarovo malo zlato (ro. za dj.), Zagreb, 1989.; Riđokosa primadona (ro. za dj.), Zagreb, 1989.; Dječji dom (ro. za dj.), Čakovec, 1989.; Bijela kopriva (ro.), 1989.; Hvala ti, vjetre (pč. za dj.), Zagreb, 1990.; Doviđenja, Lunjo (ro. za dj.), Zagreb, 1990.; Klokan u dizalu (pč. za dj.), Zagreb, 1991.; Uokrug (pj. u pr.), Zagreb, 1991.; Božićna bajka (slik.), Zagreb, 1992.; Pronađeno blago (slik.), Zagreb, 1993.; Crna roda (no.), Zagreb, 1994.; Marijina tajna (ro. za dj.), Zagreb, 1995.; Čuvarice novih krovova (ro. za dj.), Zagreb, 1995.; Svračkovo brdo (ro. za dj.), Zagreb, 1995.; Dimnjačar i golubica (pč. za dj.), Zagreb, 1996.; Balonijada (igr.), Zagreb, 1996.; Lutke s dušom (ro. za dj.), Varaždin, 1996.; Arijadnina nit (no.), Zagreb, 1996.; Tihi stanovnici pročelja (ro. za dj.), Zagreb, 1997.; Želiš li vidjeti bijele labudove (ro. za dj.), Zagreb, 1998. <br />Izvedena djela: <br />Priča o Sunčici (radio-igr.), Zagreb, 1964.; Odisejev povratak (radio-igr.), Zagreb, 1966.; Preko ožiljaka (igr. za oml.), TV-Zagreb, 1967.; Kanarinac (igr. za oml.), TV-Zagreb, 1968.; Dobro lice (igr. za dj.), TV-Zagreb, 1969.; Pećina (radio-igr.), Sarajevo, 1970.; Kazalište na tavanu (igr. za dj.), TV-Zagreb, 1974.; <br />Izvedene radio-igre za djecu: <br />Dječak i ptica; Vidrica Dubica; Posljednji fijaker; Pokvareni telefon; Okolo-naokolo; Gdje je baka?; Gle! Ide glazbeni automat Beni; Žabica Moira; Sezona divljih kestena; Skandal na kupu basket-haklera; Pulena, zaštitnica pomoraca; Bijeli ljetnikovac. <br />Nada Iveljić živi i radi u Zagrebu. Nagrađivana za knjige namijenjene djeci i mladeži (“Grigor Vitez”, “I. B. Mažuranić”). <br /><br />IVŠIĆ, Radovan <br />Pariz <br />Rođen 22. VI. 1921. u Zagrebu. Završio klasičnu gimnaziju i Filozofski fakultet u Zagrebu. Član Društva hrvatskih prevoditelja (jedan od osnivača) i Societe des Auteurs et Compositeurs dramatiques, Paris. <br />Objavljena djela: <br />Narcis (po.), Zagreb, 1942., /zaplijenjena knjiga/, Tanke (pj.), Zagreb, 1954.; Crno (pj.), Zagreb, 1974.; Teatar (dr.), Zagreb, 1978., II. izd. Zagreb, 1998.; Bunar u kuli (pj. pr.), Zagreb, 1981.; Izabrana djela, PSHK, Zagreb, 1985.; U nepovrat (čl., razg.), Zagreb, 1990. <br />Na francuskom jeziku: Airia (dr.), Pariz, 1960.; Mavena (po.), Pariz, 1960.; Le puits dans la tour (pj. pr.), Pariz, 1967.; Le roi Gordogane (dr.), Pariz, 1968.; Toyen (lik. mo.), Pariz, 1974., Tokio, 1976., /na japanskom/; Autour ou dedans (pj.), Pariz, 1974.; Quand il n’y a pas de vent, les araignees… (es.), Pariz, 1989. <br />Izvedena djela: <br />Daha (1940.-41.), Zagreb, 1980.; Radio-Zagreb, Zagreb, 1982., Dramska grupa studentskog esperantskog kluba. Kralj Gordogan (1943.), Pariz, 1956., francuska radio-mreža Chaine Nationale; Radio-Koeln, na njemačkom jeziku, 1962. Na francuskom jeziku: Pred ruševinama dvorca Lacoste markiza de Sadea, 1969., Le theatre forain, Pariz, 1976., Le theatre rituel. Kao opera: Bordeaux, 1979., Entrepots Laine. Prva izvedba na hrvatskom jeziku: Zagreb, 1979., Teatar ITD. Prva izvedba na slovenskom jeziku: Ljubljana, 1980., Glej, Pariz, 1980., La Bouche d’Ombre. Prva izvedba na grčkome jeziku: Atena, 1983., Umjetnički teatar Karolosa Kuna. Chambery (Francuska), 1988., Le miroir ouvert. Radio Atena, 1988. Nova postava na francuskoj radio-mreži France-Culture. Pariz, 1989. Montpellier, 1989., Le Theatre du Hangar. Treća postava na grčkom jeziku: Halandri (predgrađe Atene), 1996. Prva izvedba na engleskom jeziku: The Roschach Company, The Ohio Theatre, New York, 1997. Druga postava na engleskom jeziku: Stanford University Little Theatre, Stanford, 1998. Vane (1943.), Dubrovnik, 1980. Lero, Sunčani grad (1943.), Zagreb, 1945., Družina mladih, Zagreb, 1980., Družina Domaći. Kapetan Oliver (1944.), Zagreb, 1985., DK “Gavella”, Vodnik Pobjednik (1944.), Zagreb, 1945., Družina mladih. Sisak, 1981., Daska. Rijeka, 1984., “ZKL”, “ZKM”, Zagreb, 1995. Akvarij (1956.), Zagreb, 1982., Kazališna grupa Krugovi. Beograd, 1983., Omladinsko pozorište Susret. Banja Luka, 1983., Studentsko pozorište. Na francuskom jeziku, radio-mreža France-Culture, Pariz, 1986. Radio-Zagreb, Treći program, 1987. Aiaxaia ili moći reći (1982.), Zagreb, 1983., Hrvatsko narodno kazalište. <br />Radovan Ivšić živi i radi u Parizu. Prevodio je važna djela iz strane literature (Anouilh: Antigona; Čehov: Medvjed, Prosidba; Marivaux: Marijanin život; Moliere: Don Juan, Škrtac; Rousseau: Ispovijesti) <br /><br />JAKŠIĆ, Zlatan <br />Zadar <br />Rođen 9. I. 1924. u Selcima (otok Brač). Završio Filozofski fakultet i doktorirao iz filoloških znanosti. Radio kao sveučilišni profesor na Filozofskom fakultetu u Zadru. <br />Objavljena djela: <br />Zavitri i spjaže (pj.), Knin, 1958.; Snig na Braču (pj.), Šibenik, 1977.; Vrime od škoja (pj.), Zadar, 1988.; Jesenjin po brašku i po brošku (prepj. s ruskog s J. Žuljevićem), Bol, 1989. <br />Zlatan Jakšić živi i radi u Zadru. Piše na čakavštini. Zastupljen u antologijama čakavske lirike. <br /><br />JANEKOVIĆ, Branka <br />Zagreb <br />Rođena 21. X. 1933. u Sisku. Završila Filozofski fakultet u Zagrebu. Radi kao lektorica. Prozna spisateljica i prevoditeljica. <br />Objavljena djela: <br />Zalutala rijeka (ro.), Zagreb, 1970. <br />Branka Janeković živi i radi u Zagrebu. Prevela: Renard: Riđan; Duras: Moderato cantabile; Vailland: Svečanost; Camus: Zapisi, Progonstvo i kraljevstvo; Linna: Ovdje pod polarnom zvijezdom; Laine: Čipkarica; Rey: Out 1, 2; Colette: Claudine u školi, Claudine u braku; Gallo: Svi se ljudi rađaju 1, 2 i dr. <br />Osim navedenog objavila je 20-ak pripovijedaka u raznim književnim časopisima. <br /><br />JELAČIĆ-BUŽIMSKI, Dubravko <br />Zagreb <br />Rođen 25. III. 1948. u Zagrebu. Diplomirao Pravni fakultet u Zagrebu. Propagandist u agenciji za marketing, pomoćnik ministra kulture RH, glavni dramaturg i urednik Dramskog programa HRT. Pripovjedač i dramski pisac. <br />Objavljena djela: <br />Okus mesa (pč.), Zagreb, 1972.; Surove kazališne priče (pč.), Zagreb, 1975.; Sportski život letećeg Martina (ro.), Zagreb, 1984.; Balkanska mafija (ro.), Zagreb, 1986.; Martin protiv CIA-e i KGB-a (ro.), Zagreb, 1988.; Sjene (dr.), Zagreb, 1988. <br />Izvedena djela: <br />Izložba ptica (dr.), DK “Gavella”, Zagreb, 1973.; Preludij za dobre ljude s trga (dr.), ZKM, Zagreb, 1974.; Surove kazališne priče (dr.), DK “Gavella”, Zagreb, 1978.; Gospodar sjena (dr.), Teatar ITD, Zagreb, 1979.; Poštar zvoni samo jedanput (dr.), DK “Gavella”, Zagreb, 1983.; Osvajanje kazališta (dr.), ZKM, Zagreb, 1985.; Ponoćna igra (dr.), “A. Cesarec”, Varaždin, 1985.; Troje u dvorcu (TV-serija za dj.), Zagreb, 1990.; Razgovor sa sjenama (TV-serija), Zagreb, 1993.; Mafija (dr.), ZKM, Zagreb, 1995. <br />Dubravko Jelačić Bužimski živi i radi u Zagrebu. Piše scenarije, radio-drame, feljtone, kazališne zapise i dramatizacije književnih djela. Djela su mu prevođena na strane jezike. <br /><br />JELČIĆ, Dubravko <br />Zagreb <br />Rođen 6. XI. 1930. u Požegi. Završio Filozofski fakultet i doktora iz književnih znanosti u Zagrebu. Radio kao srednjoškolski profesor, dramaturg HNK u Osijeku, znanstveni savjetnik Zavoda za književnost HAZU. Zastupnik u Hrvatskom državnom saboru. Redovni član HAZU, a sada i tajnik Akademijina razreda za književnost. Pjesnik, esejist i kritičar, dramski pisac i romanopisac. <br />Objavljena djela: <br />Poraz pobjednika (pj.), Novi Sad, 1962.; August Šenoa njim samim (mo.), Beograd, 1966.; Teme i mete (stu., es., krit.), Zagreb, 1969.; Za i protiv (rasp., feljt., pol.), Zagreb, 1971.; Majstori realističkog pripovijedanja (stu. o A. Kovačiću), Zagreb, 1971.; Suvremena hrvatska novela I, II (ant.), Zagreb, 1971.; Literatura o A. G. Matošu 1896.-1974. (bibl.), Zagreb, 1977.; Vallis aurea (es., port.), Zagreb, 1977.; Hrvatski narodni i književni preporod (stu. s hr.), Zagreb, 1978.; Približavanje sfingi (es., dr.), Zagreb, 1979.; Šenoa (mo.), Zagreb, 1984.; Kranjčević (mo.), Zagreb, 1984.; Matoš (mo.), Zagreb, 1984.; Izabrana djela PSHK, Zagreb, 1984.; Slavonske male stvari (gl., elz., konf.), Vinkovci, 1985.; Strast avanture ili avantura strasti (mo. o J. Kosoru), Zagreb, 1988.; Riječ po riječ (es.), Zagreb, 1989.; Dnevnik od rujna do rujna 1989.-1990., Zagreb, 1991.; Preporod književnosti i književnost preporoda (stu.), Zagreb, 1993.; Strah (ro.), Zagreb, 1994.; Tri predavanja o hrvatskom pjesništvu (stu.), Zagreb, 1994.; Politika i sudbine (es.), Zagreb, 1995.; Nove teme i mete (stu., es.), Zagreb, 1995.; Pozicije i (o)pozicije (čl.), Zagreb, 1995.; Građa o Vojnoviću (kron., lit.), Zagreb, 1996. <br />Izvedena djela: <br />Prolaznici (radio-dr.), Zagreb, 1971.; Putovanja u slobodu (radio-dr.), Zagreb, 1977. <br />Dubravko Jelčić živi i radi u Zagrebu. Uz ostali svoj književno-znanstveni rad priređivao kritička izdanja Sabranih djela hrvatskih pisaca (T. Ujević, A. G. Matoš, V. Nazor…), pripremio stotinjak svezaka različitih djela hrvatskih književnika XIX. i XX. stoljeća, izvodio i elementarna istraživanja (bibliografije…), te bio član Uredničkog odbora biblioteke “Pet stoljeća hrvatske književnosti”, a sada je izvršni urednik reprezentativne biblioteke “Stoljeća hrvatske književnosti”. Urednik je u časopisu “Forum”. <br /><br />JELIČIĆ, Neven <br />Split <br />Rođen 14. IV. 1955. u Splitu. Završio Pravni fakultet. Radio kao stručni suradnik u Zajednici općina Dalmacije. Surađuje aktivno u splitskim “Mogućnostima”. Piše uglavnom pjesme. <br />Objavljena djela: <br />Okovan zvijezdama (pj.), Split, 1975.; U vrh sebe (pj.), Zagreb, 1976.; Kruh i voda (pj.), Split, 1977.; Pod maslinom (pj.), Zagreb, 1980.; U lepezi pjesme (pj.), Split, 1985.; U prisoju (pj.), Split, 1988. <br />Neven Jelčić živi i radi u Splitu. <br /><br />JELIĆ, Jordan <br />Zagreb <br />Rođen 25. II. 1942. u Šibeniku. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti. Viši znanstveni suradnik, prevoditelj i pjesnik, koordinator u Hrvatsko latinskoameričkom i iberskom centru, te suradnik poljskih, brazilskih i drugih institucija. <br />Objavljena djela: <br />Kiša u okusu očiju (pj.), Šibenik, 1964.; Mrijestilište (pj.), Zagreb, 1969.; Što bijaše biti (pj.), Split, 1970.; La madrugada (pj.), Beograd, 1971.; Meksiko (mo.), Beograd, 1976.; Kuba (mo.), Zagreb, 1983.; Mexicana (pj.), Zagreb, 1986.; Jednodimenzionalna antropologija (znan. stu.), Zagreb, 1989.; Cvijet i pjesma (pj.), Zagreb, 1996. <br />Jordan Jelić živi i radi u Zagrebu. Poznati su mu prijevodi R. Alberti: Dragana, Ljubljena, More i anđeli; P. Neruda: Isla negra; J. Borges: Blizak mjesec, Bilježnica San Martin; J. R. Jimenez: Labirint svjetlost; O. Paz: Huasteška dama; M. T. Toribio B. Lemos: Sveti asteški prostor i osvajači… Autor je antologije Kubanska suvremena poezija i pjesnici asteškog svijeta. Prevodio je i poeziju meksičkih Indijanaca i suvremene meksičke pjesnike. <br /><br />JELUŠIĆ, Božica <br />Đurđevac <br />Rođena 16. XII. 1951. u Pitomači. Završila Pedagošku akademiju u Zagrebu. Novinar, animator kulture, kustos-voditelj, pedagoški djelatnik. Sada profesor engleskog jezika u Đurđevcu. Nositeljica Fulbrightove stipendije na University of Washington, Seattle. Objavljuje eseje, likovne i književne kritike, putopise, pjesme i priče za djecu, te prijevode s engleskog jezika. Pjesnikinja i prevoditeljica. <br />Objavljena djela: <br />Riječ kao lijepo stablo (pj.), Čakovec, 1973.; Golubica i pepeo (pj.), Zagreb, 1974.; Čekaonica drugog razreda (pj.), Čakovec, 1979.; Kopernikovo poglavlje (pj.), Osijek, 1983.; Herz desetka (es.), Osijek, 1983.; Meštri, meštrije (kaj. pj.), Varaždin, 1985.; Belladonna (graf.-pj. mapa na hrv. i engl.), Bjelovar, 1988.; Okrhak kontinenta (pt. pr.), Zagreb, 1988.; Zmaj od papira (pj. za dj.), Bjelovar, 1992.; Jezuši (graf. pj. mapa s I. Lackovićem-Croatom), Bjelovar, 1993.; Zimzelen (pj.), Bjelovar, 1993.; Svjetlokrug godine (pj. s bakropisima I. Lackovića-Croate), Zagreb, 1994.; Po mjeri cvijeta (pr., pj.), Zagreb, 1995.; Znak na zemlji (lik. es.), Koprivnica, 1995.; Mirko Horvat (mo.), Zagreb, 1996.; Lacković (mo.), Zagreb, 1997.; Noćna steza (kaj. pj.), Zagreb – Đurđevac, 1997. <br />Božica Jelušić živi i radi u Đurđevcu. Aktivno surađuje u književnim časopisima i listovima. <br /><br />JEMBRIH, Alojz <br />Sesvete <br />Rođen 11. VI. 1947. u Varaždinu. Završio Filozofski fakultet i doktorat iz filoloških znanosti. Bavi se znanstvenim istraživanjima na području kroatistike i slavistike: povijest hrvatske književnosti, dijalektologije, etimologije. Predaje Povijest hrvatske književnosti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. <br />Objavljena djela: <br />Život i djelo Antuna Vramca /Prilog proučavanju hrvatske književnosti i povijesne dijalektologije/, Čakovec, 1981.; Hrvatski filološki aspekti, Osijek – Čakovec, 1990.; Grgur Pathiraeus – Mekinić i njegove pjesmarice (1609. i 1611). /dvojezično hrvatski i njemački/, Zagreb, 1990.; Hrvatsko-slovenske književno-jezične veze, Čakovec, 1991.; O Vramčevoj Kronici, Varaždin – Zagreb, 1992.; Juraj Damšić i njegov “Nauk kršćanski” (1744.), Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov, Željezno/Eisenstadt, 1994.; Juraj Dijanić i njegovo djelo, Samobor, 1994.; Na izvori gradišćanskohrvatskoga jezika i književnosti / Aus dem Werdegang der Sprache und Literatur der Burgenlandkroaten, Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov, Željezno/Eisenstadt, 1997. /dvojezično hrvatski i njemački/; Hrvatski filološki zapisi, Zagreb, 1997.; Na izvorima hrvatske kajkavske književne riječi, Čakovec, 1997. <br />Alojz Jembrih živi u Žerjavincu, Sesvete. Objavljuje u časopisu “Haiku” (Varaždin), “Novi glas” (Beč), “Panonia” (Eisenstadt), “Marulić” (Zagreb). Zastupljen u Antologiji hrvatskog haiku pjesništva, 1996. <br /><br />JEMBRIH, Ivica <br />Čakovec <br />Rođen 8. VI. 1939. u Gregurovcu (Mihovljan – Hrvatsko Zagorje). Završio Grafičku školu u Zagrebu. Radio kao grafičar. Sada samostalni književnik. Piše pjesme i prozu za odrasle i djecu na hrvatskom književnom jeziku i kajkavskom narječju. <br />Objavljena djela: <br />Vse – i dihanje (pj.), Čakovec, 1971.; Mujceki se hinčeju (pj. za dj.), Čakovec, 1972.; Spoved zemlje (pj.), Čakovec, 1973.; U dosluhu s košutama (pj.), Čakovec, 1975.; Popievke tice kajkavčice (pj. za dj.), Čakovec, 1978.; Žerafke i vihri (pj.), Čakovec, 1980.; Oči posajene vu zutra (pj.), Varaždin, 1981.; Lamentacije svetiešnoga moždana (pj.), Čakovec, 1983.; Strahi i valitva (pj. za dj.), Čakovec, 1985.; Koreni nosećega zernja (pj.), Čakovec, 1986.; Zeleni krič (pj. za dj.), Čakovec, 1987.; Ljubav iz početka (pj. za dj.), Čakovec, 1989.; Dobro jutro Zagorje (pj. za dj.), /prep. na mak./, Čakovec, 1991.; Stonogi strahovi (pj.), Osijek, 1992.; Življenje rieči i zemlje (pj.), Krapina, 1993.; Zemlja sme / zemlja smo (pj.), /prep. na slov./, Novo Mesto, 1994.; Kries rieči z Ivanščice (pj.), Ivanec, 1995.; Moje popievke zlatar (pj.), Zlatar, 1995.; Mehenj na kamenu (pj. u pr.), Bedekovčina, 1996.; Vu perivoju Zrinskih (pj. za dj.), Čakovec, 1996.; Na ramenu križa (pj.), Marija Bistrica, 1997.; Zlato u pijesku nade (pj.), Čakovec, 1997.; Zagovor rieči (pj.), Sveti Ivan Zelina, 1998.; Hodočašće rieči (pj.), Varaždin, 1998.; Izlet u zavičaj (pr.), Varaždin, 1999. <br />Ivica Jembrih živi i radi u Čakovcu. <br /><br />JENDRIČKO, Slavko <br />Sisak <br />Rođen 1. II. 1947. u Komarevu. Završio Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu. Radio kao urednik biblioteke i tribine Književne omladine u Sisku, a sada kao bankovni djelatnik. <br />Objavljena djela: <br />Nepotpune dimenzije (pj.), Sisak, 1969.; Ponoćna kneževina (pj.), Sisak, 1974.; Tatari kopita (pj.), Sisak, 1980.; Naslov (pj.), Rijeka, 1983.; Autoritratto con melo (pj. na tal.), 1983.; Crvena planeta (pj.), Sisak, 1985.; Proroci, novci, bombe (pj.), Zagreb, 1986.; Svečanost glagoljice (pj.), Sisak, 1989., 1990.; Hrvatska sfinga (pj.), Sisak, 1992.; To si ti (pj.), Zagreb, 1995.; Novčić za Harona (pol. es.), Sisak, 1995.; Hrvatska sfinga (pj. na slov.), Kranj – Sisak, 1995.; Zimska katedrala (pj.), Zagreb, 1999. <br />Slavko Jendričko živi i radi u Sisku. Piše uglavnom pjesme. <br /><br />JERGOVIĆ, Miljenko <br />Zagreb <br />Rođen 28. V. 1966. u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Filozofskom fakultetu. Uređivao nekoliko omladinskih listova i časopisa. Pjesnik, prozaik, kritik i publicist. Piše književne tekstove, osvrte o filmu, rocku, stripu i medijskim fenomenima u dnevnim, tjednim i mjesečnim publikacijama. <br />Objavljena djela: <br />Opservatorija Varšava (pj.), 1988.; Uči li noćas netko u ovom gradu japanski (pj.), 1990.; Himmel comando (pj.); Sarajevski Marlboro (pr.), Zagreb, 1994., 1997.; /V. izdanje/; Karivani, Zagreb, 1995. <br />Miljenko Jergović živi i radi u Zagrebu kao novinar i književnik. Nagrađivan za književni i publicistički rad. <br /><br />JIRSAK, Predrag <br />Zagreb <br />Rođen 24. I. 1941. u Osijeku. Pohađao Medicinski fakultet, Fakultet političkih znanosti i Filozofski fakultet u Zagrebu. Od 1967. do 1969. bio je lektor hrvatskog jezika na Fakultetu Karlova sveučilišta u Pragu. Profesor je komparativne književnosti, engleskog jezika i češke književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pjesnik, romanopisac i prevoditelj. <br />Objavljena djela: <br />Mjesečeva djeca (ro.), Zagreb, 1958.; Lunini otroci, Ljubljana, 1959.; Karavana savršenih (ro.), Zagreb, 1964.; Lova na vepra (pj.), Zagreb, 1986. <br />Predrag Jirsak živi i radi u Zagrebu. Prevedena djela: V. Zamarovsky: Junaci antičkih mitova (leksikon s M. Jirsakom); V. Paral: Ljubavnici/ubojice 1, 2; V. Zamarovsky: Grčko čudo (s M. Jirsakom); S. Martelli: Mitovi stare Grčke (s M. Jirsak); I. Kalaš: Šumski patuljci (s M. Jirsak); M. Varoš: Olupine zovu i dr. <br /><br />JUKIĆ, Nikola <br />Vinkovci <br />Rođen 3. I. 1941. u Kovačiću kod Livna. Završio gimnaziju u Vinkovcima i apsolvirao na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu. Radio jedno vrijeme u Njemačkoj, a zatim kao bankovni djelatnik u Vinkovcima. <br />Objavljena djela: <br />Šerif u razredu (pj.), Vinkovci, 1979.; Ulični crtači (pj.), Vinkovci, 1983.; Epigrami, Vinkovci, 1984.; Čudna čuda (pj.), Vinkovci, 1984.; Čuda iza sedam čuda (pj.), Vinkovci, 1986.; Čudnotvorni vjetar (pj.), Vinkovci, 1988.; Velike male sreće (pj.), Vinkovci, 1989.; Što se radi kad se ne radi (pj.), Vinkovci, 1991.; Rafali slova oko rova (ep., ef.), Vinkovci, 1992.; Kad životinje štrajkaju (pj.), Vinkovci, 1992.; Djeca u ratu najviše gube (pj.), Vinkovci, 1994.; Izabrane pjesme, Vinkovci, 1996.; Što je tu je (ep., af., pj.), Vinkovci, 1999. <br />Nikola Jukić živi i radi u Vinkovcima. Piše uglavnom za djecu i mladež kao i aforizme i epigrame. Zastupljen u lektiri i čitanci. <br /><br />JURČENKO, Vladimir <br />Sveti Juraj <br />Rođen 7. X. 1930. u Karlovcu. Završio Pedagošku akademiju. Radio kao nastavnik. Piše pjesme i pripovijetke. <br />Objavljena djela: <br />Srce darovano planini (pj.), 1977.; Divlje proljeće (pj.), 1980.; Neka mi brda sude (pj.), 1980.; Dobro jutro vuci (prip.), 1983., 1996.; Dan između tebe i mene (pj.), 1991.; U kamenici je vrijeme (pj.), 1993.; Prisno uz kamen (pj.), 1996. <br />Vladimir Jurčenko živi i radi u Svetom Jurju. Zastupljen u školskim udžbenicima i planinarskim publikacijama. <br /><br />JURICA, Neven <br />Zagreb <br />Rođen 4. IV. 1952. u Dubrovniku. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Vodio književne tribine i uređivao antologijska izdanja. Bio politički tajnik HDZ-a, predsjednik Odbora za zaštitu ljudskih prava Hrvatskog državnog sabora, veleposlanik u Australiji i Bugarskoj, glasnogovornik vlade. Piše pjesme, eseje i kritike. <br />Objavljena djela: <br />Nacrt anđela (pj.), Zagreb, 1979.; Hrvatska mlada kritika (ant.), Zagreb, 1981.; Quadrispatium hrvatskog mlađeg pjesništva (ant.), Dubrovnik, 1982.; Unatrag (pj.), Zagreb, 1983.; Odsutnost (pj.), Zagreb, 1987.; U sjeni transcedencije /Hrvatsko pjesništvo od Matoša do danas/ (ant.), Zagreb, 1987., 1998.; /koautor/; U sjeni transcedencije (stu.), Zagreb, 1987.; Duša duše Hrvatske /Novija Hrvatska marijanska lirika/ (ant.), Mostar, 1988., /koautor/; Onkraj lirike (stu.), Zagreb, 1988.; Modernost hrvatskog mlađeg pjesništva (stu.), Zagreb, 1988.; O pjesnicima (stu.), Rijeka, 1989.; Bog i hrvatska poezija XX. stoljeća (stu.), Zagreb, 1991.; Jesenska gozba (pj.), Zagreb, 1994.; Anđeo bola (izb. lir. S. S. Kranjčevića), Zagreb, 1998. <br />Neven Jurica živi i radi u Zagrebu kao pisac i diplomat. <br /><br />JURKOVIĆ, Viktor <br />Rijeka <br />Rođen 22. VII. 1927. u mjestu Brod/Moravice. Završio Višu pedagošku školu i radio kao prosvjetni djelatnik i novinar. Prozni pisac, esejist. Objavljivao kritike, feljtone i članke iz književnosti. <br />Objavljena djela: <br />Prvi susreti s literaturom (es.), Rijeka, 1959.; Ne umiru šume (no.), Rijeka, 1961.; Brod Moravice (mo.), Rijeka, 1969.; Brodmoravičko narječje (stu.), Rijeka, 1969.; Po dragom goranskom zavičaju (pt.), Zagreb, 1981.; Na zemlji goranskoj (ro.), Delnice, 1984.; Živjeti u Gorandolu (ro.), Zagreb, 1987.; Doslusi s brezom (ro.), Delnice, 1989.; Tragom ličkog ratišta (ro.), 1992.; Ljubav zauvijek (prip.), 1993. <br />Viktor Jurković živi i radi u Rijeci. Urednik je dječjih listova i časopisa. Član je Društva hrvatskih novinara. <br /><br />KABALIN, David <br />Rijeka <br />Rođen 31. VII. 1918. u Novom Vinodolskom. Završio Šumarski fakultet u Zagrebu. Radio kao šumarski inženjer u drvnoj industriji i vanjskoj trgovini. Pjesnik i pripovjedač. <br />Objavljena djela: <br />Naša beseda (pj.), Rijeka, 1969.; Jadri brode – široko ti more (pj. za dj.), Rijeka, 1970.; Kolo mažurane (pj.), Pula, 1975.; Zač nan je noćaska jadra otvoriti (pj.), Rijeka, 1976.; Pivanja i govorenja (pj., pr.), Rijeka, 1978.; Na moru rumen (pj., pr.), Rijeka, 1984.; Moj grad kameniti (pj., pr.), Novi Vinodolski, 1987.; Juže ubo zima minu (pj., pr.), 1992.; Moje strune (pj.), 1995.; Kroz godišća (pj., pr.), 1997. <br />David Kabalin živi i radi u Rijeci. Piše i na čakavskom narječju. Objavljivao stručne radove u časopisima i publikacijama. <br /><br />KAJAN, Ibrahim <br />Zagreb <br />Rođen 1. XI. 1944. u Mostaru. Diplomirao na Defektološkom fakultetu u Zagrebu. Radio kao knjižničar–informator u knjižnici “Bogdan Ogrizović” u Zagrebu, gdje se javlja i kao pjesnik, prozni pisac i prevoditelj. Objavljuje kritike, članke, putopise i kratku prozu. Nekoliko radio-crtica igara izvedeno mu je u programu Radio-Zagreba. Od 1992. godine je glavni i odgovorni urednik časopisa “Behar”, pokrenutog u Kulturnom društvu Bošnjaka Hrvatske, kojem je osnivač i predsjednik. Pokrenuo je i informativni list “Behar Journal”, te časopis za pouku i zabavu bošnjačkoj mladeži “Jasmin”. <br />Objavljena djela: <br />Arabija ljubavi (pj.), Sarajevo, 1967.; Al-Sajab i kamena vaza (cr.), Zagreb, 1969.; Kuću dok nađeš (pj.), Zagreb, 1979.; Žuta ptica (pj. za dj.), Sarajevo, 1980.; Ljubavni huhujek (pj.), Sarajevo, 1989.; Zavođenje Muslimana (publ.), Zagreb, 1992.; Muslimanski danak u krvi (publ.), Zagreb, 1992.; Ljubavi je malo, Zagreb – Wuppertal, 1994.; Pod beharom moje janje spava (dj. pj.), Zagreb, 1996.; Bošnjak na Trgu bana Jelačića, Zagreb, 1998.; Tragom Božjih poslanika (dn.), Tešanj, 1999.; Melek (pj.), Sarajevo, 1999. <br />Ibrahim Kajan živi i radi u Zagrebu. Sastavio je izbor hercegovačkog pjesništva Od kraja do beskraja, Mostar, 1964. <br /><br />KALINSKI, Ivan <br />Zagreb <br />Rođen 8. III. 1940. u Črečanu. Završio Filozofski fakultet, magisterij i doktorat iz filoloških znanosti u Zagrebu. Radi kao znanstveni suradnik u Zavodu za jezik. Od 1978. do 1980. bio je lektor za hrvatski jezik na Sveučilištu u Muensteru. Uređuje književne časopise i publikacije. Pjesnik, filolog i kritičar. <br />Objavljena djela: <br />Pha kaj (pj.), Zagreb, 1979.; Valctakt i lajno (pj.), Zagreb, 1984.; Poetika i jezik kajkavskih pjesama Dragutina Domjanića (stu.), Zagreb, 1988. <br />Ivan Kalinski živi i radi u Zagrebu. <br /><br />KANIŽAJ, Pajo (Pavao) <br />Zagreb <br />Rođen 22. VII. 1939. u Đelekovcu. Filozofski fakultet završio u Zagrebu. Radio kao glavni urednik humorističkih listova “Paradoks”, “Paradoksi” i “Žalac”, a sada uređuje “Paradoks Petrice Pometa”, humoristički prilog “Večernjeg lista”. Uređivao je humorističke emisije, serijale i igrane serije za djecu i mladež na HRT-u gdje je trenutačno urednik Umjetničkog programa. Pjesnik, satirik, aforistik, pisac za djecu... <br />Objavljena djela: <br />Na golom otoku (sat., pč., af.), Beograd, 1967.; Jedi bližnjega svoga (af.), Zagreb, 1970.; Kralju Tomislavu (pj.), Čakovec, 1971.; Naprijed u rikverc (af.), Zagreb, 1988.; Jedna stvar na P (pj.), Zagreb, 1988.; Srhovi (pj.), Zagreb, 1995.; I onda neš pil (pj.), Zagreb, 1995.; Grebigrami (ep.), Zagreb, 1997. <br />Knjige za djecu i mladež: <br />Bila jednom jedna plava (pj.), Zagreb, 1970.; Prsluk pucam (pj.), Zagreb, 1976.; Šarabara (pj.), Zagreb, 1976.; Zapisi odraslog limača (ro.), Zagreb, 1978.; Kad sam bio odrastao (pč.), Zagreb, 1983.; Zeleni brkovi (pj.), Zagreb, 1986.; Ta divna čudovišta (pč.), Zagreb, 1988.; Zdrprmapan (pj.), Sarajevo, 1990.; 3čave pjesme (pj.), Zagreb, 1993.; Druge i treće priče (pč.), Zagreb, 1995. <br />Izvedena djela: <br />E moj Gorane, Kaz. za dj., Rijeka, 1975.; Prvi cvjetni rat, Lut. kaz., Zadar, 1976.; Tata, udajem se za crnca, Komedija, Zagreb, 1978.; Šarabaranje prije Djeda Mraza, DK “Gavella”, Zagreb, 1980.; Oprez lijevo, oprez desno, MOH, Zagreb, 1981.; Mimica, ZKL, Zagreb, 1985.; Šarabara, Teatar “Žar-Ptica”, Zagreb, 1986.; Tričave priče, Teatar “Žar-Ptica”, Zagreb, 1998. <br />Pajo (Pavao) Kanižaj živi i radi u Zagrebu. Piše i na kajkavskom narječju. Dobitnik je važnih nagrada i priznanja za svoj stvarateljski rad u domovini i inozemstvu (Italija, Japan). Mnogo mu je pjesama i uglazbljeno, a objavio je i 41slikovnicu za djecu, te je napisao songove za crtane filmove Čarobnjakov šešir i Čudnovate zgode šegrta Hlapića za koji je prema istoimenom romanu I. B. Mažuranić napisao i scenarij. <br /><br />KARAGIĆ, Mijo <br />Budimpešta <br />Rođen 14. V. 1945. u mjestu Gara (Mađarska). Visoku nastavničku školu na hrvatskom jeziku završio u Pečuhu, a Filozofski fakultet i doktora u Budimpešti. Srednjoškolski profesor, predsjednik Zemaljske samoupravne Hrvata u Mađarskoj. Prozni pisac. <br />Objavljena djela: <br />Slobodni putovi (prip.), Budimpešta, 1987. <br />Mijo Karagić živi i radi u Budimpešti. Urednik i pisac predgovora niza hrvatskih knjiga u Mađarskoj, časopisa za književnost, kulturu i društvena pitanja. Od 1989. uređuje “Neven”, književni prilog Narodnih novina, kalendare i godišnjake. <br /><br />KARIHMAN, Ferid <br />Kolumbija <br />Rođen 14. XI. 1930. u Vlasenici. U Sjedinjenim Američkim Državama završava poslovnu administraciju, te nakon poslijediplomskog studija i doktorira. Dugo godina radi u Srednjoj i Južnoj Americi kao trgovački predstavnik raznih američkih poduzeća. Kao rijetko tko u hrvatskoj emigraciji piše kulturno-književne eseje, studije, prikaze i članke o Muslimanima i Muslimanima hrvatskog korijena i jezika. Piše pjesme. <br />Objavljena djela: <br />Hrvatski književnici Muslimani – Četiri stoljeća od Mehmedove “Hrvatske pjesme” do Selimovićeva “Derviša i smrti”, Muenchen – Barcelona, 1970., 1974.; Antologija “Soj i odžak ehli – Islama” (pj.), Muenchen – Barcelona, 1974. <br />Ferid Karihman živi i radi u Kolumbiji. Najredovitije surađivao u časopisu “Hrvatska revija” i u časopisu “Studia Croatica” na španjolskom jeziku. <br /><br />KATALINIĆ, Palma <br />Zagreb <br />Rođena 14. VI. 1927. u Trogiru. Završila Učiteljsku školu i pohađala novinarsko-diplomatsku školu. Radila kao novinar u dječjem tisku, kao jedan od osnivača Školskog radija i Školske televizije u Zagrebu, zatim kao urednica Dramskog programa i neko vrijeme kao urednica Kulturno-umjetničkog programa TV-Zagreb. Spisateljica za djecu i mladež. <br />Objavljena djela: <br />Djetinjstvo vjetra kapetana (ro.), Zagreb, 1964.; Pričanje Cvrčka moreplovca (ro.), Zagreb, 1969.; Snovi na dnu mora (slik.), Zagreb, 1975.; Anju voli Petra (ro.), Zagreb, 1986.; Dvoje u brodolomu (ro.), Zagreb, 1986.; More pod sjevernom zvijezdom (ro.), Zagreb, 1990.; Golubica (dok.-knj. pr.), Rijeka, 1995. <br />Palma Katalinić živi i radi u Zagrebu. Pisala radio drame za djecu, a 1987. izvedena joj je TV drama Razbijena vaza. <br /><br />KATIČIĆ, Radoslav <br />Zagreb <br />Rođen 3. VII. 1930. u Zagrebu. Filozofski fakultet i doktorat znanosti završio u Zagrebu, a specijalizaciju na Sveučilištu u Tuebengenu. Radio kao docent, izvanredni profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, pročelnik Odsjeka za Opću lingvistiku i orijentalne studije Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Redovni je profesor slavenske filologije na Sveučilištu u Beču. <br />Objavljena djela: <br />A contribution to the general theory of comparative Linguistics (teor. stu.), The Hague – Paris, 1970.; Jezikoslovni ogledi, Zagreb, 1971.; Stara indijska književnost, Zagreb, 1973.; Osnovni pojmovi suvremene lingvističke teorije (udžb.), Zagreb, 1976.; The ancient languages of the Balkans, The Hague – Paris, 1976.; Bizantska književnost, Povijest svjetske književnosti, knj. 2, Zagreb, 1977.; Ogledi i rasprave, PSHK, knj. 161, Zagreb, 1984.; Sintaksa hrvatskoga književnog jezika, Zagreb, 1986., 1991.; Novi jezikovni ogledi, Zagreb, 1986.; Dva tisućljeća pismene kulture na tlu Hrvatske /suautor S. P. Novak/, Zagreb, 1987., 1988.; Uz početke hrvatskih početaka (stu.), Split, 1993.; Illyricum ~ Mytkologicum, Zagreb, 1994.; Na ishodištu /Književnost u hrvatskim zemljama od VII. do XII. stoljeća/, Zagreb, 1994.; Na kroatističkim raskrižjima (stu.), Zagreb, 1998. <br />Radoslav Katičić živi i radi u Zagrebu i Beču. Redovni je član HAZU, Austrijske akademije znanosti i umjetnosti, Akademije nauka i umjetnosti BiH, i Norveške akademije znanosti. Primio važne nagrade i odličja. <br /><br />KATUNARIĆ, Dražen <br />Zagreb <br />Rođen 25. XII. 1954. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet – studij filozofije u Strasbourgu. Bavio se bibliotekarstvom, prevođenjem i uredničkim radom. Sada je urednik časopisa “Most” (The Bridge) i “Europski glasnik”. Pjesnik, putopisac, prozni pisac i esejist. <br />Objavljena djela: <br />Mramorni Bakho (pj.), Zagreb, 1983.; Pjeskolovka (pj.), Zagreb, 1985.; Himba (pj.), Zagreb, 1987.; Pučina (pj.), Zagreb, 1988.; Psalmi (pj.), Zagreb, 1990.; Strmi glas (pj.), Zagreb, 1991.; Kuća dekadencije (es.), Zagreb, 1992.; Nebo/Zemlja (pj.), Zagreb, 1993.; Crkva, ulica, zoološki vrt (pr.), Zagreb, 1994.; Povratak Barbarogenija (es.), Zagreb, 1995.; Pjesan o Stjepanu (po.), Zagreb, 1996.; Diocetian’s palace (es.), 1997.; Lijepak za slavuja (pj.), Zagreb, 1998.; Priča o špilji (pr), Zagreb, 1998. <br />Dražen Katunarić živi i radi u Zagrebu. <br /><br />KEKANOVIĆ, Drago <br />Zagreb <br />Rođen 16. VIII. 1947. u Bratuljevcima, kod Požege. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, radio kao profesor književnosti. Godinama slobodni umjetnik, zatim urednik u Dramskom programu HTV-a. Pripovjedač, dramski pisac i pjesnik. Piše feljtone, komentare, te književne, kazališne i filmske kritike. Uređivao književne listove i publikacije. <br />Objavljena djela: <br />Svjetlost šuma (pj.), Osijek, 1965.; Mehanika, noći, spisi (pč.), Zagreb, 1971.; Dionis (dr.), Osijek, 1973.; Večera na verandi (pč.), Zagreb, 1975.; Ledena šuma i druge kratke priče (pč.), Zagreb, 1975.; Potomak sjena (ro.), Zagreb, 1978.; Ivanjska noć (ro.), Beograd, 1985.; Zaglada (pč.), Krakow, 1985.; Panonski diptih (prip.), Zagreb, 1989. <br />Izvedena djela: <br />Plaža (radio-dr.), Zagreb; Kuća na padinama noći i tihi Maksim (radio-dr.), Zagreb, /spomenute radio-drame izvedene su od 1970. do 1975./; Tena (TV-dr.), Zagreb, 1975.; Dolje s oružjem (TV-dr.), Beograd, 1976.; Karneval cvrčaka (adap.), HNK, Osijek, 1979.; Vrijeme za bajku (TV-dr. u 13 epizoda), Zagreb, 1983.; Dionis (dr.), Osijek, 1983.; Miniteatar, Hajdučki gaj (TV-dr. u dva dijela), Zagreb, 1986.; Esekerski zaljubljenici (dr.), HNK, Osijek, 1986. <br />Drago Kekanović živi i radi u Zagrebu. <br /><br />KEKEZ, Josip <br />Zagreb <br />Rođen 6. VIII. 1937. u Katunima. Filozofski fakultet, magisterij i doktorat znanosti završio u Zagrebu. Radio kao lektor na Sveučilištu u Muensteru i profesor na Sveučilištu u Koelnu. Sada je redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Esejist, kritičar i književni povjesničar. <br />Objavljena djela: <br />Bugarščice (st. hrv. nar. pj. s uvod. rasp. i poprat. es.), Split, 1978., 1979.; Poslovice i njima srodni oblici (rasp.), Zagreb, 1984.; Svaki je kamen da se kuća gradi (hrv. posl. sakupljene u naše dane po književnim i jezikoslovnim djelima nastalim od XII. do XIX. stoljeća), Osijek, 1986., 1990.; Usmeno-pisani književni suodnosi (es., rasp.), Nikšić, 1987.; Prva hrvatska rečenica (es., rasp.), Zagreb, 1988.; Leukorn i djevojka bez grijeha, Zagreb, 1989.; Hrvatski književni oikotip (rasp.), 1992.; Naizred (opis i izb. hrv. brojilica), 1993.; Poslovice, zagonetke i govornički oblici, Zagreb, 1996.; Katuni /drevno naselje viš’ Cetine/, 1996.; Procjene i ocjene (krit.), Zagreb, 1999. <br />Josip Kekez živi i radi u Zagrebu. Uz navedena objavljena djela priredio je: Mile Budak: Opanci dida Vidurine; Dinko Šimunović: Alkar, Duga; Ezop: Basne. Uredio je antologiju narodnih pripovijedaka, a povjereno mu je da u suautorstvu izradi udžbenike iz književnosti za sve razrede srednjih škola. <br /><br />KESIĆ, Ante <br />Zagreb <br />Rođen 24. IX. 1921. u mjestu Studenci kod Splita. Završio Fakultet političkih znanosti u Zagrebu. Radio kao politički komentator Radio-Zagreba. Pjesnik, prozni pisac i publicist. <br />Objavljena djela: <br />Pozdrav s pučine (publ.), 1950.; Tamnica gori (pj.), 1953.; Crni snijeg (pr.), 1957.; Super Dayton (pj.), /pol. gro. bal. i rom., poklon izd.), 1957.; Drugi početak (publ.), 1961.; Nesvrstani, Blistok, Rolović (publ.), 1973. <br />Ante Kesić živi i radi u Zagrebu. <br /><br />KETIG, Tomislav <br />Zagreb <br />Rođen 17. IX. 1932. u Novoj Gradiški. Završio Filozofski fakultet. Radio kao urednk u nakladničkim kućama “Progres” i “Forum” u Novom Sadu i Leksikografskom zavodu “Miroslav Krleža” u Zagrebu. Danas samostalni umjetnik. Piše pjesme, eseje, romane i drame. <br />Objavljena djela: <br />Prometej u povratku (pj.), 1962.; Vozačev nokturno (dr.), 1964.; U cara Trajana kozje uši (dr.), 1965.; Posljednji dani Sirakuze (dr.), 1967.; Pomračenja (dr.), 1969.; Slepi putnici (ro.), 1972.; Sanjari i fotografi zore (es.), 1975.; Lude godine (ro.), 1977.; Amanet (pj.), 1981.; Kulosfera (dr.), 1978. <br />Tomislav Ketig živi i radi u Zagrebu. <br /><br />KIEFER HELIN, Ivan <br />Osijek <br />Rođen 26. V. 1941. u Osijeku. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio kao trgovac i trgovački putnik, službenik, nastavnik, novinar i spiker, a sada je profesor na srednjoj školi u Osijeku. <br />Objavljena djela: <br />Dnevnici (ro.), Osijek, 1975.; 106. brigada HV Osijek (mo.), /koautor/. Osijek, 1992.; Vukovarska balada (dn.), Vinkovci, 1993.; Suživot, mir i dobro – lojalno i lokalno (čl., rep., pol.), Osijek, 1995.; A. Vukovar je bio… (mapa crteža), Osijek, 1995.; Moj vukovarski maskaron 1 – proslov (dn. 1956. – 1990.), Osijek, 1997.; Vukovar u Vukovar (dn. 1993. – 1998.), Vukovar – Osijek, 1998. <br />Ivan Keifer Helin radi i živi u Osijeku. <br /><br />KISELI, Karl <br />Sydney <br />Rođen 1939. u mjestu Zavidovići, gdje završava osnovno i srednje obrazovanje. Poslije školovanja u rodnom mjestu dolazi u Zagreb, zatim u Maribor, a onda u Salzburg (Austrija) i konačno se nastanjuje u Sydneyu (Australija). Tu je osnovao Hrvatsko-dramsko-literarno društvo. Pjesnik, romanopisac i dramski pisac. <br />Objavljena djela: <br />Bumerang ljubomore, Zagreb, 1971.; Anita (ro.); Rapsodija jedne ljubavi (ro.). <br />Izvedena djela: <br />Sedlareva kći (dr.); Vraške sanjarije (dr.), /izv. u Sydneyju, Canberri/. <br />Karl Kiseli živi i radi u Sydneyu (Australija). Napisao desetak drama na engleskom jeziku i mnogo pjesama na hrvatskom i engleskom jeziku. Australsko državljanstvo dobiva 1965. Nositelj je počasne titule “Justice of Peace” od 1967. <br /><br />KIŠEVIĆ, Enes <br />Zagreb <br />Rođen 1. V. 1947. u Bosanskoj Krupi. Završio Akademiju kazališne i filmske umjetnosti u Zagrebu. Glumac i pjesnik, dramski pisac. <br />Objavljena djela: <br />Mladić nosi svoje prve ljubavne pjesme na ogled (pj.), Zagreb, 1974.; Sve mirim te svijete (pj.), Zagreb, 1976.; Mačak u trapericama (pj.), Zagreb, 1979.; I ništa te kao ne boli (pj.), Zagreb, 1980.; Ne ogledalo, lice umij (pj.), Zagreb, 1983.; Smjehuljica i plačuljko (pj. za dj.); Due pozzi verdi (pj.), Napoli, 1983.; Erosa sjeme (pj.), Beograd, 1986.; Lampa u prozoru (pj.), Zagreb, 1987.; Veseli sat (pj.),; Čudotvorac (pj.); Jutarnja molitva (pj.), Sijeda djeca (pj.); Snijeg u očima (pj.). <br />Izvedena djela: <br />Mačak u trapericama, Kazalište mladih, Rijeka, 1980.; Djed Mraz i baka Mrazica, V. Lisinski, Zagreb, 1983.; Veseli sat, Kazalište “Trešnja”, Zagreb, 1987. <br />Enes Kišević živi i radi u Zagrebu. <br /><br />KLARIĆ, Kazimir <br />Zagreb <br />Rođen 12. XII. 1940. u Okučanima. Pravni fakultet završio u Zagrebu. Radio kao pravnik u privredi i kao urednik Dramskog programa Radio-Zagreba. Novinar, pripovjedač, dramski pisac i humorist. <br />Objavljena djela: <br />Na tri noge (ro.), Zagreb, 1971.; Kolut natrag (ro.), Zagreb, 1972.; Mrnjau, grizu me (ro.), Zagreb, 1973.; Imam rep (ro.), Zagreb, 1973.; Svi na led (sat. prip.), Zagreb, 1975.; Obrazi su jasno čisti (dr.), Zagreb, 1979.; Unutrašnji neprijatelj (sat. prip.), Zagreb, 1981.; Afrička jaja iznenađenja (ro.), Zagreb, 1984.; Akupunktura za samoupravljače (sat. prip.), Zagreb, 1987. <br />Izvedena djela: <br />Kratka noć (TV-dr.), Zagreb, 1971.; Izjava (TV-dr.), Zagreb, 1973.; Samac (TV-dr.), Zagreb, 1973.; Punom parom (TV-ser.), Zagreb, 1978.; Pozitivna nula (TV-ser.), Zagreb; Ne daj se Floki (TV-ser.), Zagreb, 1979.; Unutrašnje rezerve (TV-dr.), Zagreb, 1987.; Adaptacija prestrojavanje (TV-dr.), Zagreb; Kratka Noć (TV-dr.); Bunda (TV-dr.), Zagreb, 1987.; Jarunske vještice (dr.), 1994.; Majstori (radio-dr.), 1997.; Konopac (radio-dr.), 1998. <br />Kazimir Klarić živi i radi u Zagrebu. Osim TV-drama emitirano mu je više radio-dramskih tekstova, humoreski i igara na valovima Dramskog programa Hrvatskog radija. Dobitnik književnih nagrada i priznanja. <br /><br />KLEIN, Carmen <br />Zagreb <br />Rođena 31. X. 1962. u Zagrebu. Filozofski fakultet završila u Zagrebu. Objavljuje poeziju, prozu i osvrte iz književnosti, u književnim časopisima i listovima. <br />Objavljena djela: <br />Između zidova i preko njih (pr.), Zagreb, 1985.; Važno je naići na Thomasa (pr.), Osijek, 1989. <br />Carmen Clain živi i radi u Zagrebu. <br /><br />KLIMAN, Aldo <br />Pula <br />Rođen 9. XI. 1950. u Bitoli. Gimnaziju i Filozofski fakultet pohađao u Skopju. Bio je glavni i odgovorni urednik časopisa “Istra” iz Pule i poslovni tajnik Čakavskog sabora i osnivač Istarske književne kolonije “Grozd”. Pjesnik, prozni pisac i kritičar. <br />Objavljena djela: <br />Temni igri (pr.), Skopje, 1973.; Zabraneta ovoška (pj.), Skopje, 1974.; Agol (pr.), Skopje, 1980. <br />Aldo Kliman živi i radi u Puli. <br /><br />KLJAKOVIĆ, Vanča <br />Zagreb <br />Rođen 29. III. 1930. u Splitu. Klasičnu gimnaziju polazi u Splitu, a Akademiju dramskih umjetnosti u Zagrebu. Bio član Dramskog kazališta “Gavella” od 1955. do 1971. Od 1971. slobodni je umjetnik. Član je Društva filmskih radnika. Dramski pisac i redatelj. Piše i filmske scenarije: Lito vilovito, Kužiš, stari moj. <br />Objavljena djela: <br />Susreti (dr.) Zagreb, 1970.; Bo – bo (dr.), Zagreb, 1972. <br />Izvedena djela: <br />Susreti (dr.), DK “Gavella”, Zagreb, 1969.; Bo – bo (dr.), DK “Gavella”, 1971.; Vilijem osvajač (radio-dr.), Zagreb; Djeca pjevaju (radio-dr.), Zagreb; Čuvaj se psa (radio-dr.), Zagreb; Oslobođenje (radio-dr.), Zagreb. <br />Vanča Kljaković živi i radi u Zagrebu. <br /><br />KLJENAK, Mladen <br />Zagreb <br />Rođen 15. III. 1933. u mjestu Poljica, pokraj Imotskog. Završio Pravni fakultet u Zagrebu. Radio kao novinar ,urednik, pravnik u gospodarstvu i odvjetnik. Prozni pisac. <br />Objavljena djela: <br />Danak (no., pč.), Sisak, 1967.; Kažnjena kula (pr.), Zagreb, 1971.; Zagora ozarena (pt.), Zagreb, 1973.; Kolijevka (knj.-graf. mapa s V. Jordanom), Zagreb, 1991. <br />Mladen Kljenak živi i radi u Zagrebu. <br /><br />KNEŽEVIĆ, Stojan <br />Zagreb <br />Rođen 6. XII. 1923. u Splitu. Završio Medicinski fakultet u Zagrebu. Liječnik, doktor medicinskih znanosti i sveučilišni profesor. Piše pjesme i eseje. <br />Objavljena djela: <br />Tri medicinska eseja (es.), 1975.; Čovjek je vidik svijeta (pj.), 1976.; San je java snena (pj.), 1977.; Etika i medicina (es.), 1978.; Plaveti dodirnutog mora (pj.), 1981.; Medicinske razglednice (es.), 1984.; Slike koje pamtim (pj.), 1988.; Medicinski susreti (es.), 1993.; Izronci iz tmine (pj.), 1999. <br />Stojan Knežević živi i radi u Zagrebu. Član je Akademije znanosti u New Yorku, Societe europeene de culture… <br /><br /><br />KNEŽEVIĆ, Željko <br />Zagreb <br />Rođen 14. XII. 1943. u Gornjem Rajiću. Pravni fakultet završio u Zagrebu. Radio kao pravnik u raznim poduzećima i institucijama, a danas je tajnik Društva hrvatskih književnika u Zagrebu. Piše uglavnom pjesme i kraće prozne crtice. Objavljuje u mnogim književnim časopisima i programima Hrvatskog radija. <br />Objavljena djela: <br />Pepelom i ružom (pj.), Zagreb, 1971.; Svuci svoju kožu (pj. s T. Bilopavlovićem), Nova Gradiška, 1972.; Kuća puna vjetra (pj.), Zagreb, 1976.; Putovanja (pj.), Zagreb, 1981.; Okućnica (pj.), Zagreb, 1987.; Pod zidom (pj.), Zagreb, 1988.; U tvojim rukama (pj.), Zagreb, 1992.; Brdo na okupu (pj.), Zagreb, 1997. <br />Željko Knežević živi i radi u Zagrebu. Pjesme su mu uvrštene u više recentnih antologija hrvatske poezije i prevođene na strane jezike. Dobitnik je značajnih književnih nagrada i priznanja. <br /><br />KOLUMBIĆ, Nikica <br />Zagreb <br />Rođen 6. X. 1930. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti. Radio kao profesor, glavni urednik u Leksikografskom zavodu i sveučilišni profesor starije hrvatske književnosti. <br />Objavljena djela: <br />Krvava rijeka F. Trankvil Andreis (romans. biografija), Zagreb, 1979.; Hrvatska književnost od humanizma do manirizma (mo.), Zagreb, 1980.; Petar Lucić: “Vartal” (krit. izd. tek.), Split, 1990.; Po običaju začinjavao (rasp.), Split, 1994.; Marko Marulić (dij. dr. tek.), Split, 1994.; Petar Zoranić: “Planine” (izbor), Zagreb, 1995.; Hanibal Lucić “Pjesnička djela” (izb.), Zagreb, 1997. <br />Izvedena djela: <br />Ivan Gundulić “Osman” (dramat.), ZKL, 1989., 1990., 1991. <br />Nikica Kolumbić živi i radi u Zagrebu. <br /><br />KOLUMBIĆ, Tin <br />Hvar <br />Rođen 11. VII. 1936. u Svetoj Nedjelji na otoku Hvaru. Završio Višu pedagošku školu. Radio kao nastavnik. Sada novinar i profesionalni književnik. Piše pjesme, prozu, igrokaze i dramska djela, objavljuje novinske članke i književne eseje. <br />Objavljena djela: <br />Izgubljeno djetinjstvo (pč.), Požega, 1966.; U grču korijenja (pj.), Požega, 1967.; Slobodan kao vrijeme (pj.), Požega, 1968.; Živjeli mrtvi pijetli (pj.), Požega, 1970.; San o bijeloj ptici (pj. za dj.), Požega, 1976.; Balada o Jeleni (pj.), Požega, 1979.; Igramo se (igr. za dj.), Požega, 1979.; Vratit ćemo snove (pj., igr.), Požega, 1981.; U gradu svjetlosti (pj.), Požega, 1983.; Vivere errando (izb. pj.), Napoli, 1983.; Otmica Helene (pč. za dj.), Rijeka, 1988.; Priča o Sunčici (ro. za dj.), Rijeka, 1989.; Panonsko more (pj.), Požega – Zagreb, 1991.; Dobro more (pj.), Opatija, 1992.; U ime mira (pj., es., čl.), Zagreb, 1995.; Vonj murtele, duša matere (pj.), Rijeka, 1996.; Priče iz Petrova uha (pč. za dj. i ml.), Zagreb, 1998. <br />Izvedena djela: <br />Mare i Marin (dr. pjesan), Hvarsko kazalište, 1995.; Zelene škure (kom.), Hvarsko kazalište, 1998.; Čarnjena Beritica /Crvenkapica/, Opatija, 1998. <br />Tin Kolumbić živi i radi u Hvaru. Piše i za djecu. Nagrađivan za književni rad. <br /><br />KOMARICA, Zvonimir <br />Zagreb <br />Rođen 28. I. 1920. u Banjoj Luci. Fakultet političkih znanosti studirao u Zagrebu. Pričuvni brigadir, publicist i diplomat. Bio direktor Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu. Piše dnevničku prozu, kronike i eseje. Surađuje s mnogim tjednicima i časopisima. <br />Objavljena djela: <br />Grobovi bez sjena (mrm. pr.), Zagreb, 1962.; Jugoslavija u suvremenim europskim migracijama (pol. es.), Zagreb, 1970.; Kerestinečka kronika, Zagreb, 1989.; Do smrti i nazad u Hrvatskoj (mem. proza), Zagreb, 1990.; Uznički dnevnik 1972. (dn.), v98.; Uznički zapisi 1972. (dn.), Zagreb, 1999. <br />Zvonimir Komarica živi i radi u Zagrebu. <br /><br />KOMPANJET, Zoran <br />Rijeka <br />Rođen 17. VIII. 1919. u Opatiji. Završio Pravni fakultet i doktorat pravnih znanosti. Radio kao pravnik u Javnom tužilaštvu, u Općem trgovačkom poduzeću Rijeka, bio tajnik Kotara Buje (Istra), u poduzeću “Lukadrvo” Rijeka, Uredu za prevođenje s hrvatskog na talijanski i s talijanskog na hrvatski, te kao profesor na Ekonomskom i od 1973. na Pravnom fakultetu u Rijeci na kojima predaje trgovačko pravo. Pjesnik, komediograf, humorist i prevoditelj. <br />Objavljena djela: <br />Kvadri (pj.), Rijeka, 1959.; Sa kakovih nas je (pj.), Rijeka, 1961.; Zibrane pesni (pj.), Rijeka, 1971.; Takvi smo, pa što? (hum. pč.), Rijeka, 1975.; Opasne riječi (hum. pč.), Opatija, 1989.; Svet bi bil lep (pj., hum., pč.), Rijeka, 1995. <br />Izvedena djela: <br />Sete bandijere iliti prevrtljivac (kom.), Riječko kazalište “Ivan Zajc”, 1975.-1977. <br />Zoran Kompanjet živi i radi u Rijeci. Preveo s talijanskog jezika komedije za riječko kazalište (Angelo Beolco Ruzante, Carlo Goldoni…) i romane Lucifera Martinia i pjesme Giacomo Scottia. Piše pjesme na čakavskom narječju, a prozu na standardnom hrvatskom jeziku. <br /><br />KORDIĆ, Zdravko <br />Mostar <br />Rođen 29. IX. 1955. u Tihaljini. Završio Filozofski fakultet. Radio kao profesor, savjetnik i društveni djelatnik. Bio je utemeljitelj HKD “Napredak” u Mostaru i predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Mostaru. Piše pjesme, književne prikaze, kritike i zapise. <br />Objavljena djela: <br />Svjetlost snovidjela (pj.), Sarajevo, 1980.; Plavet i predskazanje (pj.), Sarajevo, 1984.; Tragovi i snovi (pj.), Mostar, 1987.; Vrtovi otajstva (pj.), Sarajevo, 1992.; Miris olovne kiše (pj.), Mostar, 1994.; Iz umjetnosti pjesništva (knj. prik. i čl.), Zagreb, 1995.; Svjetlost, plodovi praha (izb. pj.), Zagreb, 1996.; Stoljetna kuća ništavila (ogl., krit., zap.), Mostar, 1997.; Zipka i smrt (pj.), Zagreb – Mostar, 1999. <br />Zdravko Kordić živi i radi u Mostaru. <br /><br />KOROMAN, Veselko <br />Radišići <br />Rođen 7. IV. 1934. – Radišići, kod Ljubuškog. Završio Filozofski fakultet u Sarajevu. Radio kao profesor književnosti i filozofije, lektor, korektor i urednik u časopisima i nakladnim kućama. Sada uređuje mostarski časopis “Osvit”. Pjesnik, kritičar, esejist, antologičar i prozni pisac. <br />Objavljena djela: <br />Grad prema sjeveru (pj.), Mostar, 1957.; Crne naranče (pj.), Sarajevo, 1965.; Knjiga svanuća (pj.), Sarajevo, 1967.; Svjetiljka od trnja (pj.), Sarajevo, 1971.; Pogled iz zrcala (krit., es.), Sarajevo, 1974.; Sjaj i rana (pj.), Sarajevo, 1975.; Izabrane pjesme, Sarajevo, 1975.; Na tom svijetu (pj.), Sarajevo, 1977.; Svijet ili dvije polovice (razm.), Sarajevo, 1979.; Mihovil (ro.), Sarajevo, 1983.; Jezik na pašnjaku (izb. pj.), Zagreb, 1984.; Pjesme i zapisi (izb. pj., razg.), Sarajevo, 1985.; Dok vlada prah (pj.), Zagreb, 1986.; Zemljom, snovi (no.), Banja Luka, 1987.; Poems (pj.), Sarajevo, 1988.; Zeleni se što je bilo (pj.), Sarajevo, 1989.; Hrvatsko pjesništvo Bosne i Hercegovine od Lovre Sitovića do danas (ant.), Zagreb, 1990.; Hrvatska proza Bosne i Hercegovine od Matije Divkovića do danas (ant.), Mostar – Split – Međugorje, 1995.; Potraga za cjelinom (es., krit., čl., pt., razg.), Zagreb, 1996.; Na dan svega (pj.), Zagreb, 1997.; Razgovor o književnosti i ostalom, Zagreb, 1998. <br />Veselko Koroman živi i radi u Hercegovini (Radišići). Nagrađivan za književni rad i stvarateljstvo, prevođen na strane jezike. <br /><br />KOVAČ, Mirko <br />Rovinj <br />Rođen 26. XII. 1938. – Petrovići, kod Bileće. Pohađao kazališnu akademiju – dramaturgiju. Profesionalni književnik. Piše romane, pripovijesti, eseje, scenarije i TV-drame. <br />Objavljena djela: <br />Gubilište (ro.), Novi Sad, 1962.; Moja sestra Elida (ro.), Beograd, 1965.; Životopisi Malvine Trifković (ro.), Beograd, 1971.; Rane Luke Meštrovića (prip.), Beograd, 1971.; Ruganje s dušom (ro.), Zagreb, 1976.; Vrata od utrobe (ro.), Zagreb, 1978.; Uvod u drugi život (ro.), Beograd, 1983.; Evropska trulež (es.), Beograd, 1986.; Nebeski zaručnici (prip.), Beograd, 1987.; Evropska trulež i drugi eseji, Zagreb, 1994.; Kristalne rešetke (ro.), Sarajevo, 1995.; Bodež u srcu (es.), Beograd, 1995.; Rastresen život (ro.), Zagreb, 1996.; Na odru (prip.), Beograd, 1996.; Cvjetanje mase (es.), Sarajevo, 1997. <br />Mirko Kovač danas živi i radi u Rovinju. Knjige su mu prevođene na engleski, francuski, njemački, talijanski, švedski, poljski... Izvedeno mu je više televizijskih drama, a napisao je i scenarije za filmove: Mali vojnici (1968.), Lisice (1970.), Muke po Mati (1973.), Okupacija u 26 slika (1976.), Pad Italije (1978.), Večernja zvona (1982.), Tetoviranje (1991.). Nagrađivan za svoj književni rad. <br /><br />KOVAČ, Zvonko <br />Zagreb <br />Rođen 1. VI. 1951. u Donjoj Dubravi. Magistrirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Lektor hrvatskog jezika na Sveučilištu u Gottingenu. Sveučilišni profesor južnoslavenskih književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Pjesnik, kritičar i esejist. <br />Objavljena djela: <br />Courbette (pj.), Zagreb, 1973.; Korelacije (pj.), Rijeka, 1982.; Interpretacijski kontekst (rasp., es.), Rijeka, 1987.; Kritika knjigoslovlja i druge kritike, Osijek, 1987.; Poetika Miloša Crnjanskog (mo.), Rijeka, 1988.; Slutim sretnu ruku (pj.), Zagreb, 1988. <br />Zvonko Kovač živi i radi u Zagrebu. Knjiga pjesama “Courbette” bila je zabranjena 1974. godine, a 1973. nagrađena od Književnog fonda A. B. Šimić, u Zagrebu. <br /><br />KOVAČEVIĆ, Anto <br />Zagreb <br />Rođen 21. III. 1952. u Novom Selu kod Odžaka. Studirao filozofiju, slavistiku i istočnoeuropsku povijest. Doktorirao u Beču. Predavao njemački jezik na Delovskoj univerzi “Boris Kidrič” u Ljubljani. Prozni pisac i esejist. Objavljuje radove iz filozofije i književnosti. <br />Objavljena djela: <br />Musa Čuzmić Ćatić (mo.), Ljubljana, 1989.; Posavski koridor smrti (dok. pr.), Zagreb, 1995. <br />Anto Kovačević živi i radi u Zagrebu. Zastupnik je u Hrvatskom državnom saboru. <br /><br />KOVAČEVIĆ, Hrvoje <br />Zagreb <br />Rođen 27. I. 1966. u Požegi. Diplomirao studij arhitekture. Prozni i dramski pisac. <br />Objavljena djela: <br />Pravna država (dr.), 1994.; Profesionalna deformacija (dr.), 1995.; Tajna ribljeg oka (ro.), 1996.; Pravedna osveta (dr.), 1997.; Tajna Crne kutije (ro.), Zagreb, 1998. <br />Hrvoje Kovačević živi i radi u Zagrebu. Surađuje u književnoj periodici. Nagrađivan za književni rad. <br /><br />KOVAČEVIĆ, Josip <br />Buševec <br />Rođen 9. III. 1936. u Buševcu, Turopolje. Završio srednju ekonomsku školu. Radio kao knjigovođa. Piše i povremeno režira amaterske kazališne predstave i bavi se vinogradarstvom. <br />Objavljena djela: <br />Ženidba turopoljskog plemenitaša Vida Lackovića (prip.), 1968., 1976., 1987.; Oproštajna večera (no.), 1979.; Tragom vezirskog tuga (ro.), 1981.; Smrt Marka Troce (dramat. no. za radio), 1981.; Jastreb iz turopoljskog luga (pč. za dj.), 1985.; Prememba (prip.), 1991.; Posljednji tur (prip.), 1997. <br />Izvedena djela: <br />Jankićevi snoboki (dr.), 1955., 1990., 1996.; Buđenje (dr.), 1960.; Turopoljska svadba (dr.), 1967., 1968., 1969., 1993., 1994., 1998.; Veliko turopoljsko spravišče Anno Domini 1553. (dr.), 1991., 1992., 1997.; Turopoljska svadba (radio-dr.), 1968., 1969.; Turopoljska svadba (TV-dr.), 1970., 1971., 1994.; Jankićevi snoboki (TV-dr.), 1997. <br />Josip Kovačević živi i radi u Buševcu. Pokretač, osnivač i urednik lokalnih listova i član kulturno-umjetničkih društava. Surađuje novelama i pripovijetkama, te člancima o folkloru u novinama i časopisima. Njegovi dramski igrokazi izvođeni su u Buševcu, Mraclinu, Velikoj Gorici, Zagrebu, ispred starog grada Lukavca, Radio-televiziji Zagreb i Ljubljani. Neki od izvođenih radova nagrađivani su od žirija publike. <br /><br />KOVAČEVIĆ, Tomislav <br />Crikvenica <br />Rođen 16. VIII. 1945. u Osijeku. Završio gimnaziju u Senju. Studirao književnost u Zagrebu i Muensteru. Radi kao tehničar I, u poštanskoj manipulaciji u HP. Piše uglavnom pjesme. <br />Objavljena djela: <br />Žedne ribe (pj.), Senj, 1987.; Zadah riječi (pj.), Senj – Crikvenica, 1992.; Druga vatra u istoj ruži (pj.), Senj, 1994.; Kretnja ruke (izb. pj.), Crikvenica, 1997.; Nervozno more (pj., knj. ogl., lik. prik.), Rijeka, 1999. <br />Tomislav Kovačević živi i radi u Crikvenici. Javio se u zajedničkoj zbirci članova Senjskog književnog ognjišta, s rukovetom pjesama pod naslovom Predah. <br /><br />KOVAČIĆEK, Miljenko <br />Zagreb <br />Rođen 17. VII. 1955. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet i magistrirao na temu iz američke književnosti u Zagrebu. Profesor engleskog jezika u Centru za strane jezike. Suradnik u književnim časopisima i prevoditelj. Piše poeziju, članke, te tekstove i prepjeve za glazbu. <br />Objavljena djela: <br />U susret (pj.), Zagreb, 1979.; Učimo Hrvatski (udžb.), /suaotur/, Zagreb, 1982., 1993., 1999.; Communicate in English (udžb.), /suautor/, Zagreb, 1986., 1988.; Pjesmored (pj.), Zagreb, 1986.; Beyond the song, Connecticut, USA, 1989., 1991. <br />Miljenko Kovačićek živi i radi u Zagrebu. <br /><br />KRALJIĆ, Nikola <br />Rijeka <br />Rođen 29. XI. 1930. u Omišlju, otok Krk. Završio Filozofski fakultet. Radio kao psiholog i psihoterapeut. Član je uredništva časopisa “Književna Rijeka”. Pjesnik i prevoditelj. <br />Objavljena djela: <br />Vrime (pj.), Rijeka, 1972.; Žedno more (pj.), Rijeka, 1973.; U plimi vjera (pj.), Rijeka, 1973.; Put košćere (pj.), Rijeka, 1974.; Hod (pj.), Rijeka, 1976.; Čakavski haiku, Rijeka, 1977.; Barka puna vode (pj.), Rijeka, 1980.; Poludio od riba (pj.), Rijeka, 1982.; Ogni giorno il tempo (pj.), Napoli, 1983.; Dinarida (pj.), Rijeka, 1984.; Trag (pj.), Rijeka, 1985.; Ćapivanje kanta (pj.), Rijeka, 1987.; Poruka (pj.), Rijeka, 1988.; Duša morda z burum leti do mora (pj.), Rijeka, 1993.; Sedmi val (pj.), 1993.; Salon hijec (pj.), Rijeka, 1994.; Ja, meštar /Io, mastro/ (pj.), Rijeka; Plovuća sidra (pj.), Rijeka, 1994.; Izabrane pjesme, Rijeka; Pisme nadjene (pj.), Rijeka, 1996.; Bog Rožice (pj.), Rijeka, 1997.; Pikarske pjesme o Ani i Bartou (zbir. pj.), Rijeka, 1998.; Versi od mnozijeh milosti (zbir. pj.), Rijeka, 1999. <br />Nikola Kraljić živi i radi u Rijeci. Zastupljen je u brojnim antologijama i panoramama: Antologija čakavske poezije, Puntarska čakavska beseda, Korablja začinjavca u versih hrvacki složena mnozim cviljem opkićena po zakonu dobrih poet... i piše na čakavskom narječju i na standardnom hrvatskom jeziku. Nagrađivan. <br /><br />KRAMARIĆ, Zlatko <br />Osijek <br />Rođen 5. II. 1956. u Osijeku. Završio Filozofski fakultet i doktorat filoloških znanosti u Zagrebu. Radi kao sveučilišni profesor, gradonačelnik je grada Osijeka i saborski zastupnik. Književni kritičar, esejist i prevoditelj. Objavljuje studije, književne kritike i prijevode. <br />Objavljena djela: <br />Romanite na Slavko Janevski (mo.), Skopje, 1987.; Novi experimentum Macedonicum (stu.), Osijek, 1988.; Jezik, pravo, retorika (stu.), 1988., Uvod u naratologiju (hr.), Osijek, 1989.; Makedonske teme i dileme, Osijek, 1991.; Gradonačelniče, vrijeme je, Osijek, 1993.; Diskurs razlike, Osijek, 1994.; Diskretan šarm gradonačelnika, Osijek, 1995. <br />Zlatko Kramarić živi i radi u Osijeku. <br /><br />KRAVAR, Zoran <br />Zagreb <br />Rođen 25. V. 1948. u Zagrebu, gdje je završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti. Radio kao docent, a sada je redovni profesor na katedri za teoriju književnosti Odsjeka za komparativnu književnost u Zagrebu. Piše studije, znanstvene radove, eseje u zbornicima i stručnim časopisima. <br />Objavljena djela: <br />Studije o hrvatskom književnom baroku, 1975.; Kultura i funkcija opisa u hrvatskom baroknom pjesništvu, 1980.; Das Barock in der kroatischen Literatur, 1991.; Lirika i proza Antuna Gustava Matoša (s D. Oraić-Tolić), Zagreb, 1996. <br />Zoran Kravar živi i radi u Zagrebu. <br /><br />KRMPOTIĆ, Ante <br />Zagreb <br />Rođen 17. I. 1932. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet, radio kao profesor u srednjoj školi. Urednik raznih izdanja s područja jezikoslovlja, povijesti i gospodarstva. Izdavač i urednik tromjesečnika “Hrvatska”. Pripovjedač i dramski pisac. <br />Objavljena djela: <br />Dan kad je umro moj otac (ro.), Rijeka, 1965.; Poplava (ro.), Rijeka, 1966.; Prihvati pruženu ruku (ro.), Zagreb, 1969. <br />Izvedena djela: <br />Novo plavo odijelo (radio-igr. za dj.), Zagreb, 1966.; Vrata su otvorena (radio-dr.), Zagreb, 1968.; Daj mi malo (radio-dr.), Zagreb, 1969.; Puntari, hahari i jen šašavi pop (dr.), HNK, Zagreb, 1972.; Jao meni, probudio se car (dr.), ZKM, Zagreb, 1972.; Kako vrijeme brzo prolazi, draga (TV-dr.), Ljubljana, 1976.; Jožica i Pepek (radio-igr. za dj.), Zagreb, 1980.; Zlatarevo zlato (adap.), TV Zagreb, 1981.; Smrt Smail age Čengića (adap.), TV Zagreb, 1983.; Smrt starog gospodina (radio-dr.), Zagreb, 1989.; Ne tuguj za Marijom (radio-dr.), Zagreb, 1989. <br />Ante Krmpotić živi i radi u Zagrebu. Objavio 50-ak naslova u časopisima i novinama s područja kulturne, jezične i političke prošlosti Hrvatske. <br /><br />KRMPOTIĆ, Milan <br />Senj <br />Rođen 2. IX. 1945. u Veljunu Primorskom, kod Senja. Završio Šumarski fakultet u Zagrebu. Radio kao šumarnik, direktor poduzeća za uzgoj i zaštitu šuma. Sada je stručni suradnik za uzgajanje šuma u “Hrvatskim šumama”. Tajnik je Senjskog književnog ognjišta, društva za književnost i kulturu, od njegova osnutka 1982. i urednik svih njegovih izdanja. Urednik je časopisa za književnost i kulturu “Usponi” od 1985. Pjesnik, prozaist i dječji pisac. Piše i humoreske. <br />Objavljena djela: <br />Skamenjene svirale (pj.), Senj, 1978.; Stope (pj.), Rijeka, 1980.; U grudi zemlje (pj.), Rijeka, 1985.; Zapisi iz ograda (pj.), Senj, 1987.; Zeleni vjetar (pj. za dj.), Rijeka, 1987.; Zeleni vjetar (pj. za dj.), Rijeka, 1987.; Slomljiva (prip.), Senj, 1989.; Kapi (pj.), Senj, 1990.; Kuća hrtova (ro. za dj.), Rijeka, 1990.; Gorčina jabuke (pj.), 1992.; Bunjo dida moga (pj.), 1993.; Uzbuna u sretnoj šumi (igr.), 1993., 1998.; Tek braća (ro.), 1995.; Trag božanske stope (pč.), 1996.; Osmi patuljak (ro.), 1997.; Ovaj križ ljudski (pj.), 1998. <br />Milan Krmpotić živi i radi u Senju. Zastupljen je u zajedničkim zbirkama i antologijama. <br /><br />KRMPOTIĆ, Vesna <br />Beograd <br />Rođena 17. VI. 1932. u Dubrovniku. Završila Filozofski fakultet u Zagrebu, a bengalski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u New Delhiju. Radila kao urednica u Literarnoj redakciji Radio-Zagreba, urednica u “Prosvjeti” i “Globusu” i u kulturnoj redakciji beogradskog radija. Pjesnikinja, prozna spisateljica i prevoditeljica. Objavljuje eseje, članke, književne prikaze i bavi se prevođenjem. <br />Objavljena djela: <br />Poezija (pj.), Zagreb, 1956.; Plamen i svijeća (pj.), Beograd, 1962.; Jama bića (pj.), Beograd, 1965.; Raskorak (izb. iz pj.), Kruševac, 1965.; Indija (es., pt.), Zagreb, 1965.; Krasna nesuglasja (pj.), Zagreb, 1969.; Hiljadu lotosa (ant., es., prij.), Beograd, 1971., 1972., 1987.; Dijamantni faraon (pr.), Zagreb, 1975., 1981., Beograd, 1988.; Čas je Ozirise (pr.), Beograd, 1976., 1989.; Ljevanica za Igora (pj.), Beograd, 1978.; Eyes of eternity (pr.), New York, 1979.; Dvojevanje (pj.), Zagreb, 1980.; Jednina i dvojina (pj.), Beograd, 181.; Dvogovor (izb. pj.), Zagreb, 1981.; Vilin svlak (pj.), Zagreb, 1983.; Košulja sretnog čovjeka (pr.), Beograd, 1986., Zagreb, 1987., 1989., 1995.; Orfelija (pj.), Zagreb, 1987., 1988.; Plamen neupaljene svijeće (izb. pj. i pr.), Zagreb, 1987.; Brdo iznad oblaka (pr.), Zagreb, 1988., 1989., 1990., 1991.; Niska (izb. pj.), Banja Luka, 1989.; Pir sunca i mjeseca (es.), Zagreb, 1989.; Izgubljeni biser (pr.), Zagreb, 1990.; Tvoja takvoća (pj.), Zagreb, 1990.; Bhagavatar (pr.), Zagreb, 1990., 1991.; Stotinu i osam (pj. u pr.), knji. I, Skopje, 1990., Zagreb, 1991., Ljubljana 1996.; Stotinu i osam (pj. u pr.), knj. II, Skopje, 1990., Zagreb, 1991., Ljubljana 1996.; Una goccia di quel Mare (izb. pj. prij.), Bari, 1992.; To ljubav ide prema nama (stu.), Zagreb, 1993.; Tisuću lotosa (ant., es., prij.), Zagreb, 1994.; Stotinu i osam (pj. u pr.), knj. III, IV, V, Beograd, 1993., Zagreb, 1995., Stotinu i osam (pj. u pr.), knj. VI, VII, VIII, Beograd, 1995.; Troočica s planete svjetlosti (ro.), Zagreb, 1995.; Unus ad unam (pj.), Zagreb, 1997.; Sedam koraka oko vatre (pj.), Čačak, 1998.; Put jednote, 1998. <br />Izvedena djela: <br />Kvartet solo (radio-dr.), Zagreb, 1978.; Vetala (radio-dr.), Beograd, 1978.; Fantomatika (radio-dr.), Zagreb, 1979.; Začarani otok (radio-dr.), Beograd, 1979.; Marko Kraljević i Maurka djevojka (radio-dr.), Sarajevo, 1987.; Kešava Madhava (dr.), Kol. nar. univ., Beograd, 1987.; Baš-čelik (radio-dr.), Sarajevo, 1987.; Kraljičin zdenac (radio-dr.), Beograd, 1988.; Marija i Marija (radio-dr.), Beograd, 1990. <br />Vesna Krmpotić živi i radi u Beogradu. Uredila i sastavila Antologiju indijskih književnosti od najstarijih vremena do XVII. stoljeća, Antologiju stare egipatske književnosti i prevela više djela svjetskih pisaca (Vatsyayan, Erskine, Caldwell, John Steinbeck, R. Tagore…). Dobitnica je književnih nagrada i priznanja. <br /><br />KRTALIĆ, Ivan <br />Zagreb <br />Rođen 20. VII. 1941. u Orahovici, pokraj Konjica. Diplomirao na Filozofskom fakultetu i doktorirao iz književnih znanosti u Zagrebu. Radio kao novinar, u ekonomskoj propagandi i kao savjetnik Ministarstva prosvjete, kulture, fizičke i tehničke kulture u Zagrebu. Esejist i kritičar. Piše studije, monografije i zbornike. <br />Objavljena djela: <br />Milan Marjanović – kritičar moderne (stu.), Ljubljana, 1975.; Med i crna mačka (es.), Čakovec, 1977.; Silvije Strahimir Kranjčević (stu.), Zagreb, 1979.; Trideset i pet godina dubrovačkih ljetnih igara (stu.), Čakovec, 1984.; Afere u hrvatskoj književnosti (stu.), Zagreb, 1987.; Krleža za i protiv (mo.), Zagreb, 1988.; Gledanje u stvarnost (es.), Rijeka, 1988.; Sukob s desnicom (stu.), Zagreb, 1989. <br />Ivan Krtalić živi i radi u Zagrebu. Sastavio i priredio nekoliko antologija i književnih zbornika: Moderna kroatia proza /na esp./, Zagreb, 1979.; Polemike u hrvatskoj književnosti /5. sv./, Zagreb, 1982.-1983.; Kroatia poezio /na esp./, Zagreb, 1983.; Književnici XX. stoljeća /s P. Prpićem/, Zagreb, 1984. <br /><br />KUDRJAVCEV, Anatolij <br />Split <br />Rođen 26. X. 1930. u Splitu. Završio Filozofski fakultet u Zadru, a doktorat iz književnih znanosti u Zagrebu. Radio kao nastavnik u osnovnim, srednjim, višim i visokim školama. Sveučilišni je profesor na Filozofskom fakultetu u Zadru i na Odsjeku kolegija književnosti u Splitu. Kazališni kritičar i teatrolog. Objavljuje kazališne i književne kritike, eseje, putopise i kozerije. <br />Objavljena djela: <br />Gledalac sa zadatkom (kaz. krit.), Zagreb, 1983.; Vječni Split (stu.), Split, 1985.; Sitnice, starinske priče, Split, 1987. <br />Anatolij Kudrjavcev živi i radi u Splitu. <br /><br />KUKOLJA, Božo <br />Zagreb <br />Rođen 24. VII. 1923. u Zagrebu. Završio Zemaljsku glumačku-dramsku školu, Filozofski i Pravni fakultet. Pjesnik, publicist, kazališni dramaturg i prevoditelj. Radio kao autor, glumac i dramaturg u Zagrebačkom kazalištu lutaka. <br />Objavljena djela: <br />Kap (pj.), /s B. Pavlovićem i M. Ašaninom/, Zagreb, 1954.; Teorija i povijest lutkarstva (publ.), Damask, 1962.; Crnačka poezija, Zagreb, 1955, 1957.; Indijanska poezija, Zagreb, 1955, 1957.; Japanska poezija, Zagreb, 1955, 1957.; Crni Orfej (izb. iz crnačke i madagaskarske poez.), Zagreb, 1955.; Arapska poezija, Zagreb, 1957.; Kineska poezija, Zagreb, 1957.; Korejska poezija (izb.), Zagreb, 1957.; Korejska poezija (izb.), Zagreb, 1960.; Antologija suvremene francuske poezije, Zagreb, 1960.; Eskimska poezija, Zagreb, 1962.; Egipatska poezija, Zagreb, 1963.; Aime Cesaire (pj.), Zagreb, 1967.; G. Apollinaire: “Pjesme”, Zagreb, 1975. <br />Božo Kukolja živi i radi u Zagrebu. Ostvario niz dramatizacija lutkarskih igrokaza i dramaturških obrada. Surađuje u književnim časopisima, listovima i na Hrvatskom radiju prijevodima iz francuske i ruske poezije. <br /><br />KUSTIĆ, Ante Živko <br />Zagreb <br />Rođen 12. XII. 1930. u Splitu. Završio Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu. Svećenik grkokatoličke biskupije križevačke, župnik na Žumberku, novinar i glavni urednik “Glasa koncila”, stručni suradnik u Ministarstvu iseljeništva, glavni urednik “Žive zajednice” u Frankfurtu. Danas je glavni urednik Informativne katoličke agencije (IKA), Zagreb. <br />Objavljena djela: <br />Dobrovoljac bunkera gladi, Zagreb, 1968.; Djevojka sa zlatnim križem, Zagreb, 1969.; Sonja, Zagreb, 1970.; Denis – dječak u prozoru, Zagreb, 1971., 1979.; Tomica i njegova pisma, Zagreb, 1972.; Zaljubljeni robovi, 1973.; Velike religije svijeta, Zagreb, 1974.; Mali ključ biblije, Zagreb, 1974.; Domagoj – mirisni ključ vjerovanja, Zagreb, 1975.; Mali ključ povijesti crkve u Hrvata, Zagreb, 1976.; Hoćeš li se krstiti?, Zagreb, 1978.; Kako katolička crkva služi hrvatskom narodu, Toronto, 1981.; Svadbeno ruho, Zagreb, 1982.; Mač duha, Zagreb, 1982.; Bog za odrasle, Zagreb, 1985.; Evanđelje po Mariji, Zagreb, 1988.; Nedjeljna aBeCeDa biblijske vjere, Zagreb, 1988.; Tješitelj čudotvorni, Zagreb, 1989.; Priroda govori o Bogu, Zagreb, 1990.; Stepinac, Zagreb, 1991.; Hrvatska u devet zagrebačkih stoljeća, Zagreb, 1994.; Hrvatska mit ili misterij, Zagreb, 1995. <br />Ante Živko Kustić živi i radi u Zagrebu. Djela su mu mahom vjerskog sadržaja. Aktivno sudjeluje kao kolumnist u dnevnim, tjednim i časopisnim izdanjima. <br /><br />KUŠAN, Ivan <br />Zagreb <br />Rođen 30. VIII. 1933. u Sarajevu. Završio Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Radio kao urednik u novinama, radiju, filmu i nakladnim kućama. Profesor je na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Prozni i dramski pisac i prevoditelj. Piše članke, kritike, eseje, filmske scenarije i drame. <br />Objavljena djela: <br />Uzbuna na zelenom vrhu (ro.), Zagreb, 1956.; Trenutak unaprijed (no.), Zagreb, 1957.; Razapet između (ro.), Beograd, 1958.; Koko i duhovi (ro.), Beograd, 1958.; Domaća zadaća (ro.), Zagreb, 1960.; Zidom zazidani (ro.), Zagreb, 1960.; Zagonetni dječak (ro.), Beograd, 1963.; Lažeš, Melita (ro.), Beograd, 1965.; Toranj (ro.), Zagreb, 1970.; Veliki dan (no.), Zagreb, 1970.; Koko u Parizu (ro.), Zagreb, 1972.; Naivci (ro.), Zagreb, 1975.; Strašni kauboj (pč.), Zagreb, 1982.; Prerušeni prosjak (pt., pr.), Zagreb, 1986.; Ljubav ili smrt, Zagreb, 1987.; 100 najvećih rupa (par.), 1993., 1997.; Medvedgradski golubovi, Zagreb, 1995.; Svrha od slobode (dr.), Zagreb, 1995.; Koko u Kninu (ro.), 1996.; Promišljeni dugi gnjev (pr.), Zagreb, 1997.; Knjiga za mladež i starež, Zagreb, 1998. <br />Izvedena djela: <br />Spomenik Demostenu (dr.), HNK, Zagreb, 1970.; Toranj (dr.), ZKM, Zagreb, 1971.; Svrha od slobode (dr.), Ljetne igre, Dubrovnik, 1971.; Vodvilj (dr.), Grupa SOS, Zagreb, 1975.; Čaruga (dr.), Teatar u gostima, Zagreb, 1976.; Naivci (dr.), ZKM, Zagreb, 1976.; Vodvilj, psihopati (dr.), ZKM, Zagreb, 1978.; Koko u Parizu (dr.), ZKM, Zagreb, 1979.; Rupa za udaju (dr.), Bagatela, Zagreb, 1982.; Ljepotica i zvijer (dr.), Trešnja, Zagreb, 1998. <br />Ivan Kušan živi i radi u Zagrebu. Na radiju i televiziji izvedeno je dvadesetak njegovih dramskih tekstova. Napisao scenarij za TV-serije: Dvadeset slavnih, 1968, i Sopzilj, 1978. Njegova djela prevedena su na mnoge strane jezike, a kao prevoditelj na hrvatskih jezik javlja se djelima: B. Harte: Kalifornijske pripovijesti, 1955.; A. Saint-Exupery: Noćni let, 1956., 1958.; L. N. Tolstoj: Krivotvoreni kupon, 1956., 1958.; G. Maupassant: Bel-Ami, 1960.; A. Čehov: Drama u lovu i druge priče, 1960.; M. Twain: Pustolovine Toma Sawyera, 1965.; Solženjicin: Odjel za rak (s. J. Kušanom), 1970.; E. Ionesco: Instrukcija, Stolice, Ćelava pjevačica… Dobitnik je više važnih nagrada i priznanja. <br /><br />KUŠEC, Mladen <br />Zagreb <br />Rođen 24. II. 1938. u Zagrebu, gdje je i diplomirao na Filozofskom fakultetu. Radi kao novinar u programu Hrvatskog radija i surađuje na zagrebačkoj televiziji. Pjesnik i pripovjedač za djecu i mladež. <br />Objavljena djela: <br />Dobar dan (pj.), Zagreb, 1971.; Volim te (pj.), Zagreb, 1973.; Plavi kaputić (pč.), Zagreb, 1975.; Moja zemlja (pj.), Zagreb, 1980.; Tonkica Palonkica frr /pl., pj./, Zagreb, 1983.; Bijela vrana (šest slik.), Zagreb, 1984.; Jooj (pč.), Zagreb, 1986.; Moja domovina (pj.), Zagreb, 1986.; Donatela (pč.), Zagreb, 1989.; Slijedi me (pč.), Zagreb, 1989.; Čoko i Lada (pj.), Zagreb, 1989.; Potraga u šumi (pj.), Zagreb, 1989. <br />Izvedena djela: <br />Plavi kaputić (dj. ser.), TV Zagreb; Hihotići (dj. ser.), TV Zagreb; Volim te (dr.), Kaz. “Trešnjevka”, Zagreb, Pionirsko kazalište, Rijeka, 1972.; Lili i Vili ili (dr.), Kaz. “Trešnjevka”, 1973.; Zašto gnjaviš malo dijete (dr.), Pionirsko kazalište, Rijeka, 1974.; Čudo u ormaru (dr.), Dj. kaz. “O. Prica”, Osijek, 1980.; Veliki doček (dr.), Kaz. “Trešnjevka”, Zagreb, 1982. <br />Mladen Kušec živi i radi u Zagrebu. <br /><br />KUTNJAK, Ivan <br />Lopatinec <br />Rođen 29. VII. 1941. u Žabniku. Diplomirao i apsolvirao poslijediplomski studij na Filozofskom fakultetu. Radio kao nastavnik, stručni suradnik u osnovnoj i srednjoj školi i suradnik na Filozofskom fakultetu – Odsjek Čakovec te pročelnik za kulturu Međimurske županije, a zatim kao voditelj stručnih službi MH Čakovec. <br />Objavljena djela: <br />Tu, znutra (pj.), Čakovec, 1978.; Tišina kemijski čista (pj.), Zagreb, 1983.; Gibanye chloveka (pj.), Čakovec, 1991.; Hasnovita (pj.), Čakovec, 1994.; Meni moje Međimurje, Čakovec, 1998. <br />Ivan Kutnjak živi i radi u Lopatincu. Urednik je nekoliko književnih edicija – književnog zbornika Reči rieč, pjesničkih zbirki i edicija dječjih literarnih radova (Kad ptice uzlete – Zbornik literarnih radova prognanih učenika, Čakovec, 1992. i Lidrano ’98., Čakovec, 1998). Osim pjesništvom, bavi se i esejistikom i književnom kritikom. Dobitnik je nagrade “Fran Galović” za poeziju 1998. godine. <br /><br />KUZMANOVIĆ, Mladen <br />Zagreb <br />Rođen 20. IX. 1940. u Zagrebu. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti. Predaje na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Bivši dugogodišnji voditelj Zagrebačke slavističke škole. <br />Objavljena djela: <br />Gartlic kajkavski ili reč je materina od demanta sakoga preštimanejša (sceničko kazivanje vu pet spelavanja), /suautorstvo sa Ž. Mesarićem/, Zagreb, 1974.; Antologija novije kajkavske lirike, Zagreb, 1975.; Kerempuhovo ishodište /geneza “Balada Petrice Kerempuha” M. Krleže/, Rijeka, 1985.; Krleža u sjeni Terezije /Krležina protuslovlja i tvorbeni elementi, Zagreb, 1998. <br />Mladen Kuzmanović živi i radi u Zagrebu. Sada je glavni i odgovorni urednik lista Matice hrvatske za književnost, umjetnost i znanost “Vijenac”.<div class="blogger-post-footer"><img width='1' height='1' src='https://blogger.googleusercontent.com/tracker/13775733-115257937398767652?l=umjetnici.blogspot.com' alt='' /></div>Antenoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-13775733.post-1152579331631281942006-07-10T17:53:00.000-07:002006-07-10T17:55:31.790-07:00A-Đ <br />ADAMIĆ, Stanislava <br />Split <br />Rođena 11. XII. 1921. u Koprivnici. Završila Višu pedagošku školu u Splitu, Filozofski fakultet u Zagrebu (germanistiku i romanistiku), i studij Bogoslovnih znanosti na Teološkom institutu u Splitu. Predavala strane jezike na srednjim i višim školama. Pjesnikinja, prevoditeljica i prozni pisac. <br />Objavljena djela: <br />Pjesme plamenih jutara (pj.), Split, 1955.; Jabuko moja prezrela (pj.), Split, 1956.; Grebeni rastu na obalama (pj.), Split 1958.; Krotka zemlja (pj.), Split, 1960.; Suočenja (pj.), Split, 1963.; Močvara i zvijezde (pj.), Split, 1970.; Demoni (pr.), Split, 1974.; Raspuće (pj.), Split, 1977.; Spirale (pj.), Split, 1978.; Alla fine un torrente / Na kraju bujica / (pj.), Napoli, 1983.; Zlo jutro, ne oskvrni molitvu /koautor s T. Božinović /, (pj.), 1994.; Priče, ptice, svađalice (pj. za dj.), /koautor s T. Božinović/, Split, 1996. <br />Stanislava Adamić živi i radi u Splitu. Pisala pod pseudonimima: A. Maurius, Alma Fides, Ignis Leticija, Ava Mislan. <br />ADAMIĆ STANISLAVA, Poljana G. Ninskog 5, 21000 Split<br />ALIĆ, Džemaludin <br />Split <br />Rođen 19. V. 1947. u Zenici. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Uređivao studentski list "Naši dani" i "Polet". Radio kao novinar i dopisnik "Oslobođenja" iz Zagreba, 1975. vraća se u Zenicu gdje pokreće biblioteku "Dostignuća", a 1976. je urednik Radio-Sarajeva. Izabran 1979. za tajnika Udruženja književnika Bosne i Hercegovine. Bio urednik i u izdavaštvu "Oslobođenja". Pjesnik, prozni i dramski pisac. Objavljuje kritike, polemike i eseje. <br />Objavljena djela: <br />Sezona lova, Zagreb, 1974.; Tamni kristal (pj.), Zagreb, 1969.; I smrt će proći (ro.), Zagreb, 1978.; Razbijanje površine (pj.), Sarajevo 1969.; Pjev sve tišeg srca (pj.), Zagreb, 1971.; Nesanica (pj.), Sarajevo, 1976.; Komadanje Orfeja (es., pol., erot., zap.), Tuzla, 1986.; Trošenje grijeha (ro.), Sarajevo, 1980.; Demijurg, Tuzla, 1989.; Rađanje Atlantide (spj.), Sarajevo, 1987.; Zamka za Ishaka Ledinu (pč.); Sarajevo, oko moje (pj.), Split, 1992. <br />Izvedena djela: <br />Prikradanje suncu (radio-dr.); Psi (radio-dr.) <br />Džemaludin Alić živi i radi u Splitu. Sastavio Antologiju bosansko-hercegovačke poezije. Nagrađivan i prevođen na strane jezike i zastupljen u više pjesničkih zbornika i antologija. <br />ALIĆ DŽEMALUDIN, Mažuran. šetalište 34, 21000 Split<br />ALILOVIĆ, Ivan <br />Ružići (Grude) <br />Rođen 25. II. 1922. u Ružićima (Grude). Završio Višu pedagošku školu i Filozofski fakultet. Radio kao učitelj, nastavnik i srednjoškolski profesor od 1946.–1970. Poslije 1970. uhićen i osuđen na tri godine zatvora. Po izlasku iz zatvora više se nije mogao zaposliti. <br />Objavljena djela: <br />Pustinjakove pripovijesti iz seoskog života zapadne Hercegovine, 1972.; Tri zaboravljena imena iz kulturne prošlosti Hercegovine (stu.), Zagreb, 1974.; Duhan i život naroda u Hercegovini (rasp.), Zagreb, 1976.; Hrvatski narodni običaji u Hercegovini (stu.), Zagreb, 1977.; Doktor Ante Radić, velikan hrvatske kulture (mo.), Zagreb, 1979.; Tragom hrvatske kulturne baštine u Hercegovini (stu.), Zagreb, 1980.; Hercegovci u hrvatskoj poeziji (zbor.), 1982.; Hrvatski pripovjedači u Hercegovini (zbor.), 1983.; Bio-bibliografija hrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine do 1918.,1986.; Bio-bibliografija hrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine između dvaju ratova, Zagreb, 1989.; Tragom moga slučaja, Ljubuški, 1993.; Ivan Zovko: Hrvatstvo u narodnoj predaji Herceg-Bosne (stu.), Zagreb, 1990. <br />Ivan Alilović živi i radi u Ružićima kraj Gruda. Član je Hrvatskog društva političkih zatvorenika u Zagrebu. <br />ALILOVIĆ IVAN, Nehajska 39 d, 10000 Zagreb<br /><br />ANDRIĆ, Mirko <br />Zagreb <br />Rođen 16. V. 1926. u Svinjištima. Završio srednju školu (gimnaziju). Radio u nakladničkoj djelatnosti. Pripovjedač i pjesnik. <br />Objavljena djela: <br />U tišini (pj.), Zagreb, 1955.; Nevreme (ro.), Zagreb, 1975.; Dolazak (pj.), Zagreb, 1976.; Žena i zemlja (pj.), Zagreb, 1977.; Videćete čoveka (ro.), Zagreb, 1988.; Ptica pakla (pj.), Zagreb, 1997. <br />Mirko Andrić živi i radi u Zagrebu. Prevođen na makedonski: Dolazak, Makedonska revija, Skopje, 1976. <br />ANDRIJIĆ, Zdenka <br />Korčula <br />Rođena 25. V. 1953. u Zagrebu. Završila Višu ekonomsku školu. Jedno je vrijeme radila kao službenica, a od 1992. u izdavaštvu vlasnica i ravnateljica nakladničke kuće. <br />Objavljena djela: <br />Kockanje (pj.), Zagreb, 1984.; Staklareva kći (pj.), Zagreb, 1989.; Ova sedma kuća (pj.), Zagreb, 1992.; Ovo je čisto zemaljska stvar (pj.), Zagreb, 1998. <br />Knjige s područja astrologije: <br />Astrološki rječnik, 1992.; 1993.; Astrološka gramatika, 1994; Sve do 2000., 1994., 1995.; Astrologija za potpune početnike, 1997.; Ako volite, 1998. <br />Zdenka Andrijić živi i radi u Korčuli. Pojedini ciklusi prevedeni i objavljeni u književnim časopisima na slovenskom, makedonskom, engleskom i njemačkom jeziku. Knjiga Astrološki rječnik prevedena je na slovenski jezik 1993. Prevela s engleskog desetak knjiga s područja spiritualnog razvoja, popularne psihologije, okultizma, a javlja se i kao prevoditeljica poezije. <br />ANDRILOVIĆ, Vlado <br />Kraljev Vrh <br />Rođen 25. XI. 1937. u Vinkovcima. Doktorirao na Filozofskom fakultetu psihologijske znanosti. Radi kao sveučilišni profesor (psihologija odgoja i obrazovanja), bio istraživač za industrijsku andragogiju. Uz strukovne knjige, piše pjesme, pripovijetke, drame i romane. <br />Objavljena djela: <br />Veliki hrast (ro.), Vinkovci, 1989.; Ovraćenje Ivana Bognara (radio-dr.), Zagreb, 1991., 1994.; Crni čagalj (radio-dr.), Zagreb, 1992.; Vrapčeva smrt (prip.), Zagreb, 1992.; Obraćenje Ivana Bognara (ro.), Zagreb, 1994.; Tiha soba (ro.), Zagreb, 1995. <br />Vlado Andrilović živi i radi u Zagrebu i Kraljevom Vrhu. Nagrađen za kratku priču, radio-dramu i roman. <br />ARALICA, Ivan <br />Zagreb <br />Rođen 10. IX: 1930. u Promini kraj Drniša. Završio Filozofski fakultet u Zadru. Radio kao učitelj u selima Dalmatinske zagore, a kasnije kao upravitelj Učiteljske škole i ravnatelj Pedagoške gimnazije u Zadru, i kao srednjoškolske profesor. Prozni pisac, esejist i scenarist. <br />Objavljena djela: <br />Svemu ima vrijeme(pr.), Zagreb, 1967.; A primjer se zvao Laudina (ro.), Split, 1969.; Filip (ro.), Zadar, 1970.; Konjanik (ro.), Zagreb, 1071.; Ima netko siv i zelen (ro.), Zagreb, 1977.; Opsjene paklenih crteža (pr.), Zagreb, 1977.; Psi u trgovištu (ro.), Zagreb, 1979.; Put bez sna (ro.), Zagreb, 1982.; Duše robova (ro.), Zagreb, 1984.; Graditelj svratišta (ro.), Zagreb, 1986.; Okvir za mržnju (ro.), Zagreb, 1987.; Asnidejev šal (ro.), Zagreb, 1989.; Tajna sarmatskog orla (ro.), Zagreb, 1989.; Propast Magnuma (pr.), Sarajevo, 1988.; Zadah ocvalog imperija (ogl.), Zagreb, 1991.; Majka Marija (ro.), Zagreb, 1991.; Pir Ivanjskih krijesnica (ogl.), Zagreb, 1992.; Sokak triju ruža (ogl.), Zagreb, 1992.; Spletanje i raspletanje čvorova (ogl.), Zagreb, 1993.; Knjiga gorkog prijekora, Zagreb, 1994.; Što sam rekao o Bosni, Zagreb, 1995.; Gdje pjevac ne pjeva, Rijeka, 1996.; Četverored, Zagreb, 1997.; Pisac i njegov urednik /sa Z. Crnkovićem/, Zagreb, 1998.; I tu je kraj (ogl.), Zagreb, 1999. <br />Ivan Aralica živi i radi u Zagrebu. Neka njegova djela doživjela su više izdanja, a i ekranizirana su i dramatizirana. Potpredsjednik Županijskog doma Hrvatskog državnog sabora i redovni član HAZU. Nagrađivan za književni rad. <br />ARAMBAŠIN, Tatjana <br />Pula <br />Rođena 12. I. 1922. u Pagu (otok Pag). Završila Trgovačku akademiju u Splitu. <br />Objavljena djela: <br />Zvjezdani brojevi sitnica (ro.), Rijeka, 1964.; Lutaoci (ro.), Rijeka, 1968.; Priče iz lje